Operativna učinkovitost ESB-a u upravljanju kriznim situacijama u bankama

Sažetak

O jedinstvenom nadzornom mehanizmu

I

Financijska kriza iz 2008 godine potaknula je velike promjene u financijskom uređenju u EU-u. Ojačan je pravni okvir za nadzor nad bankama te je 2014. uspostavljen jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM). Odgovornost za nadzor nad velikim bankama u europodručju povjerena je Europskoj središnjoj banci (ESB). SSM čine Europska središnja banka (ESB) i nacionalna nadzorna tijela zemalja sudionica. Jedan je od glavnih ciljeva SSM-a ojačati stabilnost bankovnog sustava u europodručju.

Predmet revizije

II

Ovom se revizijom ispitivala operativna učinkovitost ESB-a u upravljanju jednom specifičnom nadzornom zadaćom – upravljanjem kriznim situacijama. U okviru tog procesa nadzorna tijela utvrđuju koje se banke suočavaju s financijskim poteškoćama i, po potrebi, poduzimaju određene mjere. Cilj je upravljanja kriznim situacijama očuvati financijsku stabilnost i smanjiti ovisnost o javnim sredstvima. Upravljanje kriznim situacijama uključuje planiranje oporavka unaprijed, i to u svrhu pripreme za krizne situacije. Također podrazumijeva i da nadzorno tijelo utvrdi pogoršanje financijske situacije banke te da, po potrebi, iskoristi svoje ovlasti rane intervencije.

Nalazi revizije

III

Općenito gledajući, ESB je u okviru svoje nadzorne uloge uspostavio pouzdan okvir za postupke upravljanja kriznim situacijama. Organizacijski ustroj ESB-a te njegovo raspoređivanje resursa za procjenu planova oporavka i nadzora nad bankama u kriznoj situaciji zadovoljavajući su, unatoč određenim nedostatcima u početnom planiranju i potrebi za poboljšanjem raspoređivanja osoblja na rad na najhitnijim slučajevima.

IV

ESB je u fazi finalizacije sporazuma o vanjskoj suradnji i usklađivanju s drugim nadzornim tijelima i Jedinstvenim sanacijskim odborom. Ipak, neriješena pitanja mogla bi prouzrokovati kašnjenja i ograničiti razmjenu informacija te smanjiti učinkovitost koordinacije.

V

Proces koji ESB provodi za procjenu planova oporavka banaka pozitivan je. Uspostavljeni su postupci njihova podnošenja i praćenja te ocjenjivači imaju pristup korisnim alatima i smjernicama, iako bi one mogle biti i bolje, posebice u području pokazatelja plana oporavka. Nadalje, rezultati procjena planova oporavka ne upotrebljavaju se sustavno za utvrđivanje kriznih situacija i pružanje odgovora na njih. Isto tako, Sud nije u mogućnosti donijeti zaključak o operativnoj učinkovitosti upravljanja tim procesom u praksi jer ESB nije dostavio dovoljno dokaza u tom pogledu.

VI

Postoje određeni nedostatci u okviru ESB-a za upravljanje kriznim situacijama, kao i naznake neučinkovite provedbe. Smjernice za procjene u vezi s ranom intervencijom nisu dovoljno razrađene te se u njima ne definiraju objektivni kriteriji ili pokazatelji s pomoću kojih se može utvrditi da se banka nalazi u kriznoj situaciji. Ne postoje smjernice o najboljoj primjeni ovlasti ESB-a, kao ni o najprikladnijim mjerama koje bi se trebale razmotriti u specifičnim scenarijima. Sud nije pribavio dostatne dokaze o stvarnoj primjeni ovlasti ESB-a te stoga nije u mogućnosti iznijeti zaključak o učinkovitosti njegova upravljanja u praksi. Također, smjernice o procjenama vjerojatnosti propasti banaka nisu dovoljno opsežne ni detaljne.

Pristup dokazima

VII

ESB je odbio dostaviti važne dokaze koje je Sud zatražio radi provođenja revizije, što je nepovoljno utjecalo na samu reviziju. To znači da su opažanja i zaključci Suda okvirni. Sud može iznijeti općenite zaključke o izradi procesa ESB-a, ali nije u mogućnosti potvrditi operativnu učinkovitost ESB-a u upravljanju kriznim situacijama u praksi.

Preporuke Suda

VIII

Sud iznosi niz preporuka za poboljšanje načina na koji ESB upravlja kriznim situacijama.

IX

Kad je riječ o suradnji, ESB bi trebao poboljšati koordinaciju s vanjskim akterima i uspostaviti unutarnji okvir za dodatan nadzor financijskih konglomerata. Kad je riječ o planiranju oporavka, ESB bi trebao pružiti dodatne smjernice o kalibriranju pokazatelja plana oporavka.

X

Kad je riječ o utvrđivanju kriznih situacija, ESB bi trebao dodatno razraditi svoje smjernice o procjenama u vezi s ranom intervencijom te postaviti pokazatelje za utvrđivanje pogoršanja financijskog stanja banke. I u tim bi okolnostima trebao sustavno upotrebljavati informacije dobivene na temelju procjena planova oporavka.

XI

Kad je riječ o pružanju odgovora na krizne situacije, ESB bi trebao zajamčiti da se problemi kvantificiraju prije nego se počnu razmatrati mjere odgovora na krizne situacije te bi trebao uvesti izvješćivanje u svrhu sustavnog praćenja kvalitete imovine. Također bi trebao dodatno razraditi svoje operativne smjernice o procjenama u vezi s ranom intervencijom, uključujući sustavnu primjenu iskustva stečenog na temelju procjene planova oporavka banaka. Konačno, kad je riječ o „procjenama vjerojatnosti propasti banaka”, ESB bi trebao dodatno razraditi svoje operativne smjernice.

Uvod

01

Jedna je od pouka izvučenih iz financijske krize iz 2008. godine da je potrebno poboljšati bankarski regulatorni okvir kako bi se zajamčilo bolje upravljanje kriznim situacijama. U Europskoj uniji to se pitanje riješilo prenošenjem u nacionalno zakonodavstvo Direktive 2014/59/EU, koja je poznatija kao Direktiva o oporavku i sanaciji banaka. Njome je uspostavljen europski okvir za oporavak i sanaciju.

02

U skladu s novim svjetskim standardima taj se okvir sastoji od tri stupa: planiranja oporavka koje je zadatak banaka, rane intervencije koja je zadatak nadzornih tijela i, u krajnjem slučaju, sanacije. Europska komisija donijela je i provedbene uredbe koje, zajedno sa smjernicama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, služe tumačenju i pojašnjavanju regulatornog okvira te jamčenju njegove ujednačene primjene.

03

U okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM)¹ Europskoj središnjoj banci (ESB) od studenoga 2014. godine povjerena je zadaća jamčenja učinkovitog operativnog upravljanja zadatcima koji se odnose na procjenu postupaka koje banke provode za planiranje oporavka, kao i zadaća rane intervencije za važne banke u europodručju. Od srpnja 2017. ESB izravno nadzire 120 važnih banaka u europodručju, u čijem je vlasništvu nešto više od 80 % ukupne bankovne imovine, odnosno otprilike 22 000 milijardi eura. ESB procjenjuje da će njegov ukupni trošak bonitetnog nadzora nad bankovnim sustavom 2017. godine iznositi 490 milijuna eura – iznos koji financiraju same banke ubiranjem različitih naknada.

04

Svrha je planiranja oporavka i rane intervencije zajamčiti ublažavanje kriznih situacija, što banke mogu postići same ili s pomoću nadzornih mjera. Krizne situacije za potrebe ovog izvješća definiraju se kao one situacije u kojima su se okolnosti u banci toliko pogoršale da je ugroženo njezino financijsko stanje. Za izvršenje ove nadzorne zadaće potreban je okvir za upravljanje kriznim situacijama. To je proces pripreme za krizne situacije, njihovo utvrđivanje i pružanje odgovora u slučaju kriznih situacija.

05

Planiranje oporavka novi je sastavni dio regulatornog okvira. Prema Direktivi o oporavku i sanaciji banaka banke su sada obvezne izrađivati i održavati planove oporavka koji se sastoje od mjera koje banke, kao prvi odgovor na pogoršanje okolnosti, planiraju poduzeti radi oporavka njihova financijskog stanja. Nadzorna tijela za banke procjenjuju kvalitetu tih planova i utvrđuju jesu li opcije oporavka opravdane i provedive.

06

Prema mišljenju Bazelskog odbora za nadzor banaka „ranom intervencijom može se spriječiti da utvrđeni nedostatak preraste u prijetnju sigurnosti i stabilnosti”². To je ključan sastavni dio upravljanja kriznim situacijama u okviru nadzora banaka. Direktivom o oporavku i sanaciji banaka uveden je sveobuhvatan skup alata za ranu intervenciju, a Uredbom EU-a o uspostavi SSM-a³ ESB-u se daju ovlasti za ranu intervenciju.

07

Djelotvorno upravljanje kriznim situacijama stoga sada u prvom redu ovisi o tome da ESB operativno učinkovito upravlja svojim širokim ovlastima. To podrazumijeva jačanje njegovih nadzornih kapaciteta za utvrđivanje i nepovoljnih događanja i pružanje odgovora na njih na već u ranoj fazi. Isto tako, potrebno je zajamčiti odgovarajući unutarnji i vanjski protok informacija te pravodobno donošenje odluka. Posljednji je preduvjet za operativno učinkovito upravljanje u kriznim situacijama neometana razmjena informacija te učinkovita koordinacija s drugim nadzornim tijelima i relevantnim nadležnim tijelima.

08

Procjena planova oporavka i utvrđivanje nastanka krizne situacije osjetljive su odluke koje bi se trebale temeljiti na pouzdanom procesu. Isto vrijedi i za uporabu diskrecijskih nadzornih ovlasti jer je za rješavanje problema potrebno odgovarajuće prilagoditi mjere na ciljan i razmjeran način. Jedan je od ključnih izazova odrediti kriterije koji bi omogućili dosljedno postupanje prema bankama s različitim poslovnim modelima, koje posluju na različitim tržištima i nad kojima nadzor obavljaju timovi s različitim iskustvom u pogledu nadzora.

09

Stoga je potrebno postići ravnotežu između općenitih i sveobuhvatnih kriterija te onih koji su specifični za svaku pojedinu instituciju, pri čemu je istodobno potrebno omogućiti dovoljnu fleksibilnost u načinu na koji se ti kriteriji primjenjuju. Isto tako, svi kriteriji moraju biti jasno izraženi i dovoljno pouzdani kako bi se zajamčio dosljedan nadzor i pružila zaštita od neravnoteže zbog nepostupanja (relativne prednosti nepoduzimanja nikakvih mjera) i nelegitimnog utjecaja na regulativu (postupanje u skladu s interesima banke, a ne javnim interesom).

10

Na temelju postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP)⁴ otprilike dvije trećine banaka na koje su se primjenjivali postupci ESB-a za upravljanje kriznim situacijama dobilo je ocjenu 4 (što je najgora ocjena prije nego se utvrdi da banka propada ili je vjerojatno da će propasti), dok je jednoj banci dodijeljena ocjena 3. Samo je jednoj banci na temelju SREP-a dodijeljena ocjena 2. Na većini banaka postupci upravljanja kriznim situacijama primjenjivali su se barem godinu dana – a na nekima i tijekom cijelog razdoblja. Podatci za 2016. godinu pokazuju da je na temelju SREP-a 11 % banaka u Europi dobilo ocjenu 4. U drugom tromjesečju 2016. razine kapitala u pet banaka bile su ispod razine okidača za najveći raspodjeljivi iznos.

Revizijski pristup i metodologija

11

Sud je ispitao je li ESB, u svojoj ulozi nadzornog tijela, uspio uspostaviti operativno učinkovit okvir za postupke upravljanja kriznim situacijama.⁵ Posebna je pozornost posvećena sljedećim pitanjima:

1. omogućuju li nadzorne metodologije i povezani postupci ESB-a učinkovito utvrđivanje značajnog pogoršanja financijskog stanja banke i pružanje odgovora na takvo pogoršanje
2. omogućuje li se operativnim postupcima i sporazumima o usklađivanju i suradnji, kako s ESB-om tako i s drugim relevantnim akterima, učinkovito upravljanje kriznim situacijama.

12

U tom kontekstu revizijom se nastojalo ispitati sljedeće:

1. organizacijski ustroj ESB-a i procesi zapošljavanja i raspoređivanja osoblja
2. procesi za razmjenu informacija, koordinaciju i suradnju, kako na razini ESB-a tako i na vanjskoj razini s ostalim dionicima
3. procesi ESB-a za procjenu planova oporavka, uključujući popratne alate i praksu
4. procese ESB-a za primjenu okvira za ranu intervenciju, uključujući kriterije i metode za jamčenje utvrđivanja kriznih situacija i pružanje prikladnog odgovora već u ranoj fazi.

