Ulaganje u radna mjesta i rast

Plan ulaganja za Europu

Planom ulaganja uklanjaju se prepreke ulaganjima, osiguravaju vidljivost ulagačkih projekata i tehnička pomoć koja im se pruža te se pametnije iskorištavaju financijska sredstva. Rezultati za 2019. ukazuju na njegov znatan makroekonomski učinak te opipljive koristi koje je donio ljudima i poduzećima.

Socijalni prioriteti bili su okosnica djelovanja Junckerove Komisije (studeni 2014.–studeni 2019.) od početka njezina mandata te najvažniji dio rasprave o budućnosti Europe. Postignut je velik napredak: uz više od 241 milijun zaposlenih, što je gotovo 14 milijuna više nego 2014., stopa zaposlenosti nikada nije bila viša (73,9 %), dok je stopa nezaposlenosti na najnižoj razini od 2000. Iako je i dalje previsoka, stopa nezaposlenosti mladih znatno je snižena, s rekordnih 24,1 % 2013. na 14,3 % u studenome 2019.

Gospodarska i fiskalna politika

Europski semestar

Europski semestar je godišnji ciklus koordinacije ekonomske i socijalne politike država članica u cilju poticanja gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta. U okviru tog procesa Europska komisija svake godine predlaže Vijeću niz preporuka za države članice. Nakon što je Grčka u kolovozu 2018. izašla iz programa ekonomske prilagodbe, preporuke su prvi put upućene za svih 28 država članica.

Opći je cilj prošlogodišnjih preporuka Komisije bio potaknuti države članice da povećaju potencijal rasta modernizacijom svojih gospodarstava i jačanjem njihove otpornosti. S obzirom na trenutačne povoljne gospodarske uvjete i neizvjesnosti na globalnoj razini sve države članice pozvane su da daju prednost reformama kojima se promiče održivi rast u korist svih te ciljanim investicijskim strategijama i odgovornim fiskalnim politikama. Preporuke je u srpnju donijelo Vijeće.

U preporukama se odražavaju opći prioriteti utvrđeni u Godišnjem pregledu rasta i preporuci o ekonomskoj politici europodručja. Preporuke se temelje na detaljnoj analizi iz izvješća po državama članicama objavljenih u veljači 2019. i procjeni nacionalnih programa predstavljenih u travnju. U Izvješću o mehanizmu upozoravanja odabrano je 13 država članica za detaljno preispitivanje kako bi se ocijenilo jesu li pogođene ili bi mogle biti pogođene neravnotežama. U preispitivanju je utvrđeno da u deset država članica postoje neravnoteže, a u tri države članice prekomjerne neravnoteže.

U preporukama po državama članicama stavlja se veći naglasak na utvrđivanje nacionalnih potreba za ulaganjima i prioriteta ulaganja, a posebna se pozornost pridaje regionalnim i teritorijalnim razlikama. To je u skladu s detaljnom analizom potreba za ulaganjima i uskih grla utvrđenih za svaku državu članicu u izvješćima te bi trebalo pomoći u određivanju prioriteta pri korištenju sredstava EU-a u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a (2021.–2027.).

U preporukama je prepoznato da, s obzirom na trenutačne i buduće izazove, naša sve digitaliziranija i globaliziranija gospodarstva trebaju pametnija ulaganja u infrastrukturu, inovacije, obrazovanje i vještine te dodatne mjere za razvoj održivih i uključivih sustava socijalne skrbi za sve starije stanovništvo.

U okviru semestra razmatrala su se i načela iz europskog stupa socijalnih prava: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost. Sve su države članice dobile preporuku o vještinama, a mnoge od njih i preporuke za provedbu reformi tržišta rada. Druge preporuke bile su usmjerene na, primjerice, potrebu za politikama za osnaživanje skupina u nepovoljnom položaju, kao što su niskokvalificirani radnici, mlađe osobe, starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe migrantskog podrijetla. Iako se sustavi socijalne zaštite poboljšavaju, još uvijek postoje određeni nedostaci u pokrivenosti i prepreke u pristupu.

Javne financije

Zdrave javne financije ključan su temelj za gospodarsku stabilnost i održivi rast. Smanjenje duga i deficita važno je kako bi vlade imale fiskalnu rezervu za ublaživanje učinaka recesije. Iako se javni dug u EU-u i dalje smanjuje, napredak je neujednačen, a razine duga u nekoliko država članica još su uvijek previsoke.

