Odgovor EU-a na izbjegličku krizu: pristup na temelju „žarišnih točaka”

Sažetak

I

Isprva 2014., a još i više 2015. godine došlo je do naglog povećanja ukupnog broja pridošlih migranata u Europu: u tom je razdoblju više od 1 milijuna ljudi krenulo na opasno putovanje te su prešavši Sredozemno more stigli u Europu kao nezakoniti migranti.

II

Ovo je izvješće posvećeno ključnoj sastavnici upravljanja migracijskim lancem koja je uvedena u svibnju 2015. Europskim migracijskim programom: pristupu na temelju „žarišnih točaka”.

III

Odgovornost za sve aspekte graničnih kontrola i obrade zahtjeva za azil snose u prvom redu države članice EU-a. Komisija je stoga uvela novi pristup na temelju „žarišnih točaka” kako bi pomogla Grčkoj i Italiji, najizloženijim državama članicama, da se suoče s iznenadnim dramatičnim povećanjem broja nezakonitih migranata koji su pristigli na njihove vanjske granice tijekom 2015. i 2016. godine. Cilj tog pristupa bio je pružiti državama članicama operativnu potporu kako bi se zajamčilo da se pristigli migranti identificiraju i registriraju, da im se uzmu otisci prstiju te da ih se uputi na odgovarajuće daljnje postupanje. Općenito govoreći, Sud je utvrdio da je pristup na temelju žarišnih točaka doprinio poboljšanju upravljanja migracijama u dvjema najizloženijim državama članicama, u vrlo teškim okolnostima koje se stalno mijenjaju, i to povećanjem njihovih prihvatnih kapaciteta, poboljšanjem postupaka registracije i jačanjem koordinacije mjera potpore.

IV

Pri odabiru lokacija žarišnih točaka u objema zemljama opravdano su se uzele u obzir glavne ulazne točke i raspoloživost postojećih objekata. Međutim, njihova je uspostava trajala duže nego što je to bilo planirano. U Grčkoj su u ožujku 2016. djelovale četiri žarišne točke od pet planiranih, a posljednja je započela s radom u lipnju 2016. U Italiji su u ožujku 2016. djelovale četiri žarišne točke od šest planiranih te se i dalje radilo na uspostavi dviju dodatnih žarišnih točaka koje do kraja veljače 2017. još nisu započele s radom. Unatoč znatnoj potpori EU-a prihvatni objekti na kraju 2016. u objema zemljama još nisu bili prikladni za odgovarajući prihvat (Italija) i smještaj (Grčka) svih pristiglih migranata. I dalje je manjkalo prikladnih objekata za smještaj i obradu maloljetnika bez pratnje u skladu s međunarodnim standardima, kako u žarišnim točkama tako i na sljedećoj razini prihvata.

V

Komisija i mjerodavne agencije EU-a poduprle su nastojanja država članica stavivši na raspolaganje stručnjake te financijske i tehničke resurse, kao i pruživši savjete i koordinaciju. Kapacitet tih agencija za pružanje navedene potpore uvelike je ovisio o resursima koje su na raspolaganje stavile države članice, a isto vrijedi i danas. Osim toga, stručnjake se često slalo na teren na vrlo kratko vrijeme, što je smanjilo njihovu učinkovitost. Trenutačno se radi na pronalasku rješenja za te nedostatke davanjem novih (ili planiranih) ovlasti mjerodavnim agencijama.

VI

Koordinacija pristupa temeljenog na žarišnim točkama u objema zemljama olakšana je zahvaljujući prisutnosti osoblja Komisije i agencija koje je radilo na toj koordinaciji te, na operativnoj razini, zahvaljujući regionalnim jedinicama za posebne namjene, iako njihovu ulogu u pristupu na temelju žarišnih točaka tek treba do kraja utvrditi. Standardni operativni postupci ključna su sastavnica za jasniju podjelu odgovornosti i usklađivanje postupaka, posebno u slučajevima u kojima djeluju brojni različiti akteri, primjerice u okviru trenutačnog pristupa na temelju žarišnih točaka. Italija je uspostavila standardne operativne postupke za žarišne točke te ih primjenjuje i u žarišnim točkama i u drugim lukama iskrcaja koje služe kao žarišne točke. Njihova uspostava u Grčkoj još je u tijeku. Koordinacija na razini pojedinačnih žarišnih točaka i dalje je nehomogena, a središnja tijela u državama članicama, iako je utvrđeno da su upravo ona odgovorna za sveukupno upravljanje žarišnim točkama, barem u Grčkoj, tek trebaju u potpunosti preuzeti tu odgovornost. Komisija je redovito i opsežno pratila napredak i probleme u žarišnim točkama te izvješćivala o njima, no određene informacije ne razmjenjuju se među različitim akterima i nedostaju izvješća o pojedinim ključnim pokazateljima uspješnosti.

VII

I u Grčkoj i Italiji pristupom na temelju žarišnih točaka zajamčila se pravilna identifikacija, registracija i uzimanje otisaka prstiju većine migranata pristiglih 2016., kao i provjera njihovih podataka u relevantnim sigurnosnim bazama podataka. U tom je pogledu pristup na temelju žarišnih točaka doprinio boljem upravljanju priljevom migranata. U okviru pristupa na temelju žarišnih točaka migrante je također potrebno uputiti na odgovarajuće daljnje postupanje, tj. na podnošenje zahtjeva za azil u predmetnoj državi članici, premještanje u drugu državu članicu (u relevantnim slučajevima) ili povratak u zemlju podrijetla (ili tranzita). Daljnje postupanje često je sporo i obilježeno raznim zastojima, što može nepovoljno utjecati na djelovanje žarišnih točaka.

VIII

Sud Komisiji iznosi niz preporuka kako bi državama članicama pomogla poboljšati pristup na temelju žarišnih točaka u pogledu kapaciteta žarišnih točaka, postupanja s maloljetnicima bez pratnje, slanja stručnjaka na teren te uloga i odgovornosti u okviru pristupa na temelju žarišnih točaka. Sud također preporučuje Komisiji da evaluira i dodatno razradi pristup na temelju žarišnih točaka u svrhu optimizacije pomoći EU-a upravljanju migracijama.

Uvod

Kontekst

01

Isprva 2014., a još i više 2015. godine došlo je do naglog povećanja ukupnog broja pridošlih migranata u Europu: u tom je razdoblju više od 1 milijuna ljudi prešlo Sredozemno more te su stigli u Europu kao nezakoniti migranti¹. Priljev migranata na vanjskim granicama EU-a općenito je donio mješavinu tražitelja azila i ekonomskih migranata. Osim toga, među migrantima je bilo mnogo djece i maloljetnika bez pratnje kojima je potrebna posebna pozornost i skrb.

02

Tijekom 2014. većina migranata pristigla je srednjomediteranskom rutom (tj. iz sjeverne Afrike u Italiju), no tijekom 2015. došlo je do promjene te je ukupno oko 850 000 ljudi pristiglo istočnomediteranskom rutom (tj. iz Turske u Grčku, vidi sliku 1.).Dugotrajna kriza u Siriji bila je jedan od glavnih čimbenika koji su utjecali na povećanje broja pridošlica iz Turske, kao što se može vidjeti iz prikaza po državljanstvu na slici 2. Velik priljev u Grčku znatno se smanjio u razdoblju od travnja 2016. naovamo, dok je broj pridošlica u Italiju ostao na razini iz prethodnih godina, pri čemu je ukupan broj onih koji su tijekom 2016. preko mora došli u Italiju i Grčku dosegnuo približno 350 000 ljudi.

03

Kalendar odgovora EU-a na migracijsku krizu nalazi se u prilogu I.

Okvir predmetne politike

Zajednički europski sustav azila

04

Azil se odobrava osobama koje bježe od progona ili velike opasnosti u vlastitoj zemlji te im je stoga potrebna međunarodna zaštita. Azil je temeljno pravo i odobravanje azila međunarodna je obveza koja proizlazi iz Ženevske konvencije iz 1951. u vezi sa statusom izbjeglica.

05

Zajednički europski sustav azila (CEAS, engl. Common European Asylum System) uspostavljen je kao glavni pravni okvir i okvir politike azila. Taj se sustav uspostavlja i razrađuje od 1999. godine, a trenutačno ga se opet preispituje². Sastoji se od niza direktiva i uredbi čiji je glavni cilj uspostaviti minimalne zajedničke standarde za sve države članice u pogledu postupanja s osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita.

06

Jedna od njegovih ključnih sastavnica je i Dablinska uredba³, kojom se utvrđuju kriteriji i mehanizmi za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a to je u načelu prva zemlja u koju tražitelji uđu.

Došlo je toga da se mali broj država članica morao suočiti s velikom većinom tražitelja azila, što je izazvalo opterećenje njihovih sustava azila. U travnju 2016. Komisija je iznijela prijedloge reforme zajedničkog europskog sustava azila⁴. Ti prijedlozi između ostaloga uključuju mehanizam rješavanja situacija u kojima dolazi do nerazmjernog pritiska na sustave azila država članica.

07

Osim toga, prema postojećim dablinskim pravilima migrante bi trebalo vratiti u prvu zemlju EU-a u koju su ušli kako bi u njoj mogli podnijeti zahtjev za azil (umjesto da nastave putovanje do željene zemlje). Međutim, „dablinski transferi” u Grčku iz drugih država članica obustavljeni su 2011. nakon dviju presuda Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije u kojima su utvrđeni sustavni nedostaci u grčkom sustavu azila.

