EUROPSKA UNIJA POSTIGLA JE MNOGO OD SVOJEG OSNUTKA. OSIGURALA JE VIŠE OD POLA STOLJEĆA MIRA, STABILNOSTI I BLAGOSTANJA. POMOGLA JE U PODIZANJU ŽIVOTNOG STANDARDA. USPOSTAVILA JE NAJVEĆE JEDINSTVENO TRŽIŠTE NA SVIJETU I UVELA EURO. ŠTO SAD SLIJEDI? U OVOM POGLAVLJU SAZNAT ĆETE VIŠE O TOME KAKO SE EU NOSI S IZAZOVIMA DANAŠNJICE I KOJI SU MU GLAVNI PRIORITETI U NADOLAZEĆIM GODINAMA.

ŠTO JE NA DNEVNOM REDU EU-a?

Živimo u izazovnim vremenima. Klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i šteta nanesena okolišu prijete Europi i svijetu. S druge strane, nove tehnologije mijenjaju naš način života, rada i poslovanja. Te nove tehnologije donose nove prilike, ali i nove rizike. Uz sve to, globalna pandemija bolesti COVID-19 2020. i 2021. i ruska invazija na Ukrajinu 2022. okrenule su nam živote naglavačke. Pokazala nam je koliko brzo svijet može zapasti u krizu i koliko je važno da EU bude spreman odgovoriti na nove izazove dok nastoji pronaći rješenje za postojeće.

Kad je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen preuzela dužnost 2019., predstavila je šest ključnih ambicija Europe u sljedećim godinama. Te su ambicije raznolike – od vodeće uloge u prelasku na zdravi planet i novi digitalni svijet do jačanja uloge EU-a kao jedne od vodećih svjetskih sila. Kao odgovor na globalnu pandemiju, EU je izradio europski plan oporavka da bi osigurao da nakon pandemije bolesti COVID-19 Europa bude zelenija, digitalnija i otpornija te da mladima pruža mnoge mogućnosti. Plan oporavka zove se NextGenerationEU. Ovo poglavlje sadržava kratak pregled što EU radi u svakom od prioritetnih područja kako bi to ostvario.

„Ne možemo nadomjestiti izgubljeno vrijeme koje je pandemija oduzela mladima, ali možemo izgraditi nešto bolje i pravednije za njih i s njima. Moramo početi odmah, a mladi moraju imati glavnu ulogu u tim promjenama.”

Saznajte više o političkim prioritetima EU-a na: ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024_hr.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, na otvorenju konferencije o budućnosti Europe 9. svibnja 2021., Strasbourg, Francuska.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen s mladom sugovornicom.

Solidarnost EU-a s Ukrajinom

Rusija je 24. veljače 2022. pokrenula masovnu invaziju i agresivni rat protiv Ukrajine.

Europska unija na to je brzo reagirala. Njezinih 27 država članica i njihovi partneri širom svijeta osudili su ničim izazvanu i neopravdanu ratnu agresiju te su poduzeli brze i odlučne korake kako bi gospodarski izolirali Rusiju te oštrim sankcijama ograničili njezinu sposobnost financiranja rata.

EU je blisko surađivao i s ukrajinskim susjedima kako bi im pomogao da zaštite ljude koji bježe od invazije.

Ukrajini je u lipnju 2022. dodijeljen status zemlje kandidatkinje, odnosno mogućnost da u budućnosti postane članica EU-a.

Prihvat izbjeglica iz Ukrajine

Mnogi Ukrajinci pobjegli su iz svoje zemlje kako bi potražili utočište u zemljama EU-a. EU im pomaže na različite načine, od pomoći na granicama, potpore zdravstvenim sustavima, i zaštite djece do pristupa obrazovanju, zaposlenju, zdravstvenoj skrbi i stanovanju.

Doznajte više na stranici Zemlje EU-a pripremaju se za prihvat osoba koje bježe iz Ukrajine.

JESTE LI ZNALI?

Ruska neopravdana agresija pogodila je oko 5,7 milijuna djece školske dobi u Ukrajini, a oštećene su tisuće škola i objekata. Za tu je djecu najvažnije da mogu sigurno ići u školu jer im to daje osjećaj normalnosti, a bitno je i za njihovu dobrobit i budućnost. EU je 2022. dodijelio 100 milijuna eura za sanaciju oštećenih ukrajinskih škola i donirao 14 milijuna eura za kupnju i isporuku školskih autobusa za djecu u Ukrajini. Komisija je organizirala i kampanju solidarnosti te pozvala javne i privatne subjekte da doniraju školske autobuse.

Učenici škole u Italiji dočekuju nove školske kolege iz Ukrajine.

Djeca u učionici mašu ukrajinskim zastavicama u znak dobrodošlice ukrajinskim učenicima.

Financiranje oporavka Europe

Ulaganjem u projekte i inicijative kojima bi Europa postala zdravija, zelenija, digitalnija i spremnija za buduće izazove EU nastoji popraviti gospodarsku i socijalnu štetu koju je uzrokovala pandemija. Kako bi potaknuo oporavak, EU se koristi svojim dugoročnim proračunom za razdoblje 2021. – 2027. i posebnim planom oporavka pod nazivom . Ta dva instrumenta zajedno iznose malo više od 2 bilijuna eura (2018 milijardi eura), a taj će iznos služiti za poticanje oporavka. Većina sredstava iz plana NextGenerationEU služit će za pružanje financijske potpore državama članicama EU-a kako bi iz krize izišle zelenije, digitaliziranije i jače. Predviđeno je da će se to postići ulaganjem u područja koja se odnose na sve Europljane, kao što su brže internetske veze, čista energija i prijevoz, obrazovanje i osposobljavanje te olja energetska učinkovitost zgrada.

Više informacija možete pronaći u odjeljku o ‘gospodarstvu u interesu građana’.

Saznajte više: ec.europa.eu/info/strategy/recovery-plan-europe_hr

Saznajte više o planovima oporavka svoje zemlje: europa.eu/!wYRggt

Infografika s pregledom rashoda EU-a od 2021. do 2027.

Rashodi EU-a od 2021. do 2027. Ukupno 2018 milijardi eura sastoji se od sedmogodišnjeg proračuna EU-a (1211 milijardi eura) uvećanog za 807 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU, paketa za oporavak od pandemije bolesti COVID-19.

