Program osnovnih plaćanja za poljoprivrednike – u operativnom smislu ide u pravom smjeru, ali ima ograničen učinak na pojednostavnjenje, usmjeravanje i konvergenciju razina potpore
O izvješću S godišnjim rashodima od otprilike 18 milijardi eura program osnovnih plaćanja, koji je uveden 2015. godine, najveći je program potpore dohotku poljoprivrednika u EU-u. Sud je utvrdio da taj program u operativnom smislu ide u pravom smjeru, ali da je njegov učinak na pojednostavnjenje, usmjeravanje i konvergenciju razina potpore ograničen.
Sud je Komisiji iznio niz preporuka o ispravku prava na plaćanje poljoprivrednicima, ključnim kontrolama koje obavljaju agencije za plaćanja, sustavima za slanje informacija državama članicama i ulozi nacionalnih tijela za ovjeravanje.
Za sljedeće programsko razdoblje nakon 2020. godine Sud je preporučio Komisiji da analizira čimbenike koji utječu na dohodak svih skupina poljoprivrednika, njihove potrebe u pogledu potpora dohotku i vrijednost javnih dobara koje poljoprivrednici proizvode. Predložene bi mjere od samog početka trebale biti povezane s odgovarajućim operativnim ciljevima i osnovnim vrijednostima s kojima se može usporediti njihova uspješnost.
Sažetak
IReformom zajedničke poljoprivredne politike iz 2013. uveden je novi program osnovnih plaćanja (BPS) za poljoprivrednike, koji se primjenjuje u 18 država članica1. Program osnovnih plaćanja, kao i njegova preteča – program jedinstvenih plaćanja (SPS), ima za cilj pružiti potporu osnovnom dohotku poljoprivrednika te time doprinijeti održivoj proizvodnji hrane u EU-u bez nepovoljnog utjecanja na odluke o proizvodnji. S godišnjim rashodima od otprilike 18 milijardi eura koji su raspodijeljeni na približno četiri milijuna poljoprivrednika, to je najveći program potpore dohotku poljoprivrednika u EU-u.
IIGlavno revizijsko pitanje u ovom izvješću bilo je jesu li Komisija i države članice odabrale pravi smjer za program osnovnih plaćanja. Sud je zaključio da program u operativnom smislu ide u pravom smjeru, ali da je njegov učinak na pojednostavnjenje, usmjeravanje i konvergenciju razina potpore ograničen.
IIINacionalna tijela morala su uložiti znatne napore u uvođenje programa osnovnih plaćanja, ali se kontrolnim sustavima posjećenih država članica uvelike ublažio rizik od netočnog izračuna i dodjele prava. U plaćanjima izvršenima u okviru programa osnovnih plaćanja općenito nije bilo značajne stope pogreške. Međutim, u nekim su slučajevima vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja i tijekom 2017. još bile netočne, izračunane tek okvirno ili na temelju procjena, a neke agencije za plaćanja koje je Sud posjetio naišle su na osobite poteškoće.
IVKomisija je u tom procesu pružala državama članicama opsežne smjernice. Usprkos pojašnjenjima, države članice nisu uvijek dosljedno tumačile posebna pravila za izračun te nisu dostavile Komisiji sve informacije o praćenju. Općenito gledajući, revizijama koje je provela sama Komisija ostvareni su dobri rezultati, ali pred tijela za ovjeravanje mogla je postaviti i dodatne zahtjeve.
VJedno od vodećih načela reforme ZPP-a iz 2013. bilo je pojednostavnjenje. Složena pravila EU-a o programu osnovnih plaćanja i prihvatljivom zemljištu sadržavala su brojne mogućnosti i iznimke u pogledu provedbe programa. Pravila za izračun i mogućnosti koje su odabrale države članice nisu uvijek išli u prilog pojednostavnjenju, nego su katkad doprinosili složenosti, povećavali administrativno opterećenje nacionalnih uprava i omogućavali nekim poljoprivrednicima ostvarivanje neočekivane dobiti.
VIReformom ZPP-a iz 2013. uveden je negativni popis čija je svrha isključiti korisnike čija primarna djelatnost nije poljoprivreda. Primjena tog popisa bila je tek djelomično djelotvorna, mogla je uzrokovati različito postupanje prema sličnim podnositeljima zahtjeva te je dovela do znatnog administrativnog opterećenja agencija za plaćanja. S obzirom na te poteškoće, Vijeće i Parlament složili su se da od 2018. države članice mogu odlučiti hoće li smanjiti kriterije kojima podnositelji zahtjeva mogu dokazati svoj status „aktivnog poljoprivrednika” ili obustaviti primjenu „negativnog popisa”.
VIIReformom su proširene i kategorije zemljišta za koje se može isplatiti potpora te je državama članicama omogućeno poduzimanje mjera za smanjenje rizika od spekulativnih potraživanja. Međutim, pri pokušaju boljeg usmjeravanja potpore na poljoprivredna zemljišta došlo je do ozbiljnih problema u provedbi.
VIIIReformom ZPP-a iz 2013. ostvaren je pomak prema ravnopravnijim razinama potpore po hektaru. U pravilu, u okviru reforme sva prava na plaćanje aktivirana 2019. godine u državi članici ili u regiji trebala bi imati jednaku jediničnu vrijednost, ali samo je šest od 18 država članica odabralo tu mogućnost za cijeli svoj teritorij ili njegov veći dio, a do 2020. godine tu će mogućnost primjenjivati i sedma država članica. Odstupajući od navedenoga, drugim državama članicama bilo je omogućeno da pri izračunu vrijednosti prava na plaćanja koja bi poljoprivrednici trebali imati 2019. godine uzmu u obzir povijesne čimbenike. Određene odluke država članica znatno su utjecale na stupanj preraspodjele potpore, a poljoprivrednici su u nekim slučajevima mogli zamrznuti izrazito visoke razine potpore koje su proizašle iz prethodnih razina subvencije.
IXPotporom iz programa osnovnih plaćanja, koji je u osnovi povezan s površinama, pogoduje se većim poljoprivrednim gospodarstvima. Zbog oblika tog programa Komisija očekuje da će reforma ZPP-a iz 2013. dovesti do povećanja kapitalizacije potpore u cijenama zemljišta, što pogoduje vlasnicima poljoprivrednog zemljišta.
XPotpora iz programa osnovnih plaćanja važan je izvor dohotka za brojne poljoprivrednike, ali obilježena je određenim ograničenjima koja proizlaze iz same njezine naravi. Njome se ne uzimaju u obzir tržišni uvjeti, uporaba poljoprivrednog zemljišta ili pojedinačne okolnosti poljoprivrednog gospodarstva i ona se ne temelji na analizi cjelokupnog dohotka poljoprivrednika.
XICilj jamčenja primjerenog životnog standarda poljoprivrednika koji je predviđen Ugovorom i opći cilj ZPP-a u vezi s održivom proizvodnjom hrane i dohotkom poljoprivrednika još nisu pretočeni u mjerljive ciljne vrijednosti te ne postoji ni osnovna vrijednost s kojom bi se mogli usporediti postignuti rezultati.
XIIKad je riječ o postojećem programu osnovnih plaćanja koji se primjenjuje do 2020. godine, Sud je Komisiji iznio niz preporuka o izračunu i dodjeli prava iz programa osnovnih plaćanja, rješavanju pitanja odgovarajuće provedbe ključnih kontrola koje obavljaju agencije za plaćanja, sustavima Komisije za slanje informacija državama članicama i ulozi tijela za ovjeravanje.
XIIIKad je riječ o izradi njezinih prijedloga za sljedeće programsko razdoblje, Sud je preporučio Komisiji da analizira čimbenike koji utječu na dohodak svih skupina poljoprivrednika, njihove potrebe u pogledu potpora dohotku i vrijednost javnih dobara koje poljoprivrednici proizvode te da se predložene mjere od samog početka povezuju s odgovarajućim operativnim ciljevima i osnovnim vrijednostima s kojima se može usporediti uspješnost potpore.
Uvod
01Povećanje poljoprivredne produktivnosti, a time i jamčenje primjerena životnog standarda poljoprivrednika, ključni su ciljevi Ugovora i jedno od najvažnijih pitanja zajedničke poljoprivredne politike (ZPPP).2 Do 1992. godine ZPP je bio usmjeren na podupiranje zajamčenih cijena (interventne cijene) za poljoprivredne proizvode. To je dovelo do znatne prekomjerne proizvodnje i nerazmjernog rasta rashoda EU-a. Reformom ZPP-a iz 1992. smanjene su interventne cijene za žitarice i govedinu, a veća poljoprivredna gospodarstva obvezala su se da dio svojeg zemljišta ostave na ugaru. Kako bi se nadoknadili očekivani gubitci dohotka koji su bili posljedica pada cijena žitarica i govedine, proizvođači su primili izravna plaćanja koja su bila vezana za zasijanu površinu ili broj životinja. Ukupna razina potrošnje bila je ograničena regionalnim ili nacionalnim gornjim granicama za taj sektor.
02Reformom ZPP-a iz 2003. nije se mijenjala ukupna razina izravne potpore, ali je uveden sustav potpore dohotku poljoprivrednika povezan s poljoprivrednim površinama, ali bez obveze proizvodnje („odvajanje”), poznat kao program jedinstvenih plaćanja (SPS). Sličan, ali privremen program odvajanja, program jedinstvenih plaćanja po površini (SAPS), bio je dostupan za poljoprivrednike država članica koje su 2004. i 2007. pristupile EU-u. Kako je potpora u različitim poljoprivrednim sektorima bila uspješno integrirana u program jedinstvenih plaćanja, taj je program postao najveći program potpore dohotku poljoprivrednika na razini EU-a.
03U okviru prethodnih aktivnosti Suda na programu jedinstvenih plaćanja utvrđeno je da se tim programom jamči određena razina potpore dohotku i da se poljoprivrednicima daje sloboda da proizvode ono za čime postoji potražnja na tržištu. Međutim, Sud je utvrdio i nepreciznost u pogledu načina na koji su definirani ključni pojmovi kao što su „poljoprivrednik”, „prihvatljivo zemljište” i „poljoprivredna djelatnost”. Sud je preporučio da se potpora usmjeri na „aktivne poljoprivrednike”, da se jasnije definiraju prihvatljivo zemljište i poljoprivredna djelatnost te da se izračun prava na plaćanje temelji na trenutačnim uvjetima uzgoja u različitim regijama.3 Ujedno je utvrdio da program jedinstvenih plaćanja sadržava pogreške u izračunu i propuste unutarnje kontrole u državama članicama i preporučio agencijama za plaćanja da isprave pogreške i donesu jasne postupke koji bi obuhvaćali djelotvorne provjere pouzdanosti podataka na kojima se temelje izračuni i točnosti prava na plaćanje.4
04Reformom ZPP-a iz 2013. nastavio se sustav proizvodno nevezane potpore, ali uz blago smanjenje ukupnog proračuna dostupnoga za izravna plaćanja za razdoblje 2014. – 2020.5 Njome je uvedena nova struktura izravnih plaćanja poljoprivrednicima koja se sastoji od programa osnovnih plaćanja (BPS)6, koja je otvorena i za države članice koje su uvele SAPS, plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš7 te potporu za mlade poljoprivrednike.8 Osim toga, države članice mogu iskoristiti niz mogućnosti za koje očekuju da će bolje usmjeriti potporu na poljoprivrednike u sektorima ili regijama s gospodarskim poteškoćama ili na manja poljoprivredna gospodarstva.
05Program osnovnih plaćanja stupio je na snagu godine podnošenja zahtjeva 2015. (s plaćanjima financiranima iz proračuna EU-a za 2016.), a trenutačno ga primjenjuje 18 država članica9. To je najveći program izravne potpore poljoprivrednicima u EU-u, za koji se godišnje izdvaja 18 milijardi eura i koji se u cijelosti financira iz proračuna EU-a. Godine 2015. približno 4 milijuna poljoprivrednih gospodarstava primalo je potporu u okviru programa osnovnih plaćanja. Na temelju odluka država članica o načinu dodijele nacionalne gornje granice proračuna za različite programe izravne potpore Komisija svake godine izračunava iznose raspoložive za potporu u okviru programa osnovnih plaćanja, čime se jamči isplata maksimalnog raspoloživog proračuna poljoprivrednicima.10 Stoga se udio potpore u okviru programa osnovnih plaćanja u ukupnim izravnim plaćanjima EU-a može znatno razlikovati među državama članicama (vidi sliku 1.).
Pravnim okvirom EU-a za reformu ZPP-a iz 2013. definira se održiva proizvodnja hrane kao opći cilj izravne potpore.11 Program osnovnih plaćanja, kao i njegova preteča – program jedinstvenih plaćanja, ima za cilj pružiti potporu osnovnom dohotku poljoprivrednika bez nepovoljnog utjecaja na odluke o proizvodnji.12 Time bi se trebala osigurati sigurnosna mreža za poljoprivrednike izložene velikoj promjenjivosti tržišnih cijena za njihove proizvode i stoga pomoći stabilizirati njihove prihode, omogućujući im pritom da donose odluke o proizvodnji na temelju tržišne potražnje. S obzirom na to da je to program proizvodno nevezane potpore, neovisan je o poljoprivrednoj proizvodnji te je stoga u skladu s međunarodnim trgovinskim sporazumima.13
07Potpora se isplaćuje ako je ispunjena obveza održavanja poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj. Programom se stoga pomaže očuvati potencijal poljoprivredne proizvodnje EU-a te se izbjegava napuštanje zemljišta. Poljoprivredna gospodarstva koja primaju potporu moraju udovoljavati minimalnim standardima održavanja kako bi se zajamčili dobri poljoprivredni i ekološki uvjeti zemljišta te moraju poštovati određene obveze koje se odnose na sigurnost hrane, zdravlje životinja i bilja te dobrobit životinja na gospodarstvu (višestruka sukladnost). To bi trebalo doprinijeti postizanju drugih općih ciljeva ZPP-a povezanih s uporabom zemljišta, kao što su zaštita tla, bioraznolikost i ublažavanje klimatskih promjena.
Ključni elementi programa osnovnih plaćanja
08Pristup potpori u okviru programa osnovnih plaćanja dodjeljuje se onim poljoprivrednicima koji imaju prava na plaćanja („prava iz programa osnovnih plaćanja”). Svako pravo daje svojem nositelju prijenosno pravo na godišnju isplatu određenog iznosa potpore u okviru programa osnovnih plaćanja ako uz pravo prijavi i hektar prihvatljivog poljoprivrednog zemljišta („aktivacija”). To u načelu obuhvaća sva obradiva zemljišta, trajne travnjake i zemljišta pod trajnim nasadom. Maksimalna ukupna vrijednost svih prava iz programa osnovnih plaćanja u određenoj regiji ili državi članici sadržana je u utvrđenoj gornjoj granici proračuna.