13

Revizijski kriteriji temelje se na sljedećim izvorima:

1. relevantnom zakonodavstvu – Direktivi o oporavku i sanaciji banaka, Direktivi o kapitalnim zahtjevima IV.⁶ i Uredbi o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (Uredba o SSM-u)
2. relevantnim delegiranim uredbama Komisije i smjernicama nadzornog tijela EBA
3. relevantnim svjetskim standardima (Bazelskog odbora za nadzor banaka i Odbora za financijsku stabilnost – FSB) te
4. internim smjernicama i postupcima ESB-a.

14

Sud je prikupio revizijske dokaze održavanjem sastanaka i razgovora s ključnim nadzornim osobljem ESB-a i pregledom određenih internih dokumenata i javno dostupnih podataka. Osim revizijskog rada obavljenog u prostorijama ESB-a, Sud je poslao i upitnik bankama važnima za sustav kako bi prikupio povratne informacije o učinkovitosti procesa planiranja oporavka.

15

Revizija je bila usmjerena samo na operativnu učinkovitost ESB-a u upravljanju kriznim situacijama u bankama koje ESB izravno nadzire (koje se nazivaju „važnim” ili „značajnim institucijama”. Opsegom nisu obuhvaćene aktivnosti upravljanja kriznim situacijama provedene u „manje važnim institucijama” ni interakcija ESB-a sa sanacijskim tijelima, osim pravodobne razmjene informacija. Sud revizijom nije obuhvatio pitanje prikladnosti pojedinačnih nadzornih odluka ESB-a, već omogućuje li se uspostavljenim procesima pravodobno donošenje odluka i omogućuje li se procjenama obavljenima prije donošenja odluka da te odluke budu utemeljene.

16

Sud se i dalje suočava s problemom ograničenosti opsega. ESB je dostavio opsežnu dokumentaciju koja je bila potrebna za ovu reviziju te je uložio znatne resurse za pružanje podrške ovoj reviziji, čime je omogućio da se revizija provede u skladu s planiranim rokovima. Sud i ESB sklopili su sporazume o suradnji kako bi se zajamčila zaštita povjerljivih podataka i neometana razmjena dokumentacije. Slijedom toga, Sud je prikupio dovoljno dokaza o načinu na koji je sustav izrađen da donese prikladne zaključke o tom pitanju. Međutim, nisu dostavljeni dostatni dokazi u vezi s ispitivanjem kontrola i dokaznim ispitivanjem. Sve pojedinosti iznose se u prilogu I. To znači da je Sud imao ograničene revizijske dokaze u vezi s operativnom učinkovitošću provedbe procjene planova oporavka i ostalih aktivnosti upravljanja kriznim situacijama u praksi, a katkad takvi dokazi nisu bili dostupni odmah. Iako je Sud zaprimio veliku količinu dokumenata, nije pronašao odgovor na sva revizijska pitanja u skladu s relevantnim revizijskim standardima te se stoga ovo izvješće u pogledu tih područja revizije nužno mora smatrati okvirnim.

Opažanja

Organizacijski ustroj, zapošljavanje i raspoređivanje osoblja za aktivnosti upravljanja kriznim situacijama

17

Kako bi bile operativno učinkovite, za aktivnosti upravljanja kriznim situacijama koje provodi ESB potrebna je organizacijska struktura kojom se podržava uspješnost, ali i prikladno zapošljavanje i raspoređivanje osoblja. To znači da je potrebno utvrditi potrebe za osobljem na temelju planiranja s jasnom vizijom te zaposliti dovoljan broj osoba s prikladnim vještinama. Trebali bi postojati i procesi za preraspodjelu osoblja u pojedinačnim slučajevima kako bi se pružio odgovor u hitnim situacijama.

Ukupno gledajući, organizacijski ustroj je prikladan

18

Zajednički nadzorni timovi u ESB-u zaduženi su za stalni nadzor, uključujući nadzor nad planovima oporavka banaka i upravljanje kriznim situacijama. Na čelu zajedničkih nadzornih timova uvijek je član osoblja ESB-a. Njih čini osoblje ESB-a i osoblje koje su imenovala nadzorna tijela država članica sudionica. Prethodno obavljena revizija pokazala je da ESB nema dovoljnu kontrolu nad brojem i vještinama tih nadzornika⁷. Nadalje, u ESB-u je uspostavljen Odjel za upravljanje kriznim situacijama koji čine stručnjaci s posebnim stručnim znanjem u području upravljanja kriznim situacijama koji pružaju podršku zajedničkim nadzornim timovima. Dosljednost donošenja odluka zajedničkih nadzornih timova i operativna učinkovitost njihovog rada može se zajamčiti i interakcijom s Odjelom za upravljanje kriznim situacijama (vidi okvir 1.).

19

Osim gore navedenog, Odjel za upravljanje kriznim situacijama ui prati pokazatelje povezane s kriznim situacijama na temelju rizika i slabosti institucija SSM-a. Te informacije zaprima od Odjela za analizu rizika i odjela za upravljanje rizicima nadležnih nacionalnih tijela, dok nadzorne podatke zaprima od Glavne uprave ESB-a za statistiku.

20

Takvom organizacijskom strukturom jača se učinkovitost operativnog upravljanja zadaćama. Odgovornosti i dužnosti zajedničkih nadzornih timova i Odjela za upravljanje kriznim situacijama jasno su odvojene, što doprinosi učinkovitoj interakciji među tim dvjema stranama, dok takva interakcija pak, s druge strane, potiče takvu podjelu uloga. Zajednički nadzorni timovi imaju jasne odgovornosti u pogledu stalnog nadzora te su uključeni u nekoliko faza upravljanja kriznim situacijama, počevši od pripremnih aktivnosti do, u konačnici, rane intervencije ili postupka kojim se proglašava da banka propada ili je vjerojatno da će propasti.

21

ESB je dodatno poboljšao svoju interakciju sa zajedničkim nadzornim timovima podjelom Odjela za upravljanje kriznim situacijama u dva zasebna odsjeka: za „Operacije upravljanja kriznim situacijama” i „Politiku upravljanja kriznim situacijama i suradnju u tom području”. Odsjek za operacije upravljanja kriznim situacijama nadležan je za interakciju pojedinih banaka sa zajedničkim nadzornim timovima, dok su odsjeku za politiku upravljanja kriznim situacijama i suradnju u tom području povjerene zadaće u pogledu koordiniranja politika u vezi s okvirom upravljanja kriznim situacijama i suradnjom s nadležnim tijelima, sanacijskim tijelima i ostalim dionicima.

Međutim, na početku su postojali nedostatci u planiranju

22

Stručna podrška Odjela za upravljanje kriznim situacijama može biti ključna za operativnu učinkovitost upravljanja kriznim situacijama jer nije sigurno da će članovi zajedničkih nadzornih timova imati potrebne vještine upravljanja kriznim situacijama.

23

U početnoj fazi procesa planiranja zapošljavanja osoblja u Odjelu za upravljanje kriznim situacijama nije bilo unaprijed određeno koja je kombinacija vještina potrebna. Nadalje, kad je riječ o uspostavi SSM-a, pri zapošljavanju članova zajedničkih nadzornih timova nije se izričito zahtijevalo iskustvo u području upravljanja kriznim situacijama. Isto tako, ESB nema ovlasti zahtijevati da članovi zajedničkih nadzornih timova koje šalju nacionalna tijela imaju potrebno iskustvo rada u tom području. Odjela za ljudske resurse trenutačno raspravlja o mogućnosti uspostave baze podataka s vještinama i kvalifikacijama osoblja koje se zapošljava za rad na SSM-u.

Općenito gledajući, zapošljavanje osoblja Odjela za upravljanje kriznim situacijama bilo je učinkovito

24

Na temelju uzorka koji je ispitao, Sud je zaključio da je zapošljavanje osoblja Odjela za upravljanje kriznim situacijama općenito gledajući bilo učinkovito, posebice s obzirom na to koliki je bio izazov pronaći osobe s relevantnim iskustvom. Zapošljavanje je od početa do kraja trajalo od dva do šest mjeseci i svi su zaposleni članovi osoblja imali potrebne vještine.

Međutim, ESB nije uspostavio posebne postupke za ponovnu procjenu dodjele osoblja zajedničkim nadzornim timovima i za njihovo preraspoređivanje kojim bi se omogućila operativna učinkovitost upravljanja tim osobljem

25

Kako je pojašnjeno u odlomku 119. tematskog izvješća Suda⁸, broj i razina temeljitosti nadzornih zadaća trebali bi ovisiti o rizičnosti nadziranog subjekta. Brzo pogoršanje okolnosti u kojima se nalazi banka moglo bi dovesti do ograničenja resursa nadležnih zajedničkih nadzornih timova. U kriznoj situaciji zajednički timovi mogu smanjiti opseg ili odgoditi redovne zadaće. Međutim, ne postoji nikakav proces ponovne procjene potreba za osobljem ili ponovne dodjele osoblja, što bi moglo nepovoljno utjecati na operativnu učinkovitost upravljanja u kriznoj situaciji.

Suradnja i koordinacija u pogledu upravljanja kriznim situacijama

26

Za operativno učinkovito upravljanje kriznim situacijama potrebna je djelotvorna suradnja i koordinacija relevantnih dionika. To je posebice važno kad je riječ o prekograničnim bankarskim grupama, s obzirom na njihovu složenu narav.

27

Prema zakonodavstvu EU-a⁹ ESB je, pri rješavanju krizne situacije u banci, dužan razmjenjivati podatke i koordinirati svoje aktivnosti s drugim tijelima. Ta tijela mogu biti ostala nadležna tijela za nadzor banaka unutar kolegija nadzornih tijela, nadzorna tijela za osiguranje, sanacijska tijela i tijela za makrobonitetni nadzor.

28

Kolegiji nadzornih tijela forum su za suradnju u području nadzora i koordinacije, kako u redovnim, tako i u kriznim situacijama. Operativno učinkovito upravljanje zadaćama kolegija uključivalo bi razmjenu relevantnih informacija, koordinaciju kriznih procjena i koordinaciju odgovora na krizne situacije.

29

Kolegiji bi se trebali temeljiti na pisanim sporazumima koji uključuju odredbe o povjerljivosti, uporabi i razmjeni informacija te koordinaciji među članovima¹⁰. U predlošku za pisane sporazume i internim postupcima ESB-a zajedničkim se nadzornim timovima pružaju smjernice za sklapanje pisanih sporazuma s drugim tijelima. Međutim, kad je riječ o kriznim situacijama, postupci ESB-a ne uključuju posebne upute u vezi s opsegom i količinom posebnih informacija o bankarskoj grupi koje je potrebno razmijeniti. U dosad sklopljenim pisanim dogovorima takve informacije nisu uvijek bile definirane kako je propisano. Nepostojanje takvih sporazuma moglo bi nepovoljno utjecati na učinkovito djelovanje kolegija u kriznoj situaciji.

Koordinacija i suradnja s drugim tijelima još nije u potpunosti uspostavljena

30

U svojstvu konsolidirajućeg nadzornog tijela, ESB predsjeda nad 34 kolegija nadzornih tijela, uključujući četiri međunarodna kolegija koja ne uključuju druge predstavnike EU-a osim ESB-a. ESB je trenutačno u procesu sklapanja pisanog sporazuma o usklađivanju i suradnji čija je svrha olakšati upravljanje kriznim situacijama u okviru tih kolegija. ESB je do lipnja 2017. sklopio sporazume o usklađivanju i suradnji s tek pet kolegija (vidi tablicu 1.). ESB nije davao prednost sklapanju pojedinih sporazuma o usklađivanju i suradnji na temelju rizičnosti. Pregovori su katkad zahtjevni jer, među ostalim, ovise o spremnosti drugih ugovornih strana na suradnju. Nepostojanjem sporazuma o usklađivanju i suradnji može se smanjiti sposobnost ESB da pravodobno i učinkovito pruži odgovor na kriznu situaciju.

Tablica 1.

Status sporazuma o usklađivanju i suradnji

Status	Broj institucija
Sklopljeno	5
U iščekivanju odobrenja ESB-a	4
U postupku internog pregleda ESB-a	18
U tijeku (uključujući dvije globalne banke važne za sustav)	3
Postupak nije započet (međunarodni kolegiji)	4

Izvor: ESB.

31

Dokumenti koje je dostavio ESB sadrže ograničene operativne smjernice za zajedničke nadzorne timove čija je svrha zajamčiti da se njihovim zadaćama povezanima s kolegijima u kriznoj situaciji upravlja na dosljedan i učinkovit način.