Solidarnost na djelu

Europske zemlje pokazale su istinsku solidarnost i jedne drugima pružale podršku za vrijeme pandemije. Na primjer, bolnice po cijelom EU-u preuzimale su pacijente iz drugih zemalja i slale medicinske timove u ispomoć susjednim zemljama. EU je koordinirao i isporuke zaštitne opreme onima kojima je bila najpotrebnija te organizirao zajedničku kupnju cjepiva. Osim toga se obvezao osigurati da sigurna cjepiva dospiju do svakog kutka svijeta. Komisija i države članice EU-a vodeći su donatori COVAX-a, globalne inicijative kojom se nastoji osigurati ravnopravan pristup cjepivima protiv bolesti COVID-19. Osim toga, podupiru i kampanje cijepljenja u partnerskim zemljama.

Saznajte više o europskoj solidarnosti na djelu: europa.eu/!vUTDdd

Saznajte više o odgovoru EU-a na krizu izazvanu koronavirusom: europa.eu/!Nm74QM

Isporuka medicinske opreme iz pričuve sustava rescEU u Pragu (Češka), 24. listopada 2020.

Dva muškarca sastavljaju medicinski uređaj na platformi za utovar. Kraj njih stoji kutija s europskom zastavom.

Europski zeleni plan

Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo danas suočava. Od osam milijuna vrsta koje postoje na planetu, milijunu prijeti izumiranje. Šume i oceani onečišćuju se i uništavaju. Ne iznenađuje stoga da mladi, zabrinuti za stanje planeta koji će naslijediti, najglasnije pozivaju na bolje djelovanje u području klime.

Europska unija predvodnik je globalnih nastojanja u borbi protiv klimatskih promjena. Imala je ključnu ulogu u postizanju povijesnog svjetskog sporazuma o klimatskim promjenama u Parizu 2015. Danas je EU odlučan u svojim nastojanjima da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., tj. da ne proizvodi više stakleničkih plinova nego može prirodno apsorbirati.

Europski zeleni plan EU-ov je akcijski plan za postizanje tog cilja i preobrazbu EU-a u moderno, konkurentno gospodarstvo, koje učinkovito koristi svoje resurse. Njime se, među ostalim, predviđaju ambiciozna smanjenja emisija stakleničkih plinova, ulaganja u zelene tehnologije i zaštita našeg prirodnog okoliša. No, bit će potrebno i suočiti se s neizbježnim posljedicama klimatskih promjena i povećati otpornost naših društava.

JESTE LI ZNALI?

Cilj EU-a da postane klimatski neutralan do 2050. postao je obvezujući donošenjem prvog europskog zakona o klimi. Tim je zakonom cilj EU-a da smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. postao pravno obvezujući. EU je započeo s radom na određivanju cilja za 2040., u vezi s čim je u proljeće 2023. organizirano javno savjetovanje.

Provedba europskog zelenog plana

Da bi postigao sve na što se obvezao u području klimatskih promjena, EU će morati djelovati u svim područjima – od industrije, energetike i prijevoza do proizvodnje hrane, poljoprivrede i graditeljstva. To će podrazumijevati povećanje upotrebe čiste energije, smanjenje zagađenja, poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i uvođenje čišćeg prijevoza, kao i za to potrebnih goriva i infrastrukture. U srpnju 2021. Europska komisija predložila je niz mjera kojima usmjerava EU prema postizanju svojeg klimatskog cilja za 2030. Neke su od njih:

povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u strukturi izvora energije u EU-u na 42,5-45 %
smanjenje emisija zgrada, cestovnog prijevoza i brodskog prijevoza primjenom sustava trgovanja emisijama u tim sektorima
ambiciozniji ciljevi za smanjenje emisija ugljikova dioksida (CO2) iz novih automobila i kombija
obnavljanje europskih šuma, tla, močvarnih zemljišta i tresetišta kako bi mogli apsorbirati i skladištiti ugljik.

EU će pružati financijsku potporu onima koji se suočavaju s najvećim problemima da nijedna osoba ni regija ne bi bile zapostavljene. Da bi dokazao predanost svojoj obvezi, EU je najmanje 30 % svojih sredstava za razdoblje 2021.–2027. namijenio inicijativama povezanima s klimom.

Proizvodi koji se prodaju u EU-u trebali bi biti osmišljeni tako da traju duže i da ih je lakše ponovo upotrijebiti, popraviti i reciklirati. Osim toga, trebali bi sadržavati što više recikliranog materijala. Cilj novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo, jednog od glavnih dijelova zelenog plana, jest da održivi proizvodi postanu uobičajeni u EU-u.

Dijagram s ciljevima EU-a za smanjenje emisija do 2030. i 2050.

Novi je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. (u odnosu na razine iz 1990-ih). Dugoročna je strategija Unije ostvariti nultu neto stopu emisija do 2050.

Saznajte više o prijedlogu Komisije o provedbi europskog zelenog plana: europa.eu/!hRwM3W.

Kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu, Europska komisija osmislila je plan REPowerEU kako bi se olakšale:

ušteda energije
proizvodnja čiste energije
diversifikacija opskrbe energijom.

Plan se podupire financijskim i zakonodavnim mjerama za izgradnju nove energetske infrastrukture i sustava koji su Europi potrebni.

Doznajte više o planu REPowerEU

play video POGLEDAJTE VIDEOZAPIS audiovisual.ec.europa.eu/en/video/I-225403

17. ZADATAK ZELENI IZAZOV

Postoji li nešto što biste mogli učiniti kao razred ili škola da doprinesete izgradnji zelenije Europe? Vaš nastavnik može potražiti inspiraciju za razrednu raspravu u nastavnim materijalima na temu „zelenog izazova” na poveznici u nastavku. Podijelite se u manje skupine i razgovarajte o svojim idejama.

Nastavni materijali za „zeleni izazov”: europa.eu/!GnbdCm.

JESTE LI ZNALI?

Čak 40 % energetske potrošnje EU-a i 36 % emisija CO2 povezanih s energijom otpada na zgrade. Dobra je vijest da bi 35 milijuna zgrada u EU-u moglo biti obnovljeno do 2030., čime bi se znatno smanjile emisije i stvorilo 160 000 novih radnih mjesta u građevinskom sektoru.

JESTE LI ZNALI?

