Obnovljiva energija za održiv ruralni razvoj: znatan potencijal za sinergiju koji uglavnom ostaje neiskorišten

Sažetak

I

Obnovljiva energija energija je iz obnovljivih nefosilnih izvora energije koji se obnavljaju tijekom ljudskog životnog vijeka. U EU-u se bilježi porast i proizvodnje i potrošnje obnovljive energije, ali potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se dostigle ciljne vrijednosti EU-a za obnovljivu energiju, prema kojima bi udio konačne potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine trebao iznositi 20 %, a do 2030. godine porasti na najmanje 27 %. Povećanje uporabe obnovljive energije ima ključnu ulogu ako EU želi smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova kako bi ispunio zahtjeve iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. godine. Povećanjem uporabe obnovljive energije također bi se mogla smanjiti ovisnost EU-a o fosilnim gorivima i uvezenoj energiji, što bi doprinijelo sigurnosti energetske opskrbe EU-a. Za poticanje proizvodnje i uporabe obnovljive energije dostupan je niz programa financiranja koje su izradili EU i države članice, pri čemu je jedan od izvora sredstava EU-a Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR).

II

Sud je u okviru ove revizije ispitao povezanost obnovljive energije i ruralnog razvoja. Ispitan je okvir politike EU-a za obnovljivu energiju u cjelini i način na koji su u njega integrirani posebni aspekti ruralnog razvoja. Sud je procijenio je li okvir na temelju kojeg se troše sredstava namijenjena ruralnom razvoju osmišljen i proveden na način kojim se istodobno potiču uvođenje obnovljive energije i održiv ruralni razvoj.

III

Sud je na temelju provedene revizije zaključio da postoji potencijal za sinergiju između politike za obnovljivu energiju i EPFRR-a kojim bi se mogao potaknuti održiv ruralni razvoj, ali taj je potencijal dosad ostao uglavnom neiskorišten.

IV

Iako se u nizu studija preporučuje proaktivan pristup iskorištavanju tog potencijala za sinergiju, Sud je utvrdio da bi se politikom EU-a za obnovljivu energiju mogli jasnije utvrditi uvjeti za uspješno povezivanje obnovljive energije i ruralnog razvoja. Ipak, Sud potvrđuje da određeni instrumenti iz predloženog okvira politike za obnovljivu energiju imaju potencijala da poboljšaju to stanje. Ni važeći ni predloženi okvir održivosti za bioenergiju (koji se odnosi na proizvodnju i uporabu biomase) ne pružaju prikladan temelj za dostatnu zaštitu ruralnih područja od utvrđenih rizika za okoliš i društveno-gospodarskih rizika, kao ni za ostvarivanje njihova najvećeg mogućeg potencijala za daljnji održivi razvoj.

V

Posebno financiranje dostupno za ruralni razvoj može doprinositi dostizanju ciljnih vrijednosti EU-a i država članica za obnovljivu energiju, ali pritom bi trebalo imati komplementarnu ulogu u održivom razvoju ruralnih područja EU-a. Međutim, Komisija nije pružila dostatna pojašnjenja ni smjernice u tom pogledu niti je navela na koji bi način EPFRR trebao nadopunjavati postojeće programe financiranja koje su izradili EU i države članice. Zbog toga većina posjećenih država članica nije dala prednost onim projektima obnovljive energije kojima bi se moglo doprinijeti održivom ruralnom razvoju.

VI

Nadalje, Komisija ne raspolaže sveobuhvatnim informacijama o rashodima iz EPFRR-a za obnovljivu energiju u okviru ruralnog razvoja u programskom razdoblju 2007. – 2013., kao ni o njihovu udjelu u cjelokupnim sredstvima koja EU izdvaja za obnovljivu energiju. Isto tako, dostupne su tek ograničene informacije o tome što je postignuto potrošenim sredstvima. Unatoč određenim poboljšanjima u programskom razdoblju 2014. – 2020. i dalje postoje nedostatci u sustavu praćenja, ponajprije zbog komplikacija tijekom postupka izrade programa i suženog opsega glavnih pokazatelja.

VII

Uzorak projekata nad kojima je Sud obavio reviziju obuhvaćao je i ulaganja kojima su treće strane opskrbljene energijom iz obnovljivih izvora i ulaganja kojima je proizvedena energija za vlastitu uporabu vlasnika projekta. Sud smatra da je većina posjećenih projekata bila uspješna zbog njihova pozitivnog učinka na ruralni razvoj u pogledu gospodarstva i okoliša. Međutim, nedostatci u postupcima odabira koje su primjenjivale države članice također su doveli do financiranja projekata koji su donijeli gospodarske koristi vlasnicima projekata, ali nisu imali osjetan dodatni učinak na ruralna područja.

VIII

Na temelju tih nalaza Sud iznosi sljedeće preporuke:

• Pri osmišljavanju buduće politike obnovljive energije Komisija i države članice trebale bi uzeti u obzir okolnosti i potrebe ruralnih područja, posebice pri utvrđivanju integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova.
• Komisija bi u suradnji sa suzakonodavcima trebala osmisliti budući okvir politike za bioenergiju na način da on sadržava bolje mjere zaštite od neodržive nabave biomase za energiju.
• Komisija bi trebala točno odrediti svrhu i ulogu potpore iz EPFRR-a u ulaganjima u obnovljivu energiju.
• Komisija bi u vezi s potporom iz EPFRR-a za obnovljivu energiju trebala zatražiti od država članica da u poboljšanim izvješćima o provedbi za 2019. godinu iznesu relevantne informacije o postignućima programa projekata obnovljive energije.
• Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala dodatno naglašavati potrebu za primjenom relevantnih postupaka odabira kako bi se potpora pružala isključivo održivim projektima obnovljive energije koji donose jasne koristi za održivi ruralni razvoj.

Uvod

Obnovljiva energija u EU-u

01

Obnovljiva energija energija je iz obnovljivih nefosilnih izvora energije koji se obnavljaju tijekom ljudskog životnog vijeka. Obnovljivi izvori energije obuhvaćaju solarnu energiju i energiju vjetra, energiju mora i hidroenergiju te geotermalnu energiju i bioenergiju^{1, 2}. Glavne vrste obnovljive energije, relevantne tehnologije i uobičajena primjena prikazani su na slici 1.

02

Povećanje uporabe obnovljive energije ima ključnu ulogu ako EU želi smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova kako bi ispunio zahtjeve iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. godine. Povećanjem uporabe obnovljive energije također bi se mogla smanjiti ovisnost EU-a o fosilnim gorivima i uvezenoj energiji, što bi doprinijelo sigurnosti energetske opskrbe EU-a.

03

U EU-u je 2015. iz obnovljivih izvora proizvedeno 26,7 % primarne energije (vidi sliku 2.). Proizvodnja obnovljive energije porasla je s oko 120 Mtoe, koliko je iznosila 2005., na 205 Mtoe 2015. godine (povećanje od 71 %), dok je proizvodnja primarne energije iz većine drugih izvora tijekom istog razdoblja pala i u apsolutnom i u relativnom smislu³.

04

Na slici 2. također je vidljivo da je biomasa (uključujući biorazgradivi dio otpada) daleko najvažniji obnovljivi izvor energije u EU-u s udjelom od 63,3 % ukupne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. To čini poljoprivredni i šumarski sektor osobito važnima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. U EU-u je 2010. iz šumske biomase proizvedeno 48,5 % (80,7 Mtoe) obnovljive energije, a dodatnih 10,6 % (17,6 Mtoe) proizvedeno je iz poljoprivredne biomase⁴.

Okvir politike EU-a za obnovljivu energiju

05

Ključan element važećeg okvira politike EU-a za obnovljivu energiju čini Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora. Ta je direktiva sastavni dio klimatskog i energetskog paketa EU-a za razdoblje do 2020.⁵, u kojem su utvrđene tri ciljne vrijednosti na razini EU-a koje je potrebno dostići do 2020. godine. Prema jednoj od tih ciljnih vrijednosti 20 % energije potrošene u EU-u trebalo bi biti proizvedeno iz obnovljivih izvora⁶. Direktivom su također uspostavljene nacionalne ciljne vrijednosti za udio potrošene energije koja bi trebala biti proizvedena iz obnovljivih izvora, u rasponu od 10 %, koliko iznosi za Maltu, do 49 %, koliko iznosi za Švedsku⁷. Njome je također propisano da 10 % energije koja se koristi u sektoru prometa na razini svih država članica treba biti proizvedeno iz obnovljivih izvora.

06

Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora propisano je da države članice trebaju donijeti nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju (NREAP) i svake dvije godine Komisiji podnijeti izvješće o napretku koji su ostvarile u pogledu dostizanja svojih ciljnih vrijednosti za obnovljivu energiju. Na temelju tih pojedinačnih izvješća Komisija priprema izvješće o napretku u kojem donosi pregled razvojnih promjena u pogledu politike obnovljive energije u EU-u⁸.

07

Europsko vijeće 2014. godine donijelo je novi klimatski i energetski okvir, kojim su utvrđene nove ciljne vrijednosti koje je potrebno dostići do 2030. godine. Tim je ciljnim vrijednostima propisano da se do te godine najmanje 27 % energije EU-a treba proizvoditi iz obnovljivih izvora⁹. U tu je svrhu Komisija iznijela nekoliko zakonodavnih prijedloga, osobito u svojem paketu „Čista energija za sve Europljane” (koji se također naziva „Zimski paket”) od 30. studenoga 2016. Taj paket sadržava prijedlog o izmjeni Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (koji se u ovom izvješću naziva „Prijedlog direktive o energiji iz obnovljivih izvora II.”)¹⁰ i trenutačno je u zakonodavnom postupku.

08

Komisija je u svojem Prijedlogu direktive o energiji iz obnovljivih izvora II. predložila uklanjanje obvezujućih nacionalnih ciljnih vrijednosti za države članice. Međutim, od država članica zatražila je da ne zaostanu u dostizanju ciljnih vrijednosti za 2020. godinu. U svojem prijedlogu o upravljanju energetskom unijom¹¹ zatražila je da pripreme integrirane nacionalne energetske i klimatske planove kako bi zajamčile da su napori koje ulažu na nacionalnoj razini dovoljno ambiciozni i koherentni kako bi se ispunili ciljevi EU-a.