09Prihvatljivost za program osnovnih plaćanja (i posjedovanje prava iz programa osnovnih plaćanja) ujedno je i preduvjet koji poljoprivrednici moraju ispuniti da bi primili druga izravna plaćanja, kao što su plaćanje za „ekologizaciju”, preraspodjela plaćanja14 i plaćanje za mlade poljoprivrednike. Većina država članica odabire plaćanje za „ekologizaciju”, a mnoge i „plaćanje za mlade poljoprivrednike” kao utvrđeni postotak vrijednosti prava na plaćanje koja su aktivirali podnositelji zahtjeva. To znači da pogrešna dodjela prava iz programa osnovnih plaćanja (u smislu vrijednosti ili broja) utječe i na točnost plaćanja u okviru drugih programa izravne potpore.
10Program osnovnih plaćanja namijenjen je poljoprivrednicima. Poljoprivrednici su definirani kao sve fizičke ili pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kojom proizvode poljoprivredne proizvode, održavaju poljoprivredno zemljište u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj ili provode minimalne aktivnosti na poljoprivrednim površinama koje se prirodno održavaju u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj.
11Od 2015. godine nadalje, kako bi se zajamčilo da se potpora više usmjerava na „aktivne poljoprivrednike”, određena poduzeća koja bi mogla biti uključena u gospodarenje zemljištem, ali čija je poslovna namjena bila tek marginalno usmjerena na poljoprivrednu djelatnost – kao što su zračne luke, željeznička poduzeća, vodoopskrbna poduzeća, agencije za nekretnine ili osobe koje upravljaju trajnim sportskim i rekreativnim terenima – i koja su primila izravna plaćanja u iznosu koji prelazi prag koji su utvrdile države članice15, morala su, ako su se prijavila za potporu, dokazati da su njihove poljoprivredne djelatnosti bile znatne. Države članice imale su pravo donijeti stroža pravila dodavanjem drugih poduzeća na popis ili općim isključivanjem svih osoba čije poljoprivredne djelatnosti čine tek neznatan dio njihove ukupne gospodarske djelatnosti ili čije se glavne poslovne aktivnosti nisu sastojale od obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
12U skladu s bivšim programom jedinstvenih plaćanja, vrijednosti prava plaćanja u većini država članica ovise o vrijednosti povijesnih proizvodno vezanih plaćanja potpore koju je svaki poljoprivrednik primio u određenom referentnom razdoblju16. Zbog toga bi se pojedinačne razine potpore po hektaru mogle znatno razlikovati među različitim poljoprivrednicima ovisno o njihovim povijesnim razinama potpore17.
13Reformom ZPP-a iz 2013. nastojalo se ukloniti ili barem smanjiti te povijesne sastavnice u vrijednostima prava na plaćanje tijekom vremena i približiti ih jedinstvenim vrijednostima po hektaru najkasnije do 2019. godine („unutarnja konvergencija”). Kako bi se izbjegle negativne financijske posljedice za poljoprivrednike, države članice mogle bi zadržati povijesnu sastavnicu u vrijednosti prava na plaćanje nakon 2019. To je značilo da će se vrijednost povijesnih plaćanja poljoprivrednicima u okviru prethodnih, povezanih programa potpore i dalje odražavati na vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja sve do sljedeće reforme ZPP-a. Međutim, kako je navedeno u odlomku 67. u nastavku, učinak tih razlika bit će smanjen u razdoblju do 2019.
14U razdoblju od 2016. do 2019. doći će do daljnjih promjena iznosa sredstava dostupnih za program osnovnih plaćanja jer će se nacionalne gornje granice smanjivati ili povećavati („vanjska konvergencija”)18.
15Države članice mogle su odabrati jedan od triju osnovnih modela za utvrđivanje vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja (vidi sliku 2.):
Države članice imale su različite mogućnosti za provedbu programa osnovnih plaćanja u okviru njegovih osnovnih modela. Tim je mogućnostima državama članicama omogućeno da utvrde nacionalne preferencije za razinu na kojoj žele primijeniti program (nacionalna ili regionalna), da izračunaju referentne iznose za poljoprivrednike i vrijednosti njihovih prava iz programa osnovnih plaćanja, da odluče kako bolje usmjeriti potporu na „aktivne poljoprivrednike” i kako odrediti površinu prihvatljivu za dodjelu prava programa osnovnih plaćanja19.
Izračun i dodjela prava iz programa osnovnih plaćanja
17Države članice morale su utvrditi prava iz programa osnovnih plaćanja za 2015. te ih dodijeliti poljoprivrednicima. Također su morale izdvojiti određeni iznos raspoloživih proračunskih sredstava u nacionalnoj rezervi kako bi dodijelili prava iz programa osnovnih plaćanja mladim poljoprivrednicima, poljoprivrednicima koji tek započinju poljoprivrednu djelatnost ili poljoprivrednicima u posebnim situacijama20.
18U pravilu, u svim modelima programa osnovnih plaćanja broj prava na plaćanje dodijeljenih poljoprivrednicima bio je jednak broju prihvatljivih poljoprivrednih hektara koje su oni obrađivali 2015. Vrijednost je ovisila o konkretnom modelu programa osnovnih plaćanja koji je odabrala država članica ili regija. Ako su države članice već primijenile paušalni model programa osnovnih plaćanja 2015., svi poljoprivrednici u određenoj regiji primili su prava iz programa osnovnih plaćanja po istoj jediničnoj vrijednosti po hektaru (vidi sliku 3.).
U onim državama članicama koje su se odlučile za model konvergencije programa osnovnih plaćanja, odnosno koje 2015. godine nisu primjenjivale jedinstvene vrijednosti po hektaru, nacionalna tijela načelno su svoje izračune temeljila na sljedećih šest elemenata (vidi sliku 4.)21:
- ukupna prihvatljiva poljoprivredna površina u 2015. za sve „aktivne poljoprivrednike” u određenoj državi članici ili regiji
- poljoprivredna površina prihvatljiva u 2015. za svakog pojedinog podnositelja zahtjeva
- pojedinačni referentni iznos za 2014. podnositelja zahtjeva za 2015.22
- ukupni referentni iznosi za 2014. za sve „aktivne poljoprivrednike” prijavljene 2015.
- nacionalne ili regionalne gornje granice koje su se za program osnovnih plaćanja primjenjivale 2015.
- nacionalna ili regionalna ciljna vrijednost (nacionalni ili regionalni prosjek) za 2019.
Svim modelima konvergencije zajedničko je obilježje da su agencije za plaćanja država članica morale utvrditi pojedinačnu referentnu vrijednost za svakog poljoprivrednika i rješavati pitanja u pogledu promjena osobne situacije poljoprivrednika kao što su spajanja, podjela ili prijenos zemljišta, koje su se pojavile u razdoblju od 2014. do 2015. Da bi se izbjegla složenost, države članice koje su primjenjivale program jedinstvenih plaćanja na regionalnoj osnovi također mogu zadržati postojeća prava iz programa jedinstvenih plaćanja, koja su postala prava iz programa osnovnih plaćanja23.
Uloge Komisije i država članica u uvođenju programa jedinstvenih plaćanja
21Komisija i države članice zajednički su odgovorne za upravljanje programom osnovnih plaćanja i drugim programima izravnih plaćanja. Međutim, Komisija i dalje snosi krajnju odgovornost za izvršenje proračuna24. To znači da je Komisija morala zajamčiti pravilnu provedbu programa osnovnih plaćanja donošenjem odgovarajućih delegiranih zakonskih akata, praćenjem upravljanja programom osnovnih plaćanja u državama članicama te revizijama usklađenosti sustava kontrole za upravljanje programom. Ako nacionalna provedba nije u skladu sa zakonodavnim okvirom EU-a, Komisija može primijeniti financijske ispravke.
22Države članice izračunale su prava iz programa osnovnih plaćanja i evidentirale ih u posebnoj bazi podataka. Također su morale zajamčiti da su akreditirane agencije za plaćanja poljoprivrednicima naknadno isplatile potporu u okviru programa osnovnih plaćanja. U tu se svrhu zahtijevalo da nacionalna tijela primjenjuju integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) kako bi se zajamčila točnost plaćanja i spriječile nepravilnosti. Služeći se pouzdanim informacijama o poljoprivrednim površinama i sustavom automatskih unakrsnih provjera, integrirani administrativni i kontrolni sustav također bi trebao pružiti potporu poljoprivrednicima u podnošenju točnih prijava i na taj način učinkovito utvrditi moguće nepravilnosti. Osim toga, od neovisnog nacionalnog tijela za ovjeravanje zahtijevalo se da provede reviziju zakonitosti i pravilnosti svih rashoda EU-a koje su isplatile agencije za plaćanja. Slika 5. prikazuje uloge Komisije i države članice u provedbi programa osnovnih plaćanja.
Opseg revizije i revizijski pristup
23Cilj ove revizije bio je utvrditi jesu li 2015. godine Komisija i države članice uvele program osnovnih plaćanja u skladu s pravnim okvirom EU-a i ciljevima ZPP-a. U tom kontekstu Sud je ujedno preispitao značajke koje su rezultat osmišljavanja programa osnovnih plaćanja kao programa kojim se pružaju proizvodno nevezane potpore dohotku poljoprivrednika. Sud je nastojao odgovoriti na glavno revizijsko pitanje:
Temeljni program plaćanja za poljoprivrednike – jesu li Komisija i države članice odabrale pravi smjer za program osnovnih plaćanja?
24Da bi odgovorio na to pitanje, Sud je ispitao:
- jesu li nadzorni sustavi država članica ublažili rizik pogrešnog izračuna prava na plaćanje programa osnovnih plaćanja
- je li Komisija primjereno poduprla uvođenje osnovnih plaćanja država članica i provela dostatan nadzor i reviziju država članica
- je li uvođenje programa osnovnih plaćanja doprinijelo pojednostavnjenju za poljoprivrednike i uprave i je li bilo u skladu s ciljevima ZPP-a.
Revizija je obavljena u razdoblju od rujna 2016. do travnja 2017. godine te je ona obuhvaćala:
- anketu poslanu svakoj od 18 država članica koje su uvele program osnovnih plaćanja kako bi se prikupili ključni podatci i informacije o njihovoj uspostavi i provedbi. Sud je u relevantnim slučajevima upotrijebio te rezultate za potrebe svojih izvješća
- posjete Europskoj komisiji – Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj – i svakoj od šest država članica (Njemačka (Donja Saska), Grčka, Španjolska, Francuska, Italija i Ujedinjena Kraljevina (Engleska i Škotska)) koje su odabrane na temelju svojih udjela u proračunu EU-a raspoloživom za program osnovnih plaćanja i određenom modelu koji su odabrale za provedbu programa. Sud je obavio razgovore, analizirao postupke i podatke te pregledao relevantnu dokumentaciju
- reviziju uzorka od 400 predmeta prava poljoprivrednika na plaćanja iz godine podnošenja zahtjeva 2015. Ti su predmeti odabrani djelomično nasumce, a djelomično na temelju procjene rizika kako bi Sud pregledao izračune prava iz programa osnovnih plaćanja i provedene ključne kontrole.
Osim toga, Sud je vodio računa i o rezultatima svojih aktivnosti u vezi s izjavom o jamstvu za 2016. godinu.
Opažanja
Kontrolni sustavi posjećenih država članica uvelike su ublažili rizik od netočnog izračuna i dodjele prava iz programa osnovnih plaćanja, no određene odluke država članica mogle bi predstavljati osobite izazove za neke agencije za plaćanja
Većina država članica uspješno se nosila s izazovima i, u cjelini, u plaćanjima iz programa osnovnih plaćanja za poljoprivrednike nije bilo značajne stope pogreške…
26Sve države članice koje je Sud posjetio nužno su naišle na brojne izazove u provedbi programa osnovnih plaćanja. Priroda tih izazova uvelike ovisi o mogućnostima koje su odabrale. Države članice osobito su morale:
- provjeriti pravo podnositelja zahtjeva na potporu iz programa osnovnih plaćanja, tj. jesu li bili korisnici izravne potpore 2013. i „aktivni poljoprivrednici” 2015.
- utvrditi pojedinačni referentni iznos za svakog poljoprivrednika ako država članica nije prijavila paušalni iznos po hektaru
- utvrditi prihvatljivu poljoprivrednu površinu za 2015. za svakog poljoprivrednika na temelju najnovijih informacija iz sustava za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS) i provjera na terenu. Iz tog se razloga može zahtijevati i utvrđivanje zemljišta koje nije bilo prihvatljivo prije uvođenja programa osnovnih plaćanja
- utvrditi vrijednost prava iz programa osnovnih plaćanja za razdoblje 2015. – 2019. nakon završetka svih provjera i izračuna
- obavijestiti predmetne poljoprivrednike do kraja 2015. ili, ako nacionalna tijela raspolažu tek okvirnim podatcima, do 1. travnja 2016.
- isplatiti plaćanja iz programa osnovnih plaćanja i ostalu izravnu potporu do 30. srpnja 2016.
Većina država članica uspješno se suočavala s izazovima te je završila svoje izračune u zakonskom roku ili kratko nakon njegova isteka. Međutim, za Španjolsku, Francusku, Italiju, Nizozemsku, Austriju, Švedsku i Ujedinjenu Kraljevinu (Škotska), koje nisu mogle izvršiti konačne isplate svim poljoprivrednicima u zakonskom roku do 30. lipnja 2016., Komisija je dopustila neumanjene isplate do 15. listopada 2016.25
28Na temelju dostupnih podataka iz cijelog EU-a u plaćanjima na temelju prava iz programa osnovnih plaćanja nije bilo značajne stope pogreške26. Međutim, pogreške u izračunu mogu utjecati na isplate mnogim poljoprivrednicima i smanjiti pouzdanost baza podataka o pravima iz programa osnovnih plaćanja kao što je objašnjeno u daljnjem tekstu.
… no u nekim su slučajevima vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja netočne, izračunane tek okvirno ili na temelju procjena…
29Sud je utvrdio da su države članice (ili regije) u velikoj mjeri točno primijenile opća pravila za izračun i, osim Italije i jedne regije u Njemačkoj (Mecklenburg-Vorpommern), poštovale primjenjive nacionalne ili regionalne gornje granice. Međutim, u nekoliko slučajeva utvrđeno je da su vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja bile netočne, izračunane tek okvirno ili na temelju procjena, što je utjecalo na raspodjelu plaćanja pojedinačnim poljoprivrednicima:
- U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotska) nadležna tijela nisu pravilno primijenila pravila za izračun za utvrđivanje ciljnih paušalnih iznosa za 2019. i godišnje proračunske prilagodbe do te godine. U Nizozemskoj su nadležna tijela izračunala netočnu konvergenciju vrijednosti za prilagodbu prava na plaćanje paušalnom iznosu za 2019. Međutim, to nije utjecalo na ukupni iznos plaćanja u Škotskoj i Nizozemskoj, ali je u manjoj mjeri utjecalo na raspodjelu plaćanja pojedinačnim poljoprivrednicima.
- Francuska i Ujedinjena Kraljevina (Engleska i Škotska) upotrebljavale su okvirne podatke ili procjene jer su naišle na osobite poteškoće pri pravodobnom izračunu konačnih vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja. To je utjecalo na točnost vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja jer su promjene u jednom elementu izračuna (primjerice ukupna prihvatljiva površina) podrazumijevale potencijalne promjene u drugim elementima (primjerice vrijednost prava) te su mogle dodatno utjecati na izračun konvergencije. To je ujedno značilo da poljoprivrednici nisu znali konačnu vrijednost svojih prava iz programa osnovnih plaćanja prije podnošenja zahtjeva za sljedeću godinu. U nastavku slijedi opis nekih od različitih problema koji su se pojavili.