Čak 75 % emisija EU-a odnosi se na proizvodnju i potrošnju energije. Ušteda energije primjenom mjera energetske učinkovitosti i velikog porasta upotrebe obnovljive energije izravno će smanjiti emisije, onečišćenje zraka i ovisnost o fosilnim gorivima.

Više informacija o energiji saznajte u ovoj seriji kratkih videozapisa: europa.eu/learning-corner/eu-energy-policy_hr.

Znakovi za područje mreže Natura 2000 na rubu šume.

Područja mreže Natura 2000 označena su po cijeloj Europi.

Predvodnik svjetske borbe protiv klimatskih promjena

Klimatske promjene globalan su problem koji EU ne može riješiti sam. Europska unija surađuje s drugim zemljama i regijama svijeta da bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma. Tim sporazumom postavljen je cilj održavanja globalnog zagrijavanja na temperaturi koja je znatno niža od 2 °C u odnosu na temperature prije industrijske revolucije te ulaganja truda da bi se to povećanje ograničilo na 1,5 °C. Svake godine države se sastaju na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja se još naziva i Konferencija stranaka ili COP.

Zaštita i obnova prirode

Priroda je naš najbolji saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i izbijanja bolesti. Međutim, neodrživo ljudsko djelovanje dovodi u opasnost mrežu života o kojoj ovisimo. Ozdravljenje prirode glavni je element europskog zelenog plana. EU to planira postići, među ostalim, proširenjem mreže Natura 2000, kojom su obuhvaćena zaštićena područja na kopnu i moru, sadnjom milijardi stabala i poticanjem održive poljoprivrede. Radi i na tome da osigura da hrana koju jedemo bude zdrava, cjenovno pristupačna i proizvedena na ekološki prihvatljiv način. To uključuje smanjenje upotrebe štetnih pesticida i povećanje ekološke poljoprivrede.

Saznajte više o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: europa.eu/!DfBFBP.

JESTE LI ZNALI?

EU i njegove države članice najveći su svjetski pružatelji financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena. Samo 2021. doprinijeli su s više od 23 milijarde eura potpore zemljama u razvoju kako bi im pomogli u borbi protiv klimatskih promjena.

Posjetite stranicu „Naš planet, naša budućnost” i saznajte više o klimatskim promjenama: europa.eu/learning-corner/our-planet-our-future_hr.

Saznajte više o europskom zelenom planu na: europa.eu/!yy38kM.

Europa spremna za digitalno doba

Pandemija bolesti COVID-19 naglo je ubrzala prelazak Europe u digitalni svijet. Digitalne tehnologije povezivale su obitelji i prijatelje, a služile su i za održavanje nastave i poslovanje. Sad su postale bitan dio naših života. No, nemaju svi jednak pristup tim tehnologijama ni vještine potrebne za njihovo napredno korištenje.

EU nastoji pretvoriti idućih deset godina u digitalno desetljeće Europe. Radi na tome da digitalna transformacija bude korisna svima, a ne samo nekima. To znači, na primjer, da želi svima osigurati brzi pristup internetu i vještine potrebne za iskorištavanje mogućnosti digitalnog svijeta. S druge strane, nove tehnologije kao što je umjetna inteligencija preobražavaju naš svijet te nose sa sobom mnoge koristi, no i nove bojazni. EU želi biti predvodnik razvoja novih svjetskih standarda da bi Europljani imali povjerenja u ono što te tehnologije nude.

Digitalna tranzicija i pametnija upotreba tehnologija pružat će izrazito važnu pomoć EU-u u njegovim nastojanjima da postane klimatski neutralan do 2050. i ostvari ciljeve europskog zelenog plana.

Provedba europskog digitalnog desetljeća

U ožujku 2021. Europska komisija predstavila je viziju digitalne transformacije Europe do 2030. te konkretne ciljeve i plan kojim se osigurava njihovo postizanje. Ciljevima će se nastojati realizirati četiri glavne točke: tehnološki obrazovan kontinent – stanovništvo s digitalnim vještinama i visokokvalificirani digitalni stručnjaci; vrhunska, pouzdana i sigurna digitalna infrastruktura; Europa s velikim udjelom digitaliziranih poduzeća i modernizirane javne usluge koje odgovaraju na potrebe društva. U okviru prvog programa Digitalna Europa, čiji proračun za razdoblje 2021.–2027. iznosi 7,5 milijardi eura, bit će omogućena financijska sredstva za projekte u važnim područjima kao što su umjetna inteligencija, superračunalstvo, kibersigurnost i napredne vještine. U okviru plana oporavka EU-a države članice moraju uložiti najmanje 20 % sredstava koja prime iz fonda NextGenerationEU u digitalne inicijative.

Neki od ključnih ciljeva digitalne transformacije Europe do 2030. jesu:

Vještine, Infrastruktura, Poduzeća, Uprava

barem 80 % odraslih trebalo bi imati osnovne digitalne vještine
20 milijuna stručnjaka u području IKT-a – uključujući više žena zaposlenih u digitalnim područjima
gigabitna povezivost za sva kućanstva EU-a i sva naseljena područja pokrivena mrežom 5G
Europa bi trebala dobiti svoje prvo kvantno računalo
tri od četiri poduzeća trebala bi se koristiti uslugama računalstva na oblaku
sve ključne javne usluge trebale bi biti dostupne na internetu
svi građani trebali bi imati pristup svojim elektroničkim zdravstvenim kartonima
80 % građana trebalo bi se koristiti digitalnim osobnim ispravama.

Više informacija o digitalnim ciljevima za 2030. saznajte na: europa.eu/!TQ36jy.

Vještine potrebne za digitalno doba

Digitalno znanje i vještine nužni su za studiranje i rad. Nužni su i za pristup sve većem broju javnih usluga na internetu – od otvaranja bankovnog računa do slanja prijave za studiranje u inozemstvu. Unatoč tomu, više od 20 % mladih ne posjeduje osnovne digitalne vještine. Iako odgovornost za obrazovanje i osposobljavanje leži na svakoj državi članici EU-a pojedinačno, EU im u tom području pruža potporu. Podupire svoje države članice ulaganjem u programe kao što su program vještina za Europu i Akcijski plan za digitalno obrazovanje radi osposobljavanja Europljana i povećanja broja europskih stručnjaka.