08

Grčke vlasti otad ulažu stalne napore ne bi li poboljšale funkcioniranje svojeg sustava azila, uz pomoć Komisije, ureda EASO te drugih država članica i organizacija. Tijekom 2016. Komisija je iznijela nekoliko preporuka o mjerama koje Grčka treba poduzeti kako bi njezin sustav azila dobro funkcionirao, čime su stvoreni uvjeti za postupnu ponovnu uspostavu transfera u skladu s Dablinskom uredbom⁵.

Europski migracijski program

09

Zbog velikog broja pridošlica 2015. (vidi sliku 3.) na vanjskim granicama EU-a u Grčkoj i Italiji stvorilo se nerazmjerno opterećenje, zbog čega je njihovim sustavima upravljanja granicama i azila bila potrebna potpora EU-a. S obzirom na to da je velik broj tih migranata nastavio putovanje u druge europske zemlje (npr. zapadnobalkanskom rutom), također je došlo do povećanog opterećenja sustava tih zemalja za upravljanje granicama, prihvat i azil (vidi sliku 4.).

10

U tom je kontekstu Europska komisija u svibnju 2015. predstavila Europski migracijski program⁶ u kojem je utvrđen sveobuhvatan pristup upravljanju migracijama. Program obuhvaća hitne mjere čiji je cilj, na primjer, spašavanje života na moru, borba protiv zločinačkih krijumčarskih mreža i pomoć najizloženijim državama članicama da se suoče s velikim brojem pridošlica, kao i dugoročnije mjere poput osiguravanja vanjskih granica Europe, smanjenja poticaja za nezakonite migracije i oblikovanja nove politike u području zakonite migracije.

Pristup na temelju „žarišnih točaka”

11

Jedna od ključnih operativnih mjera predloženih u Programu bila je uspostava novog pristupa na temelju „žarišnih točaka” radi upravljanja priljevom velikog broja migranata. Pristup na temelju žarišnih točaka nastao je kao hitan odgovor na veliku migracijsku krizu i morao se uvoditi u vrlo teškim i promjenjivim okolnostima. Žarišna točka definirana je kao područje na vanjskoj granici EU-a koje se suočava s nerazmjernim migracijskim pritiskom. Većina migranata ulazi u Uniju preko tih žarišnih točaka te bi EU, prema navodima Komisije, upravo na tim mjestima trebao pružati operativnu potporu kako bi se zajamčilo da se pristigli migranti registriraju i prema pojedinačnom slučaju upute na odgovarajuće daljnje postupanje prema nacionalnim propisima (vidi sliku 5.).

12

Pristup na temelju žarišnih točaka opisan je u nastavku: „[…] Europski potporni ured za azil, Frontex i Europol [će] raditi na terenu s najizloženijim državama članicama u cilju brzog identificiranja i registriranja migranata koji pristižu te uzimanja njihovih otisaka prstiju. Rad će se agencija međusobno nadopunjavati. Osobe koje zatraže azil bit će odmah preusmjerene u postupak odobravanja azila pri čemu će Europski ured za pružanje podrške u pitanjima azila (EASO) pomagati da se zahtjevi za azil obrade što je brže moguće. Za osobe kojima nije potrebna zaštita, Frontex će pomoći državama članicama koordiniranjem vraćanja ilegalnih migranata. Europol i Eurojust pružit će potporu državama članica[ma] domaćin[im]a u istragama radi razbijanja mreža za krijumčarenje i trgovanje”⁷ (vidi okvir 1.).

13

Operativni okvir kojim je uređen „pristup na temelju žarišnih točaka” prvotno je iznesen u „objašnjenju” koje je povjerenik Avramopoulos 15. srpnja 2015. poslao ministrima pravosuđa i unutarnjih poslova⁸. Tada iznesena načela ponovljena su u prilogu Komunikaciji Komisije iz rujna 2015.⁹ U skladu s tim načelima pristupom na temelju žarišnih točaka Komisiji i agencijama želi se pružiti operativni okvir kako bi svoju potporu (u vidu „timova za potporu upravljanju migracijama”) mogle usmjeriti tamo gdje je najpotrebnija na terenu, te kako bi koordinirale svoje intervencije i blisko surađivale s vlastima države članice domaćina. Timovi za potporu mogu djelovati isključivo u suradnji s državom članicom domaćinom i pod njezinom punom kontrolom jer državne vlasti imaju isključivu nadležnost za uspostavu (po potrebi uz pomoć sredstava EU-a) funkcionalne infrastrukture za prihvat i registraciju te upravljanje tom infrastrukturom, kao i za provedbu potrebnih postupaka registracije i daljnjeg postupanja.

Daljnje postupanje

14

Nakon registracije i uzimanja otisaka prstiju državljane zemalja izvan EU-a koji dolaze nezakonitim putem potrebno je uputiti na jedan od triju sljedećih postupaka obrade¹³ (vidi grafički prikaz pristupa na temelju „žarišnih točaka” u prilogu II.):

• nacionalni sustav azila u zemlji dolaska (ako migrant podnese zahtjev za azil i ako se smatra da mu je potrebna međunarodna zaštita)
• Program hitnog premještanja (vidi odlomak 16.) ili
• sustav vraćanja osoba (ako migrant ne zatraži međunarodnu zaštitu ili se smatra da mu ona nije potrebna).

15

Sustav azila i sustav vraćanja osoba komplementarni su dijelovi djelotvornog upravljanja priljevom migranata te su uređeni postojećim europskim uredbama i direktivama, kao što su Uredba o sustavu EURODAC (o uzimanju otisaka prstiju) i Dablinska uredba (vidi odlomak 6.) te Direktiva o postupcima azila, Direktiva o uvjetima prihvata i Direktiva o vraćanju osoba.

16

Program premještanja, s druge strane, privremeni je mehanizam čiji je cilj preraspodijeliti osobe kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita kako bi se zajamčilo pravedno opterećenje država članica i smanjio pritisak na najizloženije države članice. Europska komisija predložila je taj program premještanja, koji je zapravo privremeno izuzeće od dablinskog mehanizma (koji je opisan u odlomku 6. u prethodnom dijelu teksta), u sklopu svojeg migracijskog programa u svibnju 2015. S obzirom na veliki broj pridošlica te izrazito snažan pritisak na sustave azila i prihvatne objekte najizloženijih država članica Komisija je predložila aktivaciju sustava za hitne intervencije koji je predviđen UFEU-om¹⁴. Na temelju tog prijedloga Vijeće je u rujnu 2015. donijelo dvije odluke¹⁵ kojima je uspostavljen privremeni program premještanja. Cilj mu je bio u razdoblju od rujna 2015. do rujna 2017. iz Grčke i Italije premjestiti ukupno oko 106 000 podnositelja zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita u druge države članice koje bi time postale odgovorne za razmatranje njihovih zahtjeva za azil.

17

Stoga je pristup na temelju žarišnih točaka, u kojem se naglasak stavlja na identifikaciju, registraciju i uzimanje otisaka prstiju migranata po njihovu dolasku, zamišljen da olakša daljnje postupanje te ga se čak može smatrati nužnim preduvjetom za djelotvornost daljnjeg postupanja.

Povezane mjere u okviru predmetne politike

18

Osim raznih kratkoročnih mjera predloženih u Europskom migracijskom programu, uključujući pristup na temelju žarišnih točaka i privremeni mehanizam premještanja, taj program sadržava i druge, dugoročnije mjere usmjerene na bolje upravljanje migracijama poput boljeg upravljanja granicama i mjera čiji je cilj otklanjanje uzroka koji su u korijenu nezakonitih migracija. U nastavku je ukratko predstavljeno nekoliko najvažnijih mjera koje su dogovorene tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom.

Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku

19

Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku uspostavljen je na sastanku na vrhu o migracijama održanom u Valletti 12. studenoga 2015. Zbog dosad nezabilježene razine neprekidnih nezakonitih migracija uzajamni fond osnovan je radi pružanja potpore najugroženijim i najproblematičnijim afričkim zemljama u regiji Sahel i području jezera Čad te na Rogu Afrike i sjeveru Afrike. Cilj je uzajamnog fonda doprinijeti otklanjanju uzroka koji su u korijenu destabilizacije, raseljavanja i nezakonitih migracija u zemljama podrijetla, tranzita i odredišta, i to promicanjem ekonomskih prilika i jednakih mogućnosti te sigurnosti i razvoja. U uzajamnom fondu objedinjuju se financijska sredstva iz različitih financijskih instrumenata kojima Europska komisija upravlja u okviru proračuna EU-a i Europskog razvojnog fonda. Ta su sredstva na dan 31. prosinca 2016. iznosila približno 2,4 milijarde eura, čemu se pribrajaju dodatna sredstva država članica EU-a i drugih donatora u visini od 152 milijuna eura.