32

Isto tako, ne postoji interni okvir pravila kojima bi se zajamčilo uklanjanje¹¹ dodatnih izazova koji proizlaze iz dodatnog nadzora 29 financijskih konglomerata¹². Nepostojanje takvog okvira moglo bi utjecati na djelotvornost i pravodobnost intervencije u slučaju da se jedan od financijskih konglomerata nađe u kriznoj situaciji.

33

Upravo je iz ta dva razloga predložak ESB-a za sporazume o usklađivanju i suradnji toliko važan za operativnu učinkovitost prekograničnog upravljanja kriznim situacijama. Međutim, predložak ne sadrži propisani najmanji skup informacija koje bi se trebale razmijeniti među članovima kolegija u kriznim situacijama¹³. U dokazima koji su bili dostupni Sudu nisu bili pronađeni primjeri u kojima se ESB složio s tim najmanjim skupom informacija. Zbog nedavne uspostave sanacijskih kolegija i činjenice da je 19 prekograničnih bankarskih grupa trenutačno pod nadležnošću Jedinstvenog sanacijskog odbora, potpun nije ni dio predloška koji se odnosi na interakciju između kolegija nadzornih tijela i sanacijskih kolegija. ESB je izjavio da namjerava preispitati taj dio predloška nakon finalizacije pisanih sporazuma za sanacijske kolegije i skupine za upravljanje kriznim situacijama.

Potrebno je poboljšati interakciju s Jedinstvenim sanacijskim odborom i drugim dionicima

34

Učinkovita interakcija sa sanacijskim tijelima općenito, a posebno s Jedinstvenim odborom za sanaciju kao novim tijelom EU-a čija je zadaća sanirati banke koje propadaju, postala je novi i ključni dio upravljanja kriznim situacijama.

35

Suradnja ESB-a s Jedinstvenim sanacijskim odborom podrazumijeva dijeljenje i razmjenu informacija relevantnih za zadaće jedne ili obiju organizacija. Oni uključuju planiranje sanacije, nalaganje mjera rane intervencije i donošenje procjene vjerojatnosti propasti banke.

36

Kao prvi korak prema jamčenju učinkovitog protoka informacija, ESB i Jedinstveni sanacijski odbor potpisali su memorandum o razumijevanju u prosincu 2015. Trenutačno je u tijeku ažuriranje memoranduma o razumijevanju u svrhu povećanja opsega i količine informacije koje se pružaju Jedinstvenom sanacijskom odboru za potrebe planiranja sanacije i rješavanja kriznih situacija. Ažuriranje se temelji na iskustvima stečenima tijekom protekle dvije godine.

37

Jedinstveni sanacijski odbor od travnja 2015. ima pristup na daljinu Darwinu, sustavu ESB-a za upravljanje dokumentima i arhivom, a od prosinca 2016. ima pristup IMAS-u, sustavu upravljanja informacijama koji se upotrebljava u okviru SSM-a. Količina informacija koja se razmjenjuje s Jedinstvenim sanacijskim odborom o situacijama koje nisu krizne ograničena je. Kad je riječ o kriznim situacijama, trenutačno ne postoji unaprijed definirani paket informacija koje je potrebno dostaviti Jedinstvenom sanacijskom odboru. Slijedom toga, ESB stavlja na raspolaganje informacije koje smatra relevantnima, a ako su Jedinstvenom sanacijskom odboru potrebne dodatne informacije, mora ih posebno zatražiti.

38

Prethodnim dogovorom o tome koje su informacije potrebne olakšalo bi se dostavljanje podataka Jedinstvenom sanacijskom odboru u kriznoj situaciji, čime bi se riješio trenutačan problem operativne neučinkovitosti. Ipak, to nije dovoljno za jamčenje da će Jedinstveni sanacijski odbor zaprimiti te informacije u ranoj fazi krize. Razina informacija koja se stavlja na raspolaganje ne povećava se automatski ako dođe do tolikog pogoršanja financijskog stanja banke da se smatra da se ona nalazi u kriznoj situaciji. Razina se povećava samo ako ESB razmatra ranu intervenciju i to prikladno označi u fazi upisivanja u IMAS ili u drugim slučajevima kada ESB to smatra prikladnim.

39

Ukupno gledajući, ti nedostatci nepovoljno su utjecali na operativnu učinkovitost upravljanja sustavom. Umjesto da se od samog početka zaprimaju sveobuhvatniji skupovi podataka, u stvarnosti se razmjena obavlja u okviru mnogobrojnih ad hoc zahtjeva Jedinstvenog sanacijskog odbora za koji se podati trebaju pripremati, odobravati i prenositi. Nadalje, proces razmjene šireg skupa informacija s pogoršanjem stanja institucije mogao bi se dodatno poboljšati kako bi se pospješila operativna učinkovitost upravljanja. Dodatne informacije o suradnji među tim dvama tijelima nalaze se u nedavno objavljenom tematskom izvješću Suda o Jedinstvenom sanacijskom odboru.

Europski odbor za sistemske rizike

40

Europski odbor za sistemske rizike nadležan je za makrobonitetni nadzor financijskog sustava u EU-u. On utvrđuje sistemske rizike i određuje koliko su prioritetni te izdaje upozorenja i preporuke za korektivne mjere. Sud nije pronašao razrađene postupke kojima bi se jamčilo da se sistemski rizici za financijsku stabilnost koje je utvrdio Europski odbor za sistemske rizike uzimaju u obzir pri upravljanju kriznim situacijama koje provodi ESB.

Suradnja s relevantnim tijelima

41

ESB je uspostavio interne procese za pripremanje i odobravanje sporazuma o suradnji ili memoranduma o razumijevanju te pregovaranje o njima s ostalim relevantnim tijelima u svrhu koordinacije u kriznoj situaciji (vidi sliku 1.). Potpisao je memorandume o razumijevanju s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) te nastavlja s radom na sklapanju sporazuma o suradnju s nacionalnim tijelima za nadzor tržišta kapitala, nadzornim tijelima država članica koje nisu u europodručju i nacionalnim tijelima izvan EU-a.

42

Sklapanju određenih sporazumima sa zemljama koje nisu članice EU-a daje se prednost, što ovisi o nizu čimbenika, kao što je analiza izloženosti i struktura bankarske grupe. Međutim, ti se prioriteti ne odražavaju ni u jednom ukupnom akcijskom planu s ESB-om. Isto tako, ne određuje se koliko su prioritetni sporazumi koji se sklapaju s nacionalnim tijelima za nadzor tržišta kapitala, kao ni sporazumi s državama članicama koje nisu sudionice SSM-a. U praksi potpisivanje memoranduma o razumijevanju s tijelima izvan EU-a ovisi o spremnosti za suradnju druge ugovorne strane. Dosad sklopljeni sporazumi, koji su se odnosili na stalni nadzor, ne sadrže posebne dogovore u vezi s aktivnostima upravljanja kriznim situacijama.

43

Osim gore navedenog, ESB je zakonski obvezan obavijestiti ostale dionike o mogućoj kriznoj situaciji, ovisno o njezinoj ozbiljnosti. Ti su dionici EBA, nacionalne središnje banke i organizacijska jedinica ESB-a koja provodi monetarne funkcije.

Planiranje oporavka

44

Jedna od ključnih obveza propisanih Direktivom o oporavku i sanaciji banaka izrada je i održavanje planova povrata banke u prijašnje financijsko stanje u slučaju naglog pogoršanja. Ti su planovi poznati kao planovi oporavka. U svojstvu nadzornog tijela za banke ESB je dužan procijeniti kvalitetu planova oporavka na godišnjoj razini.

45

Za operativno učinkovit proces procjene planova oporavka potrebni su koherentniji alati i jasno definirane uloge i odgovornosti unutar ESB-a. U tom bi slučaju zajednički nadzorni timovi obavljali svoje procjene i pružali povratne informacije bankama u određenom vremenskom roku, čime bi se Jedinstvenom sanacijskom odboru pružila prilika da izrazi svoje mišljenje¹⁴.

46

Isto tako, operativno učinkovitim procesom omogućilo bi se brzo utvrđivanje mogućih nedostataka i zajamčila dosljednost u procjeni planova oporavka na razini svih zemalja sudionica SSM-a. U konačnici, rezultati ukupnih procjena mogli bi se sustavno upotrebljavali kao osnova za pripremu i upravljanje.

ESB je nakon prijelazne faze uspostavio dosljedne rokove za podnošenje planova oporavka

47

ESB je morao raspodijeliti proces podnošenja planova oporavka u nekoliko faza zbog kašnjenja u prenošenju Direktive o oporavku i sanaciji banaka u nacionalno zakonodavstvo u brojnim državama članicama 2015. godine. Taj je proces odgovarajuće prilagođen te je za drugi krug 2016. godine usvojen novi pristup podnošenju i provedbi planova, čime se poboljšala operativna učinkovitost procesa.

Međutim, donošenje zajedničkih odluka o planovima oporavka za bankarske grupe i dalje predstavlja određeni izazov

48

Točan postupak koji se treba primijeniti za procjenu ovisi o strukturi banke ili bankarske grupe. Na primjer, kolegij nadzornih tijela za prekogranične bankarske grupe mora donijeti zajedničku jednoglasnu odluku. U prilogu II. opisuje se tijek procesa procjene planova oporavka koju provode kolegiji nadzornih tijela.

49

Prema navodima ESB-a, u prvom krugu podnošenja planova oporavka postojala su kašnjenja zbog niza razloga. 71 od 106 banaka (67 %) podnijelo je svoje planove oporavka u roku. Jedinstveni sanacijski odbor u ciklusu iz 2015. godine nije iznio primjedbe ni o jednom od planova. Kada je postupak zahtijevao uključenost kolegija nadzornih tijela, službeni proces donošenja zajedničke odluke dovršen je u samo 11 slučajeva od njih 32 (34 % slučajeva), u kojima je donesena zajednička odluka svih članova. Ukupno gledajući, ti rezultati upućuju na određenu dozu neučinkovitosti u radu kolegija nadzornih tijela.

Angažiranje nacionalnih stručnjaka znači da postoji mogućnost sukoba u upravnom sustavu (engl. governance)

50

Nadležno tijelo odgovorno je za procjenu planova oporavka¹⁵. Za institucije važne za sustav nadležno tijelo je ESB. Prema uputama ESB-a za provedbu nadzora¹⁶ zaposlenici nacionalnih nadležnih tijela sudjeluju u procjeni planova oporavka, a da pritom nisu članovi zajedničkih nadzornih timova ili ne odgovaraju potkoordinatoru predmetnog nacionalnog nadležnog tijela. Oni odgovaraju voditelju odgovarajuće nacionalne službe. Sud je u tematskom izvješću br. 29/2016 (odlomci 140., 141. i 147.) zaključio da bi dvostruke hijerarhijske strukture te nepostojanje obvezujućih povratnih informacija o radnoj uspješnosti mogle nepovoljno utjecati na uspješnost i operativnu učinkovitost upravljanja postupkom procjene. U tom je slučaju situacija još problematičnija jer ne postoji poveznica sa zajedničkim nadzornim odborom preko potkoordinatora nacionalnog nadležnog tijela, kao ni službeno definiran proces preuzimanja zadataka. U Uputama se ne pružaju ni smjernice za proceduralnu interakciju između koordinatora zajedničkog nadzornog tima i relevantnih nacionalnih stručnjaka.

Odjel za upravljanje kriznim situacijama prati proces planiranja oporavka i pruža općenite smjernice zajedničkim nadzornim timovima i bankama, ali potrebna su određena poboljšanja

51

Tijekom dva interna pregleda, Odjel je utvrdio određene probleme koji se odnose na učinkovito upravljanje procesom procjene. Pojavila se potreba za daljnjim smjernicama o opcijama, scenarijima i pokazateljima oporavka, koje su se naknadno pružile nadzornim tijelima u nizu područja planiranja oporavka. To je dovelo do usklađenijeg i učinkovitijeg pristupa procjeni.

52

Kako bi se poboljšala kvaliteta planova i opravdanost opcija oporavka te zajamčila operativna učinkovitost procesa, ključno je da institucije na jasan i dosljedan način izvješćuju o ključnim podatcima koji su propisani Direktivom o oporavku i sanaciji. U tu svrhu ESB je institucijama dostavio sažeti standardizirani predložak za izvješćivanje koji im omogućuje ujednačeno prikazivanje ključnih financijskih podataka. Alat koji sadržava predložak sastoji se od unaprijed određenih evaluacija i s pomoću njega je moguće povezivati informacije iz pokazatelja, scenarija i opcija te kvantificirati njihove učinke. Predložak se prvi puta upotrijebio za ciklus iz 2016. S pozitivne strane, već je u određenoj mjeri izmijenjen i ažuriran za sljedeći krug unošenjem dodatnih smjernica za banke i nadzorna tijela.