Budući da je makroekonomska stabilnost preduvjet za rast, EU ima pravila i postupke za utvrđivanje duga i deficita te sprječavanje ugrožavanja rasta u državama članicama. Neravnoteže u europodručju nastavile su se smanjivati 2019., no zahtijevaju daljnje političko djelovanje. U veljači su zaključci analize Komisije pokazali da u deset država članica postoje neravnoteže, dok su u Grčkoj, Italiji i Cipru utvrđene prekomjerne neravnoteže.

U prijedlozima preporuka po državama članicama Komisija određuje ciljeve kako bi im pomogla da ostvare svoje srednjoročne proračunske ambicije. Države članice koje si to mogu priuštiti trebale bi se koristiti fiskalnim i strukturnim politikama za povećanje kvalitetnih javnih ulaganja, osobito u područjima koja poboljšavaju potencijal gospodarskog rasta, kao što su obrazovanje i vještine, infrastruktura i inovacije.

Komisija je u lipnju preporučila Vijeću ukidanje postupka u slučaju prekomjernog deficita za Španjolsku nakon što je njezin deficit na trajan način smanjen na manje od 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Španjolska je bila posljednja država članica u korektivnom dijelu pravila EU-a o deficitu koji je 2011. obuhvaćao 24 države članice.

Komisija je istodobno razmotrila usklađenost nekoliko država članica s pravilima EU-a o javnom dugu i deficitu kako bi ocijenila je li pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita opravdano. Komisija je zaključila da su Belgija, Francuska i Cipar osigurali usklađenost, no da je u slučaju Italije opravdan postupak u slučaju prekomjernog deficita. Međutim, nakon što su talijanska nadležna tijela u srpnju najavila dodatne fiskalne mjere, Komisija je zaključila da pokretanje takvog postupka više nije potrebno.

Komisija je Mađarskoj i Rumunjskoj također uputila upozorenje zbog prevelikog odstupanja od srednjoročnih proračunskih ciljeva te je preporučila da poduzmu potrebne mjere kako bi ih ispunile. Zaključeno je da je Grčka na razuman način započela s reformama nakon završetka programa iako se čini da je provedba nekih od njih usporena i da određene obveze možda neće biti ispunjene.

Izbjegavanje plaćanja poreza rezultira smanjenim nacionalnim prihodima, narušava pošteno tržišno natjecanje i negativno utječe na rast. Budući da je cilj europskog semestra koordinacija nacionalnih politika kako bi se osigurala konvergencija te jaka, konkurentna i socijalna Europa, suzbijanje agresivnog poreznog planiranja i rad na poreznoj koordinaciji ključni su za zaštitu građana Europe i njezine konkurentnosti. Zbog toga je Komisija izdala preporuke po državama članicama i za europodručje u cjelini radi rješavanja problema agresivnog poreznog planiranja.

Unija tržišta kapitala

Stabilna i učinkovita tržišta kapitala neophodna su za rast, zaposlenost i ulaganja. Unija tržišta kapitala, koja obuhvaća kombinaciju regulatornih i neregulatornih reformi radi boljeg povezivanja štednje i ulaganja, integralni je dio strategije EU-a za promicanje tih područja.

Cilj je unije tržišta kapitala ojačati europski financijski sustav osiguravanjem alternativnih izvora financiranja i pružanjem više mogućnosti za male i institucionalne ulagače. To znači više mogućnosti financiranja za poduzeća, posebno MSP-ove i novoosnovana poduzeća, koje donose poduzetnički kapital i tržišta kapitala. Jaka unija tržišta kapitala nužna je dopuna bankovnoj uniji te pridonosi jačanju ekonomske i monetarne unije i međunarodne uloge eura.

Pritom je velik naglasak stavljen na održivo financiranje budući da financijski sektor počinje pružati potporu ulagačima usmjerenima na održivost pri odabiru projekata i poduzeća. Unija tržišta kapitala omogućuje privlačenje ulaganja u tom smjeru, čime se pridonosi ciljevima EU-a u području energetike, klime i okoliša.