Izjava EU-a i Turske

20

Države članice EU-a i Turska postigle su 18. ožujka 2016. dogovor o nizu mjera za smanjenje ili zaustavljanje priljeva nezakonitih migranata koji iz Turske prelaze na grčke otoke¹⁶. Na temelju te izjave svi migranti pristigli na grčke otoke i dalje će se propisno registrirati te će grčke vlasti u žarišnim točkama pojedinačno obrađivati sve zahtjeve u skladu s Direktivom o postupcima azila. Migranti koji ne zatraže azil ili čiji se zahtjev u skladu s tom direktivom bude smatrao neutemeljenim ili nedopuštenim bit će vraćeni u Tursku. Za svakog Sirijca koji s grčkih otoka bude vraćen u Tursku jedan će Sirijac biti preseljen iz Turske u EU. To je u Grčkoj znatno utjecalo na djelovanje žarišnih točaka i pristupa koji se na njima temelji.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu

21

Tijekom aktualne migracijske krize postalo je jasno da je šengenski prostor bez unutarnjih granica održiv isključivo pod uvjetom da se djelotvorno osiguraju i zaštite vanjske granice, što je pitanje od zajedničkog interesa. U Europskom migracijskom programu stoga je prepoznata potreba da upravljanje vanjskim granicama mora postati zajednička odgovornost država članica i EU-a. Komisija je u prosincu 2015. poduzela daljnje korake i uvela paket mjera s ciljem osiguravanja granica EU-a, djelotvornijeg upravljanja migracijama i poboljšanja unutarnje sigurnosti EU-a.

22

Ključni element tog paketa bio je prijedlog uredbe o osnivanju nove agencije – europske granične i obalne straže – te o objedinjavanju neovisnih resursa te nove agencije s resursima tijela država članica odgovornih za upravljanje granicama. Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o novoj agenciji u vrlo kratkom roku te je ona započela s radom 6. listopada 2016. Ovlasti europske granične i obalne straže¹⁷ znatno su šire od ovlasti Frontexa: broj stalno zaposlenog osoblja bit će dvostruko veći te će joj na raspolaganju stajati pričuvna skupina za brzu intervenciju koja će okupljati 1500 stručnjaka, čime će smanjiti ovisnost o doprinosima država članica.

Financiranje

23

Financijska sredstva i potpora za uspostavu i rad žarišnih točaka osiguravaju se iz mnogo različitih izvora među kojima su EU, agencije EU-a, vlasti država članica te međunarodne i nevladine organizacije.

24

Sredstva EU-a (vidi sliku 6.) koja uključuju potporu pristupu na temelju žarišnih točaka dostupna su Grčkoj i Italiji u okviru sredstava koja su im dodijeljena iz Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) te Fonda za unutarnju sigurnost (FUS), koji obuhvaćaju razdoblje 2014. – 2020. Također su im dostupna u okviru pomoći za hitne slučajeve iz FAMI-ja i FUS-a. Kad je riječ o Grčkoj, za rješavanje humanitarne situacije dostupan je i Instrument za hitnu potporu¹⁸. Države članice sufinanciraju mjere za koje im se dodjeljuju sredstva iz FAMI-ja i FUS-a, dok se pomoć za hitne slučajeve može financirati iz proračuna EU-a u visini od 100 %. Iznosi isplaćeni do trenutka obavljanja revizije isplate su predujmova izvršene grčkim i talijanskim vlastima, odnosno međunarodnim organizacijama i agencijama EU-a.

Slika 6

Financijska potpora EU-a (u milijunima eura)

	GRČKA		ITALIJA
	Dodijeljeno	Isplaćeno	Dodijeljeno	Isplaćeno
FAMI	585	247	365	55
Nacionalni programi FAMI-ja 2014. – 2020.	295	45	348	44
Pomoć za hitne slučajeve iz FAMI-ja za države članice	126	101	16	10
Pomoć za hitne slučajeve iz FAMI-ja za međunarodne organizacije / agencije EU-a	165	101	1	1
FUS	277	75	291	36
Nacionalni programi FUS-a 2014. – 2020.	215	26	245	29
Pomoć za hitne slučajeve iz FUS-a za države članice	52	42	46	7
Pomoć za hitne slučajeve iz FUS-a za međunarodne organizacije / agencije EU-a	10	7	0	0
Instrument za hitnu potporu (ugovoreno)	192	127	0	0
UKUPNO	1 055	448	656	91

Izvor: Europska komisija: informativni članak „Potpora EU-a Grčkoj” od 8. 12. 2016., Prilog 8. dokumentu COM(2015) 510 final od 14. 10. 2015. „Upravljanje izbjegličkom krizom: trenutačno stanje provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskoga migracijskog programa” ažuriran na dan 4. 12. 2016. te intranet „HOPE” GU-a za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu, stanje na dan 15. 12. 2016. Eventualne razlike u (među)zbrojevima nastale su zaokruživanjem.

Grčka

25

Zbog kašnjenja s početkom uporabe fondova i uspostavom sustava upravljanja i kontrole u Grčkoj, u spoju s ograničenjima državnoga proračuna u pogledu sufinanciranja rashoda EU-a, tijekom 2016. nisu potvrđeni nikakvi rashodi u 2015. iz sredstava dodijeljenih Grčkoj iz FAMI-ja/FUS-a¹⁹. Komisija je izvijestila da je od početka 2015.²⁰ iz FAMI-ja/FUS-a izdvojila više od 352 milijuna eura sredstava za hitne slučajeve te dodatna 192 milijuna eura u humanitarnoj pomoći²¹ u okviru Instrumenta za hitnu potporu. Dobar dio tih sredstava bio je usmjeren na aktivnosti na grčkom kopnu (na kojem je u studenome 2016. i dalje bilo prisutno oko 45 000 migranata²²), dok Komisija procjenjuje da je gotovo 100 milijuna eura izdvojeno za potporu širokom spektru aktivnosti na otocima i u žarišnim točkama.

26

Projekti za koje je Komisija izdvojila sredstva u okviru pomoći za hitne slučajeve iz FAMI-ja i FUS-a uključuju pružanje skloništa i smještaja, prehrane, zdravstvene skrbi, građevinske radove za vodoopskrbne i sanitarne sustave, prijevoz od mjesta iskrcaja do žarišnih točaka, poboljšanje kapaciteta grčkih vlasti za uzimanje otisaka prstiju i modernizaciju postojećih sustava IT-a kojima se grčka policija služi za proces registracije. S obzirom na to da je većina odluka o dodjeli potpore za hitne slučajeve iz FAMI-ja i FUS-a donesena u razdoblju od listopada 2015. naovamo (obično uz razdoblje provedbe od 12 mjeseci), izvješća o uporabi sredstava zasad nisu dostupna. Isto vrijedi i za mjere u okviru Instrumenta za hitnu potporu o kojima su prve odluke donesene u ožujku 2016. Do kraja veljače 2017. Komisija još nije bila primila iscrpne informacije o uporabi tih sredstava.

Italija

27

Stanje u Italiji donekle se razlikuje od onoga u Grčkoj. U trenutku obavljanja revizije rashodi prijavljeni Komisiji²³ iz talijanskih nacionalnih programa za razdoblje do sredine listopada 2015. iznosili su 1,6 milijuna eura iz FAMI-ja (ali ne u korist žarišnih točaka), dok ih iz FUS-a nije bilo. Informacije u vezi s isplaćenim sredstvima i odabranim projektima koji su ugovoreni do sredine listopada 2016. trebale su se objaviti u ožujku 2017.

28

Kad je riječ o dijelu FAMI-ja i FUS-a koji se odnosi na pomoć za hitne slučajeve, do kraja 2016. za Italiju je izdvojeno 62,8 milijuna eura. U trenutku obavljanja revizije još nije bilo dostupno izvješće o uporabi sredstava za hitne slučajeve u žarišnim točkama.

Neizravno financiranje preko agencija EU-a

29

Kad je riječ o financijskom doprinosu preko dviju glavnih uključenih agencija EU-a (Frontexa i ureda EASO), Frontex je za rashode namijenjene žarišnim točkama prvotno izdvojio 20 milijuna eura iz svojeg proračuna za 2016.²⁴, ali je u međuvremenu (do kraja studenoga 2016.) u tu svrhu već rezervirao gotovo 35 milijuna eura. Financijska sredstva EU-a dodijeljena uredu EASO 2016. povećana su s otprilike 19,4 milijuna eura na 63,5 milijuna eura (uključujući 26 milijuna eura iz FAMI-ja/FUS-a) kako bi se namaknula sredstva za potporu koju taj ured pruža pristupu na temelju žarišnih točaka i programu premještanja²⁵.

30

Europol je 2016. iz FUS-a primio bespovratna sredstva za pomoć za hitne slučajeve u iznosu od 1,5 milijuna eura s ciljem slanja stručnjaka (gostujućih službenika) na teren u žarišne točke radi provođenja sekundarnih sigurnosnih provjera.

Opseg revizije i revizijski pristup

31

Sud je procijenio provedbu pristupa na temelju žarišnih točaka u Italiji i Grčkoj u razdoblju od prve najave takvog pristupa u Europskom migracijskom programu u svibnju 2015. do kraja ljeta 2016. Poseban naglasak stavljen je na dva glavna pitanja:

• Jesu li za potrebne žarišne točke odabrane dobre lokacije i jesu li te točke uspostavljene na vrijeme i uz dostatne kapacitete kako bi se odgovorilo na potrebe, uz pružanje prikladnih usluga potpore, potrebnih mehanizama koordinacije i prikladnih postupaka praćenja?
• Je li pristup na temelju žarišnih točaka bio djelotvoran u pogledu upravljanja priljevom migranata, omogućivši identifikaciju, registraciju i uzimanje otisaka prstiju svih migranata te pravodobno upućivanje migranata na relevantno daljnje postupanje (azil, premještanje, vraćanje)?