09

Iako obnovljiva energija predstavlja 26,7 % energije proizvedene u EU-u (vidi sliku 2.), prema izvješću Komisije o napretku u području obnovljive energije iz 2017., tijekom 2014. udio obnovljive energije u EU-u u smislu potrošnje dosegnuo je tek 16 %. Razlog leži u tome što je više od polovice energije potrošene u EU-u opskrbljeno na temelju neto uvoza (većinom plin i sirova nafta)¹². U istom je izvješću navedeno da će EU u cjelini i većina država članica dostići ili premašiti svoje ciljne vrijednosti za 2020. godinu. Međutim, u projekcijama je također predviđeno da Irska, Luksemburg, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina neće ostvariti svoje nacionalne ciljne vrijednosti¹³.

Programi potpore za obnovljivu energiju

10

Kako bi potaknule proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i dosegnule svoje nacionalne ciljne vrijednosti za obnovljivu energiju, države članice provode različite mjere politike. Te mjere obuhvaćaju financijske poticaje, kao što su poticajne cijene ili poticajne premije, i druge mjere, kao što su obvezne kvote sa zelenim certifikatima kojima se može trgovati. Često se koriste kombinacije tih instrumenata, osobito u sektoru električne energije. U sektoru grijanja i hlađenja potpora se većinom temelji na bespovratnim sredstvima za ulaganje i poreznim poticajima¹⁴.

11

Obnovljiva energija međusektorski je prioritet relevantan za mnoga područja politika EU-a. EU pruža potporu za obnovljivu energiju u okviru nekoliko programa financiranja. Oni uključuju Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), kao i programe Obzor 2020. i LIFE¹⁵.

12

Komisija nije mogla dostaviti novije sveobuhvatne informacije o ukupnoj financijskoj potpori za obnovljivu energiju iz programa EU-a ili nacionalnih programa koje su uspostavile države članice. Samo su u studiji Ecofysa pod naslovom „Potpore i troškovi energije u EU-u”¹⁶ navedene procjene godišnjih subvencija za obnovljivu energiju za razdoblje 2008. – 2012. Prema tim podatcima, za potporu energetskom sektoru u EU-u 2012. godine isplaćen je iznos od 99,4 milijarde eura javnih sredstava, i to većinom iz nacionalnih proračuna, od čega je 40,32 milijarde eura bilo namijenjeno obnovljivoj energiji. Poticajne cijene (23,8 milijardi eura), poticajne premije (6,4 milijarde eura) i bespovratna sredstva za ulaganje (4 milijarde eura) činili su glavne vrste potpore dodijeljene za obnovljive izvore energije.

Obnovljiva energija u okviru politike EU-a za ruralni razvoj

13

U zakonodavnim dokumentima i dokumentima o politikama EU-a utvrđen je potencijalno pozitivan učinak obnovljive energije na ruralni razvoj. U Direktivi o energiji iz obnovljivih izvora i Prijedlogu direktive o energiji iz obnovljivih izvora II. upućuje se na mogućnosti koje obnovljiva energija pruža u pogledu zapošljavanja i regionalnog razvoja, „ponajprije u ruralnim i udaljenim područjima”¹⁷.

14

U strateškim smjernicama Zajednice za ruralni razvoj za programsko razdoblje od 2007. do 2013.¹⁸ i Uredbi (EZ) br. 1698/2005¹⁹ ta se pitanja obrađuju u kontekstu okvira politike ruralnog razvoja. Razmatranja o potencijalu proizvodnje i uporabe obnovljive energije u ruralnim područjima dodatno su razrađena u „pregledu zdravstvenog stanja”, odnosno paketu reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koji su ministri poljoprivrede država članica EU-a dogovorili u studenome 2008. U tom su kontekstu potvrdili da obnovljiva energija čini jedan od šest „novih izazova”²⁰.

15

Tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. potpora EU-a za ruralni razvoj, uključujući potporu za projekte obnovljive energije, pruža se unutar novog okvira. EPFRR je postao jedan od pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Tim se okvirom želi omogućiti bolja koordinacija različitih fondova u svrhu bolje provedbe strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast²¹. Strateški ciljevi strategije Europa 2020. preneseni su u 11 tematskih ciljeva na razini ESIF-a. Za EPFRR su dodatno podijeljeni na šest prioriteta za ruralni razvoj i 18 fokus-područja²² (vidi sliku 3.). Sud je svoja razmatranja o novom postupku izrade programa iznio u tematskom izvješću br. 16 pod nazivom „Izrada programa ruralnog razvoja: potrebno je pojednostavnjenje i stavljanje većeg naglaska na rezultate”.

16

Obnovljiva energija obuhvaćena je fokus-područjem 5C, koje se odnosi na „olakšavanje opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva”. To znači da bi se mjere EFPRR-a kojima se podupire uvođenje obnovljive energije u načelu trebale svrstavati pod fokus-područje 5C.

17

U skladu s okvirom politike ruralnog razvoja potpora za ulaganje u uvođenje obnovljive energije pod podijeljenim je upravljanjem Komisije i država članica. Države članice izrađuju programe ruralnog razvoja (PRR), a Komisija ih odobrava. Države članice zatim na temelju podnesenih projekata odabiru one za koje će se izdvojiti financijska sredstva.

Opseg revizije i revizijski pristup

18

Sud je ispitao okvir za obnovljivu energiju, pri čemu je naglasak stavljen na način na koji su u njega integrirani aspekti ruralnog razvoja. Revizija je bila usmjerena na sljedeće glavno pitanje: „Olakšava li potpora iz EPFRR-a za obnovljivu energiju uvođenje obnovljive energije i održivi ruralni razvoj?”.

19

Sud je procijenio je li i na koji je način instrumentima politike obnovljive energije na razini EU-a i država članica aktivno pružena potpora ruralnom razvoju. Bioenergija je od presudne važnosti za ruralna područja, u kojima je biomasa, primjerice usjevi, životinjski i organski otpad te drvna biomasa, izravno dostupna, no s njome su povezani određeni rizici za okoliš i društveno-gospodarski rizici (odlomci 23. – 41.).

20

Sud je također ispitao okvir politike ruralnog razvoja i njegovu provedbu na razini država članica kako bi procijenio je li potpora iz EPFRR-a za obnovljivu energiju zaista doprinijela održivom ruralnom razvoju (odlomci 42. – 81.).

21

Uzimajući u obzir rad OECD-a u tom području²³, Sud je smatrao da ulaganja u obnovljivu energiju doprinose održivom ruralnom razvoju ako donose jednu ili više od koristi navedenih u nastavku:

• koristi za okoliš
• diversifikaciju prihoda poljoprivrednika i posjednika šuma
• radna mjesta i poslovne prilike u ruralnim poduzećima i za ruralna poduzeća
• novu i bolju energetsku infrastrukturu i usluge u ruralnim područjima.
• nove izvore prihoda za potporu ključnim javnim uslugama i infrastrukturi u ruralnim područjima

22

Revizija je provedena u razdoblju od rujna 2016. do svibnja 2017. te su u okviru nje prikupljeni revizijski dokazi iz sljedećih izvora:

• pregleda dokumentacije i razgovora s osobljem četiriju glavnih uprava Europske komisije: GU za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), GU za energetiku (ENER), GU za okoliš (ENV) i GU za klimatsku politiku (CLIMA)
• revizijskih posjeta u pet država članica: Bugarskoj, Francuskoj (Donja Normandija), Italiji (Toskana), Litvi i Austriji. Te su države članice odabrane jer obuhvaćaju 53 % planiranih rashoda za fokus-područje 5C te kako bi se postigla uravnotežena zemljopisna pokrivenost. Sud je pregledao pet relevantnih programa ruralnog razvoja i ostale relevantne dokumente i obavio razgovore s osobljem upravljačkih tijela za ruralni razvoj, agencija za plaćanje i ministarstava za energetiku tih država članica. Posjećeno je 29 projekata obnovljive energije iz programskih razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020. na terenu te su obavljeni razgovori s voditeljima projekata (vidi prilog II.). Posjećeni projekti većinom su se odnosili na ulaganja u postrojenja za obnovljivu energiju, ali obuhvaćali su i brojne popratne projekte, primjerice projekte gospodarenja šumama ili ulaganja u objekte za proizvodnju drvne sječke ili peleta
• kratkih upitnika provedenih u šest država članica (Irska, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Slovenija) koje su dodijelile tek mali dio sredstava EPFRR-a fokus-području 5C ili uopće nisu dodijelile sredstva tom fokus-području. U tom je dijelu cilj Suda bio utvrditi razloge za takvu dodjelu sredstava
• savjetodavnih sastanaka s relevantnim dionicima, uključujući Europsko udruženje za biomasu (AEBIOM) i organizaciju BirdLife, radi rasprave o potencijalnim koristima i rizicima u pogledu održivosti povezanima s bioenergijom.

Opažanja

U sklopu okvira politike EU-a za obnovljivu energiju mogle bi se bolje iskoristiti mogućnosti za uvođenje obnovljive energije u ruralnim područjima pritom ublažavajući rizike koji su s njome povezani

23

Sud u ovom odjeljku ispituje potiče li se okvirom politike za obnovljivu energiju ostvarivanje potencijalnih koristi koje obnovljiva energija donosi za ruralna područja pritom ublažavajući povezane rizike za okoliš i društveno-gospodarske rizike. Naglasak je stavljen na bioenergiju, odnosno oblik obnovljive energije koji je najizrazitije povezan s ruralnim područjima.

Mogućnosti koje obnovljiva energija donosi za ruralni razvoj nisu dovoljno iskorištene

Studije pokazuju potencijalno pozitivne učinke obnovljive energije na ruralni razvoj…

24

Niz studija upućuje na to da se projekti obnovljive energije mogu razvijati u korist lokalnih interesa i održivog ruralnog razvoja²⁴. Primjerice, obnovljiva energija može dovesti do otvaranja izravnih radnih mjesta (primjerice rad s opremom i njezino održavanje), ali većina je dugoročnih radnih mjesta neizravna i dostupna uzduž opskrbnog lanca (građevinarstvo, proizvodnja ili, u slučaju biomase, u šumarstvu i poljoprivredi). U nekim su slučajevima studije koje je Sud ispitao pokazale da je izgradnja dijelova za solarne panele ili vjetroturbine oživjela postojeća proizvodna postrojenja koja se prethodno nisu koristila za proizvodnju energije. U okviru nekih studija utvrđeno je da su u ruralnim područjima s postrojenjima za obnovljivu energiju uvedene inovacije (npr. razvoj novih proizvoda, praksi i politika). Obnovljiva energija može biti novi izvor prihoda za poljoprivrednike ili posjednike šuma, ali i za zemljoposjednike ili lokalna tijela. Nadalje, proizvodeći vlastitu energiju ruralne zajednice mogu postati manje ovisne o promjenama cijena konvencionalnih goriva.