53

Neovisno o smjernicama koje je Odjel za upravljanje kriznim situacijama u suradnji s mrežom za upravljanje kriznim situacijama već izradio za niz područja, zajednički nadzorni timovi i mnogobrojne banke potvrdile su u okviru upitnika koji je proveo Sud (vidi odlomak 14.) da im je potrebna dodatna pomoć kako bi poboljšali kvalitetu informacija koje se pružaju u planovima oporavka (za detaljne odgovore vidi prilog III.). Jedno od posebno važnih područja je i kalibriranje pragova pokazatelja, primjerice, postavljanjem razine okidača za omjere/pokazatelje te procjenom prikladnosti razlike između odabrane razine okidača i regulatornog zahtjeva za taj omjer/pokazatelj. Ipak, potrebno je naglasiti da je u vezi s tim EBA već pružila određene smjernice.

54

ESB nije pružio posebne smjernice o tome zajedničkim nadzornim timovima, te oni tako raspolažu samo onima koje je izradila EBA¹⁷ i koje se odnose na procjenu kvalitete pokazatelja (preciznije na prikladnost kalibriranja pragova za svaki od pokazatelja). Takve bi smjernice poboljšale operativnu učinkovitost upravljanja procesom. Sud je zaključno s lipnjem 2017. utvrdio da ESB nije obavio istorazinsku analizu banaka sa sličnim poslovnim modelima i značajkama (koja prema EBA-i može omogućiti utvrđivanje zajedničkih trendova i najbolje prakse).

ESB je pravne zahtjeve za procjenu planova oporavka obuhvatio alatom koji je učinkovit i u velikoj mjeri sveobuhvatan

55

ESB i nacionalna nadležna tijela udružili su snage kako bi izradili predložak koji obuhvaća sve pravne zahtjeve za procjenu planova oporavka. Predložak je olakšao posao nadzornim tijelima, poboljšao kvalitetu procjena i ojačao operativnu učinkovitost načina na koji se procesom upravlja. Usmenim povratnim informacijama koordinatora zajedničkih nadzornih timova potvrđeno je njihovo pozitivno mišljenje o predlošku.

56

ESB je izradio jedan alat u Excelu čija je svrha podupirati procjenu opravdanosti i provedivosti pojedinačnih opcija oporavka. U alatu se kombiniraju kvalitativni podatci iz procjena planova oporavka s podatcima specifičnima za pojedine banke i podatcima o tržištu te se izračunava učinak velikog broja mogućih mjera u različitim scenarijima. S obzirom na to da omogućava pristup mnoštvu podataka, kako povijesnih tako i aktualnih, trebao bi pripomoći u stvaranju realističnije predodžbe o provedivosti pojedinačnih mjera te u tom pogledu poboljšava operativnu učinkovitost upravljanja tim procjenama.

57

Uspostavljen je postupak godišnjeg ažuriranja alata za procjenu planova oporavka u okviru posebne skupine stručnjaka iz mreže za upravljanje kriznim situacijama. ESB je Sudu dostavio dokaze u kojima pokazuje da se alat za procjenu uspoređuje sa zahtjevima Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/98 te da se određeni elementi trebaju ažurirati i uklopiti u alat. U alatu se upućuje i na relevantne pravne zahtjeve ui vezi s poboljšanjem učinkovitosti.

58

Međutim, Sud je utvrdio da nije postojao službeni postupak analize komparativnih izvješća EBA-e¹⁸, kao ni dokumentacija kojom bi se pokazalo odražavaju li se nalazi i preporuke iz tih izvješća u samom alatu, čime bi se korisniku pružile dodatne smjernice i praktični primjeri. Tim bi se elementima poboljšala operativna učinkovitost procjena jer ocjenjivači ne bi trebali tražiti smjernice u nizu dokumenata na koje nisu dane poveznice.

59

Iako ocjenjivači obično imaju pristup sustavu IMAS, ESB nije uspostavio službeni postupak za pružanje smjernica o provjeri informacije u planovima oporavka upućivanjem na druge izvore (npr. izvješća o angažmanu revizora, registre, podatke dobivene na temelju SREP-a, izvješća o neposrednom nadzoru), što uključuje i poveznice na druge izvore. Taj bi nedostatak smjernica mogao utjecati na operativnu učinkovitost, posebice u slučajevima u kojima planove oporavka procjenjuju nacionalni stručnjaci iz nacionalnih nadležnih tijela koji nisu članovi relevantnog zajedničkog nadzornog tima ili niži članovi osoblja.

Međutim, rezultati planiranja oporavka ne upotrebljavaju se sustavno za utvrđivanje kriznih situacija ili upravljanje njima

60

Procjena planova oporavka završava ispunjavanjem predloška za procjenu i slanjem dopisa s povratnim informacijama u kojem se opisuju nedostatci plana banci. Upute za provedbu nadzora sadrže opća pravila za uporabu tih informacija. Kako bi se promicala operativna učinkovitost, rezultati procjena planova oporavka trebali bi biti središnji i sistemski sastavni dio procesa stalnog nadzora koji provodi ESB. Međutim, nije uspostavljen nikakav poseban postupak za to, niti su definirana ostvarenja, dokumentirana primjerice u obliku sažetog izvješća, kojima bi se od zajedničkih nadzornih timova zahtijevalo da aspekte plana oporavka uključe u aktivnosti stalnog nadzora. Za primjere vidi okvir 2.

61

Rezultati procjena planova oporavka još se ne uzimaju u obzir u raspravama tima za upravljanje kriznim situacijama u određenoj instituciji²⁰ ili u raspravama o mogućoj uporabi mjera rane intervencije. Iz prethodno navedenih informacija nije jasno postoji li ikakva sustavna uporaba lako dostupnih informacija dobivenih na temelju procesa procjene. Primjerice, ne jamči se provedba sustavnog praćenja povrede pokazatelja ili provedbe mjera oporavka. Ti nedostatci mogu nepovoljno utjecati na operativnu učinkovitost upravljanja utvrđivanjem kriznih situacija, ranim intervencijama i odgovorom na krizne situacije.

Nadzirani subjekti imaju općenito pozitivno mišljenje o procesu planiranja oporavka

62

U sklopu revizije Sud je od svih banaka koje su dostavile planove oporavka ESB-u zatražio da ispune elektronički upitnik. Zatraženo je da izraze stajališta o utvrđenim standardima za planiranje oporavka i svojoj interakciji s ESB-om u sklopu tog procesa. Upitnik je poslan na adrese svih 125 važnih institucija te se ispunjavao tijekom ožujka i travnja 2017. Odgovori su zaprimljeni od 64 subjekta u 17 država članica (vidi prilog III. za detaljne odgovore).

63

Općenito govoreći, banke su izrazile pozitivno mišljenje o procesu planiranja oporavka, no također su upozorile na potrebu za dodatnim pojašnjenjima i smjernicama kako bi se uklonile preostale nejasnoće u određenim područjima. Riječ je, među ostalim, o definiranju znakova ranog upozorenja i pokazatelja plana oporavka, kalibriranju pokazatelja i primjerenih pragova, usklađivanju pokazatelja s poslovnim modelima banaka i usvojenoj metodologiji za povratno testiranje otpornosti na stres u čitavom nizu scenarija. Deset banaka istaknulo je da se iste informacije ponekad traže dvaput i zatražilo da se jasnije razlikuju informacije koje se traže za planove oporavka od onih koje se traže za sanacijske planove²¹.

64

Većina banaka izrazila je pozitivno mišljenje o interakciji s ESB-om, iako ih je sedam navelo da je slanje dopisa s povratnim informacijama kasnilo ili da takvi dopisi uopće nisu poslani²². Dvanaest banaka izrazilo je stajalište da bi zajednički nadzorni timovi trebali biti konkretniji u pružanju tehničke pomoći bankama, istaknuvši i slične probleme koji se odnose na smjernice o tome kako uključiti banke kćeri u planove oporavka za bankarske grupe. Naposljetku, devet banaka dovelo je u pitanje primjenu načela proporcionalnosti. Detaljna analiza odgovora na svako pitanje nalazi se u prilogu III.

Zbog ograničenosti uzorka koji je dostavio ESB nije bilo moguće izvesti zaključke o procjenama planova oporavka

65

S obzirom na ograničenja opisana u odlomku 16. Sud je bio primoran prilagoditi svoje revizijske postupke te je bio u mogućnosti jedino usporediti (djelomično izostavljene) informacije o odabranim aspektima triju planova oporavka s dostupnim kriterijima/smjernicama i procjenama obavljenima na temelju tih kriterija/smjernica. Cilj Suda bio je, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, obaviti evaluaciju koherentnosti i dosljednosti alata za procjenu kao sastavnog dijela operativnih procesa koje primjenjuje rukovodstvo. U tu je svrhu Sud, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, ispitao kako se procjene primjenjuju u praksi i pružaju li bankama korisne povratne informacije u vidu iscrpnog popisa utvrđenih nedostataka.

66

Sud je utvrdio manje nekoherentnosti u pogledu kriterija procjene za odjeljak posvećen pokazateljima te u pogledu procjene povratnih informacija za banku koje se temelje na tim pokazateljima. Povrh toga, revizijski trag informacija kompromitiran je činjenicom da ocjenjivači ne upućuju na relevantne dijelove plana oporavka ili nadzorne dokumentacije²³. Međutim, dostupni dokazi bili su nedovoljni da Sud izvede zaključak o učinkovitosti stvarne provedbe procesa planiranja oporavka. Za detaljnu analizu ograničenosti opsega vidi prilog I.

Utvrđivanje kriznih situacija

67

Regulatorni okvir EU-a uključuje širok spektar ovlasti za ranu intervenciju i drugih nadzornih ovlasti za postupanje s bankama u kriznim situacijama. ESB je, kao nadzorno tijelo, uspostavio okvir za upravljanje kriznim situacijama na temelju kojega bi se trebali moći pružati pravodobni i djelotvorni odgovori te zajamčiti prikladno donošenje odluka tijekom krizne situacije.

68

Kako bi se postigla operativna učinkovitost, tim je okvirom potrebno zajamčiti da ESB primjenjuje svoje ovlasti u skladu s relevantnim smjernicama EBA-e i ciljevima SSM-a. Operativna učinkovitost upravljanja kriznim situacijama ovisi o nadzornim kapacitetima za utvrđivanje kriznih situacija u ranoj fazi. To iziskuje jasno razumijevanje pravne osnove za primjenu rane intervencije i drugih nadzornih ovlasti, uz objektivne kriterije za takvo postupanje i poštovanje načela proporcionalnosti. U tom su pogledu osobito važni odgovarajući procesi te sveobuhvatne i detaljne smjernice za osoblje s obzirom na pravne izazove koje je ESB utvrdio u pogledu ujednačene primjene svojih ovlasti.

ESB je raspodijelio zadatke i utvrdio okvirne radne procedure za utvrđivanje kriznih situacija i pružanje odgovora na njih, ali njegove smjernice za provedbu relevantnih odredbi nisu dovoljno razrađene

69

Dva glavna operativna dokumenta na razini ESB-a za upravljanje kriznim situacijama dva su poglavlja Priručnika SSM-a i Akcijski plan SSM-a za hitne slučajeve. U tim dokumentima riječ je o uporabi ovlasti za ranu intervenciju i drugim operativnim aspektima, kao što su osnivanje i djelovanje tima za upravljanje kriznim situacijama.

70

Priručnik SSM-a i Akcijski plan za hitne slučajeve sadržavaju tek referencije na relevantne zakonske odredbe i smjernice EBA-e o ovlastima za ranu intervenciju, a ne konkretne smjernice o tome kako ih primjenjivati. U smjernicama za procjenu u vezi s ranom intervencijom u okviru SREP-a (SREP Guidance for Early Assessment), koje su ažurirane u srpnju 2016., upućuje se na relevantno zakonodavstvo i smjernice EBA-e te se povrh toga navode određena kontrolna pitanja, kao i popis tema koje je potrebno dokumentirati. Međutim, u njima nema opisa zakonskih ovlasti ESB-a, kao ni uvjeta njihove primjene koji su propisani nacionalnim zakonodavstvom i Uredbom o SSM-u. Tim se dokumentom isto tako ne pružaju jasne smjernice o objektivnim elementima koje je potrebno razmotriti za primjenu nadzornih prosudbi i diskrecijskih ovlasti u tom kontekstu.