32

Sud se usredotočio na potporu koju su pružili sama Komisija, Frontex, ured EASO i Europol. Specifična uloga koju je imao Eurojust nije obuhvaćena jer je njegova uključenost u djelovanje žarišnih točaka bila u većoj mjeri neizravna te njegovo osoblje nije bilo prisutno na terenu. Sud također nije ispitivao obradu zahtjeva za azil, kao ni postupke premještanja ili vraćanja osoba. Iako pristup na temelju žarišnih točaka sam po sebi ne obuhvaća provedbu tih postupaka, oni su jasno povezani jer je djelotvoran pristup na temelju žarišnih točaka nužan preduvjet za uspješno daljnje postupanje. Jednako tako, zastoji koji se pojavljuju tijekom daljnjeg postupanja mogu utjecati na prikladnost žarišnih točaka. S obzirom na tu povezanost, u ovom tekstu spominju se izazovi u daljnjem postupanju koji su uočeni tijekom revizije.

33

Revizijski rad Suda sastojao se od pregleda dostupne dokumentacije, razgovora s osobljem Europske komisije i agencija²⁶, predstavnicima državnih tijela u Italiji i Grčkoj, međunarodnih organizacija²⁷ i nevladinih organizacija²⁸. Sud je također obavio terenske posjete nekolicini žarišnih točaka (Pozzallu i Trapaniju u Italiji te Lezbosu, Khiosu, i Lerosu u Grčkoj) i regionalnim jedinicama za posebne namjene u objema zemljama. Uzeta je u obzir činjenica da su nedavna krizna situacija i česte promjene okolnosti u pogledu upravljanja migracijama stvorile zahtjevan i nestabilan okvir djelovanja za Komisiju, agencije i države članice.

Opažanja

Uspostava žarišnih točaka

34

Sud je ispitao jesu li žarišne točke uspostavljene na vrijeme te jesu li njihov broj, lokacije i kapacitet bili prikladni za stvarne potrebe, jesu li pružene prikladne usluge potpore, je li omogućena potrebna koordinacija i jesu li postupci praćenja bili prikladni.

Uspostava žarišnih točaka bila je sporija od planirane te su trenutačni prihvatni kapaciteti i dalje nedovoljni

35

U skladu s odlukom Vijeća kojoj je cilj bio pomoći Italiji i Grčkoj da se bolje suoče s kriznom situacijom (vidi odlomak 16.), Italija i Grčka su 16. rujna 2015. morale Komisiji dostaviti svaka svoj plan, uključujući prikladne mjere u području azila, prvog prihvata i vraćanja migranata te povećanja kapaciteta, kvalitete i učinkovitosti svojih sustava u tim područjima.

Grčka

36

U planu koji je dostavila Komisiji Grčka je odredila pet žarišnih točaka koje je potrebno uspostaviti do kraja 2015. na „trenutačnim glavnim ulaznim točkama”: Lezbosu, Khiosu, Samosu, Lerosu i Kosu (vidi sliku 5.). Komisija u očitovanju o tom planu nije dovela u pitanje planirane lokacije žarišnih točaka jer je smatrala da je za to odgovorna država članica. Podatci o pridošlicama pokazali su da su ti otoci u to vrijeme zaista bili glavne ulazne točke migranata na grčki teritorij.

37

Žarišne točke u Moriji na Lezbosu i Vathiju na Samosu sagrađene su uporabom manjih postojećih objekata. Na preostalim su otocima krajem 2015. uspostavljeni privremeni prihvatni objekti te su grčke vlasti početkom 2016. uložile znatne napore u izgradnju žarišnih točaka koje trenutačno postoje čime su četiri žarišne točke od pet planiranih u razdoblju između siječnja i ožujka 2016. postupno pojačavale djelovanje. Došlo je do kašnjenja u odnosu na plan te identifikacija i registracija svih migranata koji su pristigli tijekom razdoblja do ožujka 2016. slijedom toga nisu bile u potpunosti zajamčene.

38

U lipnju 2016. Komisija je ocijenila da svih pet grčkih žarišnih točaka djeluje u punom kapacitetu, uz mogućnost prihvata ukupno 7450 osoba²⁹. Međutim, zbog promjene okolnosti to nije bilo dovoljno za smještaj svih migranata koji su pristigli 2016. Broj pridošlica znatno je opao nakon zatvaranja zapadnobalkanske rute i Izjave EU-a i Turske (vidi sliku 7.) na oko 50 dnevno tijekom svibnja i lipnja (u odnosu na dnevni prosjek od oko 2000 u siječnju i veljači). Od srpnja 2016. taj je broj ponovno počeo rasti, prešavši do kraja kolovoza više od 100 pridošlica dnevno. Čak i uz mnogo manje pridošlica nego ranije, sve u svemu u žarišne točke i dalje pristiže više migranata nego što ih napušta. Nakon posjeta koji je Sud obavio u srpnju 2016. populacija migranata na navedenim otocima porasla je s 8502 početkom srpnja na12 515 početkom rujna te na 16 250 početkom studenoga³⁰.

39

Migranti pridošli u žarišne točke prethodno su se, nakon obavljanja početne identifikacije, registracije i uzimanja otisaka prstiju, u roku od nekoliko dana prebacivali na kopno. To se nakon Izjave EU-a i Turske promijenilo. Novim pridošlicama više nije bilo dopušteno krenuti prema kopnu, nego su morali podnijeti zahtjev za azil u žarišnoj točki. Boravak migranata u žarišnim točkama produljio se s tranzita od nekoliko dana u mnogo dulje razdoblje (od nekoliko mjeseci).

40

Stoga u žarišnim točkama, a osobitima onima na Lezbosu, Khiosu i Samosu, vlada zabrinjavajuća gužva jer na grčke otoke pristiže više migranata nego što ih napušta³¹. Materijalni uvjeti u kampovima (kvaliteta hrane, nestašica pokrivača i nedostatak privatnosti, nedovoljan pristup zdravstvenoj skrbi, nestašica vode) predmet su kritika nevladinih organizacija kao što su Amnesty International³², Human Rights Watch³³ i Save the Children³⁴. U stambenim objektima za izbjeglice (standardnim kontejnerskim objektima) vlada velika gužva, i to do te mjere da su mnogi migranti izgradili ad hoc skloništa oko područja žarišnih točaka (vidi okvir 2.).

41

U smještajnim jedinicama neoženjeni muškarci često se ni na koji način nisu razdvajali od ostalih kategorija, poput neudanih žena, obitelji ili maloljetnika. Broj maloljetnika bez pratnje procjenjuje se na oko 2500 (rujan 2016.³⁵) i u toj zemlji u namjenskim objektima nema dovoljnih kapaciteta za njihov smještaj u skladu s međunarodnim standardima³⁶. Slijedom toga, mnogi maloljetnici bez pratnje dugo su zadržavani u žarišnim točkama u neprikladnim uvjetima³⁷ unatoč tomu što je propisano da im se mora dati prednost³⁸ (vidi okvir 3.).

42

Osoblje agencija također je bilo izloženo nasilnim prosvjedima i napadima: osoblje EU-a i drugo osoblje moralo je biti evakuirano, a pojedini dijelovi objekata u žarišnim točkama uništeni su ili oštećeni.

43

Sigurnost i zaštita, za koje je odgovorna država članica, nisu se prikladno procijenile u fazi planiranja. U početku nisu bili izrađeni nikakvi sigurnosni planovi niti su u kampovima postojali izlazi za slučaj opasnosti. O sigurnosnim pitanjima raspravljalo se na nekoliko koordinacijskih sastanaka na kojima su Komisija i agencije EU-a, u dogovoru s grčkim vlastima, razradile sigurnosni plan i postupke u slučaju opasnosti.

Italija

44

Italija je također u rujnu 2015. dostavila plan s mjerama u području azila, prvog prihvata i vraćanja migranata s ciljem jačanja svojih sustava u tim područjima. Tim planom predviđeno je ukupno šest žarišnih točaka koje su trebale biti uspostavljene i započeti s radom do kraja 2015., uz ukupni kapacitet od 2500 mjesta. U očitovanju o tom planu Komisija je istaknula da smatra da su za prvotno planirane lokacije žarišnih točaka, koje su se temeljile na dostupnosti postojećih objekata, odgovorne državne vlasti. Međutim, tim se planom nije uzelo u obzir vrijeme potrebno za prilagodbu objekata ili operativnih postupaka za upravljanje tim objektima, niti su sve predložene lokacije bile u skladu s postojećim obrascima iskrcaja.

45

Do kraja 2015. djelovale su samo dvije žarišne točke od šest predviđenih (Lampedusa i Pozzallo, vidi sliku 5.), a još dvije započele su s radom u prvim mjesecima 2016. (Trapani i Taranto). Do srpnja 2016. (kada je Sud obavio revizijski posjet) ukupni kapacitet u četirima žarišnim točkama koje su djelovale iznosio je 1600 mjesta, što očito nije dovoljno za prihvat redovnog vršnog broja pridošlica od 2000 ili više dnevno. Prema podatcima talijanskih vlasti tijekom prvih sedam mjeseci 2016. oko 70 % migranata i dalje se iskrcavalo izvan postojećih žarišnih točaka, što je povećavalo rizik od toga da se neki od pristiglih migranata ne registriraju.