25

Međutim, kako bi uvođenje obnovljive energije donijelo najveće moguće koristi za ruralna područja, u studijama se ističe potreba za pristupom politici ruralnog razvoja koji je odgovarajuće prilagođen lokalnim uvjetima i prilikama te koji je usmjeren na konkurentnost ruralnih područja. U tu svrhu valja razmotriti određene ključne čimbenike (vidi okvir 1.).

26

Iskustva u uvođenju obnovljive energije u ruralnim područjima u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj potvrđuju važnost lokalne suradnje u svrhu poticanja uvođenja obnovljive energije i ruralnog razvoja. Ti se primjeri ponajprije odnose na šumsku biomasu²⁶. Tipični model tih „zajednica bioenergije” uključuje proizvođače biomase, sektore za preradu šumarskih proizvoda, lokalna tijela i lokalne organizacije civilnog društva. Ti dionici često surađuju s pružateljima savjetodavnih usluga i istraživačkim institutima.

…međutim, politikom EU-a za obnovljivu energiju moglo bi se aktivnije nastojati ostvariti te koristi

27

Sud je zaključio da bi se trenutačnim okvirom politike EU-a za obnovljivu energiju moglo djelotvornije poticati projekte obnovljive energije koji donose koristi za ruralna područja.

1. U zakonodavnim dokumentima i dokumentima o politikama EU-a spominje se potencijalno pozitivan učinak obnovljive energije na ruralni razvoj. Međutim, iako se u uvodnim izjavama Direktive o energiji iz obnovljivih izvora upućuje na dimenziju ruralnog razvoja povezanu s uvođenjem obnovljive energije, u zakonodavnom dijelu Direktive ne postoje posebne odredbe o promicanju ruralnog razvoja.
2. U nacionalnim akcijskim planovima za obnovljivu energiju i relevantnim izvješćima o napretku obnovljiva energija tek se u maloj mjeri povezuje s ruralnim razvojem. EPFRR se rijetko spominje kao izvor financiranja za projekte obnovljive energije. Također postoji očiti manjak koordinacije između različitih ministarstava koja djeluju u području obnovljive energije i politike ruralnog razvoja u posjećenim državama članicama.

28

Zaključke Suda potkrjepljuju studija „Učinci obnovljive energije na europske poljoprivrednike” (prosinac 2011.) i mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), koji upućuju na to da su države članice trebale izraditi strategije za povezivanje ruralnog razvoja i uvođenja obnovljive energije, ali to nisu učinile²⁷.

29

Međutim, Sud je u nekim državama članicama pronašao i dobre primjere strategija za obnovljivu energiju kojima se uzima u obzir ruralna dimenzija (vidi okvir 2.).

30

U deklaraciji donesenoj u sklopu Europske konferencije o ruralnom razvoju održane u Corku u rujnu 2016.²⁸ poziva se na uvođenje tzv. „ruralnog testiranja” kako bi se zajamčilo da se „potencijal ruralnih područja u pogledu pružanja inovativnih, uključivih i održivih rješenja” odražava u politikama i strategijama Unije. Ruralno testiranje odnosi se na pronalazak najboljih načina provedbe politika u ruralnim područjima i jamčenje toga se politikama ostvaruju ravnomjerni rezultati u ruralnim područjima²⁹. U svibnju 2017. Komisija je izjavila da je počela razmatrati relevantne studije i iskustva država članica. Rezultati tog rada mogli bi se upotrijebiti za uspostavu mehanizma ruralnog testiranja.

31

Komisija je u svojem paketu „Čista energija za sve Europljane”(vidi odlomak 7.) predložila niz odredbi i instrumenata kojima bi se mogli povećati potencijalno pozitivni učinci koje bi uvođenje obnovljive energije moglo donijeti za ruralni razvoj.

1. Nacionalni akcijski planovi za obnovljivu energiju zamijenit će se integriranim klimatskim i energetskim planovima, čime će se, prema mišljenju Komisije, bolje integrirati pitanja povezana s ruralnim područjima i različitim nadležnim tijelima i istodobno pojednostavniti izvješćivanje izbjegavanjem preklapanja.
2. Uredbom o upravljanju³⁰ od država članica zahtijeva se da uzmu u obzir sve dionike i bolje iskoriste sinergije u različitim sektorima.
3. Prijedlogom direktive o energiji iz obnovljivih izvora II. Komisija uvodi odredbe o potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora i zajednicama energije iz obnovljivih izvora³¹. Njihova je svrha ojačati položaj potrošača vlastite energije kako bi proizvodili, pohranjivali, trošili i prodavali električnu energiju iz obnovljivih izvora bez suočavanja s nerazmjernim opterećenjima, kao i omogućiti lokalnim zajednicama da sudjeluju i pomažu u razvoju posebnih strategija za bolju prihvaćenost i uvođenje energije iz obnovljivih izvora i time omogućiti iskorištavanje potencijala koji postoji u ruralnim područjima.

Sud smatra da su ti prijedlozi Komisije korisni koraci prema boljoj integraciji ruralne dimenzije u politiku EU-a za obnovljivu energiju.

Okvirom politike EU-a za obnovljivu energiju nisu u potpunosti uzeti u obzir rizici za okoliš i društveno-gospodarski rizici koje bioenergija donosi za ruralna područja

32

Bioenergija nije sinonim za održivu energiju. Održivost bioenergije u velikoj mjeri ovisi o načinu proizvodnje i uporabe biomase. Proizvodnja i uporaba biomase mogu biti neodrživi, primjerice ako imaju negativne učinke na ljude, okoliš ili prirodne resurse na način da ugrožavaju sposobnost budućih generacija da ispunjavaju svoje potrebe.

33

Bioenergija je energija iz obnovljivih izvora koja je najočitije povezana s ruralnim područjima. Sirovine³² koje se koriste u proizvodnji bioenergije gotovo su u svim slučajevima dobivene iz ruralnih područja. Uzgoj i ekstrakcija poljoprivredne i šumske biomase donose prilike za diversifikaciju prihoda poljoprivrednih gospodarstava, prilike za zapošljavanje i poslovne prilike, kao i prilike za pružanje novih ruralnih usluga.

34

Kruta biomasa, bioplin ili biometan imaju potencijal za smanjivanje emisija stakleničkih plinova ako se upotrebljavaju umjesto konvencionalnih fosilnih goriva, kako je prikazano na slikama A.1. i A.2. u prilogu I. Taj se potencijal mijenja ovisno o sustavu proizvodnje poljoprivredne ili šumske biomase te o sustavu proizvodnje bioplina i biometana.

35

Međutim, bioenergija za ruralna područja također donosi rizike za okoliš i društveno-gospodarske rizike. Primjerice, prenamjena zemljišta, intenziviranje gospodarenja šumama ili intenzivni uzgoj energetskih usjeva mogu dovesti do smanjenja bioraznolikosti, degradacije tla, nestašice upotrebljive vode i onečišćenja (vidi okvir 3.). Izgaranje drvne biomase također može dovesti do većih emisija određenih štetnih onečišćivača zraka³³, a pitanje je li drvna biomasa zaista ugljično neutralna predmet je stalnih rasprava (vidi okvir A.1.)³⁴. Sud je utvrdio 16 rizika za okoliš i društveno-gospodarskih rizika povezanih s proizvodnjom i uporabom bioenergije (vidi tablicu 1., kao i tablice A.2. i A.3. u prilogu I.)³⁵. Komisija je analizirala rizike povezane s proizvodnjom i uporabom bioenergije u svojoj procjeni učinka za održivost bioenergije, koja je pripremljena za potrebe preinake Direktive o energiji iz obnovljivih izvora³⁶.

36

U važećem zakonodavstvom EU-a⁴¹ utvrđuju se kriteriji održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva⁴². Otkako su ti kriteriji doneseni 2009. i izmijenjeni 2015. godine u tijeku su rasprave o održivosti bioenergije. Zbog toga je Komisija u svojem paketu „Čista energija za sve Europljane” iznijela kriterije održivosti koji bi se također primjenjivali na druge vrste bioenergije, kao što je bioenergija dobivena iz krutih i plinovitih goriva iz biomase za potrebe proizvodnje toplinske i električne energije.

37

Prijedlog Komisije sadržava dvije vrste kriterija održivosti:

1. kriterije kojima se utvrđuju određena ograničenja u pogledu proizvodnje goriva iz biomase iz poljoprivrede i šumarstva
2. kriterije kojima se zahtijeva minimalni postotak ušteda emisija stakleničkih plinova za različita postrojenja u kojima se koriste biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.

38

Sud je ispitao obuhvaćaju li ti kriteriji rizike koje je utvrdio i u kojoj mjeri, kao i pruža li predloženi okvir⁴³ prikladan temelj za uvođenje održive obnovljive energije u ruralnim područjima.

39

Kriteriji uključeni u prijedlog Komisije ne čine obvezujući uvjet za stavljanje bioenergije na tržište, već su obvezujući samo u sljedećim slučajevima:

1. ako se za proizvodnju bioenergije smatra da doprinosi dostizanju ciljne vrijednosti za obnovljivu energiju i pri određivanju mjere u kojoj je postignuta usklađenost s obvezama u pogledu obnovljive energije
2. pri utvrđivanju toga koja je biomasa korištena za proizvodnju energije prihvatljiva za financijsku potporu.

40

Prijedlog ne obuhvaća sve usjeve i uporabe, kao ni nekoliko vrsta postrojenja (vidi odlomak A.3.). Prijedlogom direktive o energiji iz obnovljivih izvora II. u potpunosti se uzimaju u obzir tek tri rizika od njih 16 koje je Sud utvrdio, drugim zakonodavnim aktima u potpunosti se uzimaju u obzir dodatna dva rizika, dok se preostalih 11 rizika uzima u obzir djelomično. Rizici koji nisu uzeti u obzir većinom su povezani s intenziviranjem poljoprivrednih praksi i gospodarenja šumama, izgaranjem biomase i emisijama onečišćujućih tvari tijekom ostatka životnog ciklusa bioenergije (vidi tablicu 1., kao i tablice A.2. i A.3. u prilogu I.). Detaljna analiza koju je Sud proveo i zaključci na kojima se temelji tablica 1. izneseni su u prilogu I.

Tablica 1.