Europska komisija ima mnogo raznolikih projekata kojima se nastoji pomoći državama članicama EU-a da poboljšaju svoje digitalne vještine. Među njima su europski godišnji tjedan programiranja i pripravništvo za „digitalne mogućnosti”, a oba studentima nude priliku stjecanja konkretnog stručnog iskustva u digitalnim područjima potrebnima za tržište rada.

Otkrijte niz digitalnih mogućnosti u crtanoj seriji „Digitalni istraživači”: europa.eu/!VdM6br.

JESTE LI ZNALI?

Prema pregledu pokazatelja „žene u digitalnom dobu” iz 2021., samo 19 % stručnjaka za IKT u EU-u su žene. EU poduzima mjere za poticanje sudjelovanja žena u digitalnom sektoru usmjerene na borbu protiv stereotipa, promicanje obrazovanja i osposobljavanja u pogledu digitalnih vještina i povećanje broja poduzetnica u tom sektoru.

Izgradnja povjerenja u tehnologiju

Umjetna inteligencija može nam pomoći na mnogo načina, na primjer, preciznijom medicinskom dijagnostikom i svođenjem učinaka poljoprivrede na okoliš na najmanju mjeru. No, neki su zabrinuti da bi im umjetna inteligencija mogla ugroziti radna mjesta ili nisu sigurni mogu li imati povjerenja u nju. Da bi otklonila te sumnje, Komisija je predložila nova pravila kojima će se osigurati da sustavi umjetne inteligencije koji se upotrebljavaju u EU-u budu sigurni, transparentni, etični, nepristrani i pod ljudskim nadzorom.

18. ZADATAK UMJETNA INTELIGENCIJA – PITANJE POVJERENJA

Koje su prednosti i rizici povezani s umjetnom inteligencijom? Porazgovarajte o tome u manjim skupinama.

JESTE LI ZNALI?

EU-ovo prvo vrhunsko superračunalo – Vega – pokrenuto je u Mariboru, u Sloveniji, u travnju 2021. Može izvršiti nevjerojatnih 6,9 milijuna milijardi računskih operacija u sekundi! Nazvano je po poznatom slovenskom matematičaru Juriju Vegi i jedno je od osam vrhunskih superračunala koja će pomoći europskim istraživačima, industriji i poduzećima da postignu napretke u mnogim područjima – od osmišljavanja lijekova i novih materijala do borbe protiv klimatskih promjena.

Sigurnost na internetu

EU-ova pravila o zaštiti podataka i privatnosti među najstrožima su na svijetu. Njima se nastoji osigurati sigurno i pravedno internetsko okruženje. Nastoje se i zaštititi ljudi, pogotovo djeca, od nezakonitog i štetnog sadržaja. No, internetske platforme mogu se zlorabiti za širenje nezakonitog sadržaja kao što je govor mržnje, ili teroristički sadržaj, ili pak za prodaju opasne robe i krivotvorenih proizvoda. Europska komisija radi na tome da osigura da sve što je nezakonito izvan interneta bude nezakonito i na njemu. Osim toga, poduzima mjere za jačanje kibersigurnosti širom EU-a i za zaštitu vlada, građana i poduzeća od svjetskih kiberprijetnji. U okviru tog djelovanja EU je pomogao uspostaviti zajedničku jedinicu za kibersigurnost radi ujedinjenja resursa i stručnosti dostupnih EU-u i državama članicama. Cilj je omogućiti učinkovito sprečavanje, odvraćanje i odgovor na velike kiberincidente i kiberkrize.

JESTE LI ZNALI?

Mreža centara za sigurniji internet koja se financira sredstvima EU-a pomaže informirati javnost o sigurnosti na internetu. U svakom od tih centara postoji panel mladih, u okviru kojeg mladi svojim vršnjacima daju vrijedne prijedloge i savjete na temelju vlastita iskustva s internetskim tehnologijama.

Više informacija o Europi spremnoj za digitalno doba saznajte na: europa.eu/!Kf94rF.

Gospodarstvo u interesu građana

Pandemija koronavirusa uvelike je šokirala europska gospodarstva i utjecala na prihode građana i poslovanje poduzeća u svim sektorima. Gubitkom radnih mjesta posebice su bili pogođeni mladi jer su mnogi od njih bili zaposleni u teško pogođenim sektorima kao što su turizam i ugostiteljstvo.

Uz poduzimanje mjera za zaštitu poduzeća i radnika od gospodarskih posljedica pandemije, EU je izradio i plan oporavka da bi se Europa mogla ponovo osoviti na noge. Taj plan, nazvan NextGenerationEU, nije usmjeren samo na popravljanje štete uzrokovane pandemijom, već i, kako mu i samo ime nalaže, na ulaganje u iduću generaciju Europljana i dugoročnu budućnosti EU-a. Financijska sredstva za plan NextGenerationEU dodatak su proračunu EU-a za razdoblje 2021.–2027. i pružaju jedinstvenu priliku svim državama članicama EU-a da ubrzaju svoj oporavak te zelenu i digitalnu tranziciju u čitavom EU-u. Ukupna vrijednost paketa za oporavak iznosi više od 2 bilijuna eura.

EU radi na jačanju gospodarstva u svim državama članicama i regijama te je posebno usmjeren na pružanje potpore mladima. Radi i na smanjenju nejednakosti i poboljšanju životnog standarda svih Europljana.

NextGenerationEU

Ukupna vrijednost fonda za oporavak NextGenerationEU iznosi više od 800 milijardi eura. Njime će se uglavnom financirati reforme i ulaganja u države članice do 2026. U tom će se razdoblju Europska komisija zadužiti na tržištima kapitala u ime EU-a. Prikupljena sredstva raspodijelit će se državama članicama EU-a da bi ih mogle utrošiti na projekte i inicijative. Da bi mogle ostvariti korist od financijske potpore, države članice EU-a morale su izraditi nacionalne planove u kojima navode kako bi uložile ta sredstva. Određeni udio ukupnih sredstava morao je biti namijenjen inicijativama u području klimatskih promjena i digitalnih tehnologija. To će pomoći EU-u da ostvari svoj cilj klimatske neutralnosti do 2050. i pridonijeti digitalnoj tranziciji Europe stvaranjem radnih mjesta i poticanjem gospodarskog rasta.

Ulaganje u desetljeća koja dolaze uz plan NextGenerationEU

Infografika s prikazom raspodjele sredstava iz instrumenta NextGenerationEU po programima.