- U Francuskoj je u svibnju 2017. agencija za plaćanja i dalje bila u postupku izračuna konačne vrijednosti prava na plaćanje iz programa osnovnih plaćanja za 2015. godinu te ih nije bila službeno dodijelila poljoprivrednicima. To kašnjenje objašnjeno je kasnim uvođenjem novog sustava za identifikaciju zemljišnih parcela, poteškoćama pri utvrđivanju nepoljoprivrednih površina i znatnim kašnjenjem provjera na terenu za poljoprivrednike za 2015. godinu, koje su francuska nadležna tijela dovršila tek u prosincu 2016.27
- U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleska i Škotska) došlo je do znatnih kašnjenja pri izračunu vrijednosti prava na plaćanje jer u Engleskoj, koja je odlučila zadržati dosadašnja prava iz programa jedinstvenih plaćanja, potpuni podatci o pokrivenosti zemljišta nisu bili pravodobno dostupni. Stoga su vlasti mogle samo procijeniti konačnu prihvatljivu površinu koja je, međutim, bila ključni element potreban za točno izračunavanje vrijednosti prava na plaćanje. Štoviše, novi računalni sustav za obradu zahtjeva nije funkcionirao u skladu s očekivanjima, zbog čega je agencija za plaćanja bila prisiljena vratiti se na zahtjeve u papirnatom obliku. To je prouzročilo ozbiljne poteškoće u pogledu prilagodbe prava iz programa osnovnih plaćanja prihvatljivim površinama, kao i u pogledu poštovanja rokova za plaćanje28. U Škotskoj su nadležna tijela ujedno imala poteškoće u pravodobnoj obradi svih zahtjeva, djelomice zbog toga što su bila u zaostatku u pogledu utvrđivanja prihvatljivih trajnih travnjaka. Nadležna tijela izradila su tek ogledne izračune vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja kako bi se poštovali rokovi za isplatu potpore, ali u svibnju 2017. još nisu bila utvrdila konačne vrijednosti29.
… i neke posjećene agencije za plaćanja naišle su na osobite poteškoće
30Agencije za plaćanja morale su uspostaviti djelotvorne ključne kontrole da bi zajamčile točnost broja i vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja za poljoprivrednike. To je obuhvaćalo unakrsnu provjeru prihvatljivosti površina koje su poljoprivrednici prijavili u svojim zahtjevima za dodjelu potpora u odnosu na podatke iz LPIS-a30 i referentne podatke iz prethodnih razdoblja te provjeru vjerodostojnosti popratne dokumentacije koje su dostavili poljoprivrednici i preispitivanje izračuna prava iz programa osnovnih plaćanja. U daljnjim odlomcima slijedi opis nekih od različitih pitanja s kojima se susreću države članice koje je Sud posjetio.
31U Italiji je za izračun prava iz programa osnovnih plaćanja i njihovu dodjelu poljoprivrednicima bilo nadležno središnje koordinacijsko tijelo koje djeluje izvan okvira unutarnje kontrole za talijanske agencije za plaćanja. Predmetno tijelo nije dovršilo sve provjere u pogledu prihvatljivosti poljoprivrednika, a prihvatljivost znatnog dijela trajnih travnjaka i dalje nije bila utvrđena sa sigurnošću. To je dovelo do iterativnog postupka kojim je isto koordinacijsko tijelo moralo ponovno izračunati vrijednosti približno jedne trećine prava iz programa osnovnih plaćanja nakon što su ona već bila prvotno dodijeljena. Naposljetku, njihova je ukupna vrijednost premašila nacionalnu gornju granicu proračuna. U skladu sa zakonodavstvom EU-a, to bi zahtijevalo dodatnu prilagodbu vrijednosti svih talijanskih prava iz programa osnovnih plaćanja. Utjecaj na isplatu potpore poljoprivrednicima vjerojatno će ukupno biti neznatan, ali bi mogao imati veći značaj na razini pojedinačnog poljoprivrednika. Ponovni izračuni još su bili u tijeku u travnju 2017. te su ujedno utjecali na vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja i posljedične isplate potpora za buduće godine31.
32Pouzdane informacije u LPIS-u o stvarnoj prihvatljivoj površini prijavljenih parcela bile su još jedan ključni čimbenik za točno utvrđivanje prava iz programa osnovnih plaćanja. U dvjema državama članicama od šest koje je Sud posjetio utvrđeno je da su informacije u LPIS-u u cjelini ažurirane. U Francuskoj, Italiji i Ujedinjenoj Kraljevini ažuriranje je bilo u tijeku, uglavnom usporedno s izračunom prava iz programa osnovnih plaćanja32. Grčka agencija za plaćanja, koja je tijekom nekoliko godina uložila velike napore da pravilno utvrdi trajne travnjake, nije imala potrebna nacionalna sredstva za ažuriranje cjelokupnog LPIS-a najnovijim dostupnim informacijama. Stoga su 2015. godine nadležna tijela za više od polovice predmetnog teritorija morala temeljiti izračun prava iz programa osnovnih plaćanja na snimkama iz 2008.33
33Otprilike 90 % svih trajnih travnjaka u Grčkoj i više od 25 % poljoprivredne površine te zemlje javno je zemljište. Za tu su vrstu zemljišta grčka nadležna tijela izračunala prava iz programa osnovnih plaćanja na temelju prosječnog regionalnog broja životinja po hektaru ili broja životinja koje je svaki poljoprivrednik prijavio u svojem zahtjevu za dodjelu potpore34. Međutim, nepouzdane informacije u registru životinja otežale su točan izračun broja prava iz programa osnovnih plaćanja koja se dodjeljuju poljoprivrednicima35.
Komisija je prikladno poduprla uvođenje programa osnovnih plaćanja, ali je pred tijela za ovjeravanje mogla postaviti i dodatne zahtjeve
Općenito gledajući, Komisija je uspješno nadzirala postupak provedbe i pružala opsežne smjernice…
34Zbog širokog raspona mogućnosti za države članice koji je predviđen zakonodavstvom EU-a odredbe su postale složenije, što je dovelo do opasnosti od pogrešnog tumačenja i nejasnoća. Komisija je uspjela pravodobno izraditi provedbene odredbe36. Međutim, države članice zahtijevale su dodatne smjernice Komisije u pogledu njihova konkretnog modela provedbe. Slijedom toga, od 2014. godine Komisija je uputila više od 400 smjernica državama članicama i održala bilateralne sastanke s nacionalnim tijelima kako bi zajamčila neometanu provedbu programa osnovnih plaćanja i drugih programa izravne potpore EU-a. Usprkos pojašnjenjima, države članice nisu uvijek dosljedno tumačile posebna pravila za izračun.
…ali države članice nisu dostavile sve informacije o praćenju
35S obzirom na to da je Komisija odgovorna za praćenje programa, sve države članice koje se prijavljuju za program osnovnih plaćanja morale su obavijestiti Komisiju o svojim odlukama, što je omogućilo Komisiji da provede dubinsku analizu njihove usklađenosti sa zakonodavnim okvirom EU-a i poduzme daljnje mjere. Međutim, u svibnju 2017. Komisija i dalje nije imala ključne informacije kao što je ukupna vrijednost prava iz programa osnovnih plaćanja za 2015. dodijeljenih poljoprivrednicima iz Francuske i Italije, što je zajedno predstavljalo 31 % raspoloživog proračuna. Nedostatak tih informacija dodatno je otežao praćenje programa. Komisija na temelju zakonodavstva EU-a nije imala ovlasti smanjiti plaćanja državama članicama ako nisu pravodobno podnijele određene statističke informacije o programu osnovnih plaćanja.
Općenito gledajući, revizijama koje je provela sama Komisija ostvareni su dobri rezultati…
36Komisija je pravodobno pokrenula reviziju provedbe programa osnovnih plaćanja u državama članicama, kojom su ostvareni dobri rezultati, iako zbog nedostatka sredstava nije mogla provesti sve planirane revizije na terenu. S obzirom na to da je većina posjeta bila planirana rano tijekom programskog razdoblja, Komisija nije mogla procijeniti ni kvalitetu preispitivanja izračuna prava iz programa osnovnih plaćanja koji su obavila tijela za ovjeravanje.
37Revizijski rad Komisije bio je uglavnom usmjeren na pregled uzoraka transakcija i prihvatljivosti prijavljenih površina. Manji naglasak stavljen je na vrednovanje općih izračuna, primijenjene unutarnje kontrole te na to imaju li države članice uspostavljene sustave koji omogućuju blisko praćenje upravljanja pravima iz programa osnovnih plaćanja kao što su izračun i poštovanje primjenjivih gornjih granica te upravljanje nacionalnom rezervom, uključujući postupke za poništenje prava iz programa osnovnih plaćanja.
… ali je pred tijela za ovjeravanje mogla postaviti i dodatne zahtjeve
38Svi rashodi EU-a koje agencije za plaćanja u državama članicama isplaćuju podložni su godišnjoj reviziji za potrebe ovjeravanja koju provodi organizacijski neovisno tijelo. Ti revizori trebaju dati mišljenje, sastavljeno u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima, o cjelovitosti, točnosti i istinitosti godišnje računovodstvene dokumentacije agencija za plaćanja, pravilnom funkcioniranju njihovih sustava unutarnje kontrole te o zakonitosti i pravilnosti rashoda koji su prijavljeni Komisiji za nadoknadu37. Budući da je vrijednost prava iz programa osnovnih plaćanja ključni element za izračun iznosa potpore koja se isplaćuje poljoprivrednicima, provjera koju tijela za ovjeravanje obavljaju u pogledu izračuna prava iz programa osnovnih plaćanja od osobite je važnosti. S obzirom na aktualnu konvergenciju i moguće prilagodbe vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja, to je bitno i za sljedeće financijske godine.
39Komisija je u svojim smjernicama za tijela za ovjeravanje navela da njihove provjere trebaju obuhvaćati „procjenu postojećih postupaka kako bi se zajamčila pravilna dodjela prava iz programa osnovnih plaćanja” te je od tijela za ovjeravanje zatražila da iznesu mišljenje o tome jesu li agencije za plaćanja uspostavile odgovarajući sustav za utvrđivanje i registraciju prava iz programa osnovnih plaćanja i provela odgovarajuće kontrole u pogledu uspostave programa. Smjernicama Komisije zahtijevalo se ispitivanje usklađenosti za deset transakcija, ali u njima nije objašnjeno koje bi provjere tijela za ovjeravanje trebala provesti u vezi s točnošću izračuna.
40U državama članicama koje je Sud posjetio tijela za ovjeravanje tumačila su smjernice Komisije na različite načine, a broj transakcija koje je Komisija preporučila za ispitivanje usklađenosti bio je prenizak da bi doveo do valjanih općih zaključaka o točnosti izračuna prava iz programa osnovnih plaćanja.
41Smjernice Komisije nisu odredile ulogu tijela za ovjeravanje ako u izračunima prava iz programa osnovnih plaćanja sudjeluju i druga tijela, osim agencija za plaćanja, što je dovelo do sljedećega:
- u Njemačkoj (Donja Saska) tijelo za ovjeravanje nije preispitalo točnost tog izračuna jer je izračun napravilo središnje koordinacijsko tijelo koje nije podložno reviziji za potrebe ovjeravanja
- u Italiji je tijelo za ovjeravanje jednostavno navelo da u trenutku izrade njegova izvješća koordinacijsko tijelo nije završilo izračun prava iz programa osnovnih plaćanja
- u Francuskoj je tijelo za ovjeravanje potvrdilo da je agencija za plaćanja pravilno primijenila metodu izračuna koju je uspostavilo Ministarstvo poljoprivrede, ali je izjavilo da podatci još nisu konačni i da nije pregledalo određene izračune.
Određena pravila za izračun i mogućnosti koje su odabrale države članice mogu doprinijeti složenosti, povećati administrativno opterećenje nacionalnih uprava i omogućiti nekim poljoprivrednicima ostvarivanje neočekivane dobiti
Nekim pravilima za utvrđivanje prava iz programa osnovnih plaćanja bili su propisani složeni izračuni
42Jedan od osnovnih ciljeva i ključnih uvjeta iz reforme ZPP-a iz 2013. bio je smanjenje administrativnog opterećenja te su Komisija i države članice to trebale uzeti u obzir pri oblikovanju relevantnih odredbi za programe izravne potpore.38
43Odabir modela izračuna prava iz programa osnovnih plaćanja ima znatan utjecaj na složenost s kojom se suočavaju nacionalna tijela. Iako je paušalni model koji se primjenjuje u Njemačkoj, Francuskoj (Korzika), Malti i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleska) obećavao jednostavan izračun vrijednosti i broja prava, to nije bio slučaj u pogledu modela konvergencije koji su primijenjeni u drugim državama članicama ili regijama s obzirom na njihova detaljna i specifična pravila za izračun, koja su države članice često nadopunile nacionalnim ili regionalnim provedbenim odredbama. Ne samo da je to moglo prouzročiti pogreške u izračunu nego je ujedno podrazumijevalo znatan dodatni rad agencija za plaćanja39.
Mogućnosti koje odaberu države članice mogu dovesti do znatnih opterećenja za nacionalne uprave…
44Države članice mogu, u skladu s objektivnim kriterijima, dodatno podijeliti svoj teritorij i primjenjivati program osnovnih plaćanja na regionalnoj razini. Takvi kriteriji obuhvaćaju institucionalnu strukturu (npr. Njemačka), regionalni poljoprivredni potencijal (npr. Ujedinjena Kraljevina(Engleska i Škotska)) ili agronomska obilježja (npr. Grčka i Španjolska).
45U tom kontekstu, Španjolska je za potrebe programa osnovnih plaćanja uvela 50 novih regija koje su nacionalna tijela definirala na temelju agronomskih obilježja i njihove uporabe zemljišta 2013. Te su se regije protezale preko približno 316 područja koja se nazivaju „comarcas agrarias”, što znači da se zemljište koje pripada jednoj regiji programa osnovnih plaćanja može nalaziti u nekoliko „comarcasa” i autonomnih zajednica diljem kontinentalne Španjolske. Međutim, u mnogim su se regijama prosječne jedinične vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja tek neznatno razlikovale. Iako je regionalizacija u skladu s pravnim okvirom EU-a, njome je gospodarenje zemljištem postalo složenije. Poljoprivrednici su mogli koristiti svoja prava samo u regiji za koju su prvotno dodijeljena, što bi se moglo odnositi na pojedinačne poljoprivredne parcele u istom selu (vidi sliku 6.).
Za razliku od Španjolske, Grčka je upotrebljavala znatno manje složen model zasnovan na poljoprivrednim značajkama koji je obuhvaćao samo tri regije.
46Prepreke neometanoj provedbi programa osnovnih plaćanja nije prouzročio samo odabir modela programa osnovnih plaćanja država članica nego i mogućnosti predviđene zakonodavstvom EU-a za utvrđivanje prihvatljivih površina. Očekivalo se da će se time poboljšati usmjerenost potpore, ali se ujedno mogao znatno odgoditi izračun prava iz programa osnovnih plaćanja i utjecati na točnost njihove vrijednosti (vidi okvir 1.).
