U VIJESTIMA ČESTO ČUJETE DA JE „BRUXELLES” DONIO NEKU ODLUKU. NO, ŠTO TO ZAPRAVO ZNAČI? TKO ILI ŠTO JE TOČNO „BRUXELLES”? OVO POGLAVLJE SADRŽAVA KRATAK PREGLED USTROJSTVA EU-a. SAZNAT ĆETE KOJE SU GLAVNE INSTITUCIJE EU-a, KOJE SU NJIHOVE DUŽNOSTI I ŠTO SMIJU ČINITI. SAZNAT ĆETE I KAKO VI MOŽETE UTJECATI NA NJIHOV RAD
Kad slušate političke rasprave, često se spominju određene osobe, primjerice premijer vaše zemlje ili čelnik oporbe. Ljudi su, naime, ti koji donose odluke i oblikuju politike. Isto vrijedi i za EU.
Institucije EU-a samo su mjesta na kojima se političari iz svih država EU-a mogu sastati da bi surađivali na ostvarenju konkretnih rezultata. Pogledajmo u kojim se institucijama donosi većina odluka.
Europski parlament jedina je institucija EU-a koju izravno biraju građani i to ga čini zajedničkim glasom običnih ljudi. Građani Europe izravno biraju zastupnike svakih pet godina. Pravo glasa na tim izborima imaju svi državljani svake države članice EU-a. U nekim državama EU-a na izborima za Europski parlament smiju glasati i osobe koje zadovoljavaju druge uvjete boravka (primjerice, nisu državljani, ali zakonito borave u toj zemlji), ako su to zemlje u kojima osobe koje nisu državljani ponekad smiju glasati na lokalnim i regionalnim izborima.
Posljednji europski izbori održani su 2019. Sljedeći će se održati 2024. U svim državama EU-a glasati se može s 18 godina, osim u Austriji i Malti, gdje se može glasati već sa 16, i Grčkoj, gdje se može glasati sa 17 godina. Belgija i Njemačka, snizile su dobnu granicu na 16 godina za glasovanje na nekim izborima, kao što su europski izbori.
Od svih naraštaja upravo su mladi ljudi – u dobi od 15 do 30 godina – najviše europski orijentirani. Više od 70 % njih 2019. izjavilo je da ima pozitivno mišljenje o EU-u.
Izvor: Flash Eurobarometar 478.
Glavni sastanci Europskog parlamenta, koji se nazivaju i „plenarne sjednice”, održavaju se 12 puta godišnje u francuskom gradu Strasbourgu, a do šest puta godišnje u Bruxellesu, u Belgiji.
Europski parlament ima 705 zastupnika, koji se nazivaju i članovima, iz svih zemalja EU-a. Broj zastupnika različit je od zemlje do zemlje: mnogoljudnije zemlje imaju više članova od zemalja s manjim brojem stanovnika. Kao i u nacionalnim parlamentima, zastupnici iz čitavog EU-a sa sličnim političkim stajalištima surađuju u klubovima zastupnika, a sastav klubova ne ovisi o državljanstvu članova.
Europski parlament donosi odluke o propisima EU-a zajedno s Vijećem Europske unije. Ako se oni ne uspiju složiti oko određenog propisa, taj propis neće biti donesen. Parlament bira predsjednika Europske komisije i ima pravo odobriti ili razriješiti cijelu Europsku komisiju. Odobrava i proračun Europske unije.
Sljedeći izbori za Europski parlament održat će se 2024., a vi biste dotad već mogli imati biračko pravo. Vaši predstavnici surađuju s drugim zastupnicima u Europskom parlamentu u klubovima zastupnika. Za osnivanje kluba zastupnika potrebna su 23 člana iz barem četvrtine od 27 država EU-a. U Parlamentu trenutačno postoji sedam klubova zastupnika. Svaki zastupnik smije pripadati samo jednom klubu. Neki zastupnici ne pripadaju nijednom klubu i nazivaju se nezavisnim zastupnicima.