Većina sredstava iz instrumenta NextGenerationEU (723,8 milijardi eura u tekućim cijenama) potrošit će se u okviru programa Mehanizma za oporavak i otpornost. Taj se program sastoji od opsežne financijske potpore za javna ulaganja i područja kao što su zeleni i digitalni projekti. Potpora će se dodjeljivati u obliku bespovratnih sredstava (338,0 milijardi eura) i zajmova (385,8 milijardi eura), u tekućim cijenama. Preostali iznos od 83,1 milijarde eura uložen je u više drugih programa.

Potpora za mlade Europe

EU nastoji osigurati da mladi posjeduju potrebne vještine i kompetencije za tržište rada koje se ubrzano mijenja, a pogotovo one koje će im omogućiti uspješnost u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Komisija je predložila ciljane inicijative da bi poduprla države članice u smanjenju nezaposlenosti i pomogla mladima koji ulaze na tržište rada. Garancija za mlade pojačana je potporom za zapošljavanje mladih i sad obuhvaća širu ciljanu skupinu mladih u dobi od 15 do 29 godina. Njome se potiče i naukovanje, što uključuje obnovu Europskog saveza za naukovanje, koji sad pruža bolje pogodnosti poslodavcima i mladima, kao i reforme kojima se nastoji modernizirati strukovno obrazovanje i osposobljavanje i učiniti ga privlačnijim i fleksibilnijim.

Nova inicijativa EU-a pod nazivom ALMA (Aim, Learn, Master, Achievetj. teži, nauči, svladaj, postigni) pomoći će mladima koji ne rade i ne pohađaju program obrazovanja ni usavršavanja da pronađu svoj put do tržišta rada. Inicijativa će sadržavati kombinaciju potpore za obrazovanje, strukovno usavršavanje ili zapošljavanje u domovini i stručne prakse u drugoj državi članici EU-a.

Komisija radi i na poboljšanju uvjeta za osobe s netipičnim zaposlenjem – kao što je rad organiziran putem digitalnih platformi – kakvo sve više prevladava među mladima.

Ukupan je cilj da države članice EU-a ulože najmanje 22 milijarde eura sredstava EU-a u mjere za potporu zapošljavanja mladih od 2021. do 2027. Na primjer, sredstva EU-a mogu se koristiti kao poticaji malim poduzećima za zapošljavanje pripravnika, kao zajmovi i bespovratna sredstva osobama koje žele pokrenuti poduzeće te za tečajeve osposobljavanja mladih da bi mogli steći nove vještine potrebne za tržište rada.

Više informacija o potporama za zapošljavanje mladih pronađite na: europa.eu/!Gg3t4q.

Mladi radnici pišu bilješke slušajući mentora.

Provedba pravednog i uključivog oporavka

Europskim stupom socijalnih prava utvrđeno je 20 načela kojima se nastoje izgraditi pravedna tržišta rada i sustavi socijalne skrbi koji odgovaraju svima te omogućiti ostvarivanje niza ciljeva, od prava na jednake mogućnosti i zapošljavanje do pravednih plaća s kojima se može dostojno živjeti. Provedba tih načela zajednička je dužnost institucija EU-a, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, socijalnih partnera i civilnog društva.

Brojnim ciljevima koje EU želi postići do 2030. nastoji se osigurati da više Europljana ima pristup potrebnim vještinama i jednakim mogućnostima u digitalnijem, održivijem i uključivijem gospodarstvu.

Biti uključiv znači osigurati da se uzimaju u obzir potrebe svih članova društva. To znači i da svatko treba imati priliku raditi i zarađivati svoj novac. Na primjer, Europska komisija nastojat će osigurati da osobe s invaliditetom mogu pohađati tečajeve osposobljavanja i naučiti nove vještine te pronaći posao i biti neovisne.

Komisija predlaže i nove mjere kojima bi se osiguralo da žene i muškarci budu jednako plaćeni za jednak posao. Tim će se mjerama skrenuti pozornost na uvjete određivanja plaća u poduzećima te poslodavcima i radnicima pružiti više alata za rješavanje problema diskriminacije u plaćama.

Novim Europskim socijalnim fondom plus pružat će se potpora osobama, regijama i državama članicama u EU-u koje se suočavaju s raznim izazovima, od oporavka od pandemije do ostvarivanja ciljeva EU-a u pogledu zapošljavanja, socijalne uključenosti, obrazovanja i klimatskih promjena (europa.eu/!YVnMMR).

Saznajte više o inicijativama Komisije za provedbu 20 načela europskog stupa socijalnih prava: europa.eu/!Y3VkwF.

Jeste li znali?

2023. je Europska godina vještina. Njezin je cilj ljudima pomoći da steknu prave vještine za kvalitetna radna mjesta, a poduzećima, posebno malima i srednjima, da uspiju pronaći radnike kakvih u EU-u nedostaje.

Više doznajte na: year-of-skills.europa.eu/index_hr

19. ZADATAK VAŠI PRIORITETI ZA PRAVEDNIJU I UKLJUČIVIJU EUROPU

U nastavku je naveden popis područja obuhvaćenih europskim stupom socijalnih prava. Odaberite tri područja za koja smatrate da su najvažnija i u manjim skupinama razgovarajte o svojem odabiru.

Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje
Rodna ravnopravnost
Skrb o djeci i potpora djeci
Informacije o uvjetima zaposlenja i zaštita u slučaju dobivanja otkaza
Socijalni dijalog i uključenost radnika
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života
Pravedne minimalne plaće
Zdravstvena skrb
Uključenost osoba s invaliditetom
Stanovanje i pomoć beskućnicima

Saznajte više o planovima EU-a za gospodarstvo u interesu građana: europa.eu/!dD78Mn.

Mlada žena u invalidskim kolicima radi na prijenosnom računalu u studiju za dizajn odjeće.

Snažnija Europa u svijetu

U Europskoj uniji živi 447 milijuna ljudi – što je čini područjem s trećim najvećim brojem stanovnika u svijetu nakon Kine i Indije – i ima važnu ulogu na svjetskoj pozornici. Budući da posluje kao jedinstveno tržište 27 zemalja, EU je najveći svjetski trgovinski blok. Međunarodni trgovinski sporazumi stvaraju gospodarski rast za Europu i njezine partnere. Pomažu i u promicanju europskih načela i vrijednosti kao što su demokracija, ljudska prava, socijalna prava i borba protiv klimatskih promjena.