46

Kako bi se riješila ta situacija talijanske su vlasti u lipnju 2016. najavile uspostavu dviju dodatnih žarišnih točaka (kao zamjenu za dvije od kojih se odustalo) koje do kraja veljače 2017. još nisu započele s radom. Osim toga, od siječnja 2016. talijanske vlasti i Komisija raspravljaju o novoj strategiji, oslanjajući se na pristup na temelju žarišnih točaka, ali bez fizičkih smještajnih objekata, i ta je rasprava još u tijeku. Tim se pristupom želi unaprijediti i druge luke iskrcaja kako bi se u njima omogućila primjena standardnih operativnih postupaka osmišljenih za pristup na temelju žarišnih točaka. Međutim, Komisija je istodobno u svojem izvješću o napretku iz studenoga³⁹ s pravom pozvala Italiju da također poduzme sve potrebne korake za otvaranje dviju dodatnih žarišnih točaka koje su najavljene.

47

Veliki razlog za zabrinutost Italije sve je veći broj maloljetnika bez pratnje koji su pristigli 2016., pri čemu ih je do kraja rujna 2016. bilo preko 20 000⁴⁰. S obzirom na manjak namjenskih objekata za maloljetnike u regijama iskrcaja, oni predugo ostaju u žarišnim točkama koje nisu prilagođene njihovim specifičnim potrebama.

Agencije EU-a pružile su znatnu potporu, ali ona uvelike ovisi o tome da države članice stave na raspolaganje dovoljno resursa

48

Komisija i agencije pružaju usluge potpore na zahtjev talijanskih i grčkih vlasti. Obje su zemlje svoje potrebe za potporom u vezi sa žarišnim točkama prvi put navele u dostavljenim planovima. Potpora se uglavnom sastoji od stručnjaka iz država članica koje Frontex i ured EASO šalju na teren kako bi pomogli s identifikacijom, provjerom državljanstva, registracijom, uzimanjem otisaka prstiju i aktivnostima ispitivanja. Frontex također pomaže s vraćanjem migranata. EASO podupire pružanje informacija o premještanju i obradu zahtjeva za premještanje u Italiji te pruža podršku pri registraciji i razmatranju zahtjeva za azil u Grčkoj. Obje agencije također osiguravaju kulturne posrednike. Europol obavlja sekundarne sigurnosne provjere slučajeva na koje se upozorilo na temelju aktivnosti tijela države članice domaćina, odnosno upozorenja koja su tim tijelima dale agencije EU-a ili druge organizacije na terenu.

49

Izvješća tih agencija pokazuju da je na teren poslano osjetno manje stručnjaka nego što je zaista bilo potrebno. Razlog je tomu činjenica da agencije ovise o suradnji s državama članicama, koje se na zahtjev agencija obvezuju osigurati stručnjake. Osim toga, agencije i države članice nisu niti očekivale povećane potrebe 2015. i 2016. niti su za njih izradile plan. Općenito govoreći, prema navodima Frontexa ponude država članica pokrile su otprilike 65 % njegovih zahtjeva za izravnu potporu za aktivnosti u žarišnim točkama, dok je prosječni rezultat za ured EASO bio čak i slabiji (otprilike 57 %). Države članice također imaju tek ograničen broj raspoloživog osoblja, a neke od njih bile su i same suočene s velikim brojem zahtjeva za azil, posebice u drugoj polovici 2015.

50

Budući da se stručnjaci obično šalju na teren tek na kraće vrijeme (ponekad šest tjedana, a ponekad i manje), agencije trebaju neprestano podnositi nove zahtjeve kako bi dobile zamjenu za stručnjake koji završe svoje zadaće. Takve česte rotacije neizbježno sa sobom nose osjetno smanjenje učinkovitosti jer je stručnjacima koji tek stižu na teren potrebno određeno vrijeme da se prilagode i upoznaju s konkretnom situacijom. Svi akteri s kojima smo razgovarali tijekom revizijskog posjeta naglasili su potrebu za slanjem stručnjaka na teren na dulje vrijeme.

Grčka

51

U Grčkoj se potreba za potporom Frontexa u područjima identifikacije i registracije smanjila zbog manjeg broja pridošlica nakon Izjave EU-a i Turske. S druge strane, potreba za potporom ureda EASO otada se povećala jer je većina migranata koji su prebačeni na kopno u ožujku 2016. podnijela zahtjev za azil, a isto čini i većina novih migranata koji pristižu na otoke.

52

Komisija u izvješćima o napretku iz rujna⁴¹ i studenoga 2016.⁴² i dalje poziva države članice da pojačaju potporu uredu EASO u pogledu osiguravanja stručnjaka s obzirom na to da broj stručnjaka koji se šalju na teren u Grčku i dalje nije dovoljan za obradu sve većeg broja zahtjeva za azil. Primjerice, u rujnu 2016. procijenjeno je da je u žarišnim točkama bilo potrebno 100 službenika za obradu zahtjeva za azil (tj. s kojima podnositelji zahtjeva trebaju obaviti razgovor), no ured EASO je do kraja tog mjeseca na teren poslao samo 41 službenika⁴³.

53

Osoblje Europola šalje se na teren od ožujka 2016. radi obavljanja sekundarnih sigurnosnih provjera slučajeva na koje je tijekom postupka registracije i provjere upozorila grčka policija. Osnovna je svrha tih provjera utvrditi kretanje osumnjičenih terorista i razbiti mreže organiziranog kriminala uključene u krijumčarenje migranata. Prema navodima iz izvješća Komisije o trenutačnom stanju⁴⁴ Europol je do srpnja 2016. na teren poslao devet službenika na pet otoka, u skladu s operativnim planom koji je u lipnju 2016. dogovoren s grčkom policijom. Prema navodima Europola u rujnu 2016. na teren u Grčku poslana je prva skupina od deset gostujućih službenika Europola. U svrhu provedbe sigurnosnih provjera druge razine na temelju baza podataka Europola u listopadu 2016. na teren je poslana dodatna skupina od 16 gostujućih službenika iz drugih država članica.

Italija

54

Općenito govoreći, talijanske su vlasti smatrale potporu agencija EU-a zadovoljavajućom, posebice s obzirom na to da se stanje od svibnja naovamo počelo popravljati te se dio stručnjaka Frontexa koji su trebali biti poslani na teren u Grčku mogao preusmjeriti u Italiju. Međutim, Komisija i dalje smatra da je odgovor država članica na zahtjeve ureda EASO za stručnjake koji će se slati na teren u Italiju nedostatan da bi pomogao s velikim priljevom osoba koje ispunjavaju uvjete za premještanje. Do kraja rujna 2016. na teren je poslano 33 stručnjaka za azil (i 35 kulturnih posrednika), dok su planom dogovorenim s talijanskim vlastima bila predviđena 74 stručnjaka⁴⁵.

55

U rujnu 2016. Italija se složila s uključivanjem Europola u sekundarne sigurnosne provjere na terenu, u skladu sa zahtjevom Vijeća. Europol je dao svoj doprinos operativnom planu te je pripremao slanje gostujućih službenika na teren. U listopadu 2016. Italija je također zatražila potporu Europola za dodatne sigurnosne provjere u vezi s premještanjem⁴⁶.

Komisija je imala aktivnu ulogu koordinatora

56

Pristup na temelju žarišnih točaka podrazumijeva velik broj aktera na različitim razinama. To znači da aktivnosti Europske komisije, agencija EU-a, državnih i lokalnih vlasti, međunarodnih organizacija (UNHCR-a i IOM-a), kao i nevladinih organizacija trebaju biti dobro koordinirane kako bi se zajamčilo da žarišne točke pravilno djeluju.

57

Koordinacija se provodi na razini EU-a, državnoj razini, operativnoj razini i razini žarišnih točaka. Koordinaciju u objema zemljama olakšala je prisutnost osoblja Komisije i agencija koje je radilo na toj koordinaciji.

Grčka

58

Središnja koordinacija u Grčkoj odvija se na međuagencijskom sastanku za koordinaciju koji okuplja predstavnike svih različitih državnih tijela, Komisije, agencija EU-a i glavnih međunarodnih organizacija. Potporu Komisije pruža Služba za potporu strukturnim reformama (SRSS), nova služba Komisije osnovana 2015., u suradnji s osobljem iz drugih službi Komisije. Glavni direktor SRSS-a predsjeda međuagencijskim sastankom koji se održava u Ateni svaki drugi tjedan.

59

Svi akteri s kojima smo razgovarali tijekom revizijskog posjeta Grčkoj izrazili su zabrinutost zbog nepostojanja standardnih operativnih postupaka za žarišne točke. Iako su u grčkom planu⁴⁷ standardni operativni postupci navedeni kao ključni cilj za sve prihvatne centre, oni nikada nisu doneseni. Početkom 2016. godine grčka je vlada radila na pripremi standardnih operativnih postupaka te je Komisija dostavila primjedbe o nacrtu dokumenta o tim postupcima. Međutim, Izjava EU-a i Turske iz temelja je promijenila djelovanje žarišnih točaka. Grčka je istodobno donijela novo zakonodavstvo, preinačivši Službu za prvi prihvat u Službu za prihvat i identifikaciju i dodijelivši joj nove zadaće. I to je poremetilo rad na standardnim operativnim postupcima pa ih je trebalo preispitati. U trenutku posjeta koji je obavio Sud Grčka nije bila dovršila preispitivanje nacrta standardnih operativnih postupaka unatoč činjenici da je Komisija u nekoliko navrata zatražila da to učini.