Obuhvaćenost rizika u pogledu održivosti povezanih s bioenergijom u Prijedlogu direktive o energiji iz obnovljivih izvora II. koji je donijela Komisija

	Rizici u pogledu održivosti	Je li rizik uzet u obzir?
(1.) Smanjenje bioraznolikosti	1.(a)zbog izravne prenamjene zemljišta (npr. krčenje šuma, gubitak zaštićenih područja)
	1.(b)zbog intenziviranja poljoprivrednih praksi (npr. gubitak raznolikosti usjeva)
	1.(c)zbog intenziviranja gospodarenja šumama
(2.) Degradacija tla	2.(a)zbog izravne prenamjene zemljišta (koja vodi do, primjerice, gubitka ugljika u tlu, erozije)
	2.(b)zbog intenziviranja poljoprivrednih praksi (koje vode do, primjerice, sabijanja, gubitka plodnosti tla, erozije)
	2.(c)zbog intenziviranja gospodarenja šumama (koje vodi do, primjerice, gubitka plodnosti tla u šumama zbog ekstrakcije hranjivih tvari – šumskih ostataka)
(3.) Nestašica vode i onečišćenje	3.(a)zbog izravne prenamjene zemljišta (npr. promjene u ravnoteži voda)
	3.(b)zbog intenziviranja poljoprivrednih praksi (npr. navodnjavanje, gnojidba)
	3.(c)zbog intenziviranja gospodarenja šumama (npr. promjene u ravnoteži voda)
(4.) Emisije stakleničkih plinova	4.(a)zbog životnog ciklusa emisija stakleničkih plinova, ne uključujući biogeni ugljik (npr. uporaba gnojiva, prijevoz biomase, curenje metana iz bioplinskih postrojenja)
	4.(b)zbog neizravnih učinaka (npr. neizravna prenamjena zemljišta zbog premještanja uzgoja prehrambenih kultura, mlađe šume)
	4.(c)zbog emisija CO2 od izgaranja biomase (biogene emisije)
(5.) Onečišćenje zraka	5.(a)zbog izgaranja biomase (npr. čestice, SO2…)
	5.(b)zbog emisija onečišćujućih tvari tijekom ostatka životnog ciklusa bioenergije (npr. prijevoz biomase)
(6.) Društveno-gospodarski rizici	6.(a)Neučinkovita uporaba biomase (uključujući neprimjenjivanje kaskadnog načela, neoptimalne metode pretvorbe biomase u energiju)
	6.(b)Tržišno natjecanje s postojećim uporabama (npr. proizvodnja hrane, drvo za industriju papira i celuloze)

Tumač:

Rizik je uzet u obzir	Rizik je djelomično uzet u obzir	Rizik nije uzet u obzir

Izvor: Sud.

41

Utvrđivanjem ciljnih vrijednosti za obnovljivu energiju u kombinaciji s programima javne potpore za bioenergiju potiče se uporaba bioenergije. To je osobito slučaj od početka prvog desetljeća 21. stoljeća, posebice u sektoru prometa i proizvodnje električne energije. Dio se bioenergije uvozi: 34 % peleta i 9,5 % tekućih biogoriva potrošenih u EU-u 2015. godine uvezeno je⁴⁴. U nedostatku dovoljnih zaštitnih mjera (nezadovoljavajući kriteriji održivosti), Sud smatra da činjenica da Prijedlog direktive o energiji iz obnovljivih izvora II. ambicioznim ciljnim vrijednostima za obnovljivu energiju u kombinaciji s financijskim poticajima potiče proizvodnju bioenergije i njezinu uporabu predstavlja rizik jer to dugoročno može dovesti do povećane uporabe neodržive biomase. Stoga predloženi okvir ne pruža prikladan temelj za ostvarivanje najvećeg mogućeg potencijala ruralnih područja za održivi razvoj.

Rashodi izdvojeni iz EPFRR-a za obnovljivu energiju nisu dovoljno usmjereni na ostvarivanje ciljeva ruralnog razvoja

42

Države članice mogu odlučiti da će ulaganja u obnovljivu energiju financirati iz EPFRR-a. Svrha je politike ruralnog razvoja EU-a pomoći ruralnim područjima u EU-u u suočavanju s gospodarskim i društvenim izazovima te izazovima povezanima s okolišem. U skladu s time, ulaganja u obnovljivu energiju koja se financiraju iz EPFRR-a trebala bi donijeti jasne koristi za ruralna područja. U odjeljcima u nastavku Sud ispituje jesu li Komisija i države članice osmislile i provele prikladne strategije i mjere te mogu li dokazati da su potporom EPFRR-a ostvarena postignuća i u pogledu uvođenja obnovljive energije i u pogledu održivog ruralnog razvoja.

Obnovljiva energija ne uzima se dovoljno u obzir tijekom izrade programa ruralnog razvoja

43

Iz EPFRR-a se potencijalno može pružati potpora projektima koji istodobno doprinose uvođenju obnovljive energije i održivom ruralnom razvoju. Kako bi se promicalo ostvarivanje veće vrijednosti za uloženi novac, sredstva iz EPFRR-a za obnovljivu energiju trebala bi se upotrebljavati na temelju dobro osmišljene strategije i izdvajati u skladu s pouzdano utvrđenim i kvantificiranim potrebama. Sredstva bi također trebalo koordinirati s drugim dostupnim izvorima financiranja i instrumentima politike, kao što su nacionalni akcijski planovi za obnovljivu energiju.

44

Korisnici projekata obnovljive energije mogu nadoknaditi dio troškova ulaganja prodajom proizvedene energije po povlaštenim ili tržišnim cijenama ili poboljšati gospodarske rezultate svojeg poslovanja. Međutim, ako je potpora za ulaganje iz EPFRR-a dopunjena atraktivnim poticajnim cijenama, postoji rizik od prevelike naknade i nezakonite državne potpore kao oblika financijske prednosti za korisnike, što je potvrđeno revizijom koju je Komisija provela u Bugarskoj. Različiti pristupi u posjećenim državama članicama prikazani su u okviru 4.

Nisu poznati ukupni planirani rashodi za obnovljivu energiju iz različitih fondova EU-a

45

Nisu dostupni sveobuhvatni podatci o planiranim rashodima za ulaganja u obnovljivu energiju u programskom razdoblju 2014. – 2020., ni za ESIF općenito ni konkretno za sredstava iz EPFRR-a. Tematski cilj ESIF-a br. 4, „Prijelaz na niskougljično gospodarstvo”, za koji su planirani rashodi u iznosu od 44 814 milijuna eura⁴⁵, obuhvaća obnovljivu energiju, ali i energetsku učinkovitost i održivu gradsku mobilnost. Prema tome, Komisija nema jasnu sliku doprinosa ulaganja iz ESIF-a uvođenju obnovljive energije.

46

Iz EPFRR-a je izdvojeno oko 11 % sredstava dodijeljenih iz ESIF-a za tematski cilj br. 4 (približno 5027 milijuna eura⁴⁶), dok planirani rashodi iz EPFRR-a za fokus-područje 5C iznose 798,9 milijuna eura za programsko razdoblje 2014. – 2020. (vidi sliku 4.). Međutim, ulaganja u okviru tog fokus-područja ne odnose se samo na obnovljivu energiju, nego i na druge aspekte biogospodarstva, kao što su opskrba i uporaba nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina.

47

S druge strane, države članice mogu provoditi projekte s komponentama obnovljive energije u okviru drugih fokus-područja (vidi odlomke 55. – 58.), što dodatno komplicira analizu doprinosa EPFRR-a financiranju obnovljive energije. Upitnik koji je Sud proveo (vidi odlomak 22.) pokazao je da su Rumunjska (vidi okvir 6.) i Slovenija primjerice odlučile dodijeliti tek manji dio sredstava za fokus-područje 5C ili su odlučile ne dodijeliti sredstva za to područje jer su smatrale da su druga fokus-područja, kao što su 2A, 3A, 6A ili 6B, prikladnija. Nizozemska i Poljska odgovorile su da u svojim programima nisu predvidjele rashode iz EPFRR-a za obnovljivu energiju jer su smatrale da su drugi ESIF-ovi i njihovi nacionalni programi dostatni za pružanje potpore uvođenju obnovljive energije u ruralnim područjima.

48

Do sredine programskog razdoblja nastali rashodi dosegli su vrijednost od tek 40,9 milijuna eura (5,1 % ukupnog proračuna u iznosu od 800 milijuna eura)⁴⁷. U znatnim kašnjenjima u provedbi programa za obnovljivu energiju mogu se odražavati poteškoće povezane s izradom programa za fokus-područja (vidi odlomke 55. – 58.), kao i kašnjenja u donošenju programa ruralnog razvoja i vrijeme potrebno državama članicama da osmisle novi okvir i da mu se prilagode.

Prostor za bolje povezivanje utvrđenih potreba i pristupa financijskim sredstvima za obnovljivu energiju predviđenog PRR-ovima

49

U „Smjernicama za izradu strateških programa za razdoblje 2014. – 2020.” koje je pripremila Komisija navedeno je da bi „opis strategije (logika intervencije) trebao opravdati izbor i kombinaciju mjera ruralnog razvoja te njihov raspored prema prioritetima s obzirom na rezultate SWOT analize i utvrđene potrebe. U njemu se različite potrebe moraju rasporediti prema prioritetu te se utvrđeni raspored prioriteta mora obrazložiti”. U tu svrhu Komisija u fazi odobrenja PRR-a preispituje strateška razmatranja država članica o uvođenju obnovljive energije.

50

Komisija državama članicama pruža smjernice putem radnih skupina, odbora za praćenje, kontrolnih popisa, smjernica o mjerama (tzv. „measure fiches”) itd. kako bi olakšala utvrđivanje i provedbu PRR-ova. Međutim, dokumenti sa smjernicama ne bave se izričito strateškim razmatranjima o obnovljivoj energiji, kao ni time što bi se trebalo postići ulaganjima iz EPFRR-a u obnovljivu energiju, na koji bi se način njima trebala ostvariti dodana vrijednost za ruralna područja i na koji bi način EPFRR trebao nadopuniti postojeće programe financiranja koje su izradili EU i države članice.

51

Sud je utvrdio da je svih pet ispitanih PRR-ova sadržavalo obvezne elemente u pogledu postavljanja ciljeva, potreba i strateških razmatranja o obnovljivoj energiji, ali nijedan plan nije obuhvaćao sveobuhvatnu analizu ili kvantifikaciju povezanih financijskih potreba. Uz iznimku Austrije, posjećene države članice nisu djelotvorno iskoristile informacije prikupljene utvrđivanjem potreba i SWOT analizama kako bi strateški pristup u svojim PRR-ovim usmjerile na obnovljivu energiju; njihov je pristup ostao vrlo općenit. Daljnji su se nedostatci odnosili na provedbu i kratkoročne izmjene početnih strategija (vidi okvir 5.).