Odnosi EU-a s ostatkom svijeta temelje se na solidarnosti i suradnji. Izazovi kao što su klimatske promjene, nasilni ekstremizam, trgovina ljudima i nezakonite migracije ne poznaju granice, a problem krajnjeg siromaštva moguće je riješiti samo u suradnji s partnerskim zemljama u razvoju.

EU nastoji učiniti svijet sigurnijim mjestom, na kojem se poštuju zakoni i s ljudima postupa pravedno. Vanjsko djelovanje EU-a slijedi načela koja su nadahnula njegovo nastajanje i razvoj, a neka su od njih mir, demokracija, vladavina prava, ljudska prava i temeljne slobode. EU nastoji ojačati svoja partnerstva s istočnim susjednim zemljama, pogotovo sa zemljama zapadnog Balkana, ali i s onim udaljenijima (više pojedinosti o zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u pronađite u 1. poglavlju „Što je Europska unija?”).

JESTE LI ZNALI?

Trenutačno je na snazi više od 45 trgovinskih sporazuma između EU-a i gotovo 80 partnera širom svijeta. EU je 2020. sklopio novi trgovinski sporazum s Meksikom, a iste je godine stupio na snagu i trgovinski sporazum s Vijetnamom.

Nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije 31. siječnja 2020., EU i UK potpisali su 30. prosinca 2020. Sporazum o trgovini i suradnji.

JESTE LI ZNALI?

Više od 35 milijuna europskih radnih mjesta izravno ili neizravno potpomognuto je trgovinom sa zemljama izvan EU-a.

Slobodna i poštena trgovina

Trgovinski sporazumi olakšavaju poslovanje između zemalja i pomažu stvoriti više radnih mjesta, čime potiču gospodarski rast. Omogućuju kupcima u EU-u veći izbor proizvoda iz različitih dijelova svijeta i niže cijene. Osim toga, pomažu poduzećima iz EU-a da budu konkurentnija u inozemstvu. EU je sklopio trgovinske sporazume s mnogim zemljama u svijetu. Zajedničkim nastupom u međunarodnim trgovinskim pregovorima EU ima znatno veći utjecaj nego što bi bilo koja od njegovih država članica imala sama.

Trgovinska politika može imati važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša. EU namjerava učiniti sukladnost s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama nužnim elementom budućih trgovinskih sporazuma i sporazuma o ulaganjima.

EU predvodi nastojanja u tome da se reformiraju svjetska trgovinska pravila kako bi se osiguralo da mogu ponuditi bolji odgovor na izazove današnjice.

Međunarodna suradnja

EU blisko surađuje sa svojim susjednim zemljama te s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama, kao što su Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija, na rješavanju zajedničkih problema kao što su COVID-19 i klimatske promjene. Nastoji izgraditi nova savezništva sa zemljama izvan EU-a i ojačati suradnju s multilateralnim i regionalnim organizacijama.

JESTE LI ZNALI?

Global Gateway nova je strategija EU-a za poboljšanje povezanosti u digitalnom, energetskom i prometnom sektoru te jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih sustava diljem svijeta. Ulaganja od 300 milijardi eura osigurat će da ove veze budu demokratske, transparentne, zelene, sigurne i pametne.

Saznajte više na europa.eu/!K37PQg

Sastankom na vrhu između EU-a i SAD-a u lipnju 2021. označen je početak obnovljenog transatlantskog partnerstva i utvrđen zajednički program suradnje za razdoblje nakon pandemije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden u zgradi Europskog vijeća.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u obilasku zrakoplovne akademije u Addis Abebi.

EU sufinancira poslovnu školu koja omogućuje mladim Afrikancima da postanu piloti, kabinsko osoblje ili zrakoplovni inženjeri. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u posjetu etiopskoj Zrakoplovnoj akademiji u Addis Abebi 27. veljače 2020.

EU gradi čvršću i dublju suradnju s Afrikom. Predložio je brojna partnerstva na temelju zajedničkih interesa i vrijednosti, usmjerena na ključna područja kao što su zelena tranzicija, digitalna transformacija, migracije i mobilnost..

JESTE LI ZNALI?

EU širom svijeta ima 140 ureda zvanih delegacije. Njihova uloga slična je ulozi veleposlanstava i ključna je za zastupanje EU-a i njegovih građana te za izgradnju mreža i partnerstava.

20. ZADATAK EU U SVIJETU

Slijedi nekoliko primjera uloge EU-a u svijetu. Odaberite tri primjera koja su vam najvažnija i obrazložite zašto ste ih odabrali. Usporedite svoje odgovore s odgovorima kolega iz razreda.

EU je u cijelom svijetu vodio i podržavao mirovne pregovore da bi se zaustavili sukobi.
EU se zalaže za demokraciju i vladavinu prava u cijelom svijetu. Ljudska prava postala su središnji aspekt njegovih odnosa s drugim zemljama.
EU je preuzeo vodeću ulogu u svjetskoj borbi protiv klimatskih promjena.
EU promiče i pruža financijsku potporu za jednakost i jačanje položaja žena u cijelom svijetu.
EU i njegove države članice najveći su donatori razvojne i humanitarne pomoći na svijetu.

Saznajte više o djelovanju EU-a za snažniju Europu u svijetu: europa.eu/!dB63uD.

Promicanje europskog načina života

Europska unija više je od jedinstvenog tržišta proizvoda i usluga. To je unija ljudi koji dijele mnogo zajedničkih vrijednosti. Te vrijednosti utvrđene su u ugovorima EU-a i Povelji Europske unije o temeljnim pravima, kojima se jamče prava osoba koje žive u EU-u. Te vrijednosti, koje uključuju demokraciju i vladavinu prava, temelj su naših društava. Na primjer, demokracija ne može opstati bez neovisnih sudova koji jamče zaštitu temeljnih prava i građanskih sloboda ni bez aktivnog civilnog društva i slobodnih medija.

Europski je način života uključiv, što znači da nitko ne smije biti izostavljen. Svi koji žive u EU-u trebaju imati mogućnost napredovati, sudjelovati i voditi, bez obzira na razlike u spolu, rasi ili etničkom podrijetlu, religiji ili uvjerenju, invaliditetu, dobi ili spolnoj orijentaciji. Europska komisija izrađuje politike i mjere kojima se nastoje riješiti problemi diskriminacije i stereotipa, koji su prečesto prisutni u društvu.