Okvir 1.
Odluke država članica koje su doprinijele znatnim kašnjenjima u provedbi programa osnovnih plaćanja
U pravilu, sve površine obuhvaćene obradivim zemljištem, trajnim travnjacima i trajnim usjevima prihvatljive su za program osnovnih plaćanja. Osim toga, kako bi se zaštitilo određena obilježja krajolika, uključujući živice, bare, jarke, drvorede, drveće u skupini ili izolirano, granična područja polja i terase, države članice imale su mogućnost donijeti odluku da su i ta obilježja prihvatljiva za dodjelu prava na plaćanje iz programa osnovnih plaćanja. Međutim, u skladu s pravilima o plaćanju za ekologizaciju, države članice mogle su definirati druga obilježja krajolika kao „ekološki značajne površine” koje nisu bile prihvatljive za program osnovnih plaćanja. Ako je država članica tako odlučila, sva su se obilježja morala provjeriti i zabilježiti u nacionalnom LPIS-u. Francuska je odabrala okvir u kojem su njezina nadležna tijela u sklopu opsežnog ažuriranja svojih LPIS-a morala registrirati i nadzirati otprilike 45 milijuna takvih obilježja krajolika i utvrditi jesu li bila prihvatljiva za programe osnovnih plaćanja i ekologizaciju, samo za ekologizaciju ili uopće nisu bila prihvatljiva. Ako su poljoprivrednici prijavili parcele koje su sadržavale i neprihvatljiva obilježja, njih je trebalo ručno provjeriti te je često trebalo kontaktirati poljoprivrednike kako bi se to pitanje razjasnilo, iako su iznosi predmetne potpore bili neznatni. To je znatno doprinijelo kašnjenju u izračunu prava iz programa osnovnih plaćanja i isplati potpore u Francuskoj.
U Italiji, minimalna potrebna razina za prihvatljivost znatnog dijela trajnih travnjaka40 razlikovala se ovisno o lokaciji parcela, a na regionalnoj razini primijenjene su brojne iznimke. Talijanska nadležna tijela morala su utvrditi sve parcele na koje se primjenjuju posebni uvjeti s pomoću njihovih zemljišno-knjižnih podataka, a zatim ih unakrsno provjeriti u odnosu na zahtjeve poljoprivrednika za dodjelu potpore. Pri završetku revizije koju je obavio Sud taj je postupak i dalje bio u tijeku, a talijanska nadležna tijela nisu bila u mogućnosti reći kada će završiti posao. Taj detaljni pristup povećao je složenost i prouzročio znatno kašnjenje u izračunu prava na plaćanje i isplatama potpore.
… a neki poljoprivrednici mogli su ostvariti neočekivanu dobit znatnim smanjenjem veličine svojih poljoprivrednih gospodarstava
47Za države članice koje su primijenile pristup konvergencije za program osnovnih plaćanja41 pojavio se poseban rizik od isplate prekomjerne nadoknade poljoprivrednicima uvođenjem programa osnovnih plaćanja jer su oni znatno smanjili broj obrađenih hektara od referentnog razdoblja (2014.) do 2015. godine. Time je omogućeno koncentriranje referentnog iznosa dobivenoga iz veće površine na manjoj površini, čime je tim poljoprivrednicima omogućeno ostvarivanje neočekivane dobiti.
48Države članice mogle bi zatražiti povrat neočekivane dobiti42. Sedam od 13 država članica u kojima je to bilo primjenjivo iskoristilo je tu mogućnost43, što im je omogućilo i djelotvorniju preraspodjelu tih sredstava, primjerice dodjeljivanjem prava iz programa osnovnih plaćanja mladim poljoprivrednicima. Međutim, u Italiji nadležna tijela nisu pravilno identificirala sve poljoprivrednike koji su ostvarili neočekivanu dobit ili su u drugim slučajevima pogrešno primjenjivali pravila. U Francuskoj su nadležna tijela prvotno odlučila primijeniti klauzulu o neočekivanoj dobiti, ali nisu je mogla provesti u praksi (vidi okvir 2.)44.
Okvir 2.
Primjeri neočekivane dobiti zbog smanjenja veličine poljoprivrednog gospodarstva
Iznos neočekivane dobiti može biti znatan. U Španjolskoj su nadležna tijela povukla referentne iznose u vrijednosti od više od 75 milijuna eura za više od 7 000 poljoprivrednika koje bi mogla upotrijebiti za dodjelu poljoprivrednicima koji tek započinju svoju poljoprivrednu djelatnost. To čini otprilike 3 % potpora iz programa osnovnih plaćanja isplaćenih u Španjolskoj.
Budući da Francuska nije primijenila klauzulu o neočekivanoj dobiti, ukupna razina neočekivane dobiti koju su poljoprivrednici ostvarili nije poznata. Međutim, Sud je utvrdio da postoje pojedinačni poljoprivrednici koji su 2014. primili izravna plaćanja, ali su 2015. prenijeli gotovo sve svoje zemljište na druge poljoprivrednike, uključujući članove obitelji. U ekstremnim slučajevima zadržali su samo mali komad zemljišta, katkad samo 0,01 ha, na kojem im je bilo dopušteno akumulirati cijeli referentni iznos, što je dovelo do vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja u iznosu do 9 000 eura i više. To je bilo zakonski moguće jer Francuska, za razliku od ostalih država članica, nije utvrdila minimalnu površinu zemljišta koje su poljoprivrednici trebali imati da bi podnijeli zahtjev za prava iz programa osnovnih plaćanja.45 Pojedinci ili poduzeća na koje je zemlja prenesena mogli su primiti prava iz nacionalne rezerve kao novi poljoprivrednici.
Cilj novih pravila bio je poboljšati usmjeravanje potpore, no ta su pravila bila tek djelomično djelotvorna
Novim pravilima uvedeni su uvjeti za posebne provjere određenih kategorija podnositelja zahtjeva za dodjelu potpore…
49Cilj reforme ZPP-a iz 2013. godine bilo je bolje usmjeravanje izravne potpore EU-a na istinske poljoprivrednike te je njome uveden tzv. koncept „aktivnog poljoprivrednika”.46 Tim konceptom predviđeni su obvezni dodatni uvjeti prihvatljivosti za dvije kategorije podnositelja zahtjeva za dodjelu potpore: osobe koje za poljoprivrednu djelatnost uglavnom upotrebljavaju zemljišta koja se prirodno održavaju u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj47 i osobe čije se poslovne djelatnosti nalaze na negativnom popisu. Osobe s poslovnim djelatnostima na negativnom popisu mogu biti ponovno prihvaćene pod uvjetom da mogu dokazati da njihove poljoprivredne djelatnosti „nisu neznatne”.
50Novim je pravilima državama članicama omogućeno izuzeti podnositelje zahtjeva za dodjelu godišnjih izravnih plaćanja do 5000 eura od bilo kakvih provjera ili utvrditi vlastite alternativne kriterije u skladu s kojima bi se podnositelje zahtjeva moglo ponovno prihvatiti te bi mogli koristiti izravnu potporu EU-a. Jedanaest od 18 država članica primijenilo je maksimalan prag od 5000 eura na cijelom svojem teritoriju ili na nekom njegovu dijelu.48 Države članice ujedno su imale pravo uskratiti isplatu potpore osobama čije poljoprivredne djelatnosti čine tek neznatan dio njihove ukupne gospodarske djelatnosti ili kojima poljoprivreda nije glavni predmet poslovanja.
51S obzirom na to da je program osnovnih plaćanja odvojen od poljoprivredne proizvodnje, nije bilo moguće zahtijevati da poljoprivrednici moraju ostvariti dohodak od poljoprivrede da bi bili prihvatljivi za potporu. Korisnici bi u načelu mogli u cijelosti podugovarati sve poljoprivredne djelatnosti na svojoj zemlji trećim stranama bez gubitka statusa „aktivnih poljoprivrednika”. Međutim, poljoprivrednici bi trebali imati ovlast za donošenje odluka te moći ostvarivati koristi i snositi financijske rizike u vezi s poljoprivrednom djelatnošću na zemljištu za koje su podnijeli zahtjev.
… i neke države članice ostvarile su dobre rezultate…
52Sud je utvrdio da su Španjolska i Italija na temelju administrativnih podataka kao što su trgovački ili porezni registri postigle dobre rezultate u pogledu utvrđivanja podnositelja zahtjeva bez poljoprivrednih djelatnosti ili samo s marginalnim djelatnostima49. Nizozemska je izvijestila da su nacionalna tijela isključila otprilike 4 % podnositelja zahtjeva jer njihova glavna djelatnost ili predmet poslovanja nisu bili usmjereni na poljoprivrednu djelatnost i stoga se ne bi mogli upisati u službeni registar poduzeća.
53Međutim, iako su nadležna tijela od podnositelja zahtjeva općenito zahtijevala da prijave bave li se djelatnostima koje su na negativnom popisu, sve države članice koje je Sud posjetio naišle su na poteškoće s pravilnim utvrđivanjem podnositelja zahtjeva za koje su morale provjeriti status „aktivnih poljoprivrednika”, i to zbog toga što obrazac zahtjeva nije bio dovoljno jasan ili zato što u nekim slučajevima nisu dovoljno istražili slučajeve mogućeg zaobilaženja pravila.
… međutim, provedba je bila tek djelomično djelotvorna te je dovela do znatnog administrativnog opterećenja…
54Ovisno o odlukama država članica broj podnositelja zahtjeva podvrgnutih provjeri važnosti njihovih poljoprivrednih djelatnosti mogao bi se značajno razlikovati: u nekim slučajevima većina podnositelja zahtjeva u nekoj državi članici ili regiji bila je u okviru primjenjivih pragova, a u većini slučajeva države članice odlučile su ne proširiti negativni popis. Podnositelji zahtjeva na negativnom popisu i iznad praga mogli su podnijeti dokaz (1) da su njihova izravna plaćanja iznosila najmanje 5 % njihova dohotka od nepoljoprivredne djelatnosti u posljednjoj fiskalnoj godini, (2) da je njihov glavni predmet poslovanja bila poljoprivreda ili (3) da njihove poljoprivredne djelatnosti nisu bile neznatne. Za tu drugu mogućnost države članice ponovno su imale mnogo mogućnosti za utvrđivanje kriterija. Dok su neke države članice koristile kriterije kao što je udio dohotka od nepoljoprivredne djelatnosti u ukupnom dohotku, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina (osim Škotske) također su prihvatile podnositelje zahtjeva koji su prijavili da imaju djelatnost koje su na negativnom popisu kao „aktivne poljoprivrednike” ako je njihov prihvatljiv broj hektara bio veći od nacionalnog ili regionalnog prosjeka. To je moglo prouzročiti isključivanja podnositelja zahtjeva s djelatnostima navedenima na negativnom popisu ako je njihovo zemljišta manje od tog praga, dok su podnositelji zahtjeva koji imaju više hektara od praga mogli biti prihvaćeni bez obzira na to jesu li njihove aktivnosti bile marginalne.
55Naposljetku, u većini posjećenih država članica nadležna tijela isključila su vrlo malo osoba jer je većina osoba obuhvaćenih područjem primjene negativnog popisa ispunila jednu od mogućnosti za ponovno primanje u program. Na primjer, u Njemačkoj su nadležna tijela u početku provela temeljitu provjeru otprilike 1 000 podnositelja zahtjeva koji su prijavili da imaju djelatnost na negativnom popisu. To je prouzročilo znatno administrativno opterećenje, ali je iz pristupa programu osnovnih plaćanja posljedično isključeno samo 26 podnositelja zahtjeva.
… i mogla dovesti do različitog postupanja prema sličnim podnositeljima zahtjeva
56Naposljetku, kriteriji koje su države članice donijele mogu dovesti do različitog postupanja prema podnositeljima zahtjeva u usporedivim situacijama jer su nacionalna tijela drugačije protumačila zakonodavstvo EU-a ili nisu proširila negativne popise na subjekte koji su obično uključeni u gospodarenje zemljištem i koji ili obavljaju neznatne poljoprivredne djelatnosti ili čiji glavni predmet poslovanja nije poljoprivredna djelatnosti (vidi okvir 3.).
Okvir 3.
Primjeri različitog postupanja prema poljoprivrednicima
U Njemačkoj su nadležna tijela zauzela stajalište da konjički klubovi i škole jahanja samo trebaju dokazati svoj status kao „aktivni poljoprivrednici” ako imaju trajne sportske sadržaje kao što je manjež za dresuru konja. U Francuskoj su nadležna tijela smatrala da konjički klubovi i slične aktivnosti pripadaju kategoriji sporta i zabave, što znači da je za sve utvrđene podnositelje zahtjeva s takvim aktivnostima provjeren status aktivnog poljoprivrednika. To je dovelo do isključivanja otprilike 700 podnositelja zahtjeva iz izravnih plaćanja.
Nadležna tijela u Italiji odlučila su da na negativni popis uvrste javne subjekte, uz određene iznimke. Stoga su općine i tijela nadležna za upravljanje šumama u načelu isključeni iz dodjele prava iz programa osnovnih plaćanja. Njemačka i Ujedinjena Kraljevina (Engleska) nisu uvrstile takve subjekte na negativni popis. Stoga su općine i tijela nadležna za upravljanje šumama koja imaju ulogu u održavanju javne površine u načelu su bili prihvatljivi za dodjelu prava iz programa osnovnih plaćanja.
Od 2018. države članice mogu odlučiti pojednostavniti kriterije ili obustaviti primjenu „negativnog popisa”
57U okviru izmjene financijskih pravila koja se primjenjuju na opći proračun EU-a Komisija je predložila da se državama članicama dopusti veće diskrecijsko pravo u primjeni definicije „aktivnog poljoprivrednika” kako bi se sustav znatno rasteretilo ili smanjivanjem broja kriterija koji su na raspolaganju podnositeljima zahtjeva za dokazivanje statusa „aktivnog poljoprivrednika” ili prestankom primjene odredbi.50 Taj drugi prijedlog opravdan je zabrinutošću da su poteškoće i administrativni troškovi provedbe klauzule o aktivnom poljoprivredniku bili veći od koristi koja bi se ostvarila isključenjem vrlo malog broja neaktivnih korisnika iz programa izravne potpore. U listopadu 2017. Vijeće i Parlament složili su se da od 2018. godine države članice mogu odlučiti hoće li smanjiti broj kriterija kojima podnositelji zahtjeva mogu dokazati svoj status „aktivnog poljoprivrednika”, što podnositeljima zahtjeva ostavlja manje mogućnosti za ponovno prihvaćanje u program, ili prekinuti primjenu negativnog popisa51.
Novim pravilima proširene su kategorije zemljišta za koje se može isplatiti potpora…
58Poljoprivrednici su mogli dobiti prava iz programa osnovnih plaćanja i isplatu iz tog programa te druge izravne potpore povezane s površinom ako su raspolagali prihvatljivim poljoprivrednim zemljištem. Države članice ujedno su mogle proširiti prihvatljivost na trajne travnjake ako na njima nisu prevladavale trava i ostale travolike paše. U praksi se to odnosilo na površine vriština ili šuma u regijama gdje je uporaba takva zemljišta dio ustaljenih lokalnih praksi52. U okviru prethodnog programa jedinstvenih plaćanja prihvatljivost takva zemljišta za potporu nije bila dovoljno jasno utvrđena53.