Nakon što je postignut dogovor o 11 od 13 prijedloga, unija tržišta kapitala postat će istinski pokretač ulaganja jer će poduzećima u EU-u osigurati dodatne izvore financiranja, a građanima nove mogućnosti štednje za budućnost. Šest prijedloga omogućit će da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta putem novih europskih proizvoda, oznaka i putovnica, pet prijedloga odnosi se na to kako pojednostavniti pravila za poduzeća i ulagače koja bi trebala postati razmjernija, a dva će poboljšati nadzor tržišta kapitala.

Parlament i Vijeće u travnju su postigli dogovor o ciljanim izmjenama dvaju ključnih zakonodavnih akata o financijskim uslugama: Uredbe o zlouporabi tržišta i Uredbe o prospektu. Izmjenama pravila o zlouporabi tržišta postiže se bolja ravnoteža između smanjenja birokratskog opterećenja za mala poduzeća i zaštite integriteta tržišta te zaštite ulagača.

Predloženim izmjenama Uredbe o prospektu izdavateljima na rastućim tržištima MSP-ova omogućit će se da pri prelasku na uređeno tržište, tj. glavnu burzu, sastave manje zahtjevan prospekt, što može dovesti do znatne uštede za rastuća poduzeća te vrste.

Drugi važan korak prema postizanju unije tržišta kapitala bilo je uvođenje paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda (PEPP), dobrovoljnog sustava mirovinske štednje koji će nuditi velik broj pružatelja financijskih usluga iz cijelog EU-a. Sustav će biti dopuna postojećim javnim i strukovnim mirovinskim sustavima uz postojeće nacionalne privatne mirovinske sustave. Uredba je donesena 14. lipnja i stupa na snagu nakon dvije godine, kad bi prvi takvi proizvodi trebali stići na tržište.

PEPP će potrošačima ponuditi veći izbor, koristi od veće konkurencije te više transparentnosti i fleksibilnosti u opcijama proizvoda. Mobilni građani moći će i dalje uplaćivati doprinose za isti proizvod bez obzira na to gdje borave u Europskoj uniji.

Na dan 31. srpnja na snagu su stupila nova pravila za poticanje prekogranične distribucije investicijskih fondova. Ažurirani okvir čini tu distribuciju jednostavnijom, bržom i jeftinijom te će u konačnici povećati tržišno natjecanje među investicijskim fondovima. Ulagačima će se omogućiti više izbora i veću vrijednost, a istodobno će se održati visoka razina njihove zaštite.

Postignut je i dogovor o direktivi kojom će se održivim poduzećima u financijskim teškoćama pomoći da se učinkovito restrukturiraju, a poštenim poduzetnicima da nakon okončanja stečaja dobiju drugu priliku.

Europski parlament i Vijeće u ožujku su postigli i dogovor o novim pravilima kojima će se pojednostavniti financiranje malih poduzeća na tržištima kapitala. Predloženim pravilima smanjit će se administrativna opterećenja za poduzeća koja pokušavaju pristupiti „rastućim tržištima MSP-ova”, novoj kategoriji mjesta trgovanja koja je namijenjena malim izdavateljima, tako što će se uvesti proporcionalniji pristup da bi se poduprlo njihovo uvrštenje na tržište kapitala.

Poticanje istraživanja, inovacija i tehnološkog razvoja

Znanstvena izvrsnost i revolucionarne inovacije

U okviru EU-ova programa Obzor 2020. prošle su godine osigurana sredstva u iznosu od 11 milijardi eura za potporu istraživanju i inovacijama.

S obzirom na sve veću gospodarsku važnost naprednih i disruptivnih inovacija te početni uspjeh pilot-projekta Europskog vijeća za inovacije (EIC), očekuje se znatno proširenje tog pilot-projekta tijekom preostale dvije godine. Odobrena su sredstva u iznosu od više od dvije milijarde eura za razdoblje 2019.–2020. kojima je obuhvaćen cijeli inovacijski lanac: od projekata u okviru EIC-ova Tragača za potporu naprednim tehnologijama iz nekonvencionalne istraživačke baze do financiranja u okviru Akceleratora za potporu novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima pri razvoju i širenju inovacija do razine na kojoj mogu privući privatna ulaganja.

EU u svemiru

Kako bi se osiguralo da EU ostane svjetski predvodnik u svemirskoj tehnologiji i promicala konkurentna svemirska industrija u Europi, Europski parlament i Vijeće Europske unije postigli su 2019. djelomičan privremeni sporazum o svemirskom programu EU-a za razdoblje 2021.–2027.