71

Smjernicama za procjenu u vezi s ranom intervencijom u okviru SREP-a iz 2016. nije utvrđen ni relevantni minimalni regulatorni kapitalni zahtjev (tj. jesu li uključeni 1. stup, 2. stup i kapitalne pričuve), ni relevantni zahtjevi u pogledu likvidnosti. Njime nisu utvrđeni ni ostali bonitetni zahtjevi, što se posebice odnosi na zahtjeve povezane s upravnim sustavima (engl. governance) i operativnim kapacitetima, koji bi se u tom pogledu trebali uzeti u obzir. U smjernicama isto tako nije objašnjeno što se smatra povredom relevantnih regulatornih zahtjeva, odnosno što bi moglo dovesti do njihove povrede u bliskoj budućnosti – iako je to temelj za razumijevanje u kojim slučajevima ESB treba primijeniti svoje ovlasti.

72

Sve u svemu, do lipnja 2017. osoblje ESB-a imalo je vrlo malu potporu u obliku smjernica za primjenu nadzornih prosudbi i diskrecijskih ovlasti. To može nepovoljno utjecati na učinkovitost ESB-a pri operativnom upravljanju utvrđivanjem kriznih situacija i pružanjem odgovora na njih.

ESB je uspostavio procese za utvrđivanje kriznih situacija

73

U Priručniku SSM-a i Akcijskom planu za hitne slučajeve navodi se da bi „značajno pogoršanje” financijskog stanja institucije trebalo biti okidač da ESB započne s aktivnostima upravljanja kriznim situacijama. U priručniku se navodi da bi se značajno pogoršanje trebalo utvrđivati na temelju sljedećega:

1. obavijesti o mogućoj kriznoj situaciji koju šalje sama institucija
2. pogoršanja koje utvrde zajednički nadzorni timovi, osobito na temelju opažanja iz sustava ESB-a za procjenu rizika (sustav RAS²⁴)
3. horizontalnog praćenja koje obavlja Odjel za upravljanje kriznim situacijama.

74

Obavijesti o mogućoj kriznoj situaciji koje šalje nadzirani subjekt do sada su bili uglavnom samo iznimka, a ne pravilo. U praksi, ESB utvrđuje krizne situacije u okviru stalnog nadzora.

Međutim, ne postoji zajednički skup pokazatelja s jasnim pragovima za utvrđivanje pogoršanja te su utvrđeni određeni nedostatci u pogledu ključnog znaka za utvrđivanje krizne situacije

75

Direktivom o oporavku i sanaciji banaka propisana je obvezna primjena rane intervencije i drugih nadzornih ovlasti ako banka povrijedi ili ako je, zbog naglog pogoršanja financijskog stanja koje je procijenjeno na temelju niza aktiviranih okidača, izgledno da neće ispuniti regulatorne zahtjeve, kao što su oni povezani s razinom kapitala. Smjernicama EBA-e za primjenu mjera rane intervencije²⁵ ESB-u se pruža dodatan skup alata kojima se utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za ranu intervenciju.

76

U smjernicama EBA-e u istaknuto je da okidači za pojedinačne banke na temelju kojih se procjenjuje treba li primijeniti mjere rane intervencije među ostalim obuhvaćaju: ocjenu temeljem SREP-a, značajne promjene ili odstupanja utvrđene praćenjem ključnih financijskih i nefinancijskih pokazatelja u okviru SREP-a (npr. stope kapitala i likvidnosti) te bitne događaje koji bi mogli imati bonitetni učinak. Ako nadležna tijela odluče pratiti ključne pokazatelje s pomoću SREP-a, u skladu sa smjernicama EBA-e trebaju utvrditi pokazatelje i odrediti pragove koji su relevantni s obzirom na specifična svojstva pojedinačnih institucija ili grupa institucija koje imaju slične karakteristike. Mogući kriteriji za utvrđivanje značajnog pogoršanja uključuju mjerljive kriterije za izgledno kršenje regulatornih zahtjeva koji bi mogli biti povezani s okidačima za plan oporavka određene institucije. To bi pomoglo zajamčiti operativnu učinkovitost upravljanja utvrđivanjem kriznih situacija i pružanjem odgovora na njih.

77

Operativne smjernice ESB-a za ranu intervenciju obrađuju tu temu u kontekstu SREP-a. U njima se stavlja naglasak na važnost ocjene temeljem SREP-a kao upozorenja o mogućoj kriznoj situaciji koja bi trebala biti okidač za nadzornu procjenu potrebe za primjenom ovlasti povezanih s ranom intervencijom. Osim toga, u smjernicama se upućuje na primjenjivo zakonodavstvo i relevantne smjernice EBA-e. ESB je potvrdio da se služi svim vrstama navedenih okidača, tj. ocjenom temeljem SREP-a, značajnim promjenama ili odstupanjima ključnih pokazatelja i bitnim događajima, među kojima se osobito ističu stvarne povrede minimalnih regulatornih zahtjeva. Međutim, ESB nije utvrdio pragove za pojedinačne institucije na razini višoj od minimalnih zahtjeva koji bi mogli poslužiti kao upozorenje o mogućim budućim („vjerojatnim”) povredama. Drugim riječima, u tom sustavu stvarna povreda nadzornog zahtjeva pokazatelj je za primjenu rane intervencije. ESB se također ne služi na sustavan način pokazateljima i okidačima u vezi s oporavkom koje je odobrio kao prikladne za utvrđivanje kriznih situacija za pojedinačne banke u kontekstu planiranja oporavka, kao ni objektivnim elementima koji mogu upućivati na to da banka propada ili da je vjerojatno da će propasti, onako kako je to propisano smjernicama EBA-e (vidi također odlomak 84.). Kad je riječ o bitnim događajima, smjernice ESB-a nisu konkretnije od onoga što je već navedeno u smjernicama EBA-e.

78

Stoga je ukupna ocjena temeljem SREP-a koja označava da je banka izložena visokom riziku²⁶ jedini okidač kojim se ESB sustavno služi za operativno upravljanje svojim aktivnostima upravljanja kriznim situacijama. Ocjene temeljem SREP-a određuju se tek jednom godišnje u okviru godišnjeg procesa provedbe SREP-a u rujnu. ESB je naglasio da bi se ažuriranje tih ocjena moglo obavljati i češće, i to na temelju njegova vlastitog stalnog praćenja pokazatelja rizičnosti. Nije pružen uvid ni u kakve konkretne primjere ocjena temeljem SREP-a koje su doprinijele utvrđivanju situacije koja se brzo pogoršavala, kao ni u primjere ažuriranja tih ocjena u kriznoj situaciji. Smjernicama se promiče obavljanje procjena u vezi s ranom intervencijom u kontekstu godišnjeg procesa donošenja odluka u vezi sa SREP-om.

79

Nedostatak formalno utvrđenih okidača ne znači da ESB uopće ne primjenjuje cjelovitije procjene koje se temelje na manje formalnim kriterijima za utvrđivanje kriznih situacija. Zajednički nadzorni timovi u okviru SREP-a redovito prate širok spektar pokazatelja, iako nije zajamčeno da to dosljedno čine svi timovi, a za dio obavljenih procjena nije potrebno odobrenje rukovodećeg kadra. ESB nije detaljno analizirao koji su pokazatelji ili drugi događaji najviše doprinijeli utvrđivanju banaka u kriznoj situaciji.

Također, potrebno je unaprijediti sustave praćenja

80

Okidači iz plana oporavka koji su utemeljeni na izvješćima o pojedinačnim institucijama nisu ugrađeni u sustav IT-a kojim se služi ESB. Svaki zajednički nadzorni tim mora ih pratiti ručno – ako se njihovo praćenje uopće obavlja – te ne postoje automatska upozorenja o slučajevima (u kojima je gotovo došlo do) povrede. To nepovoljno utječe na operativnu učinkovitost upravljanja utvrđivanjem kriznih situacija.

81

Operativnom upravljanju utvrđivanjem kriznih situacija doprinose različiti odjeli ESB-a. Oni izrađuju širok spektar materijala koji sadržavaju informacije relevantne za utvrđivanje kriznih situacija, uključujući izvješća o povredama regulatornih zahtjeva i praćenju kritičnih razina za određene rizike. Međutim, nismo mogli utvrditi postoji li jasno definiran postupak za prikupljanje, obradu i procjenu tih informacija, kao i izvješćivanje viših hijerarhijskih razina te postupanje na temelju tih informacija. Sud također nije bio u mogućnosti utvrditi služe li se zajednički nadzorni timovi ili više rukovodstvo sustavno tim izvješćima za utvrđivanje kriznih situacija, i ako da – u kojoj mjeri.

82

Osim toga, Sud nije uočio ništa što bi navelo na zaključak da postoje upravljački informacijski sustavi koji bi upozorili na značajno pogoršanje stanja ako zajednički nadzorni timovi ne utvrde i/ili ne prijave takve slučajeve. Isto tako, ne postoji poseban proces kojim bi se zajamčilo da će povrede regulatornih zahtjeva navesti nadležni zajednički nadzorni tim da istraži je li došlo do značajnog pogoršanja financijskog stanja, odnosno je li potrebna procjena vjerojatnosti propasti banke.

83

Naime, Sud je utvrdio nedostatke u procesu praćenja povreda pokazatelja plana oporavka. Međutim, učinkovitim praćenjem povećali bi se operativni kapaciteti za utvrđivanje mogućih kriznih situacija u ranoj fazi. Banke su u više od 40 % slučajeva povrede prijavljivale uz kašnjenje od najmanje četiri tjedna²⁷. Predmetne povrede odnosile su se na kapitalne pokazatelje (otprilike 30 %), pokazatelje profitabilnosti (26 %), pokazatelje kvalitete imovine (17 %) i, u manjoj mjeri, pokazatelje likvidnosti i tržišne pokazatelje.

84

Osim toga, postoje dokazi koji upućuju na to da se zajednički nadzorni timovi u pojedinim slučajevima ne pridržavaju procesa ESB-a za upravljanje kriznim situacijama. Primjerice, određene povrede pokazatelja plana oporavka nisu prijavljene Odjelu za upravljanje kriznim situacijama iako su trebale biti. Sud nije uspio potvrditi da se primjena aktivnosti upravljanja kriznim situacijama, kao što su službene procjene u vezi s ranom intervencijom, razmatrala čak ni u slučajevima povreda važnih regulatornih pravila, ali je dobio potvrdu da su u nekoliko slučajeva u kojima se to jest razmatralo već bile donesene određene nadzorne mjere ili mjere rane intervencije radi ublažavanja nastalog problema.

85

Nije bilo ni dokaza o tome da se primjenjuje sustavan pristup kojim bi se zajamčilo da se mogući mikrobonitetnih učinci makroekonomskih kretanja i povećanje sistemskog rizika uzimaju u obzir kako bi se povećala učinkovitost utvrđivanja kriznih situacija. Organizacijske jedinice ESB-a koje provode nadzorne i monetarne funkcije razmjenjuju informacije o makrobonitetnim i mikrobonitetnim kretanjima. Međutim, Sud nije pronašao dokaze da ESB u provedbi nadzora posebno razmatra takva pitanja, primjerice stupnjevanjem važnosti određenih čimbenika rizika u sustavu RAS, niti da se ta kretanja sustavno procjenjuju u okviru SREP-a. Isto tako, Sud nije dobio uvid ni u jedan proces za sustavno praćenje daljnjeg postupanja u vezi sa sistemskim rizicima koje je utvrdio ESRB ili neko drugo makrobonitetno tijelo.

86

Nedostatak centraliziranog praćenje pokazatelja također bi mogao negativno utjecati na učinkovitost upravljanja. Sud nije pronašao dokaze da se upravljačkim informacijskim sustavima ESB-a višem rukovodstvu pruža sveobuhvatan, ažuriran pregled svih institucija na koje se primjenjuje upravljanje kriznim situacijama. Takav skup podataka pomogao bi rukovodećem kadru u obavljanju njihovih zadataka, što bi doprinijelo operativnoj učinkovitosti. Ne postoji sustav „izvješćivanja o iznimkama” kojim bi se omogućilo da se informacije automatski prosljeđuju na odgovarajuće hijerarhijske razine ako ispunjavaju prethodno određene kriterije. Čini se da ne postoji ni jasno definiran proces praćenja daljnjeg postupanja.

87

Prema informacijama iz izvješća o unutarnjoj reviziji, zajednički nadzorni timovi ne upotrebljavaju na učinkovit način sustav ESB-a za praćenje daljnjeg postupanja u vezi sa stalnim nadzorom te se praćenje mjera poduzetih kao odgovor na veliku većinu zahtjeva iz odluka nadzornog odbora čak ni ne dokumentira (za uzorak koji je sastavila služba za unutarnju reviziju, 81 % slučajeva nije evidentirano u sustavu, a za 17 % nije dokumentirana povezana aktivnost).