52

Smjernicama Komisije i provjerama koje je obavljala nisu spriječeni navedeni nedostatci. Njima nije zajamčeno da su države članice izradile dobro osmišljene strategije za obnovljivu energiju u ruralnim područjima. Nadalje, izbor mjera u okviru EPFRR-a i proračunska sredstva koja su za njih dodijeljena nisu uvijek logički proizlazili iz potencijala i potreba opisanih u planovima ruralnog razvoja.

Nezadovoljavajuća koordinacija različitih izvora financiranja za obnovljivu energiju

53

Važećim zakonodavnim okvirom⁴⁸ promiče se djelotvorna, učinkovita i koordinirana uporaba različitih fondova EU-a, osobito ESI fondova. Obrazlaganje potrebe za intervencijom u okviru programa ruralnog razvoja i jamčenje koordinacije fondova u prvom je redu odgovornost država članica. Komisija pruža potporu i smjernice državama članicama objavljivanjem strateških smjernica, promicanjem dobrih praksi i praćenjem provedbe programa.

54

Na temelju revizije uzorka sporazuma o partnerstvu i planova ruralnog razvoja za programsko razdoblje 2014. – 2020. Sud je uočio da su države članice utvrdile nekoliko potencijalnih izvora financiranja i iznijele opća načela razgraničenja i mjere za sprječavanje dvostrukog financiranja. Međutim, strateški dokumenti koje je Sud pregledao nisu sadržavali daljnje informacije o koristima koje se mogu ostvariti djelotvornom koordinacijom različitih izvora financiranja za obnovljivu energiju. Isto tako, nije provedena analiza potencijalnih učinaka zamjene ili manjka financijskih sredstava u tom području⁴⁹.

Svrstavanje mjera za obnovljivu energiju u različita fokus-područja

55

Kao što je pojašnjeno u odlomcima 14. i 15., okvir politike ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. strukturiran je oko šest prioriteta, koji su dodatno podijeljeni na 18 tematskih fokus-područja (vidi sliku 3.). Potpora za obnovljivu energiju obuhvaćena je fokus-područjem 5C, koje se odnosi na opskrbu i korištenje obnovljive energije.

56

Kako bi se ostvarili ciljevi fokus-područja provode se mjere ruralnog razvoja. Slika 5. donosi primjere svrstavanja mjera i pokazatelja utvrđenih za prioritet 5. Međutim, jedna mjera može doprinositi ostvarenju ciljeva više od jednog fokus-područja i prioriteta.

57

Nadalje, države članice mogu utvrditi sekundarne učinke za određene mjere svrstane u fokus-područje 5C koje utječu na dodatna fokus-područja. Primjerice, postavljanje fotonaponskih ploča na krov nove staje radi poboljšanja gospodarskih rezultata korisnika može se ocijeniti kao projekt obnovljive energije (odnosno, svrstati u fokus-područje 5C) ili kao dio projekta modernizacije poljoprivrednog gospodarstva, čime se svrstava u fokus-područje 2A (vidi sliku 3.), pri čemu komponenta obnovljive energije ima sekundarni učinak na fokus-područje 5C.

58

Države članice nisu dosljedno svrstavale mjere i vrste projekata obnovljive energije u fokus-područja (vidi okvir 6.). To će imati učinak na djelotvornost praćenja i evaluacije projekata obnovljive energije koji se financiraju iz EPFRR-a (vidi odlomke 69. – 71.), posebno zbog toga što Komisija nije objavila dodatne smjernice o dosljednom svrstavanju projekata u fokus-područja na razini država članica.

Praćenje i evaluacija pružaju malo informacija o financiranju i rezultatima ulaganja u obnovljivu energiju

59

Informacije o uspješnosti povezane s djelotvornošću i učinkovitošću rashoda za obnovljivu energiju u području ruralnog razvoja potrebne su kako bi se vidjelo što se postiglo proračunom EU-a i kako bi se pokazalo da su ta sredstva dobro potrošena. Nadalje, informacije o praćenju i evaluaciji vrijedan su alat za poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti rashoda za ruralni razvoj usmjeravanjem aktualnog vođenja programa, isticanjem mogućih poboljšanja i pružanjem pomoći u oblikovanju buduće politike.

Obnovljiva energija u zajedničkom okviru za praćenje i evaluaciju (ZOPE) u razdoblju 2007. – 2013.

U sklopu ZOPE-a nisu dostupne sveobuhvatne informacije o praćenju za obnovljivu energiju

60

Brojne države članice (uključujući svih pet posjećenih država članica) odlučile su upotrijebiti sredstva iz EPFRR-a za financiranje projekata obnovljive energije od početka programskog razdoblja 2007. – 2013. U to vrijeme nisu postojali posebni pokazatelji za mjerenje ostvarenja ili rezultata projekata obnovljive energije.

61

To se promijenilo u kontekstu „pregleda zdravstvenog stanja” ZPP-a, kada je obnovljiva energija prepoznata kao „novi izazov”, a države članice primile su dodatno financiranje za projekte obnovljive energije za ostatak programskog razdoblja (2009. – 2013.) (vidi odlomak 14.). U tom kontekstu države članice morale su pratiti rashode i broj korisnika za projekte obnovljive energije koji su financirani u okviru tog „novog izazova”. Međutim, nisu prikupljale podatke o postignućima projekta, kao što su proizvedena obnovljiva energija ili instalirani kapaciteti. Zbog toga na razini EU-a ne postoje sveobuhvatne informacije o projektima obnovljive energije koji su financirani sredstvima iz EPFRR-a tijekom razdoblja 2007. – 2013.; postojeći pokazatelji odnose se isključivo na dodatna sredstva potrošena za obnovljivu energiju u okviru „pregleda zdravstvenog stanja” ZPP-a.

62

Sud je pregledao podatke o projektima obnovljive energije (broj projekata, isplaćena potpora) koje su dostavile posjećene države članice i utvrdio brojna odstupanja u četirima posjećenima državama članicama⁵¹ između podataka prijavljenih Komisiji i vlastitih izračuna Suda na temelju vrijednosti iz projektnih baza podataka država članica. Relevantna tijela nisu mogla dati pojašnjenje, čime se dovodi u pitanje točnost i potpunost „pregleda zdravstvenog stanja” ZPP-a.

63

Nadalje, također nisu dostupne sveobuhvatne informacije na razini EU-a o broju projekata, proizvodnji obnovljive energije ili instaliranim kapacitetima. Zbog toga je nemoguće kvantificirati doprinos EPFRR-a uvođenju obnovljive energije u ruralnim područjima. S obzirom na nepostojanje relevantnih i pouzdanih informacija o obnovljivoj energiji, nije moguće procijeniti djelotvornost tih mjera u tom razdoblju i ostaje nejasno na čemu su se temeljili dijelovi PRR-ova država članica o obnovljivoj energiji. Ti su nalazi u skladu s prethodnim opažanjima Suda u pogledu podataka o praćenju potpore iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda obnovljivoj energiji u programskom razdoblju 2007. – 2013.⁵².

Evaluacijama programa u okviru ZOPE-a pružaju se ograničene informacije o učinku potpore za obnovljivu energiju na ruralni razvoj

64

Kašnjenja u provedbi programa u sklopu višegodišnjih financijskih okvira čest su problem koji je Sud u prošlosti utvrdio u mnogim područjima politika⁵³. Kašnjenja u provedbi programa ruralnog razvoja za razdoblje 2007. – 2013. ponovno su dovela do neusklađenosti između ciklusa rashoda i vremenskog okvira zahtjeva za izvješćivanje. To je dovelo do ograničene dostupnosti relevantnih podataka o obnovljivoj energiji za srednjoročne evaluacije, iako su pružene određene korisne informacije (vidi okvir 7.). U brojnim državama članicama zabilježena su kašnjenja u dovršetku ex-post evaluacija⁵⁴.

65

Revizija dostupnih ex-post evaluacija koju je Sud proveo pokazala je da su one obuhvaćale ulaganja u obnovljivu energiju (npr. korištene mjere), ali nije uvijek razmotren njihov učinak na održiv ruralni razvoj. Nisu provedene relevantne analize koje bi obuhvaćale, primjerice, koristi obnovljive energije za okoliš u ruralnim područjima, diversifikaciju prihoda, otvaranje radnih mjesta, poboljšanja u energetskoj infrastrukturi i uslugama u ruralnim područjima itd.

66

Međutim, Sud je uočio određene dobre prakse u pogledu evaluacije projekata obnovljive energije (vidi okvir 7.).

Obnovljiva energija u zajedničkom sustavu za praćenje i evaluaciju (ZSPE) u razdoblju 2014. – 2020.

67

Novim okvirom uspješnosti za programsko razdoblje 2014. – 2020. provedbu programa ruralnog razvoja želi u većoj mjeri usmjeriti na rezultate nego što je to bio slučaj u prošlosti. U tom kontekstu ZSPE⁵⁵, sustav za praćenje i evaluaciju ruralnog razvoja, donosi detaljan zajednički skup pokazatelja koje valja koristiti za fokus-područja, uz zajednička pitanja za evaluaciju na koja valja odgovoriti u budućnosti, s namjerom ocjenjivanja napretka i postignuća politike ruralnog razvoja, kao i učinka, djelotvornosti, učinkovitosti i relevantnosti intervencija u okviru politike ruralnog razvoja.

68

ZSPE-om je propisano pružanje informacija o praćenju „Ukupnih ulaganja u proizvodnju obnovljive energije” (ciljni pokazatelj T 16) te „Obnovljive energije proizvedene u okviru projekata koji su primili potporu” (dopunski pokazatelj rezultata R 15). Države članice imaju mogućnost utvrđivanja dodatnih pokazatelja ostvarenja za posebne mjere te je Komisija potvrdila da je deset država članica ili regija⁵⁶ odlučilo to i učiniti. Međutim, većina tih dodatnih pokazatelja specifičnih za pojedine mjere za fokus-područje 5C bili su pokazatelji uloženih resursa, kao što su javni rashodi, ili pokazatelji ostvarenja, kao što je broj korisnika, projekata ili aktivnosti koje su primile potporu. Prema tome, ti pokazatelji ne mogu pružati čvrst temelj za ocjenjivanje rezultata komponente obnovljive energije PRR-ova, zbog čega nije bilo moguće ojačati usmjerenost na rezultate⁵⁷.