Uz predloženi proračun od 16 milijardi eura programom bi se objedinile sve potpore EU-a svemirskom sektoru te za više od trećine povećale trenutačne razine financiranja. Temeljio bi se na novim potrebama i dostupnim tehnologijama te bi osnažio pristup Europe svemiru i uveo europski pristup podupiranju inovativne i konkurentne svemirske industrije.

Galileo, europski sustav za satelitsku navigaciju, najprecizniji je globalni navigacijski satelitski sustav. Procjenjuje se da je broj korisnika sustava Galileo u cijelom svijetu, uključujući korisnike pametnih telefona ili tableta, u rujnu dosegao jednu milijardu. Program Copernicus, najveći svjetski pružatelj podataka o promatranju Zemlje, omogućuje praćenje klimatskih promjena te pridonosi upravljanju granicama i velikim katastrofama širom svijeta. Program Copernicus svakodnevno osigurava 12 terabajta podataka koji su u potpunosti i besplatno dostupni građanima i poduzećima te su zlatni rudnik za obradu velikih podataka i obradu u oblaku. Od 2019. pruža kvalitetniji prijenos podataka, osobito slika, te korisnicima omogućuje jednostavnije pronalaženje, preuzimanje i obradu podataka zahvaljujući poboljšanjima usluga pristupa podacima i informacijama.

Obrambena industrija EU-a

Tri četvrtine građana EU-a žele veću sigurnost (Eurobarometar, studeni 2018.). EU je u skladu s tim povećao svoje ambicije i rad na uspostavi obrambene unije. U okviru stalne strukturirane suradnje, koja je pokrenuta u prosincu 2017., okupljeno je 25 država članica koje su spremne preuzeti snažnije obveze kako bi surađivale u području sigurnosti i obrane te sudjelovale u najzahtjevnijim misijama. Dosad su pokrenuta 34 projekta, uključujući projekte vojne mobilnosti, pomorskog nadzora i kibersigurnosti. Komisija sudjeluje kao promatrač na poziv država članica sudionica.

Dva pilot-programa Europskog fonda za obranu, čiji je zajednički proračun iznosio 590 milijuna eura, provedena su u skladu s planovima na početku posljednje godine pripremnog djelovanja Europske unije za istraživanja u području obrane (2017.–2019.). Iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (2019.–2020.) sufinancira se zajednički razvoj obrambenih kapaciteta. Njegov program rada dogovoren je u ožujku, a pozivi na podnošenje prijedloga objavljeni su u travnju.

Ulaganje u regije, gradove i ruralna područja

Tijekom 2019. kohezijskom politikom nastavilo se podupirati zapošljavanje i rast uz tisuće velikih i malih ulaganja diljem EU-a. U proteklih pet godina pružena je potpora za milijun poduzeća što je rezultiralo otvaranjem stotina tisuća novih radnih mjesta. Milijuni ljudi primili su pomoć za osposobljavanje, obrazovanje ili traženje posla, njihova su kućanstva povezana s boljim širokopojasnim internetom te su imali koristi od poboljšane prometne infrastrukture i inovacija u zdravstvenom sektoru.

Europski fond za regionalni razvoj pružio je potporu za dvije države članice i deset regija EU-a u industrijskoj tranziciji: Litvu, Sloveniju, sjevernu i istočnu Finsku (Finska), Norra Mellansverige (Švedska), šire područje Manchestera (Ujedinjena Kraljevina), Sasku (Njemačka), Valoniju (Belgija), Pijemont (Italija), Kantabriju (Španjolska) i regije Hauts-de-France, Centre-Val de Loire i Grand Est (Francuska). U okviru svakog od tih 12 pilot-programa dodijelit će se bespovratna sredstva EU-a u iznosu od 300 000 eura za industrijsku tranziciju i osmišljavanje razvojnih strategija u područjima komparativnih prednosti, odnosno u tzv. područjima „pametne specijalizacije”.

Sredstva koja su na raspolaganju u okviru kohezijske politike također se ulažu u inovativna novoosnovana poduzeća. Primjerice, nakon što je u travnju najavljena dodjela 32,5 milijuna eura iz Europskog investicijskog fonda, fond rizičnog kapitala iz Hrvatske odlučio je ulagati u nove projekte s velikim potencijalom rasta u zemlji. Više od 100 novoosnovanih poduzeća trebalo bi imati koristi od boljeg pristupa financiranju.