Odluka o tome kada obavljati procjene u vezi s ranom intervencijom i kako ih prikazivati uvelike ovisi o nadzornim timovima

88

Dokazi koje je Sud prikupio u pogledu učinkovitosti operativnog upravljanja utvrđivanjem kriznih situacija na razini ESB-a nisu bili ni dostatni ni reprezentativni. Unatoč tome, uputili su na određene nedostatke u izradi.

89

Na temelju pregledane dokumentacije i obavljenih razgovora Sud je utvrdio da se procjene u vezi s ranom intervencijom u prvom redu provode u kontekstu godišnjeg ciklusa SREP-a, tj. svake godine u isto vrijeme. Načelno govoreći, i bitni događaji tijekom godine trebali bi biti okidač za pokretanje službenih procjena u vezi s ranom intervencijom. ESB je potvrdio da takvi slučajevi postoje, ali da to nije bilo vidljivo iz uzorka koji je sastavio Sud. Naime, iz ograničenih dokaza koji su predočeni Sudu proizlazi da naizgled važne regulatorne povrede u određenim slučajevima nisu potaknule službene procjene u vezi s ranom intervencijom neovisno o procesu provedbe SREP-a, ali to ne isključuje mogućnost da je ESB ipak razmotrio poduzimanje odgovarajućih nadzornih mjera ili mjera rane intervencije.

90

U skladu sa smjernicama EBA-e i smjernicama ESB-a, procjene u vezi s ranom intervencijom koje je ESB predočio Sudu općenito su sadržavale izjave o neispunjavanju ili izglednom neispunjavanju regulatornih zahtjeva. Svi slučajevi odnosili su se na povrede (ili izgledne povrede) kapitalnih zahtjeva, a ne na povrede (ili izgledne povrede) zahtjeva u pogledu likvidnosti. Nije bilo govora o povredama drugih regulatornih zahtjeva, što se posebice odnosi na ozbiljne nedostatke u pogledu okvira upravnog sustava i okvira za upravljanje rizicima u određenoj instituciji u okviru stalnog nadzora ESB-a, kao ni sustavnog navođenja prethodnih povreda.

91

Općenito govoreći, Sud nije mogao utvrditi jesu li svi relevantni nalazi dobiveni na temelju nadzora uzeti u obzir u dokumentaciji o službenim procjenama u vezi s ranom intervencijom. Zaključci predočeni Sudu u pogledu povreda ili izglednih povreda zahtjeva temeljili su se u načelu na brojčanim vrijednostima i projekcijama koje su dostavile banke, čak i u slučajevima u kojima je ESB imao dokaze da su prijavljene brojčane vrijednosti upitne, iako Sud razumije da se to u određenim slučajevima moglo ublažiti analizama osjetljivosti koje su uputile na niz mogućih ishoda za predmetnu banku, ili pak nekim drugim mjerama.

Pružanje odgovora na krizne situacije

92

Ako se utvrdi da je banka u kriznoj situaciji, od zajedničkih nadzornih timova očekuje se da pojačaju nadzornu kontrolu te im se daje u zadatak da odrede odgovarajući odgovor, u bliskoj suradnji s Odjelom za upravljanje kriznim situacijama. To podrazumijeva predlaganje primjene rane intervencije i drugih nadzornih ovlasti te, ovisno o ozbiljnosti krizne situacije, može uključivati obavljanje procjene vjerojatnosti propasti banke.

Narav i opseg pojačane nadzorne aktivnosti definiraju se na razini svakog pojedinačnog zajedničkog nadzornog tima

93

ESB nije dostavio Sudu dokaze ni o kakvim formalnim smjernicama koje se odnose na pojačavanje nadzorne kontrole (na koji način, u kojem opsegu i koje su opcije). Pojašnjeno je da je uobičajena praksa pojačati interakciju s višim rukovodstvom predmetne banke i zatražiti slanje češćih i detaljnijih izvješća prije službenog pokretanja aktivnosti upravljanja kriznim situacijama.

Alati za praćenje likvidnosti su uspostavljeni

94

Dostupnost potpunih i ažuriranih podataka o likvidnosti ključna je za operativnu učinkovitost upravljanja bankom u kriznoj situaciji. ESB je stoga izradio predložak izvješća o likvidnosti kojim se banke trebaju služiti u kriznim situacijama. Taj predložak omogućuje dostavljanje ključnih informacija o financijskim sredstvima i likvidnosti. Osim toga, od institucija se traži da iznesu vlastite procjene i objasne svoja očekivanja,

95

no nisu dužne navesti na kojim se pretpostavkama temelje takve informacije. Još je jedan mogući nedostatak činjenica da se podatci prikupljaju isključivo na razini bankarske grupe, što može značiti da bi krizna situacija na razini banke kćeri mogla dovesti u pitanje korisnost predloška u smislu pružanja ključnih informacije koje su ESB-u potrebne za učinkovito upravljanje situacijom.

Međutim, kako bi se postigla operativna učinkovitost, u okviru tog procesa potrebno je kvantificirati nastale ili izgledne gubitke

96

Jednaku važnost za operativno učinkovito upravljanje kriznim situacijama imaju utvrđivanje i procjena učinka nepovoljnih kretanja na vlasnički kapital. Budući da je cilj rane intervencije ponovna uspostava održivosti banke, potrebno je usvojiti stajalište o nepriznatim i izglednim gubitcima, kao i drugim čimbenicima koji se još ne prikazuju u okviru podataka koje banka dostavlja. Na temelju predočenih dokaza Sud ne može potvrditi da postoji učinkovit proces, uključujući smjernice za zajedničke nadzorne timove, kojim bi se zajamčilo da se prije razmatranja mogućih mjera odgovora na kriznu situaciju procijeni razmjer predmetnog problema. Ni u opisu procesa koji je sastavio ESB nije jasno navedena potreba da se u takvim slučajevima, izvan godišnjeg procesa donošenja odluke u vezi sa SREP-om, razmotri mogućnost da se od banaka zatraži primjena posebne politike rezerviranja u odnosu na vlastita sredstva ili da se na temelju kvantificirane procjene poveća zahtjev u okviru 2. stupa.

97

Povrh toga, upravljanje kriznim situacijama iziskuje detaljnije informacije. ESB raspolaže standardnim alatom za praćenje loših kredita s pomoću kojeg je moguće stvoriti djelomičnu predodžbu. Prema smjernicama EBA-e, ako je određena banka dobila najnižu ocjenu temeljem SREP-a te usto postoji zabrinutost u pogledu kvalitete njezine imovine, ESB bi trebao razmotriti prikupljanje informacija za procjenu vrijednosti imovine te banke, primjerice provedbom neposrednog nadzora (tj. nadzora na licu mjesta) u kontekstu procjene u vezi s ranom intervencijom. Međutim, Sud nije pribavio dokaze o tome da na razini ESB-a postoji takav postupak. U trenutcima u kojima je potrebno hitno donošenje odluka, nepostojanje takvih informacija može nepovoljno utjecati na učinkovitost upravljačkih operacija.

98

ESB raspolaže tek ograničenim brojem timova za neposredni nadzor koji obavljaju detaljnu analizu kvalitete imovine banaka u kriznoj situaciji. Čak i u slučajevima u kojima je zajednički nadzorni tim utvrdio određene probleme u portfelju imovine, redovni proces neposrednog nadzora može potrajati i do godine dana. Time se ograničavaju operativni kapaciteti za brzo reagiranje na krizne situacije.

99

Određene banke imaju visoku ocjenu temeljem SREP-a zbog visoke stope loših kredita ili drugih problema u vezi s kvalitetom imovine koji su utvrđeni tijekom provedbe posebnih postupaka ESB-a. Uprava ESB-a ne raspolaže ni sažetim informacijama o tome u kojoj su mjeri ti problemi procjenjivani u okviru neposrednih nadzora ili na druge načine, niti postoji proces za buduće prikupljanje informacija na taj način.

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu pravnih ovlasti i praktičnih mjera

100

Kako bi se zajamčila operativna učinkovitost upravljanja odgovorima na krizne situacije, ESB-u je potrebno sljedeće:

1. jasno razumijevanje pravnih ovlasti kojima raspolaže i smjernica za njihovu primjenu
2. jasno razumijevanje niza praktičnih mjera dostupnih u različitim scenarijima
3. način da zajamči da se nalazi dobiveni na temelju procjene planova oporavka uzimaju u obzir na odgovarajući način
4. smjernice, alati i osposobljavanje.

101

Prvi preduvjet za operativno učinkovito upravljanje kriznim situacijama jasno je razumijevanje ovlasti kojima ESB raspolaže i pravnih uvjeta za njihovu primjenu. ESB se služi općim postupcima za primjenu nadzornih ovlasti koje se u kriznoj situaciji mogu proširiti i na nalaganje određenih mjera. Također se služi predloškom nacrta odluke i kontrolnim popisom stavki za provjeru s pitanjima na koja je potrebno odgovoriti u okviru procjene u vezi s ranom intervencijom. Međutim, time se pojedinačnim nadzornim tijelima ne pružaju smjernice o primjeni nadzorne prosudbe u kriznoj situaciji.

102

Nadalje, pred jamčenjem provedbe regulatornog okvira u kriznoj situaciji stoji niz specifičnih izazova. Tekst Uredbe o SSM-u nije usklađen s tekstom Direktive o oporavku i sanaciji banaka, postoje moguća preklapanja i nema jasne hijerarhije među pojedinačnim mjerama. Osim toga, postoji rizik da su se razlikama u načinu na koji je Direktiva o oporavku i sanaciji banaka prenesena u nacionalna zakonodavstva zemalja sudionica dodatno pogoršale postojeće nedosljednosti. Utvrdivši te izazove ESB je početkom 2016. proveo upitnik među nacionalnim nadležnim tijelima i izvijestio Komisiju o zaključku da je u zakonodavstvu potrebno jasnije definirati ranu intervenciju i njezin odnos s redovnim nadzornim mjerama kako bi se zajamčila njezina učinkovita primjena. Međutim, na temelju toga nisu izrađeni nikakvi procesi ili smjernice kojima bi se osoblju ESB-a pomoglo u rješavanju utvrđenih izazova.

103

ESB nije sastavio sveobuhvatan popis konkretnih mjera koje bi se mogle poduzeti u posebnim okolnostima, kao ni pravnih ovlasti na kojima bi se te mjere mogle temeljiti. Osim toga, ESB nije analizirao koje bi mjere rane intervencije ili druge mjere bilo najprikladnije primijeniti. Time se povećava rizik od mogućeg nepoduzimanja prikladnih mjera. Promjenom takvih praksi povećala bi se dosljednost ESB-a u donošenju odluka o primjeni tih ovlasti, uz istodobno povećanje operativne učinkovitosti u pogledu upravljanja cjelokupnim procesom. To nepovoljno utječe na operativnu učinkovitost upravljanja u pogledu sposobnosti brze i primjerene reakcije.

104

Nema dokaza o tome da postoji postupak kojim bi se zajamčilo da se uzmu u obzir nalazi dobiveni na temelju procjene planova oporavka koji se odnose na studije banaka o opravdanosti i provedivosti opcija oporavka.

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu praćenja provedbe nadzornih mjera

105

Kada dođe do nalaganja nadzornih mjera, od zajedničkih nadzornih timova očekuje se da prate njihovu provedbu i procjenjuju rezultate. U tom pogledu ne postoje posebne operativne smjernice ESB-a. Primjerice, nema izričitog opisa učestalosti potrebnih ažuriranja, mjera za koje je potrebno postrožiti praćenje ili produženja rokova.

106

U izvješću o unutarnjoj reviziji upozorava se na znatne nedostatke u općem sustavu za praćenje planiranih mjera za ublažavanje nadzornih rizika ili zahtjeva postavljenih u okviru stalnog nadzora (vidi odlomak 87.), što dovodi u pitanje sustavnost praćenja daljnjeg postupanja.

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu jasnoće smjernica za procjene vjerojatnosti propasti banaka

107

Ako se situacija dodatno pogorša, primjerice zato što se pokaže da mjere nisu djelotvorne, ESB može biti primoran obaviti procjenu vjerojatnosti propasti za predmetnu banku. U članku 32. stavku 4. Direktive o oporavku i sanaciji banaka navode se okolnosti u kojima bi trebalo smatrati da banka propada ili je vjerojatno da će propasti. U jednoj od smjernica EBA-e o procjenama vjerojatnosti propasti banaka utvrđen je niz objektivnih elemenata na kojima bi se trebala temeljiti nadzorna odluka.

108

ESB je izradio vlastite interne smjernice o provedbi navedene smjernice EBA-e. Međutim, time su znatno smanjeni opseg primjene i razina detaljnosti u odnosu na izvornu smjernicu. Naime, ne postoji rasprava o objektivnim elementima koji su navedeni u smjernicama EBA-e za potrebe procjene i nema uputa za osoblje o tome kako se služiti smjernicama²⁸. Prema mišljenju Suda u njima također nisu navedene moguće povrede u vezi s uređenjem korporativnih upravnih sustava koje bi, prema smjernicama EBA-e, u tom pogledu trebalo razmotriti.