69

Složenost je dodatno povećana činjenicom da se podatci o uspješnosti prikupljaju samo na razini fokus-područja⁵⁸. Prema tome, projekti u okviru EPFRR-a svrstani u fokus-područje 5C ne pružaju sveobuhvatne podatke o obnovljivoj energiji u ruralnim područjima jer su neki projekti možda neizravno povezani s obnovljivom energijom (kao što je gospodarenje šumama), ali su svrstani u fokus-područje 5C, dok je za druge možda ocijenjeno da donose sekundarni doprinos fokus-području 5C, zbog čega primaju potporu u okviru drugih fokus-područja, kao što su 2A, 3A, 6A, 6B itd. Zbog toga će se u informacijama o „Ukupnim ulaganjima u proizvodnju obnovljive energije” (pokazatelj ciljne vrijednosti T 16) odražavati samo ono što je dodijeljeno u okviru fokus-područja 5C te on neće predstavljati sveobuhvatnu sliku svih ulaganja u obnovljivu energiju u ruralnim područjima.

70

Još jednim pokazateljem, pokazateljem rezultata R 15, „Obnovljiva energija proizvedena u okviru projekata koji su primili potporu”, žele se obuhvatiti svi projekti obnovljive energije. Međutim, prema smjernicama Komisije podatke za ovaj pokazatelj mogli bi prikupljati ocjenjivači na različite načine, primjerice provedbom statističkih upitnika na razini EU-a i država članicama. Stoga usporedivost podataka na razini EU-a ovisi o odabiru ocjenjivača.

71

Iako je Komisija objavila detaljne smjernice kao potporu u pripremi izvješćivanja i evaluacija, međusobna povezanost pokazatelja iz ZSPE-a i fokus-područja mogla bi predstavljati dodatno opterećenje za ocjenjivače, utjecati na kvalitetu evaluacija programa i njihovu usporedivost te može dovesti do kašnjenja, kao što je to prethodno već bio slučaj. Ako pouzdane informacije o praćenju i evaluaciji nisu dostupne u ključnim trenutcima za izvješćivanje, države članice i Komisija mogu propustiti priliku da poboljšaju provedbu mjera za obnovljivu energiju.

Projekti obnovljive energije potvrđuju svoj potencijal za ruralni razvoj unatoč određenim nedostatcima u postupcima odabira i provedbi projekata

72

Države članice odgovorne su za odabir projekata ruralnog razvoja, pri čemu je cilj bolje usmjeriti mjere ruralnog razvoja na prioritete EU-a te ciljeve i strategije država članica. Kako bi to učinile, države članice trebaju utvrditi i primjenjivati jasne, relevantne i objektivne kriterije prihvatljivosti i odabira, zajedno s objektivnim, pravednim i transparentnim postupcima⁵⁹.

73

Kriteriji prihvatljivosti kriteriji su koje projekti moraju ispuniti kako bi se smatrali prihvatljivima za potporu iz EPFRR-a. Riječ je o uvjetima koje projekti ili ispunjavaju ili ne ispunjavaju. Kriterije odabira utvrđuju države članice kako bi rasporedile projekte prema prioritetima ovisno o potrebama i ciljevima koji su utvrđeni u njihovim PRR-ovima. Države članice trebale bi primjenjivati kriterije odabira čak i u slučajevima u kojima su dostupna dostatna sredstva za odobrenje svih prijava kako bi zajamčile dobro financijsko upravljanje⁶⁰. U ovom slučaju osobito trebaju zajamčiti odabir održivih projekata koji pružaju potporu uvođenju obnovljive energije i kojima se ostvaruje dodana vrijednost za ruralna područja.

Većina projekata donijela je koristi za uvođenje obnovljive energije i ruralni razvoj

74

Sud je proveo reviziju projekata obnovljive energije različitih vrsta i veličina (vidi prilog II.). Uzorak projekata obuhvaćao je i ulaganja kojima su treće strane opskrbljene energijom iz obnovljivih izvora i ulaganja kojima je proizvedena energija za vlastitu uporabu vlasnika projekta.

75

Cilj projekata „opskrbe trećih strana energijom” ponajprije je bio postići diversifikaciju prihoda poljoprivrednih ili šumarskih gospodarstava. Neke su projekte pokrenuli i proveli MSP-ovi ili mikropoduzeća. Uspješnim projektima ove vrste pružene su nove i dobro prihvaćene energetske usluge privatnim kućanstvima i javnim zgradama u ruralnim područjima. Tim su projektima ostvarene koristi za okoliš, osobito u slučaju sustava centraliziranog grijanja, koji su općenito energetski učinkovitiji i imaju manje emisije nego sustavi pojedinačnog grijanja. Ti su projekti vlasnicima projekata također omogućili da ostvare koristi od novih poslovnih prilika. Dobavljačima sirovina uzduž lokalnog lanca opskrbe biomase, ponajprije poljoprivrednicima i šumarima, omogućili su diversifikaciju njihovih prihoda i održavanje njihovih gospodarstava (vidi okvir 8.).

76

Uvođenje obnovljive energije također zahtijeva detaljno planiranje, kao i radove ugrađivanja i održavanja. Stručnost i iskustvo stečeno u regiji vrijedne su prednosti za njezin daljnji razvoj u smjeru proizvodnje i uporabe obnovljive energije, a njezine koristi mogu nadići prvotno ulaganje u projekt.

77

„Projekti za vlastitu uporabu” donijeli su koristi poljoprivrednim ili šumarskim gospodarstvima i poduzećima za preradu hrane, primjerice u obliku energetske sigurnosti i samodostatnosti, smanjenih energetskih troškova, poboljšanih financijskih rezultata ili smanjenog ugljičnog otiska. Također su neizravno doprinijeli održivom ruralnom razvoju otvaranjem radnih mjesta i stvaranjem prilika za ostvarivanje prihoda za lokalne stanovnike ili doprinosom poboljšanju stanja okoliša u regiji (vidi okvir 9.).

Međutim, postupcima odabira koje su primjenjivale države članice nije zajamčen odabir najrelevantnijih projekata…

78

Države članice moraju utvrditi kriterije za odabir projekata kako bi zajamčile da se financijska sredstva za ruralni razvoj koriste na najbolji način. Sud je utvrdio da posjećene države članice nisu uvijek poštovale to načelo.

79

Sud je ispitao kriterije i procese odabira u programskom razdoblju 2014. – 2020. i utvrdio da su četiri države članice⁶¹ od njih pet koje je Sud posjetio upotrebljavale kriterije odabira koji su u određenoj mjeri relevantni kako bi se zajamčilo da se prednost daje projektima koji omogućuju uvođenje obnovljive energije i održivi ruralni razvoj: primjerice, projektima od kojih se očekuju pozitivni učinci na diversifikaciju rashoda i okoliš, uporabu lokalno proizvedenih i prerađenih sirovina (goriva iz biomase) ili razmatranje lokalnih strategija i sudjelovanje lokalnog stanovništva. Međutim, ti su napori djelomično bili ugroženi nezadovoljavajućim postupcima odabira. Sud smatra da su Austrija, Bugarska, Italija (Toskana) i Francuska (Donja Normandija, kad je riječ o mjerama u šumarstvu) upotrebljavale nezahtjevne sustave ocjenjivanja s minimalnim pragovima koje je bilo moguće prijeći ispunjavanjem tek jednog ili nekolicine kriterija.

… što je dovelo do toga da su neki projekti obnovljive energije donijeli neznatne koristi ruralnim područjima

80

Nedostatci u procesu odabira također mogu dovesti do financiranja projekata koji donose gospodarske koristi za vlasnike projekta, ali imaju neznatan učinak na ruralna područja. To je bio slučaj u nekima od projekata koje je Sud posjetio u okviru revizije. Financijska potpora nije se uvijek koristila za otvaranje radnih mjesta ili stvaranje daljnjih poslovnih prilika, poboljšanje situacije postojećih poljoprivrednih ili šumarskih gospodarstava ili pružanje energetskih usluga ruralnom stanovništvu (vidi okvir 10.).

81

Posjeti projektima potvrdili su pozitivan učinak određenih vrsta projekata obnovljive energije na ruralni razvoj, što opravdava izdvajanje financijske potpore iz EPFRR-a. Međutim, uzimajući u obzir postojanje nekoliko drugih programa potpore za obnovljivu energiju, projekti koji ne doprinose i dostizanju ciljne vrijednosti za obnovljivu energiju i ostvarenju općeg cilja ruralnog razvoja ne bi trebali primati potporu iz EPFRR-a.

Zaključci i preporuke

82

U zakonodavnim dokumentima i dokumentima o politikama EU-a potvrđuje se namjera ostvarivanja koristi od potencijalno pozitivnog učinka obnovljive energije na ruralni razvoj. Studije potvrđuju da obnovljiva energija može pozitivno utjecati na održiv ruralni razvoj, ali postoje i određeni rizici za okoliš i društveno-gospodarski rizici koji su povezani s uvođenjem određenih vrsta obnovljive energije.

83

Sud je u sklopu revizije ispitao okvir za obnovljivu energiju, pri čemu je naglasak stavljen na način na koji su u njega integrirani aspekti ruralnog razvoja. Sud je također ispitao okvir politike ruralnog razvoja i njegovu provedbu na razini država članica kako bi procijenio je li potpora iz EPFRR-a za obnovljivu energiju zaista doprinijela održivom ruralnom razvoju.

84

Sud je na temelju provedene revizije zaključio da financiranje projekata obnovljive energije sa sobom nosi znatan potencijal za poticanje održivog ruralnog razvoja, ali taj je potencijal dosad ostao uglavnom neiskorišten.

85

Sud je utvrdio da dimenzija ruralnog razvoja povezana s obnovljivom energijom nije na odgovarajući način uzeta u obzir u važećem okviru politike Komisije i država članica. Zbog toga nisu dovoljno iskorištene mogućnosti koje donosi uvođenje obnovljive energije u ruralnim područjima. Komisija je nedavno predložila uvođenje određenih izmjena u okvir politike za obnovljivu energiju koje imaju potencijal za poboljšanje tog stanja (odlomci 24. – 31.).

1. preporuka – Procjena učinka buduće politike obnovljive energije na ruralna područja (tzv. „ruralno testiranje”)

Pri osmišljavanju buduće politike obnovljive energije Komisija i države članice trebale bi uzeti u obzir okolnosti i potrebe ruralne zajednice i gospodarstva, razmotriti potencijalne pozitivne i negativne učinke politike i zajamčiti da se politikom ostvaruju ravnomjerni rezultati u ruralnim područjima.

Kako bi se to postiglo, Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala uspostaviti relevantan mehanizam koji bi mogao biti nadahnut mehanizmom „ruralnog testiranja”, kako je predviđen „točkom 1. smjernica politike” Deklaracije iz Corka 2.0 iz 2016. godine.

Komisija bi taj instrument trebala uvesti u proces savjetovanja s državama članicama o integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, koje je Komisiji potrebno dostaviti do 1. siječnja 2019., te pružati državama članicama smjernice o njegovoj primjeni.