… te je državama članicama omogućeno poduzimanje mjera za smanjenje rizika od spekulativnih potraživanja …
59Sud je ranije utvrdio da su, u skladu s programom jedinstvenih plaćanja, ulagači mogli steći prava na plaćanja visoke vrijednosti i prijaviti ih zajedno sa zemljištem niske vrijednosti za koje je potreban minimalan ili nikakav rad na održavanju.54 To je dovelo do isplate potpore dohotku EU-a osobama koje nisu uključene u poljoprivrednu djelatnost. Sud je utvrdio koje su države članice poduzele mjere u okviru programa osnovnih plaćanja kojima se djelomice ispravila ta nepravilnost ili kojima je namjera bila smanjiti rizik od spekulativnih potraživanja (vidi okvir 4.).
Okvir 4.
Djelotvorno ublažavanje negativnih posljedica odvajanja izravne potpore od proizvodnje
U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) nadležna tijela odlučila su primijeniti regionalizaciju programa osnovnih plaćanja kako bi se potpora mogla bolje usmjeriti na poljoprivrednike u područjima s većim poljoprivrednim potencijalom ili na one koji aktivno upotrebljavaju svoje zemljište. Ta tijela odlučila su odrediti posebne regije koje su obuhvaćale zemljište najniže kvalitete („ekstenzivne pašnjake”) U državama članicama koje su se odlučile za regionalizaciju programa osnovnih plaćanja, kao što je Ujedinjena Kraljevina (Škotska), prava na plaćanje moguće je prenositi i aktivirati samo unutar regije u kojoj su ona i dodijeljena. Time je onemogućeno prenošenje prava iz programa osnovnih plaćanja veće vrijednosti iz drugih regija na tu vrstu zemljišta. Do 2019. godine sva prava iz programa osnovnih plaćanja u tim regijama prilagodit će se vrlo niskoj vrijednosti po hektaru, što bolje odražava nizak poljoprivredni potencijal tog zemljišta. Poljoprivrednici koji aktivno koriste svoje zemljište za proizvodnju mogu imati koristi od novog uvođenja posebnog programa potpore za ovce namijenjenoga za smanjenje rizika od napuštanja zemljišta i pada proizvodnje. Iako su 2015. godine pojedini ulagači i dalje primali znatne iznose potpore, poduzetim mjerama postupno će se povećati usmjeravanje potpore do 2019. godine.
U Španjolskoj se već dugi niz godina nisu upotrebljavale velike površine trajnih travnjaka. Postojao je rizik da bi podnositelji zahtjeva mogli prijaviti to zemljište u svrhu primanja prava iz programa osnovnih plaćanja, iako na njemu nisu obavljali poljoprivredne djelatnosti. Španjolska nadležna tijela odlučila su dodijeliti prava iz programa osnovnih plaćanja na temelju zemljišta koje je zatraženo u svibnju 2013. (tj. prije nego što su se poljoprivrednici mogli upoznati s reformom ZPP-a iz 2013., donesenom u prosincu 2013.) ako je ta površina manja nego 2015. Štoviše, prihvatili su samo zahtjeve za tu vrstu zemljišta ako su poljoprivrednici podnijeli dokaze da su ga uistinu upotrebljavali za poljoprivredne djelatnosti, a u sumnjivim slučajevima proveli su i provjere na terenu.
… ali je ujedno došlo do ozbiljnih problema u provedbi
60U skladu sa zakonodavstvom EU-a, zemljište je općenito prihvatljivo samo ako ga poljoprivrednici upotrebljavaju za poljoprivrednu djelatnost55. To pomaže da se izbjegne napuštanje zemljišta i spriječi pogoršanje stanja staništa. Sud je utvrdio da je većina država članica odredila redovitu minimalnu godišnju aktivnost kao što je ispaša ili pak košnja koja je pogodna za održavanje poljoprivrednog potencijala zemlje ili sprječavanje pogoršanja stanja staništa. Države članice također mogu propisati značajke koja poljoprivredne površine moraju imati da bi ih se smatralo zemljištem koje se upotrebljava za poljoprivrednu djelatnost.56 Pokazalo se da je državama članice koje su odabrale tu mogućnost bilo teško utvrditi konkretne značajke: primjerice, Francuska i Ujedinjena Kraljevina (Engleska) utvrdile su općenite značajke, kao što su „nisu prekrivene gustim grmljem” (Engleska) ili „ne prevladava nepoželjni korov” (Francuska). To bi moglo izazvati nedoumice u poljoprivrednika u pogledu prihvatljivosti njihova zemljišta i dovesti do dodjele prava iz programa osnovnih plaćanja za napuštena zemljišta.
61Štoviše, za poljoprivredne površine u regijama s posebnim klimatskim uvjetima ili slabom kvalitetom tla možda nisu potrebne posebne redovite aktivnosti za održavanje njihova poljoprivrednog potencijala. Novim pravilima propisano je da su takve površine „koje se prirodno održavaju u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj” bile prihvatljive samo ako poljoprivrednici na njima obavljaju određenu minimalnu aktivnost.57
62Države članice imale su slobodu odlučivanja o tome raspolažu li „površinama koje se prirodno održavaju u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj”. Primjerice, Francuska i Italija odredile su površine u planinskim područjima iznad određene nadmorske visine za koje su kao minimalnu poljoprivrednu djelatnost zahtijevale redovitu ispašu ili košnju. Međutim, nadležna tijela u Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) smatrala su da na temelju važećeg zakonodavstva EU-a takva minimalna aktivnost ne mora nužno biti poljoprivredna djelatnost ili biti povezana s gospodarenjem zemljištem (vidi okvir 5.).
Okvir 5.
Minimalne aktivnosti na zemljištu koje se prirodno održava u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj
Ujedinjena Kraljevina (Škotska) odredila je siromašne trajne travnjake („ekstenzivne pašnjake”) kao zemljište koje se prirodno održava u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj. Te su površine bile prihvatljive samo ako su ih poljoprivrednici upotrebljavali za poljoprivrednu proizvodnju ili, alternativno, izvršili procjenu utjecaja na okoliš zemljišta u svakoj kalendarskoj godini. To je obuhvaćalo zemljovid i opis poljoprivrednog okruženja, istraživanja o rasplodnim pticama, sisavcima, leptirima i zdravlju bilja te praćenje staništa. U 2015. godini takve procjene bile su dostupne za otprilike 190 000 ha.
Procjena je podrazumijevala znatne troškove za korisnike, ali su njome pruženi vrijedni podatci o okolišu. Međutim, njihova veza s ciljem potpore dohotku poljoprivrednika bila je slaba.
Novim je pravilima državama članicama omogućena i dodjela prava iz programa osnovnih plaćanja za poljoprivredne površine na kojima ne prevladavaju trava i travolike paše. To bi mogli biti šumoviti pašnjaci ili vrištine s pašnjacima, pod uvjetom da su poljoprivrednici tradicionalno upotrebljavali takvo zemljište za ispašu životinja. Ispaša je uobičajeno jedina aktivnost koja takvo zemljište može održati u dobru stanju, razlikovati ga od nepoljoprivrednog zemljišta i tako izbjeći njegovo oštećenje ili napuštanje.58 Međutim, potpora uvjetovana posjedovanjem životinja ne bi bila u skladu s proizvodno nevezanom prirodom plaćanja iz programa osnovnih plaćanja. Tako su se države članice suočile s poteškoćama u osmišljavanju pravila kojima bi se zajamčilo da se zemljište održava u dostatnoj mjeri.
Reformom ZPP-a iz 2013. ostvaren je pomak prema ujednačenijoj raspodjeli potpore po hektaru te je i dalje teško odrediti učinkovitost potpore dohotku poljoprivrednika u okviru programa osnovnih plaćanja
Reforma zajedničke poljoprivredne politike iz 2013. zamišljena je kao pomak prema ujednačenijoj potpori po hektaru…
64Prema reformi ZPP-a iz 2003. poljoprivrednici su primali potporu dohotku uglavnom na temelju razine njihove izravne potpore u razdoblju 2000. – 2002. Iako je već reformom ZPP-a iz 2003. godine državama članicama omogućeno smanjenje tih povijesnih elemenata u vrijednostima prava iz programa jedinstvenih plaćanja ili njihovo približavanje jedinstvenom iznosu po hektaru, samo se nekoliko država članica odlučilo za tu mogućnost59.
65Reformom ZPP-a iz 2013. ostvaren je pomak prema ravnopravnijim razinama potpore po hektaru. U skladu s reformom, „u pravilu, sva prava na plaćanje aktivirana u 2019. godini u državi članici ili u regiji trebala bi imati jednaku jediničnu vrijednost”60. Odstupajući od navedenoga, kako bi se izbjegle negativne financijske posljedice za poljoprivrednike, drugim državama članicama bilo je omogućeno da pri izračunu vrijednosti prava na plaćanja koja bi poljoprivrednici trebali imati u 2019. godini uzmu u obzir povijesne čimbenike. Šest od 18 država članica koje primjenjuju program plaćat će jedinstvenu vrijednost po hektaru u svojim regijama do 2019. godine, a sedma država članica do 2020. godine (vidi sliku 7.)61.
… ali većina država članica odabrala je mogućnost djelomične konvergencije…
66Prijelaz na paušalni model programa osnovnih plaćanja mogao bi dovesti do znatne preraspodjele potpore među poljoprivrednicima i poljoprivrednim sektorima te tako znatno utjecati na visinu dohotka pojedinačnih poljoprivrednika.
67U tim se okolnostima 11 država članica odlučilo se za model djelomične konvergencije. Tim se modelom jamči da će do 2019. prava iz programa osnovnih plaćanja imati jedinstvenu vrijednost od najmanje 60 % nacionalnog ili regionalnog prosjeka. Francuska (kopneni dio) odabrala je ambiciozniji model u okviru kojeg će poljoprivrednici do 2019. imati pravo na 70 % prosječne nacionalne jedinične vrijednosti po hektaru radi olakšavanja kasnijeg prijelaza na jedinstvenu potporu po hektaru. Većina od tih 11 država članica odlučila je ograničiti vrijednosti prava tih poljoprivrednika koji su bili iznad prosjeka za 2019. na najviše 30 %, kako je dopušteno zakonodavstvom EU-a.
68Sud je utvrdio da, osim odabira modela programa osnovnih plaćanja, kriteriji za regionalnu dodjelu raspoloživih gornjih granica proračuna također mogu imati znatan učinak na razinu preraspodjele te da poljoprivrednici mogu zadržati osobito visoke razine potpore koje proizlaze iz prijašnje proizvodnje (vidi okvir 6.).
Okvir 6.
Učinci preraspodjele ovisno o primijenjenom modelu programa osnovnih plaćanja
Španjolski model programa osnovnih plaćanja temelji se na regionalnom poljoprivrednom potencijalu te se njime uzimaju u obzir čimbenici kao što je vrsta zemljišta ili usjeva 2013. godine. Projekt 50 regija doveo je do 50 različitih ciljnih jediničnih vrijednosti za 2019. koje se kreću od 60 eura do 1430 eura. Iznosi koji se u razdoblju 2015. – 2019. preraspodjeljuju poljoprivrednicima u okviru konvergencije čine samo 5,9 % španjolske gornje granice programa osnovnih plaćanja. Italija nije odabrala tu mogućnost, nego je odlučila uspostaviti samo jednu regiju s ciljnom vrijednošću po hektaru koja za 2019. iznosi približno 217 eura. Preraspodjela potpore u razdoblju 2015. – 2019. među poljoprivrednicima i regijama činit će 10,7 % ukupne godišnje gornje granice programa osnovnih plaćanja62.
Uspostava nacionalnih gornjih granica na temelju prijašnjih razina potpore i velik broj mogućnosti koje su na raspolaganju državama članicama za dodjelu nacionalnih gornjih granica za izravna plaćanja raspoloživim programima znače da se prosječne razine potpore iz programa osnovnih plaćanja znatno razlikuju (vidi tablicu 1.).
Država članica | Regija | Regije BPS-a | Prosječna vrijednost prava iz BPS-a za 2015. (u eurima)1) | Udio BPS-a u izravnim plaćanjima EU-a (%) |
---|---|---|---|---|
Belgija | Flandrija | 1 | 235 | 59 |
Valonija | 1 | 122 | 32 | |
Danska | 1 | 201 | 62 | |
Njemačka | 132) | 155 – 192 | 60 | |
Irska | 1 | 183 | 68 | |
Grčka | 3 | 258 / 314 / 386 | 63 | |
Španjolska | 50 | 60 – 1430 | 58 | |
Francuska | 2 | 1353) / 144 | 47 | |
Hrvatska | 1 | 79 | 61 | |
Italija | 1 | 229 | 60 | |
Luksemburg | 1 | 185 | 68 | |
Malta | 1 | 76 | 13 | |
Nizozemska | 1 | 289 | 67 | |
Austrija | 1 | 200 | 68 | |
Portugal | 1 | 99 | 49 | |
Slovenija | 1 | 165 | 54 | |
Finska | 2 | 110 / 126 | 51 | |
Švedska | 1 | 127 | 55 | |
Ujedinjena Kraljevina | Engleska | 3 | 45 / 170 / 172 | 68 |
Sjeverna Irska | 1 | 235 | 68 | |
Škotska | 3 | 143) / 513) / 1413) | 60 | |
Wales | 1 | 121 | 58 |
1)U državama članicama koje ne primjenjuju paušalni iznos po hektaru pojedinačne vrijednosti mogu znatno odstupati od vrijednosti iz tablice
2)1 regija do 2019.
3)Okvirne vrijednosti
Izvor: Europski revizorski sud.
Osim toga, kad je riječ o poljoprivrednicima u usporedivim situacijama, postoji rizik od toga da bi znatno različite razine potpore mogle negativno utjecati na uvjete tržišnog natjecanja i narušiti zajedništvo ZPP-a.
… i dalje je teško utvrditi učinkovitost potpore dohotku poljoprivrednika u okviru programa osnovnih plaćanja
70Reformom ZPP-a iz 2013. jamči se da će poljoprivrednici do 2019. godine početi dobivati minimalnu potporu po hektaru. Standardni iznos potpore po hektaru po definiciji ne uzima u obzir posebne okolnosti poljoprivrednog gospodarstva kao što su trošak poljoprivredne djelatnosti, ostvareni dohodak, profitabilnost poljoprivrednog gospodarstva ili potreba za potporom EU-a dohotku. Budući da je ukupni iznos potpore koji se isplaćuje poljoprivrednom gospodarstvu proporcionalan broju obrađenih hektara, programom osnovnih plaćanja pogoduje se većim poljoprivrednim gospodarstvima koja mogu ostvariti uštede zbog ekonomije veličine lakše od manjih poljoprivrednih gospodarstava.63 Znatno povećanje potpore dohotku EU-a moglo bi utjecati na neka veća poljoprivredna gospodarstva koja se bave ekstenzivnim uzgojem ili upravitelje zemljišta s povijesno niskom razinom potpore, a da to pritom nije povezano s promjenom načina na koji oni obrađuju zemlju, promjenom njihovih troškova ili promjenama na tržištu (vidi okvir 7.).