109

S obzirom na to da je svrha internih smjernica ESB-a objasniti zahtjeve iz smjernica EBA-e iz operativne perspektive, što njima nije u potpunosti postignuto, ne može se reći da je oblikovanje procesa za upravljanje procjenama vjerojatnosti popasti banaka u potpunosti operativno učinkovito.

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu aktivnosti osposobljavanja i simulacijskih aktivnosti radi jačanja operativne učinkovitosti upravljanja

110

Odjel za upravljanje kriznim situacijama organizirao je osposobljavanje o upravljanju kriznim situacijama o kojemu su sudionici općenito izrazili pozitivno mišljenje. Međutim, na osposobljavanje u vezi s okvirom za ranu intervenciju trebalo je staviti veći naglasak. Sudjelovanje osoblja iz nacionalnih nadležnih tijela u radu pojedinih zajedničkih nadzornih timova bilo je nezadovoljavajuće u područjima povezanima s upravljanjem kriznim situacijama. Povrh toga, ESB nije uspostavio strukturirane sastanke za razmjenu povratnih informacija s navedenim timovima u svrhu utvrđivanja potreba za osposobljavanjem osim prethodno navedenih.

111

U sklopu priprema za krizne situacije Odjel za upravljanje kriznim situacijama zadužen je da, u bliskoj suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima, organizira simulacijske aktivnosti u vezi s upravljanjem takvim situacijama. Međutim, nijednom takvom dosadašnjom aktivnošću nisu obuhvaćene rane faze moguće krizne situacije ili faza rane intervencije. Ne postoji dokumentacija koja bi pokazala da je ESB u tom smislu izradio posebnu metodologiju ili smjernice, ili da ih namjerava izraditi u bliskoj budućnosti.

Potrebno je poboljšati dokumentiranje odgovora na krizne situacije tijekom obavljanja procjena u vezi s ranom intervencijom

112

Iako je ESB Sudu dostavio dokumentaciju i informacije koje su mu omogućile stvaran uvid u relevantne procese povezane s upravljanjem procesima rane intervencije, to je učinio uz određena ograničenja i izostavljene dijelove. Slijedom navedenoga, Sud ne može izvesti opći zaključak kojim bi potvrdio da je ESB uspostavio operativno učinkovit proces upravljanja kojim se jamči primjena njegovih ovlasti za ranu intervenciju u skladu s regulatornim okvirom i relevantnim smjernicama EBA-e. Međutim, Sud je zabilježio slučajeve nepridržavanja operativnih smjernica ESB-a za procjene u vezi s ranom intervencijom.

113

Dokazima nisu bili obuhvaćeni primjeri rasprava o pravnoj podlozi za određenu predloženu mjeru, bilo u okviru Uredbe o SSM-u ili nacionalnog zakonodavstva, kao što je predviđeno smjernicama ESB-a. To je navodno uzeto u obzir u drugim dokumentima koji Sudu nisu dani na uvid.

114

U procjenama u vezi s ranom intervencijom koje su bile predočene Sudu također nije bilo rasprave o raspoloživim mjerama, što je jedan od elemenata operativno učinkovitog procesa za odabir najprikladnije mjere. U većini slučajeva iz same procjene nije bilo jasno na koji bi se način predloženom mjerom riješio problem povrede ili izglednih povreda.

115

U operativnim smjernicama ESB-a o mjerama rane intervencije navodi se da bi trebalo razmotriti je li mjera bila potrebna, primjerena i prikladna. U dokazima koji su bili predočeni Sudu nije bilo procjene tih aspekata. Izostavljena je i rasprava o prethodnim mjerama, čak i u slučajevima u kojima su one bile slične novim prijedlozima. To je u suprotnosti s izričitim zahtjevom iz smjernica ESB-a.

116

U dokumentima koji su predočeni Sudu nije jasno i izričito objašnjeno zašto je zajednički nadzorni tim smatrao da će se predloženim mjerama utvrđeni nedostatci ukloniti u razumnom roku. Sudu također nisu predočeni dokazi da je ESB u tom smislu izričito razmatrao mjere oporavka ili druge mjere iz plana oporavka, niti da je bio spreman skrenuti pozornost na slučajeve u kojima je smatrao da se nijednom od predloženih opcija oporavka nije mogao riješiti problem.

117

U većini je slučajeva ostalo nejasno je li ESB prije pružanja odgovora na kriznu situaciju uopće pokušao kvantificirati razmjere utvrđenog problema. Naime, nije bilo postupka za usmjeravanje neposrednih nadzora radi kvantificiranja učinka nepriznatih i izglednih gubitaka te drugih čimbenika koji se još ne prikazuju u okviru podataka koje banka dostavlja. Iz procjena koje je Sud pregledao nije bilo jasno je li predloženim mjerama problem povrede ili izgledne povrede moguće riješiti u razumnom roku, iako je to jedan od izričitih zahtjeva iz smjernica ESB-a.

118

Na temelju predočenih dokaza Sud nije bio u mogućnosti potvrditi je li ESB učinkovit u praćenju provedbe mjera rane intervencije. Posebice nije mogao utvrditi postoji li brzo praćenje daljnjeg postupanja, ili u obliku dodatnih mjera ili u obliku procjene vjerojatnosti propasti banke, kao što je predviđeno procesima ESB-a za upravljanje kriznim situacijama.

119

Dostavljeni dokazi omogućili su Sudu da obavi reviziju samo odabranih aspekata operativne učinkovitosti odgovora ESB-a na krizne situacije. Rad Suda bio je ograničen na dokumente koje je ESB odlučio dostaviti, no oni nisu bili dovoljni za izvođenje općeg zaključka o provedbi operativnih procesa za upravljanje kriznim situacijama.

Zaključci i preporuke

120

ESB je u okviru svoje nadzorne uloge uspostavio pouzdan okvir za postupke upravljanja kriznim situacijama, no i dalje su potrebna znatna poboljšanja:

1. Organizacijski ustroj je zadovoljavajući i njime se, općenito govoreći, jamči odgovarajući protok informacija unutar ESB-a. Mogli bi se poboljšati postupci za vanjsku suradnju i koordinaciju.
2. Sud je uočio određene nedostatke u vezi s okvirom za upravljanje kriznim situacijama, kao i naznake neučinkovite provedbe, koji su detaljnije navedeni u zaključcima u nastavku.

Organizacijski ustroj

121

Organizacijski ustroj je zadovoljavajući, unatoč nedostatcima u početnoj fazi planiranja (odlomci 17. – 23.). Općenito gledajući, zapošljavanje osoblja Odjela za upravljanje kriznim situacijama bilo je učinkovito (odlomci 24. i 25.). U ESB-u trenutačno ne postoje postupci za ponovnu procjenu potreba za osobljem i preraspoređivanje osoblja u zajedničke nadzorne timove koji rade na rješavanju kriznih situacija (odlomak 25.).

Suradnja i koordinacija u pogledu upravljanja kriznim situacijama

122

Koordinacija i suradnja s drugim tijelima još nije u potpunosti uspostavljena. Postoje tek ograničene operativne smjernice kojima se u kriznoj situaciji jamči da zajednički nadzorni timovi mogu upravljati svojim zadaćama povezanima s kolegijima nadzornih tijela na dosljedan i učinkovit način (odlomci 29. – 31.). Osim toga, još ne postoji interni okvir pravila za dodatni nadzor nad financijskim konglomeratima (odlomak 32.).

123

Suradnja ESB-a s Jedinstvenim sanacijskim odborom počiva na dijeljenju i razmjeni informacija relevantnih za obavljanje njihovih zadaća. Jedinstveni sanacijski odbor u fazi rane intervencije dobiva pristup širem skupu informacija kad god ESB to smatra primjerenim ili na zahtjev Odbora. Međutim, razina informacija koje se stavljaju na raspolaganje ne povećava se automatski s pogoršanjem financijskog stanja banke (odlomci 34. – 39.).

1. preporuka

ESB bi trebao pojačati suradnju s vanjskim akterima:

1. ulaganjem daljnjih napora u sklapanje sporazuma o usklađivanju i suradnji sa svim kolegijima nadzornih tijela za koje je ESB konsolidirajuće nadzorno tijelo te poboljšanjem razmjene informacija s Jedinstvenim sanacijskim odborom. Potonje bi trebalo rješavati u okviru trenutačnog procesa izmjene memoranduma o razumijevanju između te dvije institucije
2. donošenjem internog okvira za dodatni nadzor nad financijskim konglomeratima.

Ciljni rok provedbe: 4. tromjesečje 2018.

Planiranje oporavka

124

ESB je izradio odgovarajuće interne postupke za praćenje procesa procjene planova oporavka (odlomak 51.) i uspostavio dosljedne rokove za podnošenje planova oporavka (odlomak 47.). U kontekstu kolegija nadzornih tijela i dalje postoje određeni inherentni izazovi (odlomci 48. i 49.). U procjenu planova mogu biti uključeni i nacionalni stručnjaci, što može dovesti do pojave rizika za upravni sustav (odlomak 50.). U pogledu većine aspekata pružene su dostatne smjernice, osim u vezi s pokazateljima za planiranje oporavka (odlomci 51. – 54.). ESB je sve pravne zahtjeve obuhvatio učinkovitim alatom za procjenu, ali Sud nije utvrdio postojanje nikakva dodatnog sažetog izvješća ili sustavnog postupka za uporabu procjena u okviru stalnih nadzornih zadaća za utvrđivanje kriznih situacija i upravljanje njima (odlomci 55. – 61.). Općenito, povratne informacije nadziranih subjekata bile su pozitivne (odlomci 62. – 64.). Međutim, zbog ograničenja u pogledu dokumentacije koju je Sud uspio pribaviti, on nije u mogućnosti donijeti zaključak o operativnoj učinkovitosti procesa procjene planova oporavka u praksi (odlomci 65. i 66.).

2. preporuka

Kad je riječ o planiranju oporavka, ESB bi trebao:

1. poboljšati dosljednost pristupa u pogledu banaka koje imaju slične poslovne modele i/ili posluju u istim zemljama, i to izradom dodatnih smjernica, među ostalim i za kalibriranje pokazatelja.
2. usredotočiti se na dodatne publikacije u obliku sažetih izvješća i pobrinuti se za to da zajednički nadzorni timovi sustavno primjenjuju procjene planova oporavka u prepoznavanju kriznih situacija i upravljanju njima.

Ciljni rok provedbe: 4. tromjesečje 2018.

Utvrđivanje kriznih situacija

125

Postojeće smjernice za utvrđivanje kriznih situacija nisu dovoljno razrađene i u njima se ne navode objektivni kriteriji koji bi doprinijeli operativnoj učinkovitosti upravljanja (odlomci 67. – 72.). Postupci za utvrđivanje kriznih situacija su uspostavljeni, no ne postoji skup pokazatelja s jasnim pragovima za utvrđivanje pogoršanja stanja nadziranog subjekta. I to nepovoljno utječe na operativnu učinkovitost upravljanja kriznim situacijama (odlomci 73. – 79.). Na operativnu učinkovitost ESB-a u upravljanju utvrđivanjem kriznih situacija dodatno utječe činjenica da se procjene u vezi s ranom intervencijom uglavnom provode u kontekstu godišnjeg ciklusa SREP-a, a ne kao reakcija na dokaze o značajnom pogoršanju financijskog stanja određene banke (odlomci 89. – 91.). Također, popratna dokumentacija nije u potpunosti u skladu s elementima utvrđenima u postojećim smjernicama.

3. preporuka

ESB bi trebao:

1. dodatno razraditi svoje smjernice o procjenama u vezi s ranom intervencijom te definirati skup pokazatelja s jasnim pragovima za utvrđivanje mogućeg pogoršanja financijskog stanja banke, koristeći se pritom nekima od pokazatelja i okidača koji su ocijenjeni kao primjereni u okviru procjene plana oporavka predmetne banke, te ih povezati ih s jasnim eskalacijskim postupcima kako bi se omogućila operativno učinkovita uporaba dostupnih informacija
2. promicati brzu i sustavnu uporabu procjena u vezi s ranom intervencijom čim se pojave dokazi o značajnom pogoršanju financijskog stanja banke
3. naglašavati važnost osiguravanja kvalitete procjena u vezi s ranom intervencijom kako bi se zajamčilo pridržavanje internih procesa i smjernica.

Ciljni rok provedbe: 2. tromjesečje 2018.