Ciljni rok provedbe: kraj 2019.

86

Nadalje, kad je riječ o bioenergiji, odnosno obliku obnovljive energije koji je najočitije povezan s ruralnim područjima, rizici za okoliš i društveno-gospodarski rizici povezani s njezinim uvođenjem nisu u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir u važećim ili predloženim okvirima politike Komisije. Kombinacija ciljnih vrijednosti za obnovljivu energiju, programa javne potpore i nezadovoljavajućih kriterija održivosti za bioenergiju sa sobom nosi rizik od poticanja uporabe biomase za energetske potrebe bez pružanja dostatnih jamstava kojima bi se zajamčila održiva nabava biomase (odlomci 32. – 41.).

2. preporuka – Poboljšan okvir za održivost bioenergije

Komisija bi u suradnji sa suzakonodavcima trebala osmisliti budući okvir politike za bioenergiju na način da on sadržava dostatne mjere zaštite od neodržive nabave biomase za energiju. U tom bi okviru trebalo prepoznati i uzeti u obzir rizike u pogledu održivosti koje donosi poticanje uporabe bioenergije utvrđivanjem ciljnih vrijednosti i provedbom programa financijske potpore te zajamčiti da su ublaženi povezani rizici za okoliš i društveno-gospodarski rizici.

Ciljni rok provedbe: 2020.

87

Komisija nije pružila jasne smjernice o tome kako bi se potporom iz EPFRR-a za obnovljivu energiju mogla ostvariti dodana vrijednost na europskoj razini i kako bi ta potpora trebala nadopuniti postojeće programe financiranja koje su izradili EU i države članice. Stoga postoji rizik od toga da EPFRR postane tek još jedan izvor financiranja za obnovljivu energiju, bez davanja prednosti ruralnom razvoju.

88

Komisija je objavila sveobuhvatne smjernice za države članice u pogledu izrade i provedbe njihovih PRR-ova. Međutim, dijelom zbog nepostojanja jasne vizije o potpori iz EPFRR-a za obnovljivu energiju posjećene države članice usvojile su tek vrlo općeniti strateški pristup potpori za obnovljivu energiju i nisu u dovoljnoj mjeri koordinirale potporu iz EPFRR-a s raznim drugim izvorima financijskih sredstava EU-a i država članica za obnovljivu energiju da bi se tom potporom ostvario najveći mogući učinak u ruralnim područjima. Nadalje, Sud je utvrdio da se mjere za obnovljivu energiju nisu dosljedno svrstavale u fokus-područja u EU-u, što se čini neoptimalnim, ali Sud smatra da je to pitanje koje se ponajprije odnosi na praćenje i evaluaciju (odlomci 49. – 58.).

3. preporuka – Jasne smjernice o ulozi EPFRR-a u potpori obnovljivoj energiji

Komisija bi pri osmišljavanju buduće politike ruralnog razvoja trebala odrediti što bi se trebalo postići ulaganjima iz EPFRR-a u obnovljivu energiju, na koji bi se način njima trebala ostvariti dodana vrijednost u ruralnim područjima i kako bi EPFRR trebao nadopuniti postojeće programe financiranja koje su izradili EU i države članice.

U tom bi kontekstu Komisija trebala iskoristiti relevantne primjere dobre prakse koje je Sud utvrdio tijekom revizije (vidi okvir 7., okvir 8. i okvir 9.), kao i slično iskustvo opisano u studiji OECD-a „Povezivanje obnovljive energije s ruralnim razvojem” (vidi okvir 1.).

Ciljni rok provedbe: kraj 2018.

89

Dostupnost relevantnih i pouzdanih informacija o praćenju i evaluaciji pri izradi izvješća ključna je da bi Komisija i države članice mogle poboljšati uporabu potpore iz EPFRR-a za obnovljivu energiju. Međutim, unatoč tome što postoje određeni primjeri dobre prakse, za programsko razdoblje 2007. – 2013. nisu dostupne sveobuhvatne informacije o praćenju i evaluaciji u vezi s potporom iz EPFRR-a i drugih fondova EU-a za projekte obnovljive energije (odlomci 60. – 65.).

90

Za programsko razdoblje 2014. – 2020. Komisija je objavila smjernice kako bi pružila potporu državama članicama u izvješćivanju i obavljanju evaluacija. Međutim, razlike u pristupima država članica definiranju primarnih i sekundarnih doprinosa projekata i svrstavanju mjera i vrsta projekata imat će negativan učinak na djelotvornost postupaka praćenja i evaluacije. Glavni pokazatelji relevantni za obnovljivu energiju za programsko razdoblje 2014. – 2020.⁶³ imaju tek ograničenu informativnu vrijednost zbog njihova suženog opsega i problema u vezi s metodologijom. Države članice mogle su upotrebljavati dodatne relevantne pokazatelje, ali to je učinilo tek nekoliko njih. Ta ograničenja iziskuju od ocjenjivača u državama članicama da ulože dodatne napore i mogu dovesti do nedosljednog izvješćivanja i kašnjenja na razini EU-a (odlomci 67. – 71.).

91

U tematskom izvješću br. 16/2017⁶⁴ Sud je već istaknuo potrebu za time da Komisija zajamči da se u okviru poboljšanog godišnjeg izvješćivanja o provedbi za 2019. godinu pruže jasne i sveobuhvatne informacije o postignućima programa te da preciznije definira različite vrste pokazatelja za programsko razdoblje nakon 2020. godine.

4. preporuka – Jednostavniji i korisniji okvir za praćenje i evaluaciju

Komisija bi u vezi s potporom iz EPFRR-a za obnovljivu energiju trebala zatražiti od država članica da u poboljšanim izvješćima o provedbi za 2019. godinu iznesu relevantne informacije o postignućima programa projekata obnovljive energije. Te bi informacije Komisiji trebale omogućiti da utvrdi količinu rashoda isplaćenih iz EPFRR-a za projekte obnovljive energije, instaliranih energetskih kapaciteta ili energije proizvedene u okviru takvih projekata.

Ciljni rok provedbe: kraj 2018.

92

Države članice odgovorne su za usmjeravanje svojeg odabira projekata na prioritete EU-a i vlastite ciljeve, u skladu sa svojim strategijama. S tim bi ciljem trebale utvrditi i primjenjivati jasne, relevantne i objektivne kriterije prihvatljivosti i odabira, zajedno s objektivnim, pravednim i transparentnim postupcima. Komisija je pružila smjernice u tom pogledu, primjerice u obliku seminara i dokumenata sa smjernicama⁶⁵.

93

U okviru posjećenih projekata proizvodila se energija za vlastitu uporabu operatora ili za opskrbu trećih strana, ili je njima pružena neizravna potpora uvođenju obnovljive energije (odlomci 74. – 77.). Međutim, veliki iznosi proračunskih sredstava za fokus-područje 5C u spoju s niskim stopama izvršenja (vidi odlomak 48.) i nezadovoljavajućim postupcima odabira (odlomci 78. i 79.) upućuju na rizik od toga da će se potpora iz EPFRR-a dodijeliti projektima obnovljive energije koji ne donose jasne koristi za ruralna područja u kojima se provode kako bi se izbjegao opoziv sredstava namijenjenih u tu svrhu.

5. preporuka – Bolji odabir projekata kojim se uzimaju u obzir dodana vrijednost za ruralna područja i održivost projekata

Kako bi ublažila rizike povezane s velikim iznosima proračunskih sredstava za fokus-područje 5C u spoju s niskim stopama izvršenja i nezadovoljavajućim postupcima odabira, Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala dodatno naglašavati potrebu za primjenom relevantnih postupaka odabira kako bi se potpora pružala isključivo održivim projektima obnovljive energije koji donose jasne koristi za održivi ruralni razvoj.

Ciljni rok provedbe: kraj 2018.

Ovo je izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Phil Wynn Owen, na sastanku održanom u Luxembourgu 10. siječnja 2018.

Pojmovnik i pokrate

AEBIOM: Europsko udruženje za biomasu

Anaerobna digestija: Proces kojim se organska tvar, kao što je životinjski otpad ili otpad od hrane, razgrađuje radi dobivanja bioplina i organskog gnojiva.

Analiza životnog ciklusa: Višefazni postupak izračuna učinka određenog proizvoda ili usluge na okoliš tijekom njihova životnog ciklusa.

Bioenergija: Energija proizvedena iz biomase.

Biogospodarstvo: Oni dijelovi gospodarstva u kojima se biološki resursi iz kopna i mora, kao što su usjevi, šume, ribe, životinje i mikroorganizmi, koriste za proizvodnju hrane, materijala i energije.

Biomasa: Biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla) šumarstva i povezanih industrija, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv dio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla.

Centralizirano grijanje ili centralizirano hlađenje: Distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnog izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi korištenja za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa.

CO₂: Ugljikov dioksid

Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora: Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.)

Državna potpora: Potpora koju pruža država članica na temelju koje njezini primatelji ostvaruju gospodarsku prednost. Može se sastojati od izravne financijske potpore ili neizravne potpore, kao što su porezne povlastice, bolji uvjeti za kupovinu ili najam zemljišta, davanje zajma ili jamstva za uzimanje zajma od banke po povoljnijim uvjetima u odnosu na uobičajene tržišne stope itd.

EEG: njem.: Erneuerbare-Energien-Gesetz (Zakon o obnovljivim izvorima energije)

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR): Cilj je Europskog fonda za regionalni razvoj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju unutar Europske unije umanjivanjem glavnih regionalnih neuravnoteženosti. To se postiže s pomoću financijske potpore za izgradnju infrastrukture i ulaganja u proizvodnju kojima se otvaraju radna mjesta, ponajprije namijenjene poduzećima.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO): Savjetodavno tijelo koje čini službenu platformu u okviru koje predstavnici europskih socijalno-strukovnih interesnih skupina i drugi mogu izraziti svoje mišljenje o pitanjima u vezi s EU-om.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR): Cilj je Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj pomoći ruralnim područjima u EU-u u suočavanju sa širokim rasponom gospodarskih i društvenih izazova te izazova povezanih s okolišem.

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF): Europski strukturni i investicijski fondovi skupina su pet zasebnih fondova čiji je cilj umanjiti regionalne neuravnoteženosti u EU-u, s utvrđenim okvirima politike za sedmogodišnje proračunsko razdoblje obuhvaćeno višegodišnjim financijskim okvirom. Tih pet fondova čine Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (KF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

Fokus-područja: Europska unija utvrdila je šest prioriteta za ruralni razvoj. Ti su prioriteti podijeljeni na 18 „fokus-područja” kako bi se bolje utvrdili ciljevi za svaki prioritet i olakšala izrada programa.