Poučen iskustvom pandemije koronavirusa, EU nastoji ojačati svoj odgovor na zdravstvene krize i istodobno poduzima mjere za poboljšanje svih aspekata zdravlja građana.

Stvaranje unije ravnopravnosti

Propisi Europske unije za suzbijanje diskriminacije među najopsežnijima su u svijetu. No potrebno je učiniti još mnogo toga da bi se riješio problem nejednakosti, koje su i dalje prisutne u EU-u, i da bi se osiguralo da svi mogu sudjelovati u europskom načinu života. Komisija pojačano radi u svim područjima, od donošenja mjera za suzbijanje rasizma i antisemitizma do mjera kojima se osigurava da osobe koje dolaze u Europu i pripadnici etničkih manjina ne budu marginalizirani ni isključeni iz društva. Komisija nastavlja i svoj rad na osiguravanju toga da osobe s invaliditetom mogu uživati svoja prava i imati iste mogućnosti u životu kao i svi drugi te rad na suzbijanju diskriminacije LGBTIQ osoba.

Više informacija o planovima EU-a za suzbijanje svih vrsta diskriminacije pronađite na: europa.eu/!Nr6Kmp.

JESTE LI ZNALI?

Približno 87 milijuna osoba u EU-u živi s nekim oblikom invaliditeta.

Saznajte više o tome kako EU planira zaštititi prava osoba s invaliditetom u sljedećem desetljeću: europa.eu/!fgjqdP.

JESTE LI ZNALI?

Gotovo 60 % Europljana smatra da je diskriminacija na temelju etničkog podrijetla ili boje kože raširena u njihovoj zemlji.

Izvor: Eurobarometer 2251

Osoba u knjižnici čita knjigu na Brailleovu pismu.

21. ZADATAK BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE

Možete li se prisjetiti situacije u kojoj ste vidjeli – ili možda pretrpjeli – diskriminaciju? Što mislite da se može učiniti za njezino suzbijanje? Porazgovarajte o tome u manjim skupinama i zatim izložite svoja razmišljanja razredu.

Očuvanje vladavine prava

Vladavina prava izravno utječe na život svih građana. Nužna je za osiguravanje jednakosti pred zakonom i obranu pojedinačnih prava. Nužna je i za sprečavanje zlouporabe položaja javnih tijela i osiguravanje odgovornosti donositelja odluka.

Saznajte više o tome što EU radi da bi promicao, štitio i provodio vladavinu prava u Europi: europa.eu/!QWdggf.

JESTE LI ZNALI?

Više od 80 % građana važnom smatra učinkovitu sudsku zaštitu neovisnih sudova, jednakost pred zakonom, primjerenu istragu i kazneni progon korupcije.

IzvorNE : Eurobarometer 2235

Novi pristup upravljanju migracijama i azilom u Europi

Europska unija područje je na kojem se pruža zaštita osobama koje bježe od progona ili teškog nasilja u matičnoj zemlji. Na tisuće ljudi svake godine dolaze u Europu tražeći međunarodnu zaštitu ili bolji život. EU surađuje s državama članicama da bi mogao bolje upravljati tokovima ljudi koji dolaze do njegovih obala. Komisija je 2020. objavila prijedloge za poboljšanje sustava migracija i azila u Europi. Ti prijedlozi uključuju razmatranje načina za poboljšanje suradnje s matičnim i tranzitnim zemljama, uspješnu integraciju izbjeglica i povratak osoba koje nemaju pravo ostanka.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu EU je prvi put poduzeo izvanrednu mjeru kojom je aktivirao „program privremene zaštite”. Taj program uključuje niz mjera za brzo pružanje potrebne pomoći osobama koje bježe od rata. Izbjeglicama se tako daju zajednička prava u cijelom EU-u, kao što su pravo na boravak, stanovanje, zdravstvenu skrb i pristup obrazovanju za djecu.

Saznajte više o solidarnosti EU-a s Ukrajinom: europa.eu/!rDyNdr

JESTE LI ZNALI?

Migranti i građani EU-a migrantskog podrijetla imaju važnu ulogu u europskom društvu i različitim sektorima našeg gospodarstva. EU provedbom mjera u područjima kao što su obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena skrb i stanovanje nastoji osigurati mogućnost da u potpunosti sudjeluju u društvu.

play video POGLEDAJTE VIDEOZAPIS: Intervju sa Suaad Alshleh audiovisual.ec.europa.eu/en/video/I-195435

Suaad Alshleh došla je u Europu kao izbjeglica iz Sirije. Sad slijedi svoj san da postane liječnica u Irskoj.

Zaštita zdravlja Europljana

EU nastoji osigurati da se države članice EU-a zajednički pripreme i odgovaraju na zdravstvene krize te da medicinske potrepštine budu dostupne i cjenovno pristupačne. Nastoji i poboljšati prevenciju, liječenje i naknadnu skrb za bolesti kao što je rak. Taj se rad odvija u okviru Europske zdravstvene unije i njime će se EU opremiti za bolje sprečavanje budućih pandemija i za odgovor na njih, ojačati zdravstveni sustavi u Europi i bolje štititi zdravlje građana.

U okviru svojeg programa financiranja „EU za zdravlje” za razdoblje 2021.–2027. EU će uložiti više od 5 milijardi eura u mjere s dodanom vrijednošću EU-a radi nadopunjavanja zdravstvenih politika svojih država članica.

ec.europa.eu/health/funding/eu4health_hr

Područja djelovanja:

Poboljšanje i promicanje zdravlja u Uniji.

Poboljšanje lijekova, medicinskih proizvoda i proizvoda potrebnih za vrijeme krize.

Suzbijanje prekograničnih prijetnji zdravlju prevencijah.

Jačanje zdravstvenih sustava.

Saznajte više o EU4Health programu u ovom kratkom dokumentarnom filmu: europa.eu/!hdFWW3

JESTE LI ZNALI?

U Europskoj je uniji 2020. rak dijagnosticiran kod 2,7 milijuna ljudi, a od njega je preminulo još 1,3 milijuna osoba, uključujući više od 2000 mladih.

Saznajte kako se europskim planom za borbu protiv raka nastoji smanjiti broj preminulih od te bolesti, poboljšati prevencija i liječenje raka te skrb za pacijente: europa.eu/!Kw39Hw.

Zdravstveni djelatnik pregledava pacijenta magnetskom rezonancijom.