U manjim skupinama proučite ovaj zemljovid da biste vidjeli koje su stranke iz vaše zemlje bile uspješne na prošlim izborima za Europski parlament i kojim klubovima pripadaju: europa.eu/!kdj879
Na ovoj poveznici možete vidjeti raspored sjedenja zastupnika na plenarnim sjednicama: europa.eu/!vJVkBC
Jeste li prepoznali neke od zastupnika iz svoje zemlje?
consilium.europa.eu/hr/european-council
Europsko vijeće okuplja izabrane čelnike država EU-a, tj. predsjednike država ili vlada. Ti se čelnici sastaju najmanje četiri puta godišnje. Ti sastanci često se nazivaju „europskim sastancima na vrhu”. Europsko vijeće određuje glavne političke prioritete i opće političko usmjerenje EU-a. Na čelu mu je predsjednik, koji se bira svake dvije i pol godine.
Europsko vijeće ne donosi zakonodavne akte EU-a. To je zadaća Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije – nemojte ih pomiješati!!
Ispred likova čelnika 27 država članica Europske unije stoje zastave zemalja koje predstavljaju. Tri lika sa zastavama EU-a predstavljaju predsjednika Vijeća i ostalih dvoje čelnika institucija EU-a. Sudionici sjede u krugu, kao na svakom sastanku na vrhu.
Europsko vijeće
EU i državni čelnici prisustvuju Europskom sastanku na vrhu, kojim predsjeda predsjednik Europskog vijeća.
consilium.europa.eu/hr/council-eu
Vijeće Europske unije – ili skraćeno Vijeće – predstavlja vlade država EU-a. Ministri iz svih država članica EU-a sastaju se u okviru Vijeća da bi raspravljali i odlučivali o politikama i propisima EU-a. Koji će se ministri sastati, ovisi o temi o kojoj će se raspravljati. Na primjer, ako je riječ o onečišćenju zraka, sastat će se ministri zaštite okoliša. Ako je glavna tema nezaposlenost, okupit će se ministri zaduženi za zapošljavanje i socijalna pitanja.
Vijeće je jedno od dva tijela EU-a nadležnih za izradu zakonodavstva. Ništa se u Europskoj uniji ne može poduzeti bez ministara iz svih država članica EU-a.
O pravilima glasanja u Vijeću odlučuju države članice EU-a. Vijeće donosi većinu odluka većinom glasova, a u nekim slučajevima i jednoglasno. Za ona područja za koja su se države EU-a dogovorile da se odluke moraju donositi jednoglasno – na primjer, kad je riječ o poreznim ili sigurnosnim pitanjima – to znači da se svi ministri moraju složiti da bi se donijela odluka.
U mnogim drugim područjima odluke se donose većinom glasova, na primjer, kad se donosi propis EU-a o pravima potrošača, o pitanjima kao što je gospodarski oporavak od pandemije bolesti COVID-19 ili o ekološkim pitanjima kao što je postupanje s komunalnim otpadom.
Svakih šest mjeseci Vijećem predsjeda druga država članica EU-a. Nakon Švedske i Španjolske 2023., Vijećem će 2024. predsjedati Belgija i Mađarska, a 2025. Poljska i Danska.
Vijeće jednoglasno odlučuje o:
Pri jednoglasnom odlučivanju suzdržanost ne onemogućuje donošenje odluke.
Više informacija o Vijeću potražite u ovom kratkom dokumentarnom filmu: europa.eu/!Xm48xu
Na sastancima Vijeća o približno 80 % zakonodavnih prijedloga odlučuje se kvalificiranom većinom glasova, koja se naziva i „dvostrukom većinom”. Kod glasanja kvalificiranom većinom svaki ministar ima jedan glas: može glasati za prijedlog, protiv njega ili biti suzdržan. S obzirom na to da broj osoba koje zastupa svaki ministar ovisi o broju stanovnika te zemlje, za pravično donošenje odluka potrebna je „dvostruka većina”: najmanje 55 % država članica EU-a (15 od 27) koje predstavljaju najmanje 65 % ukupnog stanovništva EU-a (otprilike 447 milijuna) mora glasati „za” da bi se donio propis.
Više pojedinosti potražite na: europa.eu/!bqjbyk
U vježbi u nastavku iskušajte kalkulator glasanja na stranicama Vijeća da vidite kako taj sustav funkcionira: europa.eu/!jdw7dy.
Zamislite da je vaš razred prikupio novac za školski izlet i sad morate odabrati odredište. Netko predlaže da o odredištu glasate kvalificiranom većinom. Slažete li se svi ili ćete morati glasati kvalificiranom većinom?