Okvir 7.
Primjeri preraspodjele kao posljedica reforme iz 2013. godine bez promjena modela poljoprivredne djelatnosti64
U Italiji je utvrđen ekstenzivni uzgajivač ovaca i stoke s otprilike 270 ha prihvatljivog zemljišta, uglavnom siromašnih javnih travnjaka. Prije 2015. taj je poljoprivrednik primio otprilike 5000 eura izravne godišnje potpore. S uvođenjem programa osnovnih plaćanja poljoprivrednik je dobio prava iz programa osnovnih plaćanja čija se vrijednost povećala na otprilike 61 000 eura.
U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotska) utvrđen je poljoprivrednik koji je bio vlasnik nekoliko tisuća hektara siromašnih trajnih travnjaka. Poljoprivrednik se nikada nije bavio poljoprivrednom proizvodnjom, ali je prije reforme kupio prava na plaćanje od drugih poljoprivrednika i na taj način ostvario korist od otprilike 27 000 eura u obliku potpore iz programa jedinstvenih plaćanja. S uvođenjem programa osnovnih plaćanja dobio je prava iz programa osnovnih plaćanja ukupne vrijednosti veće od 34 000 eura. Zbog konvergencije njihova će vrijednost do 2019. godine narasti na otprilike 130 000 eura.
U Njemačkoj (Donja Saska) nadležna tijela proširila su prihvatljivost zemljišta na vrištine. Kao posljedica toga, uzgajivaču ovaca s nekoliko stotina hektara takva zemljišta dodijeljena su dodatna prava iz programa osnovnih plaćanja u iznosu od 65 000 eura.
Sud još nije bio u mogućnosti procijeniti potpuni učinak reforme ZPP-a iz 2013. godine na dohodak poljoprivrednika i održivost njihovih poljoprivrednih gospodarstava. Međutim, već u prethodnim izvješćima Sud je naveo da je sustav koji je isključivo povezan s površinama doveo do povećanja tržišne cijene poljoprivrednog zemljišta i zakupa zemljišta, kao i do pojave novih kategorija podnositelja zahtjeva za dodjelu potpore.65 Komisija očekuje da će, zbog izrade programa osnovnih plaćanja i drugih plaćanja povezanih s površinom, reforma ZPP-a za 2013. godinu biti povezana s daljnjim povećanjem kapitalizacije proizvodno nevezane potpore u vrijednostima zemljišta.66 Drugim riječima, velik dio potpore iz programa osnovnih plaćanja pogoduje vlasnicima poljoprivrednog zemljišta.
72Iako je potpora iz programa osnovnih plaćanja važan izvor dohotka za brojne poljoprivrednike, obilježena je određenim ograničenjima koja proizlaze iz same njezine naravi. Potpora se isplaćuje neovisno o tome ima li poljoprivrednik nizak ili visok dohodak i je li mu stoga potrebna javna potpora te bez obzira na vrstu uporabe zemljišta i s time povezanih troškova. Premalo se zna o dohodcima poljoprivrednika od nepoljoprivredne djelatnosti da bi se procijenila prikladnost dodijeljene potpore.67 Samo je nekoliko država članica odlučilo dodijeliti prava iz programa osnovnih plaćanja na temelju agronomskih ili društveno-gospodarskih obilježja regija te stoga u skladu s time diferencirati razinu potpore među tim regijama68 ili isključiti površine iz dodjele ako su smatrale da poljoprivrednicima općenito nije osobito potrebna potpora iz programa osnovnih plaćanja69.
73Cilj jamčenja primjerenog životnog standarda poljoprivrednika koji je predviđen Ugovorom i opći cilj ZPP-a u vezi s održivom proizvodnjom hrane koji je izravno povezan s programom osnovnih plaćanja nisu jasno utvrđeni i pretočeni u mjerljive ciljne vrijednosti te ne postoji osnovna vrijednost na temelju koje bi se mogla mjeriti djelotvornost i učinkovitost potpore u pogledu povećanja dohotka poljoprivrednika. Također nije poznato koja je raspodjela potpore najdjelotvornija i najučinkovitija među poljoprivrednim stanovništvom da bi se zajamčila održiva proizvodnja hrane u cijelom EU-u te primjereni životni standard poljoprivrednika. Stoga je teško procijeniti uspješnost potpore iz programa osnovnih plaćanja u pogledu ostvarenja njegova glavnog cilja i toga može li se taj cilj ostvariti drugom raspodjelom kojom se podrazumijevaju niži proračunski troškovi70.
Zaključci i preporuke
74Glavno revizijsko pitanje u ovom izvješću bilo je jesu li Komisija i države članice odabrale pravi smjer za program osnovnih plaćanja. Sud je zaključio da program u operativnom smislu ide u pravom smjeru, ali da je njegov učinak na pojednostavnjenje, usmjeravanje i konvergenciju razina potpore ograničen.
75Nacionalna tijela morala su uložiti znatne napore u uvođenje programa osnovnih plaćanja jer su morala utvrditi i dodijeliti prava iz programa osnovnih plaćanja za približno četiri milijuna poljoprivrednika. Općenito gledajući, većina država članica uspješno se nosila s tim izazovima. U velikoj su mjeri ublažile rizike od netočnog izračuna, a pri isplati potpora nije bilo značajne stope pogreške. Međutim, u nekoliko su se država članica vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja tijekom 2017. još izračunavale tek okvirno, na temelju procjena ili s pogreškama u izračunu, a neke agencije za plaćanja koje je Sud posjetio naišle su na osobite poteškoće pri obavljanju ključnih kontrola i utvrđivanju prihvatljivih površina (odlomci 26. – 33.).
1. preporuka
Komisija bi trebala zajamčiti da države članice prikladno provode ključne kontrole i da ispravljaju prava iz programa osnovnih plaćanja u slučajevima u kojima neprimjenjivanje relevantnih pravila ili nepostojanje ažuriranih informacija o uporabi zemljišta znatno utječu na vrijednosti.
Ciljni rok provedbe: 2018.
76Općenito gledajući, Komisija je uspješno nadzirala provedbu programa osnovnih plaćanja, ali to nije uvijek bilo dovoljno da se zajamči dosljedno tumačenje složenih pravila izračuna. Isto tako, neke države članice nisu propisno dostavljale ključne informacije, što je Komisiji dodatno otežalo praćenje programa (odlomci 34. i 35.).
77Općenito gledajući, revizijama koje je provela sama Komisija ostvareni su dobri rezultati. Međutim, Komisija je pred tijela za ovjeravanje mogla postaviti i dodatne zahtjeve u pogledu provjere ključnih kontrola dodjele prava iz programa osnovnih plaćanja i u pogledu točnosti godišnjeg izračuna prava iz programa osnovnih plaćanja (odlomci 36. – 41).
2. preporuka
Komisija bi trebala:
- preispitati i proučiti djelotvornost svojih sustava za slanje informacija državama članicama s ciljem postizanja što dosljednijeg tumačenja i što veće primjene pravnog okvira programa osnovnih plaćanja
- procijeniti na koji bi joj se način budućim zakonodavstvom moglo omogućiti da zajamči da države članice dostavljaju ključne informacije o provedbi programa izravne potpore
- razjasniti koja je uloga Komisije, a koja tijela za ovjeravanje u provjeri postojanja djelotvornih ključnih kontrola i središnjeg izračuna prava iz programa osnovnih plaćanja.
Ciljni rok provedbe: 2018.
78Složena pravila za izračun prava na plaćanje iz programa osnovnih plaćanja i raspon mogućnosti i iznimaka koje su odabrale neke države članice za prihvatljivost zemljišta i uspostavu regija povećavaju opterećenje nacionalnih uprava. To nije doprinijelo postizanju općeg cilja pojednostavnjenja (odlomci 42. – 46.).
79U slučajevima u kojima države članice nisu iskoristile mogućnost predviđenu zakonodavstvom EU-a, poljoprivrednici koji su u razdoblju 2014. – 2015. znatno smanjili površine koje su obrađivali mogli su ostvariti neočekivanu dobit (odlomci 47. i 48.).
80Svrha je novih pravila bila bolje usmjeriti potporu iz programa osnovnih plaćanja i drugih izravnih plaćanja na aktivne poljoprivrednike. Iako su neke države članice postigle dobre rezultate, provedba pravila o „aktivnim poljoprivrednicima” bila je tek djelomično djelotvorna, prouzročila je znatno administrativno opterećenje te bi mogla dovesti do različitog postupanja prema sličnim podnositeljima zahtjeva, a da pritom ne ostvari očekivane rezultate. Stoga su se Vijeće i Parlament složili da od 2018. godine države članice mogu odlučiti hoće li smanjiti broj kriterija kojima podnositelji zahtjeva mogu dokazati svoj status „aktivnog poljoprivrednika” ili prekinuti primjenu „negativnog popisa” (odlomci 49. – 57.).
81Reformom ZPP-a iz 2013. proširene su kategorije zemljišta za koje se može isplatiti potpora te je državama članicama omogućeno poduzimanje mjera za smanjenje rizika od spekulativnih potraživanja. Međutim, pri pokušaju boljeg usmjeravanja potpore na poljoprivredna zemljišta došlo je do ozbiljnih problema u provedbi (odlomci 58. – 63.).
82Reformom ZPP-a iz 2013. ostvaren je pomak prema ravnopravnijim razinama potpore po hektaru. U skladu reformom, sva prava na plaćanje aktivirana 2019. u državi članici ili u regiji trebala bi, u pravilu, imati jednaku jediničnu vrijednost. Odstupajući od navedenoga, državama članicama bilo je omogućeno da pri izračunu vrijednosti prava na plaćanja koja bi poljoprivrednici trebali imati 2019. godine uzmu u obzir povijesne čimbenike, što je mogućnost poznata kao djelomična konvergencija. Šest od 18 država članica koje primjenjuju program plaćat će jedinstvenu vrijednost po hektaru za cijeli svoj teritorij ili njegov veći dio do 2019. godine71, a sedma država članica do 2020. godine. Preostalih 11 država članica odlučilo se za model djelomične konvergencije. Odluke država članica imale su znatan utjecaj na stupanj preraspodjele potpore, a poljoprivrednici su u nekim slučajevima mogli zamrznuti osobito visoku razinu potpore koja je proizašla iz prethodnih razina subvencije (odlomci 64. – 69.).
83Dodjela prava iz programa osnovnih plaćanja 2015. godine općenito je bila razmjerna površinama koje su te godine obrađivane. Konvergencija prema ujednačenijim stopama po hektaru imala je znatan učinak na raspodjelu potpore među poljoprivrednicima. Potporom iz programa osnovnih plaćanja, kao programom koji je u osnovi povezan s površinama, pogoduje se većim poljoprivrednim gospodarstvima. Zbog oblika programa osnovnih plaćanja i drugih plaćanja povezanih s površinom Komisija očekuje da će reforma ZPP-a iz 2013. godine dovesti do daljnjeg povećanja kapitalizacije proizvodno nevezane potpore u vrijednostima zemljišta, što pogoduje vlasnicima poljoprivrednog zemljišta (odlomci 70. i 71.).
84Potpora iz programa osnovnih plaćanja važan je izvor dohotka za brojne poljoprivrednike, ali obilježena je određenim ograničenjima koja proizlaze iz same njezine naravi. Njome se ne uzimaju u obzir tržišni uvjeti, uporaba poljoprivrednog zemljišta ili pojedinačne okolnosti poljoprivrednog gospodarstva i ona se ne temelji na analizi cjelokupnog dohotka poljoprivrednika (odlomak 72.).
85Cilj jamčenja primjerenog životnog standarda poljoprivrednika koji je predviđen Ugovorom i opći cilj ZPP-a u vezi s održivom proizvodnjom hrane i dohotkom poljoprivrednika još nisu pretočeni u mjerljive ciljne vrijednosti te ne postoji ni osnovna vrijednost s kojom bi se mogli usporediti postignuti rezultati. Time se otežava mjerenje uspješnosti potpore i utvrđivanje mogu li se ti ciljevi postići drugim raspodjelama potpore i uz niže proračunske troškove, pogotovo u kontekstu mogućeg smanjenja proračuna u budućnosti (odlomak 73.).
3. preporuka
Prije donošenja bilo kakva prijedloga za buduće oblikovanje ZPP-a Komisija bi trebala procijeniti stanje u pogledu dohotka za sve skupine poljoprivrednika i analizirati njihovu potrebu za potporom dohotku, uzimajući u obzir trenutačnu raspodjelu potpore EU-a i nacionalne potpore, poljoprivredni potencijal zemljišta, razlike među površinama uglavnom namijenjenima poljoprivrednoj proizvodnji ili održavanju, troškove i održivost poljoprivredne djelatnosti, dohodak od hrane i druge poljoprivredne proizvodnje, kao i dohodak od nepoljoprivrednih djelatnosti, čimbenike učinkovitosti i konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava te vrijednost javnih dobara koje pružaju poljoprivrednici.
Komisija bi od samog početka trebala povezivati predložene mjere s odgovarajućim operativnim ciljevima i osnovnim vrijednostima s kojima se može usporediti uspješnost potpore.
Ciljni rok provedbe: 2019.
Ovo je tematsko izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Phil Wynn Owen, na sastanku održanom u Luxembourgu 7. veljače 2018.
Za Revizorski sud
Klaus-Heiner Lehne
predsjednik
Prilozi
Prilog I.
Gornje granice proračuna za program osnovnih plaćanja u razdoblju 2015. – 2020.1
(u milijunima eura) | ||||||
Država članica | 2015. | 2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. |
---|---|---|---|---|---|---|
Belgija | 231,51 | 225,60 | 222,20 | 214,40 | 211,28 | 225,12 |
Danska | 565,12 | 564,77 | 553,02 | 546,80 | 539,58 | 581,97 |
Njemačka | 3063,11 | 3042,98 | 3022,78 | 3005,47 | 2988,16 | 3128,96 |
Irska | 828,31 | 828,43 | 826,18 | 825,89 | 825,61 | 825,61 |
Grčka | 1205,70 | 1182,88 | 1129,25 | 1103,65 | 1091,17 | 1156,27 |
Španjolska | 2809,79 | 2816,11 | 2826,61 | 2835,99 | 2845,37 | 2845,37 |
Francuska | 3577,32 | 3199,09 | 3185,17 | 2280,46 | 2272,64 | 2528,64 |
Hrvatska | 79,65 | 87,94 | 108,75 | 126,00 | 143,25 | 138,04 |
Italija | 2345,13 | 2314,33 | 2245,53 | 2217,39 | 2189,26 | 2189,26 |
Luksemburg | 22,86 | 22,82 | 22,78 | 22,76 | 22,74 | 22,74 |
Malta | 0,65 | 0,65 | 0,65 | 0,64 | 0,65 | 0,26 |
Nizozemska | 521,77 | 513,03 | 504,28 | 475,19 | 466,96 | 509,89 |
Austrija | 471,28 | 470,85 | 470,39 | 470,38 | 470,38 | 470,38 |
Portugal | 279,10 | 284,81 | 274,19 | 273,50 | 279,56 | 279,56 |
Slovenija | 74,80 | 73,58 | 73,62 | 71,58 | 71,12 | 71,12 |
Finska | 267,42 | 269,56 | 262,27 | 262,55 | 262,84 | 262,84 |
Švedska | 383,29 | 401,64 | 401,86 | 402,46 | 403,06 | 403,06 |
Ujedinjena Kraljevina | 2100,80 | 2091,38 | 2112,70 | 2102,72 | 2092,65 | 2346,80 |
1 Države članice mogu donijeti odluku o izmjeni svoje prvotne odluke o dodjeli nacionalnih gornjih granica za izravna plaćanja (Prilog II. Uredbi (EU) br. 1307/2013). U tom će slučaju prilagoditi i godišnju gornju granicu proračuna za program osnovnih plaćanja.