60

Koordinacija na operativnoj razini odvija se preko Regionalne jedinice EU-a za posebne namjene⁴⁸, čije je sjedište u atenskoj luci Pireju. Ta je platforma uspostavljena kako bi se agencije EU-a mogle redovito sastajati radi lakše opće koordinacije i razmjene informacije među različitim akterima, u skladu s njihovim pojedinačnim ovlastima. Na tim sastancima prisutni su i predstavnici Europske komisije u ulozi predsjedatelja. Međutim, uloga jedinice za posebne namjene u pristupu na temelju žarišnih točaka nije sasvim jasno definirana te državne vlasti ne prisustvuju sastancima te jedinice.

61

Na razini žarišnih točaka za sveukupno upravljanje odgovorna su središnja tijela, no ona tek trebaju u potpunosti preuzeti tu odgovornost. Primjerice, nije postojala jasno određena osoba ili tijelo koja bi bila zadužena na trajnoj osnovi za sveukupno upravljanje predmetnim objektom i poslovanjem. Služba za prihvat i identifikaciju službeno je bila zadužena za upravljanje žarišnim točkama, ali je u trenutku revizijskog posjeta imala vrlo ograničen broj osoblja na terenu, zbog čega nije mogla postići danonoćnu prisutnost. U praksi pojedinim akterima nije bilo jasno koje nadležno tijelo donosi odluke i upravlja lokacijama.

Italija

62

Državne vlasti u Italiji preuzele su velik dio odgovornosti za pristup na temelju žarišnih točaka i povezano upravljanje migracijama. Provedba pristupa na temelju žarišnih točaka u nadležnosti je posebnog tima u okviru talijanskog Ministarstva unutarnjih poslova (Uprava za civilne slobode i imigraciju). Komisija pruža potporu na središnjoj razini djelovanjem malog tima djelatnika u Rimu. Standardne operativne postupke na toj razini izradila je radna skupina predvođena talijanskim Ministarstvom unutarnjih poslova koja je okupila sve glavne aktere (talijanske vlasti, Komisiju, Frontex, Europol, ured EASO, UNHCR i IOM). Ti su postupci službeno doneseni i proslijeđeni relevantnim sudionicima 17. svibnja 2016. Njima se pružaju operativne smjernice za aktivnosti koje se provode u žarišnim točkama, i to kako bi se postigla standardizirana i učinkovita radna procedura. Nakon nekoliko mjeseci savjetovanja, svi akteri smatraju da je njihovo donošenje važan pomak nabolje koji doprinosi strukturiranju pristupa na temelju žarišnih točaka u Italiji.

63

Za koordinaciju na operativnoj razini brine se Regionalna jedinica EU-a za posebne namjene, čije je sjedište u Cataniji na Siciliji. Osim agencija EU-a i Komisije, u radu te jedinice u Italiji sudjeluju i razna državna tijela.

64

Na razini žarišnih točaka za koordinaciju i sveukupno upravljanje ustrojem pojedinačnih žarišnih točaka zadužene su lokalne vlasti (Prefetture), ali one nisu danonoćno prisutne u žarišnim točkama za razliku od dvaju glavnih aktera: državne policije (Questura) i subjekta koji upravlja objektom (često je riječ o nevladinoj organizaciji), od kojih svaki ima svoje područje odgovornosti. U praksi, to dovodi do percepcije da ne postoji jasno definirana „središnja kontaktna točka” za svaku žarišnu točku, kao što su istaknuli različiti akteri.

Obavlja se redovito praćenje, no mjerenje uspješnosti na razini žarišnih točaka moguće je poboljšati

65

U skladu s Europskim migracijskim programom Europska komisija opširno izvješćuje o upravljanju izbjegličkom krizom u cjelini. Konkretno, o provedbi pristupa na temelju žarišnih točaka raspravlja se u izvješćima o premještanju i preseljenju⁴⁹. Ta se izvješća od ožujka 2016. objavljuju svakog mjeseca te sadržavaju dio o provedbi planova u Grčkoj i Italiji, što je usko povezano s pristupom na temelju žarišnih točaka. Cilj je tih izvješća pružiti ažurirane kvantitativne i kvalitativne informacije o trenutačnom stanju, sa sažetim prikazom ostvarenog napretka i uočenih izazova. U tim izvješćima Europska komisija također iznosi preporuke svim akterima. U zasebnim izvješćima o napretku u provedbi Izjave EU-a i Turske također su iznesena opažanja o stanju u žarišnim točkama⁵⁰. Naposljetku, ad hoc izvješća i posebne komunikacije⁵¹ te informativni članci upotpunjuju konsolidirani okvir izvješćivanja.

66

Redovite komunikacije Europske komisije o pristupu na temelju žarišnih točaka doprinose transparentnom i otvorenom okviru izvješćivanja o provedbi tog pristupa. Kvalitativna dimenzija izvješćivanja (uočeni izazovi, preporuke itd.) pokazuje spremnost Europske komisije da prati ostvareni napredak i izvješćuje o njemu⁵². Međutim, Sud je uočio sljedeće:

• unatoč tome što Komisija stalno potiče talijanske vlasti da povećaju broj žarišnih točaka⁵³, nije dostupna analiza troškova i koristi kojom bi se otvaranje novih žarišnih točaka usporedilo s nedavnim planom za sustavnu primjenu pristupa na temelju žarišnih točaka u svim lukama iskrcaja, bez smještajnih objekata
• žarišne točke sada djeluju već više od godine dana, ali još nije uspostavljen okvir za praćenje uspješnosti na razini pojedinačnih žarišnih točaka koji bi omogućio praćenje učinkovitosti poslovanja i uporabe resursa (poput osoblja i opreme), utvrđivanje i uklanjanje mogućih neiskorištenih kapaciteta i/ili zastoja te lakše utvrđivanje najbolje prakse, razmjenu stečenih iskustava i uvođenje potrebnih promjena
• unatoč tome što Komisija nastoji objediniti podatke državnih vlasti i agencija EU-a, dio tih podataka se ne razmjenjuje, npr. u vezi s duljinom boravka migranata u žarišnim točkama dok čekaju na registraciju i ispunjavanje zahtjeva za azil (kad je riječ o Grčkoj), a dio ključnih podataka nije obuhvaćen ili objavljen, npr. u vezi s ukupnim brojem migranata koji su identificirani i registrirani u žarišnim točkama ili koji su dobili nalog za vraćanje te u vezi s brojem stvarno vraćenih migranata (kad je riječ o Italiji).

Djelotvornost pristupa na temelju žarišnih točaka

67

Sud je ispitao je li pristup na temelju žarišnih točaka omogućio identifikaciju, registraciju i uzimanje otisaka prstiju svih migranata te je li zajamčio pravodobno upućivanje migranata na relevantno daljnje postupanje (azil, premještanje ili vraćanje).

Pristupom na temelju žarišnih točaka povećana je stopa registracije i uzimanja otisaka prstiju pristiglih migranata

68

Osnovni cilj pristupa na temelju žarišnih točaka bio je doprinijeti boljem upravljanju granicama jamčenjem pravilne identifikacije, registracije i uzimanja otisaka prstiju svih migranata koji pristižu. To je također preduvjet za pravilno upućivanje migranata na nacionalni postupak odobravanja azila, Program hitnog premještanja ili postupak vraćanja osoba.

69

Tijekom identifikacije utvrđuju se osobni podatci migranata te se provjerava njihovo državljanstvo (engl. screening), a slučajevima ugroženih osoba daje se prednost u obradi. Potom im se tijekom registracije u skladu s Uredbom o sustavu EURODAC uzimaju otisci prstiju koji se pohranjuju u EURODAC, bazu EU-a s otiscima prstiju. Migranti se fotografiraju, njihovi se podatci unose u relevantne europske i međunarodne baze podataka koje se unakrsno provjeravaju, provjerava se vjerodostojnost njihovih dokumenata (ako ih imaju) te policija obavlja sigurnosne provjere.

70

Policija obavlja te osnovne procese uz potporu Frontexa u vidu niza uzastopnih radnji unutar radnog područja žarišnih točaka⁵⁴. U toj ili bilo kojoj kasnijoj fazi migranti mogu izraziti želju za traženjem azila (također vidi grafički prikaz pristupa na temelju „žarišnih točaka” u prilogu II.).

71

U trenutku posjeta koji je Sud obavio u Grčkoj u srpnju 2016. identifikacija, registracija i uzimanje otisaka prstiju migranata obavljali su se u roku od tri dana od njihova dolaska⁵⁵ na otoke. Prema podatcima Komisije te se zadaće u grčkim žarišnim točkama od ožujka 2016. pravilno obavljaju za gotovo sve migrante. Riječ je o znatnom pomaku u odnosu na stopu registracije od 8 % u rujnu 2015.⁵⁶ (stopa registracije u siječnju 2016. već je iznosila 78 %). Tu je zadaću ujedno postalo lakše obavljati nakon Izjave EU-a i Turske jer se broj migranata koji pristižu znatno smanjio u odnosu na brojke iz 2015.