Odaberite jednog učenika da predstavlja Europsku komisiju. Taj učenik ima jednu minutu da iznese svoje argumente za određeno odredište. Drugi učenik neka bude zadužen za kalkulator glasanja Vijeća. Svakom učeniku dodijelite ulogu ministra jedne od 27 država članica EU-a.
Svaki „ministar” zatim glasa za ili protiv predloženog odredišta ili može biti suzdržan.
Provjerite rezultat kalkulatorom Vijeća. Koji je bio rezultat glasanja? Jeste li se uspjeli složiti oko predloženog odredišta? Razmijenite mišljenja u razredu o ovakvom postupku glasanja.
Europska komisija sastoji se od 27 povjerenika – po jedan za svaku državu članicu EU-a. Povjerenici i predsjednik Europske komisije zajednički tvore izvršnu vlast EU-a, zaduženu za svakodnevno vođenje EU-a. Mandat im traje pet godina.
Više informacija o Komisiji potražite u ovom kratkom dokumentarnom filmu: europa.eu/!N7RkYg
Predsjednika Europske komisije predlažu države članice preko Europskog vijeća, a službeno ga imenuje Europski parlament. Vlada svake države članice predlaže svojeg povjerenika, a povjerenike odobrava Europski parlament. Povjerenici ne zastupaju stajališta svoje matične zemlje, već zajedničke interese EU-a. Predsjednik svakom članu Komisije dodjeljuje dužnost za određeno područje politike, kao što su energija, gospodarstvo ili zaštita okoliša.
Europska komisija predlaže nove propise i programe koji su u općem interesu EU-a. Prije iznošenja prijedloga Komisija traži mišljenja nacionalnih parlamenata, vlada, interesnih skupina, stručnjaka i šire javnosti te ih poziva da putem interneta dostave svoje primjedbe.
Više informacija o tome kako izraziti svoje mišljenje o oblikovanju politika EU-a potražite.
Europski parlament i Vijeće podrobno proučavaju prijedloge Komisije. Te dvije institucije donose konačnu odluku o svim propisima EU-a. One mogu izmijeniti prijedloge ili ih odbiti u cijelosti. Usto, Europska komisija upravlja politikama i proračunom EU-a te osigurava da njegove države članice ispravno primjenjuju pravo EU-a.
Europska komisija zadužena je za upravljanje proračunom EU-a, praćenje primjene prava EU-a i pripremu prijedloga njegovih zakonodavnih akata.
Svakodnevni rad Komisije obavljaju njezino administrativno osoblje, stručnjaci, pismeni i usmeni prevoditelji te asistenti. Dužnosnici Komisije – kao i zaposlenici drugih institucija EU-a – zapošljavaju se preko Europskog ureda za odabir osoblja (epso.europa.eu/home_hr).
Dužnosnici su građani država članica EU-a, a odabiru se putem natječaja za zapošljavanje. Za Komisiju radi približno 32 000 ljudi. To se možda čini mnogo, ali zapravo je manje od broja zaposlenih u većini velikih gradskih uprava u EU-u.
Ako vas zanima takva karijera, možete se prijaviti za pripravništvo u bilo kojoj od institucija EU-a.
Saznajte više na: europa.eu/!CP47yW.
Možete posjetiti europske institucije!
Osobno ili virtualno razgledajte Europski parlament, Vijeće, Europsko vijeće ili Europsku komisiju.
U posljednjih 70 godina države članice EU-a zajedno su sastavile mnogo propisa. Sud Europske unije osigurava ujednačeno tumačenje i primjenu tih propisa. Ako nacionalni sud nije siguran kako bi se neki od tih propisa trebao tumačiti, može zatražiti objašnjenje od Suda Europske unije. Ponekad se dogodi da neke države članice EU-a ne primjenjuju njegove propise u potpunosti. U tom slučaju Komisija ili neka druga država članica EU-a mogu taj predmet uputiti Sudu. Sud se sastoji od po jednog suca iz svake države članice EU-a i njegovo je sjedište u Luxembourgu.
Više informacija možete pronaći na: curia.europa.eu
Zasuli smo vas mnoštvom informacija! No, važno je shvatiti što je zapravo „Bruxelles” i tko je u EU-u zadužen za što. Riješite sljedeći zadatak i provjerite koliko ste zapamtili. Označite križićem kućicu ispod svake institucije koja odgovara opisu.