Fokus-područje 5C: Fokus-područje za „obnovljivu energiju” – obuhvaća široki raspon ciljeva, među ostalim poticanje opskrbe i uporabe obnovljivih izvora energije, kao i nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina za potrebe biogospodarstva.

GU: Odjeli i službe Europske komisije poznati kao glavne uprave (GU).

GU AGRI: Glavna uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj

GU CLIMA: Glavna uprava Europske komisije za klimatsku politiku

GU ENER: Glavna uprava Europske komisije za energetiku

GU ENV: Glavna uprava Europske komisije za okoliš

Korištenje zemljišta, prenamjena korištenja zemljišta i šumarstvo (LULUCF): Sektor inventara stakleničkih plinova koji obuhvaća emisije i uklanjanja stakleničkih plinova uzrokovane korištenjem zemljišta, promjenama u korištenju zemljišta i šumarskim djelatnostima koje su izravna posljedica ljudskog djelovanja. Kao i u drugim gospodarskim sektorima, korištenje zemljišta, prenamjena korištenja zemljišta i šumarstvo utječu na globalno kruženje ugljika. Aktivnosti obuhvaćene korištenjem zemljišta, prenamjenom korištenja zemljišta i šumarstvom mogu povećati ili smanjiti stakleničke plinove u atmosferi, pri čemu imaju ili negativan (npr. krčenje šuma) ili pozitivan (obnova šuma i ponovno pošumljavanje) učinak na klimatske promjene.

Kriteriji održivosti: Skup kriterija za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koji su utvrđeni Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora i Prijedlogom direktive o energiji iz obnovljivih izvora II., a odnose se na prakse uporabe zemljišta i gospodarenja šumama, uštede emisija stakleničkih plinova i učinkovitost energetske pretvorbe u svrhu jamčenja okolišne održivosti bioenergije.

LEADER: Metoda lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice koja se upotrebljava za mobiliziranje i razvoj ruralnih zajednica s pomoću lokalnih javno-privatnih partnerstva (lokalnih akcijskih skupina). Naziv je francuski akronim za Liaison Entre Actions de Développement de lʼEconomie Rurale (Poveznice između djelovanja za razvoj ruralnog gospodarstva).

LIFE: fr.: L’Instrument Financier pour l’Environnement Financijski instrument EU-a za pružanje potpore projektima u području okoliša, očuvanja prirode i klimatske politike u EU-u.

Mjerne jedinice za energiju

• toe – tona ekvivalenta nafte, odnosno količina energije ispuštene sagorijevanjem jedne tone sirove nafte, približno 42 GJ.
  ktoe – jedan kilogram (tisuću) tona ekvivalenta nafte
  Mtoe – milijun tona ekvivalenta nafte
• kW – kilovat
• MWh/kWh – megavat sat / kilovat sat

MSP: Mala i srednja poduzeća

Neizravna prenamjena zemljišta: Prenamjena zemljišta do koje dolazi zbog premještanja poljoprivredne proizvodnje, odnosno u slučajevima u kojima se postojeće poljoprivredno zemljište prenamjeni za proizvodnju energetskih usjeva, kao što su kukuruz, slonova trava ili vrba, a proizvodnja hrane i hrane za životinje proširi se na prethodno nepoljoprivredno zemljište, primjerice na šume, pašnjake, tresetna zemljišta, močvare i druge ekosustave bogate ugljikom. Prenamjenom tih vrsta zemljišta u poljoprivredno zemljište može doći do povećanja emisija CO₂.

NREAP: Nacionalni akcijski planovi za obnovljivu energiju, u skladu s člankom 4. Direktive o energiji iz obnovljivih izvora.

Obnovljiva energija: Energija prikupljena iz obnovljivih izvora koji se prirodno obnavljaju tijekom ljudskog životnog vijeka, a to su primjerice sunčeva svjetlost, vjetar, biomasa i geotermalna toplina.

Obvezne kvote: Minimalni udjeli obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora energije na razini distributera električne energije, dobavljača energije ili ponekad čak velikih potrošača energije, koje definiraju nacionalne, regionalne ili lokalne vlade.

Obzor 2020.: Program EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014. – 2020.

Poticajne cijene: Program potpore u okviru kojeg se proizvođačima energije iz obnovljivih izvora za svaku jedinicu energije proizvedene i proslijeđene u mrežu električne energije plaćaju fiksne cijene električne energije. Plaćanje poticajne cijene (engl. feed-in tariff) zajamčeno je tijekom određenog razdoblja, koje je često povezano s gospodarskim životnim ciklusom određenog projekta obnovljive energije (obično između 10 i 25 godina).

Poticajne premije: Program potpore u okviru kojeg se električna energija iz obnovljivih izvora energije u pravilu prodaje na tržištu električne energije, a proizvođači uz tržišnu cijenu svoje proizvedene električne energije primaju i premiju. Poticajna premija (engl. feed-in premium) može biti fiksna (odnosno pružati se po stalnoj stopi neovisno o tržišnim cijenama) ili promjenjiva (odnosno s promjenjivim stopama ovisno o promjenama tržišnih cijena).

Potrošač vlastite energije (potrošač vlastite energije iz obnovljivih izvora): Aktivni potrošač koji troši i može skladištiti i prodavati električnu energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu unutar vlastitih prostora, uključujući stambene zgrade, lokacije na kojima se pružaju komercijalne ili zajedničke usluge ili zatvoreni distribucijski sustav, pod uvjetom da, za potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora koji nisu kućanstva, te djelatnosti ne predstavljaju njihovu glavnu komercijalnu ili stručnu djelatnost.

„Pregled zdravstvenog stanja” ZPP-a: Tijekom 2009. godine različiti sastavni dijelovi ZPP-a ispitani su i prilagođeni kako bi se ZPP usmjerio na uravnotežen razvoj koji je pogodan za okoliš. Ta je prilagodba nazvana „pregledom zdravstvenog stanja”.

Program ruralnog razvoja (PRR): Dokument o planiranju i praćenju provedbe politike ruralnog razvoja na regionalnoj ili nacionalnoj razini koji je pripremila određena država članica ili regija, a Komisija odobrila.

Programsko razdoblje: Razdoblje za provedbu politike ruralnog razvoja koje se podudara s višegodišnjim financijskim okvirom EU-a. Tekuće je programsko razdoblje 2014. – 2020. Prethodilo mu je programsko razdoblje 2007. – 2013.

Ruralno testiranje: Cilj je „ruralnog testiranja” razumjeti učinke intervencije vladine politike i zajamčiti pravedne i ravnomjerne rezultate politika u ruralnim područjima. Odnosi se na pronalazak najboljih načina provedbe politika u ruralnim područjima.

Sporazum o partnerstvu: Dokument koji priprema država članica uz sudjelovanje partnera, u kojem su utvrđeni strategija, prioriteti i mehanizmi države članice za uporabu europskih strukturnih i investicijskih fondova na djelotvoran i učinkovit način. Odobrava ga Komisija nakon procjene i dijaloga s državom članicom.

Staklenički plinovi: Plinovi koji djeluju kao pokrivač u Zemljinoj atmosferi, zadržavaju toplinu i zagrijavaju Zemljinu površinu kroz pojavu koja je poznata kao „efekt staklenika”. Glavne stakleničke plinove čine ugljični dioksid (CO₂), metan (CH₄), dušikov oksid (N₂O) i fluorirani plinovi (HFC-ovi, PFC-ovi, SF₆ i NF₃).

SWOT analiza: Metoda utvrđivanja prednosti (strengths), nedostataka (weaknesses), prilika (opportunities) i prijetnji (threats) povezanih s određenom organizacijom ili regijom, koja se koristi u okviru PRR-ova.

Trijalog: Tripartitni sastanci o zakonodavnim prijedlozima na kojima sudjeluju predstavnici Parlamenta, Vijeća i Komisije. Svrha je tih sastanaka postići dogovor o paketu izmjena koji prihvaćaju i Vijeće i Parlament. Komisija djeluje kao posrednik u svrhu olakšavanja postizanja dogovora između suzakonodavaca.

Ugljični otisak: Količina stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu tijekom životnog ciklusa bilo kojeg proizvoda ili djelatnosti izražena u ekvivalentima ugljičnog dioksida (CO₂e).

Višegodišnji financijski okvir (VFO): Višegodišnji plan potrošnje EU-a kojim prioriteti politike EU-a dobivaju financijski oblik. Primjenjuje se na sedmogodišnje razdoblje.

Zajednice energije iz obnovljivih izvora: Malo ili srednje poduzeće (MSP) ili neprofitna organizacija čiji dioničari ili članovi surađuju u proizvodnji, distribuciji, skladištenju energije iz obnovljivih izvora ili njezinoj opskrbi.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP): Niz zakonskih akata i praksi koje je Europska unija usvojila s ciljem utvrđivanja zajedničke, jedinstvene politike u području poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Zajednički okvir za praćenje i evaluaciju (ZOPE): Okvir za praćenje i evaluaciju u području ruralnog razvoja na razini cijelog EU-a u programskom razdoblju 2007. – 2013. U programskom razdoblju 2014. – 2020. tim su okvirom obuhvaćena oba stupa ZPP-a (EPFRR i EFJP).

Zajednički sustav praćenja i evaluacije (ZSPE): Dio ZOPE-a – pravila i postupci koji se odnose na ruralni razvoj (II. stup ZPP-a).

Zeleni certifikat: Roba kojom se može trgovati i kojom se dokazuje da je određena energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU–a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće zaduženo za područje „Održiva uporaba prirodnih resursa”, kojim predsjeda član Suda Phil Wynn Owen. Reviziju je predvodio član Suda Samo Jereb, a potporu ataše u njegovu uredu Jerneja Vrabič i glavni rukovoditelj Michael Bain. Uži revizorski tim činili su Ramona Bortnowschi i Els Brems, a na reviziji su radili i revizori Rusalija Nikolova, Anžela Poliulianaitė, Maria Eulàlia Reverté i Casas, Frédéric Soblet, Pekka Ulander i Jolanta Žemailaitė. Jezičnu podršku pružali su Miroslava Čakalova–Sidi i Richard Moore, a tajničke poslove obavljala je Terje Teppan–Niesen.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

PDF	ISBN 978-92-872-9207-0	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/085582	QJ-AB-18-002-HR-N
HTML	ISBN 978-92-872-9227-8	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/098294	QJ-AB-18-002-HR-Q

© Europska unija, 2018.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj:
  • 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
  • na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: http://europa.eu

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: https://publications.europa.eu/hr/web/general-publications/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti http://europa.eu/contact).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.