126

ESB nema uspostavljene jasno definirane postupke i sustave za obradu i procjenu informacija, kao i izvješćivanje viših hijerarhijskih razina te postupanje na temelju mnoštva informacija koje su mu dostupne na sveobuhvatan način te ne postoji sustavno dokumentiranje centraliziranog praćenja nalaza i daljnjeg postupanja prema tim nalazima (odlomci 80. – 86.).

4. preporuka

ESB bi trebao doraditi svoje procese za obradu svih informacija (uključujući informacije o sistemskom riziku) kako bi kapacitete za rano utvrđivanje banaka u kriznoj situaciji povećao na najveću moguću razinu. To bi se trebalo postići uvođenjem upravljačkog informacijskog sustava za sustavno izvješćivanje o povredama i slučajevima u kojima je gotovo došlo do povrede regulatornih zahtjeva te provođenjem centraliziranih provjera.

Ciljni rok provedbe: 1. tromjesečje 2019.

Pružanje odgovora na krizne situacije

127

Trenutačni pristup ESB-a operativnom upravljanju odgovorima na krizne situacije ne obuhvaća postupak kojim bi se zajamčilo da se prije razmatranja mogućih nadzornih mjera kvantificira razmjer predmetnog problema. Naime, ESB nema na raspolaganju spremne timove za neposredni nadzor koji bi mogli provesti detaljnu analizu kvalitete imovine banaka u kriznoj situaciji (odlomci 96. – 99.).

5. preporuka

ESB bi trebao:

1. dodatno razraditi svoje smjernice za ranu intervenciju kako bi se zajamčilo da se prije razmatranja mogućih mjera odgovora na kriznu situaciju kvantificiraju svi relevantni nadzorni nalazi
2. uspostaviti jasne procese za dobivanje jamstva o kvaliteti imovine institucija čije se financijsko stanje osjetno pogoršalo, u slučajevima u kojima postoje nejasnoće u vezi s procjenom vrijednosti imovine. ESB bi osobito trebao imati na raspolaganju spremne timove za neposredni nadzor koji bi mogli provesti detaljnu analizu kvalitete imovine banaka u kriznoj situaciji
3. izrađivati redovna izvješća o napretku namijenjena višem rukovodstvu u kojima bi se na sažet, sustavan i iscrpan način usmjeren na budućnost prikazivalo kako se s pomoću neposrednih nadzora ili na druge načine rješava problem banka koje imaju poteškoća s kvalitetom imovine.

Ciljni rok provedbe: 4. tromjesečje 2018.

128

ESB je utvrdio poteškoće u primjeni mjera rane intervencije koje su dostupne za pružanje odgovora na krizne situacije (uključujući preklapanja s drugim mjerama). Od zakonodavca je zatražio zakonske promjene, ali svojem osoblju nije pružio smjernice koje bi doprinijele rješavanju tih poteškoća. Ne postoji ni opis konkretnih mjera koje bi se mogle razmotriti u nizu različitih scenarija, kao ni pravnih ovlasti na kojima bi se te mjere mogle temeljiti. U tom pogledu, pri donošenju odluke o tome koje je ovlasti i mjere potrebno razmotriti u određenom scenariju, ESB ne primjenjuje dragocjeno iskustvo stečeno u okviru prethodnih procjena planova oporavka i kriznih situacija. Pažljivom primjenom tog iskustva mogla bi se znatno povećati operativna učinkovitost kad bi se zajamčilo da su sve mjere koje se primjenjuju primjerene i razmjerne (odlomci 101. – 104.).

6. preporuka

ESB bi trebao dodatno razraditi svoje operativne smjernice o procjenama u vezi s ranom intervencijom u svrhu:

1. pronalaska rješenja za uočene poteškoće u primjeni svojih ovlasti, i to pozivanjem Komisije da razmotri predlaganje zakonodavnih promjena radi uklanjanja eventualnih nedostataka u postojećem okviru
2. uvođenja iscrpnog opisa konkretnih mjera koje je potrebno razmotriti u nizu različitih scenarija, kao i pravnih ovlasti koje je potrebno primijeniti. U tu svrhu, ESB bi trebao sustavno primjenjivati iskustvo stečeno u okviru procjena planova banaka za oporavak i prethodnih kriznih situacija.

Ciljni rok provedbe: 4. tromjesečje 2018.

129

Smjernice ESB-a o provedbi smjernica EBA-e za procjenu vjerojatnosti propasti banke imaju premali opseg primjene i razinu detaljnosti te nisu jasne u pogledu načina na koji bi se trebali iskorištavati objektivni elementi opisani u smjernicama EBA-e u kontekstu procjene vjerojatnosti propasti banke (odlomci 107. – 109.).

7. preporuka

ESB bi trebao dodatno razraditi svoje operativne smjernice za procjene vjerojatnosti propasti banke, posebice tako da dodatno pojasni način uporabe objektivnih elemenata opisanih u smjernicama EBA-e.

Ciljni rok provedbe: 1. tromjesečje 2018.

130

ESB je odbio Sudu dati pristup dokumentima i informacijama koje su mu bile potrebne za obavljanje njegove zadaće. Na temelju dokumenata koje je zaprimio Sud je bio u mogućnosti procijeniti u kojoj su mjeri izrada procjene plana oporavka i aktivnosti upravljanja kriznim situacijama doprinijele operativnoj učinkovitosti. Međutim, dokazi koje je ESB dostavio o provedbi tih aktivnosti bili su vrlo ograničenog opsega te stoga Sud nije mogao izvesti zaključke u pogledu operativne učinkovitosti te institucije u upravljanju kriznim situacijama u praksi (vidi prilog I.).

8. preporuka

ESB bi trebao Revizorskom sudu odobriti pristup svim dokumentima ili informacijama koje Sud zatraži radi obavljanja svojih zadaća, u interesu jamčenja odgovornosti.

Ciljni rok provedbe: odmah.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Baudilio Tomé Muguruza, na sastanku održanom u Luxembourgu 12. prosinca 2017.

Pokrate

EBA: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo

ESB: Europska središnja banka

ESMA: Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala

ESSB: Europski sustav središnjih banaka

EU: Europska unija

FSB: Odbor za financijsku stabilnost

IMAS: sustav za upravljanje informacijama

SREP: postupak nadzorne provjere i ocjene

SRM: jedinstveni sanacijski mehanizam

SSM: jedinstveni nadzorni mehanizam

UFEU: Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Uredba o SSM-u: Uredba o jedinstvenom nadzornom mehanizmu

Pojmovnik

Direktiva o oporavku i sanaciji banaka: Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.)

Direktiva o kapitalnim zahtjevima: Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

Europski odbor za sistemske rizike: Europski odbor za sistemske rizike ima zadaću nadgledanja rizika u financijskom sustavu u EU-u kao cjelini (makrobonitetni nadzor).

Globalne financijske institucije važne za sustav (globalne sistemski važne financijske institucije): U studenome 2011. Odbor za financijsku stabilnost objavio je integrirani niz mjera predmetne politike za uklanjanje sistemskih i moralnih rizika koji su povezani s bankama važnima za sustav. U toj je publikaciji Odbor za financijsku stabilnost, služeći se metodologijom koju je izradio Bazelski odbor za nadzor banaka, kao globalne banke važne za sustav utvrdio početnu skupinu velikih banaka.

Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM): Pojam „jedinstveni nadzorni mehanizam” odnosi se na sustav nadzora nad bankama u europodručju. Čine ga Europska središnja banka (ESB) i nacionalna nadzorna tijela zemalja sudionica. Glavni su mu ciljevi:

• zajamčiti sigurnost i stabilnost europskog bankovnog sustava
• povećati financijsku integraciju i stabilnost
• zajamčiti dosljedan nadzor.

SSM je jedan od dvaju stupova bankovne unije EU-a, dok drugi stup čini jedinstveni sanacijski mehanizam.

Jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM): Jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM) jedan je od stupova bankovne unije, dok drugi stup čini jedinstveni nadzorni mehanizam. Uspostavljen je kako bi se na jednom mjestu okupili ključno stručno znanje i resursi za upravljanje propadanjem bilo koje od kreditnih institucija u državama članicama sudionicama.

Jedinstveni sanacijski odbor: U okviru novog mehanizma za sanaciju banaka za europodručje, važne ovlasti povjerene su upravo Jedinstvenom sanacijskom odboru. Cilj je Odbora zajamčiti urednu sanaciju banaka koje propadaju uz minimalan učinak na realno gospodarstvo i javne financije. On uspostavlja ujednačena pravila i postupke za važne banke koje propadaju i koje su pod nadzorom ESB-a, kao i za druge prekogranične bankarske grupe. Također uklanjanja prepreke koje stoje na putu sanaciji, kao što su unutarnji ustroj i poslovanje banaka ili prekogranično priznanje sanacijskih mjera.

Mreža za upravljanje kriznim situacijama: Mreža sastavljena od različitih ustrojstvenih jedinica nacionalnih nadležnih tijela koje se bave upravljanjem kriznim situacijama.

Nacionalno nadležno tijelo: Nacionalno nadležno tijelo nacionalno je tijelo nadležno za nadzor nad bankama. To može biti nacionalna središnja banka ili poseban subjekt koji obavlja nadzor nad bankama, ili pak može postojati dvojni model. Tim se terminom obuhvaćaju različite vrste institucija koje provode nadzor nad bankama u Europi.

Najveći raspodjeljivi iznos: Najveći iznos koji banka smije isplatiti, primjerice za bonuse ili dividende.

Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP): Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) za banke koje su pod izravnim nadzorom ESB-a provodi se u okviru zajedničkih nadzornih timova kako bi se zajamčilo da nadzirane institucije imaju uspostavljena odgovarajuća rješenja, strategije, procese i mehanizme, da održavaju adekvatan kapital i likvidnost u skladu s relevantnim pravilima i da imaju dobro upravljanje i pokriće rizika kojima već jesu, ili mogu biti, izloženi. Provedbom SREP-a dobiva se pojedinačna ocjena za svaku banku.

Procjena vjerojatnosti propasti banke: Procjena koju obavlja nadzorno ili sanacijsko tijelo u slučaju da banka prekrši, ili je vjerojatno da će u bliskoj budućnosti prekršiti, zahtjeve za nastavak odobrenja za rad, što može dovesti do pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti ili sanacijskog postupka. Razlozi za takvu procjenu, među ostalim, uključuju sljedeće: banka je pretrpjela ili je vjerojatno da će pretrpjeti gubitke kojima će iscrpiti vlastita sredstva; njezina imovina već je, ili je vjerojatno da će u bliskoj budućnosti biti, manja od njezinih obveza; ili pak banka nije u mogućnosti platiti svoje obveze po njihovom dospijeću ili je vjerojatno da to neće moći u bliskoj budućnosti.

Skupina za upravljanje kriznim situacijama: Tijela svih globalnih institucija važnih za sustav koja se nalaze u matičnim zemljama ili zemljama domaćinima trebala bi imati skupinu za upravljanje kriznim situacijama u svrhu jačanja pripravnosti na prekogranične financijske krize koje utječu na poduzeće, kao i u svrhu olakšavanja upravljanja tim krizama i njihova rješavanja. Skupine za upravljanje kriznim situacijama trebale bi okupljati nadzorna tijela, središnje banke, sanacijska tijela, ministarstva financija i javna tijela koja su odgovorna za jamstvene sustave matičnih zemalja ili zemalja domaćina subjekata bankarskih grupa i koja su ključna za njihovu sanaciju, te bi trebale blisko surađivati s tijelima u drugim zemljama u kojima su predmetna poduzeća prisutna u sustavu.

Uredba o jedinstvenom nadzornom mehanizmu (Uredba o SSM-u): Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63).

Zajednički nadzorni timovi: Svakodnevni nadzor nad važnim (značajnim) institucijama u okviru SSM-a provode zajednički nadzorni timovi. Njih čine članovi osoblja iz ESB-a i iz nacionalnih nadležnih tijela zemalja u kojima je poslovni nastan financijskih institucija, banaka kćeri ili važnih prekograničnih podružnica određene bankarske grupe. Zajednički nadzorni tim osniva se za svaku važnu instituciju.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna proračunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovo izvješće izradilo je IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Baudilio Tomé Muguruza i koje je specijalizirano za područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodio član Suda Kevin Cardiff, a pri izradi izvješća potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Gediminas Mačys, ataše Shane Enright, ravnatelji Tony Murphy i Zacharias Kolias te voditelj radnog zadatka Mirko Gottmann. Revizorski tim činili su Paraskevi Demourtzidou, Jörg Genner, Violeta Radu i Giorgos Tsikkos.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

PDF	ISBN 978-92-872-9131-8	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/97840	QJ-AB-17-027-HR-N
HTML	ISBN 978-92-872-9110-3	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/580639	QJ-AB-17-027-HR-Q

© Europska unija, 2018.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: http://europa.eu

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: http://bookshop.europa.eu. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_fr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr/data) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.