Tko/koga...? | Europski parlament | Europsko vijeće | Vijeće Europske unije | Europska komisija | Sud Europske unije |
---|---|---|---|---|---|
1. predlaže propise EU-a | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE |
2. odobrava propise EU-a | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE |
3. ima jednog predstavnika/člana iz svake države članice EU-a | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE |
4. izravno biraju građani | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE |
5. upravlja proračunom | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE |
6. zastupa interese građana | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE |
7. zastupa interese država članica EU-a/njihovih vlada | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE |
8. zastupa interese EU-a kao cjeline | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE |
9. odlučuje o tumačenju propisa EU-a | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE |
10. određuje opće političko usmjerenje EU-a | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE | DA / NE |
Osim opisanih institucija, možda ste čuli i za druge institucije i tijela EU-a, kao što su:
Najuobičajeniji postupak donošenja propisa u EU-u naziva se „redovni zakonodavni postupak”. U okviru tog postupka prijedlog novog propisa proučava se najviše tri puta (na takozvanim „čitanjima”). Ako se ne može postići dogovor, prijedlog se povlači.
U Ugovorima EU-a utvrđeno je tko može donositi zakonodavstvo i u kojim područjima: EU, nacionalne vlade ili i jedni i drugi. Države članice EU-a nadležne su za donošenje vlastitih odluka i propisa u određenim područjima nacionalne politike kao što su industrija, zdravstvo i obrazovanje. U tim područjima EU samo pruža potporu nacionalnim vladama. U područjima u kojima mogu djelovati EU ili nacionalne vlade, EU može intervenirati samo ako je to djelotvornije.
Saznajte više o nadležnostima EU-a europa.eu/!Nm66pq
U čitanjima uglavnom sudjeluju tri institucije: Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija. Upišite njihova imena u odgovarajuća polja.
Sad znate mnogo toga o europskim institucijama, no, poznajete li imena i lica osoba koje su im na čelu? Znate li tko je trenutačno:
Kao građanin EU-a možete utjecati na politike EU-a na više načina.
Glasanje za zastupnika u Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu izrazito je važno, kao što je i glasanje na nacionalnim izborima. Tomu je tako jer čelnik vaše države i nacionalna vlada utječu na rad EU-a.
Svoje mišljenje možete izraziti sudjelovanjem u javnim savjetovanjima na internetu. Prije nego što predloži nove propise EU-a i za vrijeme cijelog procesa donošenja odluka, Europska komisija želi čuti mišljenja običnih ljudi i subjekata iz javnog i privatnog sektora.
Sudjelujte ovdje: europa.eu/!BQ33wu.
Svoje mišljenje o aktualnim događajima u EU-u možete iznijeti i na nekoj od mnogih rasprava koje se održavaju uživo i virtualno u čitavom EU-u.
Više informacija o tome kako sudjelovati u oblikovanju politika EU-a možete pronaći na: europa.eu/!kBUdTp. Posjetite platformu zajednoza.eu kako biste podržali demokraciju u Europi i izlaznost na izborima za Europski parlament 2024. godine. Ta platforma okuplja ljude iz svih krajeva Europe koji žele razmjenjivati znanje i mišljenja i steći nove vještine.
Građani EU-a mogu pokrenuti ili podržati europske građanske inicijative (europa.eu/citizens-initiative/_hr). Tim se inicijativama od Europske komisije traži da predloži zakonodavstvo o određenom pitanju koje je u nadležnosti EU-a, kao što su zaštita okoliša, poljoprivreda ili promet. Skupina od najmanje sedam građana EU-a iz sedam država članica EU-a može pokrenuti inicijativu i prikupljati potpise podrške. Nakon što inicijativu potpiše milijun ljudi, odnosno malo više od 0,2 % stanovnika EU-a, ona se može podnijeti Europskoj komisiji na preispitivanje.
Prva europska građanska inicijativa „Right2Water” („Pravo na vodu”) prikupila je 1,6 milijuna potpisa. Dovela je do prijedloga novih pravila o pitkoj vodi.
Europska komisija ima male urede (zvane „predstavništva”) u svim državama članicama EU-a i u njima radi osoblje koje govori jezik(e) te zemlje. Možete razgovarati s njima ili zatražiti pisane informacije o EU-u na svojem jeziku. U svim državama članicama EU-a postoje i lokalni informacijski uredi mreže Europe Direct. Na kraju ove publikacije možete pronaći njihove podatke za kontakt.