Prilog II.
Modeli provedbe programa osnovnih plaćanja
Država članica | Regija | Primjena na regionalnoj razini | Model BPS-a | Zadržavanje prava na plaćanje iz SPS-a | Broj korisnika | Minimalna veličina poljoprivrednog gospodarstva | Minimalna razina prosjeka po hektaru za 2019. | Maksimalno smanjenje vrijednosti prava na plaćanje do 2019. | Referentni iznos SPS-a | Uključivanje drugih izravnih plaćanja osim SPS-a | Površine za izračun broja prava na plaćanje | Klauzula o neočekivanoj dobiti |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Belgija | Flandrija | ne | djelomična konvergencija | ne | 22,275 | 2 ha | 60% | 30% | vrijednosti prava na plaćanje iz SPS-a za 2014. | ne | 2015. ili 2013. ako je manja | ne |
Valonija | ne | ne | 13,666 | 1 ha | ne | 2015 | ne | |||||
Danska | ne | djelomična konvergencija | da | 40,696 | 2 ha | 60% | ne | — | ne | 2015 | — | |
Njemačka | 13 regija u 2015. 1 regija u 2019. | paušalni iznos za 2015. | ne | 320,786 | 1 ha | — | — | — | — | 2015 | — | |
Irska | ne | djelomična konvergencija | ne | 121,355 | — | 60% | ne | vrijednosti prava na plaćanje iz SPS-a za 2014. | da | 2015. ili 2013. ako je manja | ne | |
Grčka | 3 regije | djelomična konvergencija | ne | 684,306 | 0,4 ha | 60% | 30% | vrijednosti prava na plaćanje iz SPS-a za 2014. | ne | 2015., ali nema obradivog zemljišta pod trajnim travnjacima | da | |
Španjolska | 50 regija | djelomična konvergencija | ne | 784,938 | 0,2 ha | 60% | 30% | plaćanja iz SPS-a za 2014. | da | 2015. ili 2013. ako je manja | da | |
Francuska | kontinentalna | djelomična konvergencija | ne | 358 5341) | — | 70% | 30% | plaćanja iz SPS-a za 2014. | da | 2015., ali bez vinograda (2013.) | ne | |
Korzika | paušalni iznos za 2015. | ne | 2,004 | — | — | — | — | ne | 2015., ali bez vinograda (2013.) | — | ||
Hrvatska | ne | djelomična konvergencija | ne | 72,152 | 1 ha | 60% | ne | plaćanja iz SPS-a za 2014. | da | 2015 | da | |
Italija | ne | djelomična konvergencija | ne | 982 0021) | 0,5 ha | 60% | 30% | plaćanja iz SPS-a za 2014. | da | 2015 | da | |
Luksemburg | ne | djelomična konvergencija | ne | 1,830 | 0,3 ha | 0 | ne | plaćanja iz SPS-a za 2014. | — | 2015 | ne | |
Malta | ne | paušalni iznos za 2015. | ne | 5,178 | 0,3 ha | — | — | — | — | 2015 | — | |
Nizozemska | ne | potpuna konvergencija do 2019. | ne | 47,029 | 0,3 ha | — | — | vrijednosti prava na plaćanje iz SPS-a za 2014. | ne | 2015., ali nema obradivog zemljišta pod trajnim travnjacima | ne | |
Austrija | ne | potpuna konvergencija do 2019. | ne | 108,054 | 1,5 ha | — | — | plaćanja iz SPS-a za 2014. | da | 2015 | da | |
Portugal | ne | djelomična konvergencija | ne | 158,831 | 0,5 ha | 60% | 30% | plaćanja iz SPS-a za 2014. | da | 2015. ili 2013. ako je manja | da | |
Slovenija | ne | djelomična konvergencija | ne | 55,465 | 1 ha | 60% | 30% | plaćanja iz SPS-a za 2014. | da | 2015 | ne | |
Finska | 2 regije | potpuna konvergencija do 2019. | da | 52,024 | — | 60% | ne | — | ne | 2015 | — | |
Švedska | ne | potpuna konvergencija do 2020. | da | 60,543 | 4 ha | — | — | — | ne | 2015 | — | |
Ujedinjena Kraljevina | Engleska | 3 regije | paušalni iznos za 2015. | da | 87,303 | 5 ha | — | — | — | — | 2015 | — |
Sjeverna Irska | ne | djelomična konvergencija | ne | 23,327 | 3 ha | 71,4 % | ne | vrijednosti prava na plaćanje iz SPS-a za 2014. | ne | 2015 | ne | |
Škotska | 3 regije | potpuna konvergencija do 2019. | ne | 18,243 | 3 ha | — | — | vrijednosti prava na plaćanje iz SPS-a za 2014. | ne | 2015 | da | |
Wales | ne | potpuna konvergencija do 2019. | ne | 15,348 | 5 ha | — | — | vrijednosti prava na plaćanje iz SPS-a za 2014. | ne | 2015 | da |
1)Okvirni podatci
Prilog III.
Uvođenje koncepta „aktivnog poljoprivrednika”
Država članica | Regija | Prag za izuzimanje od primjene odredbi o aktivnim poljoprivrednicima (u eurima) | Proširenje negativnog popisa | Proširenje na sve podnositelje zahtjeva s tek neznatnim poljoprivrednim djelatnostima 1) | Prag za veličinu površine iznad kojeg se djelatnosti smatraju znatnima (u hektarima) | Zemljište koje se prirodno održava u stanju pogodnom za ispašu ili uzgajanje |
---|---|---|---|---|---|---|
Belgija | Flandrija | 0 | ne | ne | da | |
Valonija | 350 | ne | ne | ne | ||
Danska | — | 5 000 | ne | ne | ne | |
Njemačka | — | 5 000 | da | ne | 38 | da |
Irska | — | 5 000 | ne | ne | 32 | ne |
Grčka | — | 5 000 | ne | da | ne | |
Španjolska | — | 1 250 | ne | ne | ne | |
Francuska | — | 200 | ne | ne | da | |
Hrvatska | — | 5 000 | ne | ne | ne | |
Italija | — | 1 2502) | da | da | da | |
Luksemburg | — | 100 | ne | ne | ne | |
Malta | — | 250 | da | ne | ne | |
Nizozemska | — | 0 | da | da | ne | |
Austrija | — | 1 250 | ne | ne | ne | |
Portugal | — | 5 000 | ne | ne | ne | |
Slovenija | — | 5 000 | ne | ne | ne | |
Finska | — | 5 000 | ne | ne | ne | |
Švedska | — | 5 000 | ne | ne | 36 | ne |
Ujedinjena Kraljevina | Engleska | 5 000 | ne | ne | 36 | ne |
Sjeverna Irska | 5 000 | ne | ne | 26 | ne | |
Škotska | 5 000 | ne | ne | da | ||
Wales | 0 | ne | ne | 21 | da |
Pokrate
BPS: program osnovnih plaćanja
EU: Europska unija
GU: glavna uprava
ha: hektar
IAKS: integrirani administrativni i kontrolni sustav
LPIS: sustav za identifikaciju zemljišnih parcela
SAPS: program jedinstvenih plaćanja po površini
SPS: program jedinstvenih plaćanja
UFEU: Ugovor o funkcioniranju Europske unije
WTO: Svjetska trgovinska organizacija
ZPP: zajednička poljoprivredna politika
Pojmovnik
Agencija za plaćanja: tijelo države članice nadležno za upravljanje plaćanjima poljoprivrednih potpora.
Aktivni poljoprivrednik: poljoprivrednici koji obavljaju minimalnu aktivnost na zemljištu koje se prirodno održava u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj ili čija poljoprivredna djelatnost nije marginalna. Države članice imaju veliku slobodu pri utvrđivanju detaljnih kriterija. Podnositelji zahtjeva moraju moći dokazati da imaju ovlasti za donošenje odluka, dobitke i financijske rizike povezane s poljoprivrednom djelatnošću na svakoj zemljišnoj parceli za koju su podnijeli zahtjev za prava na plaćanje.
Izravna plaćanja (DP): programi potpora za poljoprivrednike koje se isplaćuju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, koji se često naziva „prvim stupom” ZPP-a. Osnovna im je namjena pružanje potpore dohotku poljoprivrednika, ali bi ujedno trebali doprinijeti ostvarivanju drugih ciljeva povezanih s uporabom zemljišta, kao što su zaštita tla, povećanje bioraznolikosti te ublažavanje klimatskih promjena. Utvrđena je nacionalna gornja granica proračuna za svaku državu članicu.
Konvergencija: postupak prilagodbe prava na plaćanje ravnopravnijim vrijednostima po hektaru. Do 2019. prava na plaćanje prilagodit će se nacionalnoj ili regionalnoj prosječnoj vrijednosti (unutarnja konvergencija). Istodobno će se prilagoditi vrijednost prava na plaćanje iz programa osnovnih plaćanja kao posljedica odluke EU-a kojom se nastoji ostvariti ravnopravnija raspodjela izravne potpore među državama članicama (vanjska konvergencija).
Nacionalna rezerva: svaka država članica upravlja nacionalnom rezervom za potrebe dodjele prava na plaćanje ponajprije novim poljoprivrednicima i poljoprivrednicima u posebnim situacijama. Nacionalna rezerva obuhvaća razliku između nacionalne gornje granice programa jedinstvenih plaćanja i ukupne vrijednosti dodijeljenih prava na plaćanje.
Negativni popis: popis poduzeća ili djelatnosti kao što su zračne luke, vodoopskrbna poduzeća, agencije za nekretnine, trajni sportski i rekreativni tereni koji se ne smatraju „aktivnim poljoprivrednicima” osim ako mogu dokazati da njihove poljoprivredne djelatnosti nisu marginalne.
Neočekivana dobit: dobit koja se pojavljuje neočekivano, primjerice zbog izmjena zakonodavstva.
Plaćanje za ekologizaciju: plaćanja po površini za prakse koje povoljno utječu na okoliš i klimu.
Poljoprivredna djelatnost: (1) proizvodnja, uzgoj ili sadnja poljoprivrednih proizvoda i držanje stoke za potrebe uzgoja; (2) održavanje poljoprivrednog zemljišta u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj ili (3) provođenje minimalne aktivnosti, definirane od strane država članica, na poljoprivrednim površinama koje se prirodno održavaju u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj.
Poljoprivrednik: fizička ili pravna osoba, ili skupina fizičkih ili pravnih osoba, bez obzira na pravni status dodijeljen takvoj skupini i njezinim članovima na temelju nacionalnog prava, čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi na području EU-a i koja obavlja poljoprivrednu djelatnost.
Poljoprivredno gospodarstvo: sve jedinice koje se upotrebljavaju za poljoprivredne djelatnosti i kojima upravlja poljoprivrednik, a koje se nalaze na teritoriju iste države članice.
Pravo na plaćanje („pravo iz programa osnovnih plaćanja”): prenosivo pravo na temelju kojeg aktivni poljoprivrednik može ostvariti isplatu navedenog iznosa potpore ako uz pravo prijavi i hektar prihvatljivoga poljoprivrednog zemljišta.
Program jedinstvenih plaćanja: program potpore dohotku poljoprivrednika koja je odvojena od proizvodnje i uvedena reformom ZPP-a iz 2003. Za ostvarivanje prava na izravna plaćanja poljoprivrednici su morali imati prava na plaćanje te ih „aktivirati” zajedno s prihvatljivim poljoprivrednim zemljištem.
Program osnovnih plaćanja (BPS): program potpore osnovnom dohotku poljoprivrednika, koji se temelji na pravima na plaćanje. Za ostvarivanje prava na izravna plaćanja, poljoprivrednici moraju „aktivirati” svoja prava na plaćanje zajedno s prihvatljivim poljoprivrednim zemljištem. Potpora ne ovisi o poljoprivrednoj proizvodnji i dohotku („odvojena je od njih”).
Proizvodno nevezana potpora: potpora koja nije povezana s proizvodnjom određenog poljoprivrednog proizvoda.
Reforma ZPP-a iz 1992.: prva velika reforma ZPP-a („MacSharryjeva reforma”) koja je dovela do smanjenja interventnih cijena u sektoru govedine i sektoru ratarskih kultura. Da bi se nadoknadili očekivani gubitci dohotka, reformom su uvedena izravna plaćanja za proizvođače ratarskih kultura te za stavljanje zemljišta izvan uporabe (na ugaru).
Reforma ZPP-a iz 2003.: reformom je uvedeno odvajanje izravnih plaćanja od poljoprivredne proizvodnje radi poboljšanja tržišne usmjerenosti poljoprivrednika, a plaćanja su bila uvjetovana ispunjavanjem osnovnih standarda u pogledu održavanja zemljišta, zaštite okoliša, sigurnosti hrane, zdravlja životinja i biljaka te dobrobiti životinja (poznato kao višestruka sukladnost).
Reforma ZPP-a iz 2013.: u reformi su navedena tri cilja politike (održiva proizvodnja hrane, održivo upravljanje prirodnim resursima i djelovanja u području klime te uravnotežen teritorijalni razvoj), pri čemu se u prvom izričito navodi dohodak od poljoprivrede. Njome se nastavilo odvajanje izravnog plaćanja od proizvodnje uvedeno reformom ZPP-a iz 2003.
Sporazum WTO-a o poljoprivredi: postignut u okviru Urugvajskog kruga pregovora u razdoblju 1986. – 1994. kada su se države članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dogovorile da poboljšaju pristup tržištu i smanje subvencije kojima se narušava trgovina u poljoprivrednom sektoru.
Uštede zbog ekonomije veličine: sposobnost poljoprivrednika da smanje prosječne troškove proizvodnje povećavajući obrađene površine.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP): europska politika usmjerena na održivu proizvodnju hrane, stabilizaciju poljoprivrednih tržišta, dohodak poljoprivrednika, dostupnost opskrbe hranom, održivo upravljanje prirodnim resursima i djelovanje u području klime te uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja.
Bilješke
1 Belgija, Danska, Njemačka, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija, Portugal, Slovenija, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina. Preostale države članice, koje su pristupile EU-u 2004. ili 2007., primjenjuju sličan, ali prijelazan program – program jedinstvenih plaćanja po površini (SAPS).
2 Vidi članak 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 326, 26.10.2012., str. 47.).
3 Tematsko izvješće br. 5/2011 „Program jedinstvenih plaćanja (SPS): što se treba poduzeti kako bi se poboljšalo dobro financijsko upravljanje”.
4 Tematsko izvješće br. 8/2014 „Je li Komisija djelotvorno upravljala uključivanjem proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja?”.