72

U Italiji je broj pridošlica 2016. ostao na sličnoj razini kao i 2014. i 2015. Kad je riječ o registraciji svih migranata koji pristižu u Italiju, samo oko trećine njih iskrcava se (i registrira) na lokacijama žarišnih točaka⁵⁷, dok ih se većina iskrcava u drugim lukama. Prema najnovijim informacijama talijanskih vlasti⁵⁸ došlo je do znatnog povećanja stope registracije i uzimanja otisaka prstiju s približno 60 %, koliko je iznosila u prvoj polovici 2015., na prosječno 97 %, koliko je iznosila na razini cijele 2016. U tome se odražava pozitivan učinak primjene pristupa na temelju žarišnih točaka ne samo u četirima žarišnim točkama nego, tijekom 2016., i u preostalih 15 luka iskrcaja (također vidi odlomke 45. i 46.), čime se smanjuje rizik od toga da neki migranti uđu u zemlju bez propisne registracije i uzimanja otisaka prstiju. Svi relevantni akteri s kojima je Sud obavio razgovor složili su se da je pristup na temelju žarišnih točaka imao važnu ulogu u poboljšanju stanja u Italiji, ne samo pružanjem prikladne infrastrukture nego i uspostavom standardnih postupaka koje treba poštovati te općenito pozitivnim utjecajem na praksu.

73

Osim toga, u okviru pristupa na temelju žarišnih točaka osobni podatci i otisci prstiju svih nezakonitih migranata moraju se tijekom registracije unijeti i provjeriti u različitim nacionalnim, europskim i međunarodnim sigurnosnim bazama podataka, kao što je predviđeno pravilima zajedničkog europskog sustava azila. Međutim, sigurnosne kontrole koje se obavljaju bile su ograničene važećim pravnim okvirom i načinom na koji su sustavi bili osmišljeni. U skladu s tadašnjim ovlastima Frontexa njegovi su gostujući službenici do rujna 2016. bazama podataka europskog sustava sigurnosti i provjere dokumenata⁵⁹ mogli pristupiti jedino ako ih je za to ovlastila država domaćin. U Grčkoj su tom dijelu radnih zadataka mogli doprinijeti jedino u obliku neformalnih radnih dogovora s lokalnom policijom.

74

Novom Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži u tom se pogledu timovima te straže omogućuje pristup relevantnim bazama podataka⁶⁰. Međutim, problem interoperabilnosti sigurnosnih baza podataka (nepostojanje jedinstvenog sučelja koje bi omogućilo pretraživanje više baza podataka slanjem jednog upita) izazov je za sustavne sigurnosne provjere koji se ne može riješiti u kratkom roku⁶¹.

Zastoji u daljnjem postupanju nepovoljno utječu na djelovanje žarišnih točaka

75

Pristup na temelju žarišnih točaka uvelike je isprepleten s onim što nakon njega slijedi. Kako bi se zajamčilo da se migranti prema pojedinačnom slučaju djelotvorno upute na postupak odobravanja azila, premještanje ili vraćanje, postupke nakon registracije potrebno je provesti u razumnom roku. Migranti bi također trebali dobiti odgovarajuće informacije o različitim postupcima.

Grčka

76

Suočeni s alternativom trenutačnog vraćanja gotovo svi novi pridošlice podnose zahtjev za međunarodnu zaštitu. S obzirom na mali broj zahtjeva za azil u Grčkoj prije ožujka 2016. grčka služba za azil imala je tek mali broj djelatnika te joj je stoga trebalo hitno pojačanje kako bi se mogla nositi s iznenadnim povećanjem broja zahtjeva za azil. Međutim, to povećanje broja djelatnika nije bilo planirano prije stupanja Izjave EU-a i Turske na snagu te je za naknadni postupak zapošljavanja i osposobljavanje novih zaposlenika bilo potrebno određeno vrijeme, što je utjecalo na kapacitet grčke službe za azil da obrađuje zahtjeve za azil. Osoblje Službe za azil dobilo je u kolovozu 2016. pojačanje privremenim zapošljavanjem 124 ljudi, što je financirano na temelju ugovora o bespovratnim sredstvima iz FAMI-ja za pomoć za hitne slučajeve koji je sklopljen s uredom EASO⁶².

77

Stanje u rujnu 2016.⁶³ bilo je takvo da većina migranata koji su stigli nakon 20. ožujka još nije dobila priliku podnijeti zahtjev za azil⁶⁴. Davanje prednosti podnositeljima zahtjeva za azil određenog državljanstva pred nekim drugima⁶⁵ te nedostatak jasnog informiranja migranata o postupcima i vremenu čekanja doprinijeli su sve većim napetostima u kampovima.

78

Također, od ožujka 2016. više ne postoji mogućnost premještanja novih migranata koji su pristigli. To proizlazi iz odluke grčke službe za azil i u skladu je sa stajalištima koja su iznijele države članice na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove, prema kojima bi premještanje trebalo biti usmjereno na migrante na kopnu koji su stigli prije 20. ožujka. U dvjema odlukama Vijeća o premještanju migranata nije iznesena jasna pravna osnova za takvo stajalište.

79

Osim toga, kao što je istaknula Komisija⁶⁶, vraćanje migranata u okviru Izjave EU-a i Turske odvija se sporo, što također doprinosi gužvama koje vladaju u žarišnim točkama. S obzirom na to da gotovo svi novi pridošlice podnose zahtjev za azil, njihovo se vraćanje može razmatrati jedino nakon što im se odbije azil i nakon što iscrpe sva prava na žalbu. Dosad je u razdoblju od kraja ožujka 2016. do početka prosinca 2016. s grčkih otoka u Tursku vraćeno ukupno 748 migranata, dok ih je došlo približno 17 000⁶⁷.

Italija

80

Pristup na temelju žarišnih točaka u Italiji djeluje onako kako je zamišljeno: registracija i uzimanje otisaka prstiju obavlja za 97 % pristiglih migranata (vidi odlomak 72.) te im se usto daje prilika da izraze želju za traženjem azila. Osim toga, potencijalni kandidati koji ispunjavaju uvjete za premještanje utvrđuju se već tijekom procesa registracije u žarišnim točkama, nakon čega se prebacuju u posebne prihvatne centre.

81

Najveći izazov u vezi s programom premještanja na početku provedbe pristupa na temelju žarišnih točaka bio je pronaći kandidate koji ispunjavaju uvjete i koji bi htjeli sudjelovati u programu. Budući da su migranti danas bolje informirani o premještanju, u okviru strukturiranijeg pristupa na temelju žarišnih točaka broj kandidata za taj postupak je porastao, no trenutačno najveći zastoj u premještanju pojavljuje se zato što države članice ne preuzimaju dovoljno obveza. Do 27. rujna 2016., odnosno godinu dana nakon što je Vijeće donijelo odluku o premještanju i na polovici dvogodišnjeg razdoblja provedbe te odluke, iz Italije je stvarno premješteno samo 1196 osoba, ne uključujući nijednog maloljetnika bez pratnje, a države članice službeno su preuzele obvezu iz Italije prihvatiti 3809 osoba⁶⁸ (naspram preuzete obveze premještanja 34 953 osoba iz Italije, kako je utvrđeno u odlukama Vijeća).

82

Dodatni zastoj pojavljuje se zbog niske stope provedbe odluka o vraćanju, koja prema podatcima talijanskih vlasti i dalje ne prelazi 20 %⁶⁹. U strukturne poteškoće u vezi s provedbom vraćanja migranata, kako su utvrdile i opisale talijanske vlasti u svojem planu, ubraja se ograničen kapacitet centara za identifikaciju i protjerivanje te nedostatak suradnje sa zemljama podrijetla u pogledu ponovnog prihvata svojih državljana.

83

S obzirom na stalan priljev brojnih migranata (više od 150 000 pridošlica svake godine od 2014.) u spoju s postojećim zastojima u pogledu ograničenog „odljeva” migranata njihovim premještanjem i vraćanjem, u bliskoj budućnosti u Italiji bi se mogao pojaviti problem s kapacitetom tamošnjih smještajnih objekata za tražitelje azila.

Zaključci i preporuke

84

Odgovornost za sve aspekte graničnih kontrola i obrade zahtjeva za azil snose u prvom redu države članice EU-a. Komisija je stoga uvela novi pristup na temelju „žarišnih točaka” kako bi pomogla Grčkoj i Italiji, najizloženijim državama članicama, da se suoče s iznenadnim dramatičnim povećanjem broja nezakonitih migranata koji su pristigli na njihove vanjske granice tijekom 2015. i 2016. godine. Cilj tog pristupa bio je pružiti državama članicama operativnu potporu kako bi se zajamčilo da se pristigli migranti identificiraju i registriraju, da im se uzmu otisci prstiju te da ih se uputi na odgovarajuće daljnje postupanje. Općenito govoreći, Sud je utvrdio da je pristup na temelju žarišnih točaka doprinio poboljšanju upravljanja migracijama u dvjema najizloženijim državama članicama, u vrlo teškim okolnostima koje se stalno mijenjaju, i to povećanjem njihovih prihvatnih kapaciteta, poboljšanjem postupaka registracije i jačanjem koordinacije mjera potpore.

85

Pri odabiru lokacija žarišnih točaka u objema zemljama opravdano su se uzele u obzir glavne ulazne točke i raspoloživost postojećih objekata. Međutim, njihova je uspostava trajala duže nego što je to bilo planirano. U Grčkoj su u ožujku 2016. djelovale četiri žarišne točke od pet planiranih, a posljednja je započela s radom u lipnju 2016. U Italiji su u ožujku 2016. djelovale četiri žarišne točke od šest planiranih te se i dalje radilo na uspostavi dviju dodatnih žarišnih točaka koje do kraja veljače 2017. još nisu započele s radom. Unatoč znatnoj potpori EU-a prihvatni objekti na kraju 2016. u objema zemljama još nisu bili prikladni za odgovarajući prihvat (Italija) i smještaj (Grčka) svih pristiglih migranata. I dalje je manjkalo prikladnih objekata za smještaj i obradu maloljetnika bez pratnje u skladu s međunarodnim standardima, kako u žarišnim točkama tako i na sljedećoj razini prihvata (vidi odlomke 36. – 47.).