Medicinski tehničar priprema uređaj za pregled pacijentice magnetskom rezonancijom, Sveučilišna bolnica u Liègeu (Belgija), 24. siječnja 2020.

Više informacija o radu EU-a na promicanju europskog načina života saznajte na: europa.eu/!YQjqfm.

Nov poticaj europskoj demokraciji

Demokracija je temelj na kojem je izgrađena Europska unija. U zdravom i naprednom demokratskom sustavu građani mogu slobodno izražavati svoje stavove, birati svoje političke čelnike ili i sami biti politički kandidati te imaju pravo glasa kad je riječ o njihovoj budućnosti.

Posljednjih godina građani se sve više politički angažiraju i na izbore izlazi sve veći broj birača. Međutim, kao i u nekim drugim dijelovima svijeta, demokracija se suočava s izazovima i u EU-u i njegovim državama članicama. Ti su izazovi različiti – od porasta ekstremizma i ometanja izbora do prijetnji novinarima i osjećaju udaljenosti između građana i njihovih izabranih predstavnika.

EU želi ojačati demokratske procese i potiče građane da sudjeluju u oblikovanju svoje budućnosti u EU-u. Osim toga, nastoji učiniti svoje strukture transparentnijima i demokratičnijima.

Više o tome kako se možete uključiti i izraziti svoje mišljenje saznajte u 2. poglavlju „Kako funkcionira EU?” u odjeljku „Vaš glas u donošenju odluka EU-a”.

Jačanje demokracije u EU-u

Pojedinačna prava i slobode, transparentnost i odgovornost okosnica su plana Europske komisije za jačanje demokracije u EU-u. Plan je usmjeren na mjere za promicanje slobodnih i pravednih izbora, podržavanje slobodnih i neovisnih medija te suzbijanje dezinformacija. Europska unija i države članice EU-a pojačano rade na suzbijanju nastojanja onih koji se žele okoristiti krizama kao što je pandemija bolesti COVID-19 te onih koji šire propagandu ili mržnju. Jedan je od načina na koji to rade pronalaženje i razotkrivanje dezinformacija te suradnja s internetskim platformama radi ograničavanja širenja lažnih vijesti.

JESTE LI ZNALI?

Sedamdeset tri posto novinarki u svijetu pretrpjelo je nasilje na internetu pri obavljanju svojeg posla (istraživanje UNESCO-a/ICEF-a).

Omogućiti djeci da izraze svoje mišljenje

Svako dijete u Europi – i svugdje – treba uživati ista prava i živjeti bez diskriminacije i zastrašivanja. Prvom Strategijom EU-a o pravima djeteta nastoji se osigurati zaštita i potpora za svu djecu (mlade u dobi do 18 godina), bez obzira na njihovo podrijetlo, socijalno stanje ili boravišni status. Predlažu se mjere u više područja, uključujući ona povezana s pravom djece na život bez nasilja i siguran internet. EU istodobno nastoji prekinuti međugeneracijski prijenos siromaštva i nepovoljnog položaja. Novim Europskim jamstvom za djecu nastoji se osigurati pristup zdravim obrocima, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i odgovarajućem smještaju djeci kojoj prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Petina stanovništva EU-a djeca su ili mladi do 18 godina.

Više od 10 000 djece i mladih pridonijelo je svojim idejama i pomoglo oblikovati Strategiju EU-a o pravima djeteta.

play video POGLEDAJTE VIDEOZAPIS: Strategija EU-a o pravima djeteta europa.eu/!BDTJ4c

JESTE LI ZNALI?

U kućanstvima kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti 2019. živjelo je 22,2 % djece u EU-u. To je gotovo 18 milijuna potrebite djece.

JESTE LI ZNALI?

Kako bi se glas djece i mladih čuo, EU je uspostavio Platformu za sudjelovanje djece. Na toj platformi možete na siguran način podijeliti svoja mišljenja o važnim temama s osobama koje donose odluke. Možete biti u kontaktu s drugom djecom, raspravljati s njima i zajedno učiti o svojim pravima. Osim toga, možete naučiti više o propisima i politikama na jeziku koji vam je prilagođen te stupiti u kontakt s organizacijama u svojoj blizini!

Posjetite platformu: europa.eu/!fTGXyq

JESTE LI ZNALI?

U svibnju 2021. EU je pokrenuo raspravu u kojoj je ljudima u EU-u dao priliku da kažu u kakvoj Europi žele živjeti. Rasprave i događanja bili su organizirani na internetu i uživo u svim državama članicama. Te su povratne informacije važne jer će pomoći oblikovati budućnost EU-a.

Više informacija o konferenciji o budućnosti Europe potražite na: futureu.europa.eu/?locale=hr.

Europa se mijenja

Europska društva mijenjaju se. Očekivani životni vijek raste, a natalitet pada. Sagledavanje demografskih promjena ključno je za izgradnju otpornije, održivije i pravednije Europske unije. Na primjer, broj stanovnika u mnogim ruralnim područjima EU-a smanjuje se, a stanovnici tih područja u prosjeku su stariji nego stanovnici urbanih sredina. Ruralna područja opskrbljuju nas hranom, pružaju nam domove, radna mjesta i nužne usluge ekosustava. Da bi se to nastavilo, Europska komisija izradila je akcijski plan za pomoć ruralnim zajednicama i poduzećima da u nadolazećim desetljećima ostvare svoj puni potencijal.

Pogledajte kako će Europa izgledati u narednim desetljećima: europa.eu/!DkYyhU.

22. ZADATAK DIJALOZI S GRAĐANIMA

Dijalozi s građanima u kojima sudjeluju povjerenici i javnost održavaju se redovito u cijelom EU-u. Ako ne možete sudjelovati na nekom od tih susreta, zašto ne biste u razredu organizirali vlastiti dijalog s građanima? Tri ili četiri učenika neka budu povjerenici i za početak rasprave odaberu jednu od tema iz ovog poglavlja. Za vrijeme samostalne pripreme mogu istražiti pojedinosti odabrane politike i pripremiti petominutnu izjavu. Nakon što „povjerenik” u učionici izloži svoju kratku izjavu, održite petnaestominutnu raspravu u kojoj nastavnik ima ulogu moderatora.

Saznajte više o EU-ovu novom poticaju europskoj demokraciji: europa.eu/!Hu73PY.

Povratak na vrh ^