5 Prilog II. Uredbi (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).
6 Glava III. poglavlje 1. odjeljak 1. Uredbe (EZ) br. 1307/2013.
7 Takozvana „plaćanja za ekologizaciju”; članak 43. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
8 Članak 50. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
9 Belgija, Danska, Njemačka, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija, Portugal, Slovenija, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina. Ostale države članice i dalje će primjenjivati program jedinstvenih plaćanja po površini.
11 Članak 110. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).
12 Vidi uvodnu izjavu 24. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike i o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2019/93, (EZ) br. 1452/2001, (EZ) br. 1453/2001, (EZ) br. 1454/2001, (EZ) br. 1868/94, (EZ) br. 1251/1999, (EZ) br. 1254/1999, (EZ) br. 1673/2000, (EEZ) br. 2358/71 i (EZ) br. 2529/2001 (SL L 270, 21.10.2003., str. 1.).
13 Sporazum WTO-a o poljoprivredi (SL L 336, 23.12.1994., str. 22).
14 Članak 41. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
15 Članak 9. stavci 2. i 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
16 To su u pravilu bila prosječna proizvodno vezana plaćanja koja su poljoprivrednici primili u razdoblju 2000. – 2002.
17 Većina država članica izračunava prava na plaćanje u okviru programa jedinstvenih plaćanja isključivo na temelju povijesnih plaćanja. Za pojedinosti vidi prilog I. tematskom izvješću br. 5/2011 „Program jedinstvenih plaćanja (SPS): što se treba poduzeti kako bi se poboljšalo dobro financijsko upravljanje”.
18 Druge su prilagodbe moguće ako države članice odluče preusmjeriti dodjelu izravnih plaćanja na posebne programe, npr. ako im treba veća (ili manja) potpora mladim poljoprivrednicima. U tom slučaju države članice moraju linearno smanjiti (ili povećati) vrijednost svih prava na plaćanje iz programa osnovnih plaćanja.
19 Vidi prilog II. za mogućnosti koje su izabrale države članice.
20 Npr. kako bi se spriječilo napuštanje zemljišta ili u slučajevima više sile ili iznimnih okolnosti.
21 Članci 24. – 26. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
22 To su u načelu bila izravna plaćanja koja je poljoprivrednik primio 2014. ili vrijednosti prava iz programa jedinstvenih plaćanja u njegovu vlasništvu.
23 Tu su mogućnost odabrale Danska, Švedska, Finska i Ujedinjena Kraljevina (Engleska). U tom je slučaju vrijednost i broj prava iz programa jedinstvenih plaćanja iz 2014. trebalo prilagoditi proračunu raspoloživom za program osnovnih plaćanja za 2015. godinu i prihvatljivim površinama. U Engleskoj su sva prava programa jedinstvenih plaćanja već 2014. godine imala jedinstvenu regionalnu vrijednost po hektaru.
24 Članak 317. UFEU-a.
25 Članak 5. stavak 4. Uredbe (EU) br. 907/2014 (SL L 255, 28.8.2014., str. 18.). Komisija je dužna umanjiti ili isključiti iz financiranja sredstvima EU-a sve isplate koje države članice izvrše poljoprivrednicima nakon isteka zakonskih rokova. U takvim slučajevima onaj dio isplate koji Komisija ne nadoknadi iz vlastitog proračuna moraju financirati same države članice.
26 Vidi odlomak 1.15. i poglavlje 7. godišnjeg izvješća Suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2016. (SL C 322, 28.9.2017., str. 1.).
27 Prema podatcima koje su dostavila francuska nadležna tijela, okvirne vrijednosti bile su od 0,5 % do 2,9 % niže od vjerojatnih stvarnih vrijednosti za 2015., dok za sljedeće godine nadležna tijela još nisu obavila izračune.
28 U skladu s posebnim modelom programa osnovnih plaćanja primijenjenoga u Engleskoj, prava na plaćanje koja su premašivala prihvatljive površine koje su poljoprivrednici prijavili u svojim zahtjevima za dodjelu potpore morala su se poništiti. Zahtjevi koji nisu propisno poništeni mogli su dovesti do nepravilnih isplata potpore u kasnijim godinama podnošenja zahtjeva.
29 Sud procjenjuje da je ukupni učinak za Škotsku na stvarne paušalne vrijednosti za 2019., ovisno o regiji, iznosio 2,9 % manje i 4,6 % više od vrijednosti koje su izračunala nadležna tijela.
30 Vidi također tematsko izvješće br. 25/2016 „Sustav za identifikaciju zemljišnih parcela koristan je alat za utvrđivanje prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta, no upravljanje tim sustavom moglo bi se još poboljšati”.
31 Kako bi pokrili financijske rizike, talijanska nadležna tijela odlučila su obustaviti 7 % plaćanja za godinu podnošenja zahtjeva 2016.
32 U srpnju 2016. godine Komisija je odlučila obustaviti 3 % mjesečnih plaćanja u vezi s potporom povezanom s površinom koju je Francuska prijavila za 2015. godinu zbog znatnih kašnjenja u ažuriranju LPIS-a.
33 Do 2017. godine bile su dostupne novije ortofotografije, ali 33 % poljoprivrednih površina još nije bilo ažurirano.
34 Članak 39. stavak 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 od 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti (SL L 227, 31.7.2014., str. 69.).
35 To je potkrijepljeno stopama pogrešaka koje su nacionalna tijela pronašla u svojim provjerama povezanima s životinjama, iako ne moraju sve pogreške biti povezane s nedostatcima u registru životinja.
36 Delegirana uredba Komisije (EU) br. 639/2014 оd 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te o izmjeni Priloga X. toj Uredbi i Provedbena uredba Komisije (EU) br. 641/2014 od 16. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike (OJ L 181, 20.6.2014., str. 1. i str. 74.).
37 Vidi također tematsko izvješće br. 7/2017: „Nova uloga tijela za ovjeravanje u vezi s rashodima u okviru ZPP-a pozitivan je korak prema modelu jedinstvene revizije, ali postoje znatni nedostatci koje je potrebno ukloniti”.
38 Uvodna izjava 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
39 Primjerice, nadležna tijela u Francuskoj zaprimila su približno 360 000 zahtjeva za dodjelu prava na plaćanje iz programa osnovnih plaćanja, od kojih je 46 000 uključivalo izmjenu referentnog iznosa i provjere popratne dokumentacije. Istodobno su morala ispraviti približno 12 milijuna nepravilnosti koje su utvrdila u unakrsnim provjerama u okviru LPIS-a. Nadležna tijela morala su zaposliti otprilike 700 dodatnih privremenih djelatnika kako bi mogla obraditi to neočekivano radno opterećenje.
40 Površine koje se prirodno održavaju u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj, površine koje čine dio uspostavljene lokalne prakse za ispašu stoke i siromašni pašnjaci.
42 Članak 28. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
43 Vidi prilog II. Ta mogućnost nije bila primjenjiva u pet država članica (Danska, Švedska i Finska odlučile su zadržati prava iz programa jedinstvenih plaćanja, dok su Njemačka i Malta 2015. godine primjenjivale paušalnu stopu iz programa osnovnih plaćanja).
44 Francuska i talijanska nadležna tijela nisu mogla dostaviti podatke o ukupnom financijskom učinku neprimjenjivanja klauzule o neočekivanoj dobiti.
46 Uvodna izjava 10. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Vidi također odlomke 29. – 31. tematskog izvješća br. 5/2011.
47 Vidi odlomak 61.
48 Za više pojedinosti vidi prilog III.
49 Španjolska nadležna tijela smatraju da je njihov pristup uglavnom djelotvoran jer su 2015. zaprimila približno 35 000 zahtjeva manje nego 2014. godine. To smanjenje objasnili su informativnom kampanjom o novim pravilima za „aktivne poljoprivrednike” i „poljoprivrednu djelatnost”. Međutim, za ostale države članice takve informacije nisu dostupne.
50 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2012/2002, uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, EU br. 1304/2013, (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013, (EU) br. 1307/2013, (EU) br. 1308/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014, (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća (prijedlog skupne uredbe).
51 Uredba (EU) 2017/2393 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal (SL L 350, 29.12.2017., str. 15.). Promjena ne utječe na pravila za minimalne aktivnosti na zemljištu koje se prirodno održava u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj.
52 U listopadu 2017. Vijeće i Parlament složili su se u pogledu dodatnih promjena pravila o prihvatljivosti zemljišta, čime će države članice moći dodatno proširiti definiciju trajnog travnjaka na zemlju koja ne sadržava travu ili travolike paše.
53 Vidi odlomak 36. tematskog izvješća br. 5/2011.
54 Vidi odlomke od 66. do 68. tematskog izvješća br. 5/2011.
55 Članak 32. stavak 2. točka (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013.
56 Članak 4. stavak 1. Uredbe (EU) br. 639/2014.
57 Članak 4. stavak 1. točka (a) podtočka iii. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
58 Takve su poljoprivredne površine značajne u Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj), Španjolskoj, Italiji i Grčkoj, ali i u drugim državama članicama koje nisu obuhvaćene revizijom koju je obavio Sud.
59 Odlomci 46., 55. i 58. tematskog izvješća br. 5/2011.
60 Uvodna izjava 23. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
61 Njemačka, Malta, Nizozemska, Austrija, Švedska (2020.), Finska i Ujedinjena Kraljevina (s izuzetkom Sjeverne Irske).
62 Prije reforme ZPP-a iz 2013. raspodjela izravne potpore u Španjolskoj i Italiji bila je u velikoj mjeri slična.
63 Na razini plaćanja države članice mogu ublažiti ove učinke primjenom smanjenja na iznose veće od 150 000 eura po poljoprivredniku ili dodjelom preraspodjele plaćanja po hektaru svim poljoprivrednicima za broj hektara koji ne prelazi 30 ha ili prosječnu veličinu poljoprivrednog gospodarstva. Većina država članica primjenjuje smanjenje od 5 %.
64 Stvarnu razinu potpore koja se isplaćuje tim poljoprivrednicima treba povećati plaćanjem za ekologizaciju, koje je u 2015. godini iznosilo 50,2 % vrijednosti prava iz programa osnovnih plaćanja u Italiji. U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotska), ovisno o regiji u kojoj su se nalazile parcele, u toj je godini plaćanje za ekologizaciju iznosilo od 83 eura do 4 eura po hektaru, a u Njemačkoj (Donja Saska) 87 eura. U Italiji i Škotskoj poljoprivrednici koji uzgajaju stoku ili ovce mogli bi u određenim uvjetima imati koristi od proizvodno vezane potpore koja se plaća po životinji, a poljoprivrednici u Njemačkoj od preraspodjele plaćanja u iznosu od 50 eura za prvih 30 ha i još 30 eura za površinu do 46 ha.
65 Vidi odlomke 27. – 31. i odlomak 53. tematskog izvješća br. 5/2011.
66 Vidi https://ec.europa.eu/jrc/en/publication/impact-2013-cap-reform-decoupled-payments-capitalization-land-values.
67 U drugoj reviziji Sud je utvrdio da kvantiteta i kvaliteta statističkih podataka koji se upotrebljavaju za analizu dohotka poljoprivrednika imaju znatna ograničenja. Vidi odlomke 27., 47., 50. i 77. tematskog izvješća br. 1/2016 „Je li sustav kojim se Komisija služi za mjerenje uspješnosti u vezi s dohodcima poljoprivrednika dobro osmišljen i temelji li se na pouzdanim podatcima?”
68 Grčka, Španjolska, Francuska (Korzika) i Ujedinjena Kraljevina (s izuzetkom Sjeverne Irske). Austrija je primijenila posebnu mogućnost kojom je dopuštena dodjela nižeg broja prava iz programa osnovnih plaćanja za planinska područja.
69 Npr. Francuska za zemljišne parcele na kojima su zasađeni vinogradi.
70 Vidi odlomak 81. tematskog izvješća br. 1/2016.
71 Francuska je odlučila uvesti paušalni sustav samo za regiju Korziku, na koju se odnosi svega 0,6 % gornje granice francuskog proračuna za program osnovnih plaćanja.
1 CIRCABS je internetska usluga koju pruža Europska komisija radi razmjene dokumenata s državama članicama.
2 COM (2017) 713 final.
3 Uredba (EU) 2017/2393 (SL L 350, 29.12.2017.).
4 Članak 32. stavak 2. točka (b) podtočka i. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
5 Swinnen J. Ciaian P, Kancs d'A. (2008.) Studija o funkcioniranju tržišta zemljišta u državama članicama EU-a pod utjecajem mjera primijenjenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike (Study on the functioning of land markets in the EU Member States under the influence of measures applied under the Common Agricultural Policy). Završno izvješće. Centar za studij europskih politika (CEPS).
6 Vidjeti odgovore Komisije (odlomak V. sažetka) na tematsko izvješće br. 1/2016 Europskog revizorskog suda: „Je li sustav kojim se Komisija služi za mjerenje uspješnosti u vezi s dohodcima poljoprivrednika dobro osmišljen i temelji li se na pouzdanim podacima?”.
7 Vidjeti odgovore Komisije (odlomak VI.b sažetka) na tematsko izvješće br. 1/2016 Europskog revizorskog suda: „Je li sustav kojim se Komisija služi za mjerenje uspješnosti u vezi s dohodcima poljoprivrednika dobro osmišljen i temelji li se na pouzdanim podacima?”.
8 COM (2017) 713 final.
9 Vidjeti odgovore Komisije (odlomci I. i V. sažetka) na tematsko izvješće br. 1/2016 Europskog revizorskog suda: „Je li sustav kojim se Komisija služi za mjerenje uspješnosti u vezi s dohocima poljoprivrednika dobro osmišljen i temelji li se na pouzdanim podacima?”.
Događaj | Datum |
---|---|
Usvajanje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije | 29.6.2016 |
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu nad kojim se obavlja revizija) | 7.12.2017 |
Usvajanje konačnog izvješća nakon raspravnog postupka | 7.2.2018 |
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta nad kojim se obavlja revizija) na svim jezicima | 6.3.2018 |
Revizorski tim
U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna proračunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.
Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće zaduženo za područje održive uporabe prirodnih resursa, kojim predsjeda član Suda Phil Wynn Owen. Reviziju je predvodio član Suda João Figueiredo. Voditelj radnog zadatka bio je Sven Kölling. Revizorski tim činili su zamjenici voditelja radnog zadatka Blanka Happach i Jan Huth te Felipe Andres Miguelez, Ingrid Ciabatti, Michail Konstantopoulos i Anžela Poliulianaitė.
Kontakt
EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG
Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors
Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.
ISBN 978-92-872-9181-3 | ISSN 2315-2230 | doi:10.2865/495414 | QJ-AB-18-001-HR-N | |
HTML | ISBN 978-92-872-9196-7 | ISSN 2315-2230 | doi:10.2865/652133 | QJ-AB-18-001-HR-Q |
© Europska unija, 2018.
Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.
KONTAKT S EU-om
Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr
Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:
- na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
- na broj: +32 22999696 ili
- e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr
TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u
Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: http://europa.eu
Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: https://publications.europa.eu/hr/web/general-publications/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti http://europa.eu/contact).
Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu
Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.