86

Komisija i mjerodavne agencije EU-a poduprle su nastojanja najizloženijih država članica stavivši na raspolaganje stručnjake te financijske i tehničke resurse, kao i pruživši savjete i koordinaciju. Kapacitet tih agencija za pružanje navedene potpore uvelike je ovisio o resursima koje su na raspolaganje stavile druge države članice, a isto vrijedi i danas. Osim toga, stručnjake se često slalo na teren na vrlo kratko vrijeme, što je smanjilo njihovu učinkovitost. Trenutačno se radi na pronalasku rješenja za te nedostatke davanjem novih (ili planiranih) ovlasti mjerodavnim agencijama (vidi odlomke 48. – 55.).

87

Koordinacija pristupa temeljenog na žarišnim točkama u objema zemljama olakšana je zahvaljujući prisutnosti osoblja Komisije i agencija koje je radilo na toj koordinaciji te, na operativnoj razini, zahvaljujući regionalnim jedinicama za posebne namjene, iako njihovu ulogu u pristupu na temelju žarišnih točaka tek treba do kraja utvrditi. Standardni operativni postupci ključna su sastavnica za jasniju podjelu odgovornosti i usklađivanje postupaka, posebno u slučajevima u kojima djeluju brojni različiti akteri, primjerice u okviru trenutačnog pristupa na temelju žarišnih točaka. Italija je uspostavila standardne operativne postupke za žarišne točke te ih primjenjuje i u žarišnim točkama i u drugim lukama iskrcaja koje služe kao žarišne točke. Njihova uspostava u Grčkoj još je u tijeku. Koordinacija na razini pojedinačnih žarišnih točaka i dalje je nehomogena, a središnja tijela u državama članicama, iako je utvrđeno da su upravo ona odgovorna za sveukupno upravljanje žarišnim točkama, barem u Grčkoj, tek trebaju u potpunosti preuzeti tu odgovornost. Komisija je redovito i opsežno pratila napredak i probleme u žarišnim točkama te izvješćivala o njima, no određene informacije ne razmjenjuju se među različitim akterima i nedostaju izvješća o pojedinim ključnim pokazateljima uspješnosti (vidi odlomke 56. – 66.).

88

I u Grčkoj i Italiji pristupom na temelju žarišnih točaka zajamčila se pravilna identifikacija, registracija i uzimanje otisaka prstiju većine migranata pristiglih 2016., kao i provjera njihovih podataka u relevantnim sigurnosnim bazama podataka. U tom je pogledu pristup na temelju žarišnih točaka doprinio boljem upravljanju priljevom migranata (vidi odlomke 68. – 74.). U okviru pristupa na temelju žarišnih točaka migrante je također potrebno uputiti na odgovarajuće daljnje postupanje, tj. na podnošenje zahtjeva za azil u predmetnoj državi članici, premještanje u drugu državu članicu (u relevantnim slučajevima) ili povratak u zemlju podrijetla (ili tranzita). Daljnje postupanje često je sporo i obilježeno raznim zastojima, što može nepovoljno utjecati na djelovanje žarišnih točaka (vidi odlomke 76. – 83.).

89

Na temelju navedenih zaključaka Sud u nastavku iznosi nekoliko preporuka. S obzirom na to da na vanjskim granicama EU-a vlada stalna migracijska kriza, prve četiri preporuke odnose se na pitanja koja bi se trebala rješavati po hitnom postupku i u najkraćem mogućem roku.

1. preporuka – Kapacitet žarišnih točaka

• Komisija bi, zajedno s mjerodavnim agencijama, trebala pružiti dodatnu potporu Grčkoj kako bi se pronašlo rješenje za manjak kapaciteta u žarišnim točkama, i to:

  • nadogradnjom smještajnih objekata na otocima na kojima se nalaze žarišne točke
  • još bržom obradom zahtjeva za azil (uz potporu ureda EASO) uz istodobno jasno informiranje migranata o načinu i vremenu obrade njihovih zahtjeva
  • strogom provedbom postojećih postupaka vraćanja u relevantnim slučajevima (uz potporu Frontexa).

• Komisija bi, zajedno s mjerodavnim agencijama, trebala dodatno poduprijeti napore koje Italija ulaže u povećanje broja žarišnih točaka, kako je prvotno i planirano, te poduzeti daljnje mjere za širu primjenu pristupa na temelju žarišnih točaka kako bi se njime obuhvatili i iskrcaji izvan utvrđenih lokacija žarišnih točaka.

2. preporuka – Maloljetnici bez pratnje

• Komisija bi, zajedno s mjerodavnim agencijama i međunarodnim organizacijama, trebala pomoći vlastima u Grčkoj i Italiji da poduzmu sve moguće mjere kako bi zajamčile da se s maloljetnicima bez pratnje koji pristižu kao migranti postupa u skladu s međunarodnim standardima, što podrazumijeva prikladan smještaj, zaštitu, pristup postupcima odobravanja azila i davanje prednosti u tim postupcima te razmatranje mogućnosti premještanja.
• Komisija bi trebala ustrajati na imenovanju službenika za zaštitu djece u svakoj žarišnoj točki odnosno na svakoj lokaciji.
• Komisija i mjerodavne agencije trebale bi dodatno pomoći nadležnim tijelima organizacijom osposobljavanja i davanjem pravnih savjeta te nastaviti pratiti stanje i podnositi izvješća o poduzetim mjerama i ostvarenom napretku.

3. preporuka – Slanje stručnjaka na teren

• Komisija i agencije trebale bi od svih država članica i dalje tražiti da osiguraju veći broj stručnjaka kako bi se bolje odgovorilo na tekuće potrebe.
• Države članice trebale bi slati stručnjake odgovarajućih profila na teren na dovoljno dugo razdoblje kako bi potpora koju Frontex, ured EASO i Europol pružaju Grčkoj i Italiji mogla biti dovoljno učinkovita i djelotvorna.

4. preporuka – Uloge i odgovornosti u okviru pristupa na temelju žarišnih točaka

• Komisija bi, zajedno s agencijama i državnim vlastima, trebala jasnije odrediti ulogu, ustroj i odgovornosti Regionalne jedinice EU-a za posebne namjene u okviru pristupa na temelju žarišnih točaka.
• Komisija i agencije trebale bi i dalje ustrajati na tome da Italija i Grčka imenuju jednu, središnju osobu koja bi bila zadužena za sveukupno upravljanje i djelovanje svakog pojedinog žarišnog područja na trajnijoj osnovi, kao i na tome da se uspostave standardni operativni postupci za žarišne točke u Grčkoj.

5. preporuka – Evaluacija pristupa na temelju žarišnih točaka

• Komisija i agencije trebale bi do kraja 2017. obaviti evaluaciju uspostave i dosadašnje provedbe pristupa na temelju žarišnih točaka te iznijeti prijedloge za njegov daljnji razvoj. Time bi trebalo obuhvatiti standardni model potpore koji će se primjenjivati na buduća masovna migracijska kretanja, definiciju različitih uloga i odgovornosti, minimalne zahtjeve u pogledu infrastrukture i ljudskih resursa, vrste potpore koja će se pružati i standardne operativne postupke.
• Tom bi analizom također trebalo procijeniti potrebe za dodatnim pojašnjenjima pravnog okvira za pristup na temelju žarišnih točaka u sklopu upravljanja vanjskim granicama EU-a.

Ovo je izvješće usvojilo III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Karel Pinxten, na sastanku održanom u Luxembourgu 21. ožujka 2017.

Kratice i pokrate

CEAS: Zajednički europski sustav azila

EASO: Europski potporni ured za azil

Europol: Europski policijski ured

EURTF: Regionalna jedinica Europske unije za posebne namjene

FAMI: Fond za azil, migracije i integraciju

Frontex: Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (od listopada 2016.: Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu)

FUS: Fond za unutarnju sigurnost

IOM: Međunarodna organizacija za migracije

NVO: Nevladina organizacija

SRSS: Služba za potporu strukturnim reformama

UFEU: Ugovor o funkcioniranju Europske unije

UNHCR: Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna proračunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je III. revizijsko vijeće, kojem je na čelu član Suda Karel Pinxten i koje je specijalizirano za rashodovna područja vanjskog djelovanja, sigurnosti i pravosuđa. Reviziju su predvodili članovi Suda Hans Gustaf Wessberg i Istvan Szabolcs Fazakas, a potporu su im pružali voditelj ureda švedskog člana Suda Peter Eklund i ataše u tom uredu Emmanuel-Douglas Hellinakis, ataše u uredu mađarskog člana Suda Márton Baranyi, glavna rukovoditeljica Sabine Hiernaux-Fritsch, voditelj radnog zadatka Ruurd de Jong te revizori Wayne Codd, Jiri Lang, Karel Meixner i Cyril Messein.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Odgovor EU-a na izbjegličku krizu: pristup na temelju „žarišnih točaka”
(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2017.

PDF	978-92-872-7323-9	2315-2230	10.2865/713453	QJAB17007HRN
HTML	978-92-872-7336-9	2315-2230	10.2865/23882	QJAB17007HRQ

© Europska unija, 2017.

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak:

  • u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi:

  • u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm),
  • pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm),
  • kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm)
  • ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).

(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).