Na višoj razini, u travnju je i Komisija najavila dodjelu financijskih sredstava u iznosu od četiri milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda za 25 velikih infrastrukturnih projekata u deset država članica. Projektima je obuhvaćen širok raspon planova, od izgradnje prekograničnih plinovoda između Bugarske i Grčke do upravljanja vodama u Malti, istraživačkih objekata na sveučilištu u Njemačkoj i moderniziranih željezničkih pruga u sjevernom Portugalu. Uz nacionalno sufinanciranje vrijednost ukupnog ulaganja u te projekte iznosi osam milijardi eura.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Zajednička poljoprivredna politika nastavila je pridonositi rastu i ulaganjima podupiranjem održive proizvodnje hrane, održivog upravljanja prirodnim resursima, modernizacije ruralne infrastrukture i socijalnog uključivanja. Do kraja trećeg tromjesečja 2019. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) osigurao je osam milijardi eura za programe ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. Sredstva su namijenjena za jačanje održivosti i konkurentnosti svih oblika poljoprivrede i poticanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija te održivog upravljanja šumama.

Politikom ruralnog razvoja također se nastoji zaštititi okoliš te ublažiti klimatske promjene i prilagoditi se njima. Poljoprivrednici bi mogli primati financijsku potporu za pridruživanje programima za razvoj praksi upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima koje su pogodne za okoliš, stvaranje povoljnih uvjeta za biološku raznolikost ili obnavljanje močvarnih zemljišta za sekvestraciju ugljika u tlu. Ukupna potpora EPFRR-a za obnovu, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom iznosila je gotovo 27 milijardi eura. Još dvije milijarde eura potrošene su za promicanje učinkovitosti resursa i potporu prelasku na niskougljično gospodarstvo koje je otporno na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru. U okviru EPFRR-a osigurano je i gotovo pet milijardi eura za promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima.

Kako bi pomogla poljoprivrednicima da ojačaju svoj položaj u poljoprivredno-prehrambenom sektoru koji je sve više usmjeren na tržište, Komisija nastoji uspostaviti pravedniji i uravnoteženiji lanac opskrbe hranom. Novim pravilima o nepoštenim trgovačkim praksama, koja su stupila na snagu u travnju, nastoji se zaštititi poljoprivrednike i poljoprivredno-prehrambena poduzeća od nepoštenih praksi. Države članice ta pravila moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do svibnja 2021. Pokrenuta je i inicijativa za povećanje transparentnosti poljoprivredno-prehrambenog tržišta koja će povećati informiranost u lancu opskrbe hranom za sve tržišne subjekte.

Plavo gospodarstvo

Plavo gospodarstvo EU-a koje obuhvaća sve održive gospodarske aktivnosti povezane s oceanima, morima i obalnim područjima i dalje raste. Prema drugom Izvješću o plavom gospodarstvu EU-a, koje je objavljeno u svibnju, bruto dobit u tom sektoru 2017. iznosila je 74,3 milijarde eura i u njemu je bilo više od četiri milijuna zaposlenih. Najnoviji podaci ukazuju na visoke stope rasta u tradicionalnim i novim sektorima plavoga gospodarstva. U izvješću se ističe želja za poticanjem daljnjeg rasta pružanjem boljih podataka, analiza i znanja o moru.

Godišnje izvješće o ekonomskim rezultatima ribolovne flote EU-a za 2019., koje je objavljeno u kolovozu, pokazalo je da je 2017. sektor nastavio ostvarivati jako dobre rezultate, ponajviše zahvaljujući održivim metodama ribolova i višim prosječnim cijenama ribe, kao i zadržavanju niskih cijena goriva i poboljšanom stanju nekih važnih ribljih stokova. Očekuje se nastavak pozitivnog trenda.

Promet za povezanu Europu

Prošle je godine odabrano 108 projekata kojima će se dodijeliti bespovratna sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe u iznosu od 538 milijuna eura za sigurniju, pametniju i zeleniju prometnu infrastrukturu. Od njih će 39 projekata (117 milijuna eura) biti usmjereno na smanjenje buke koju stvaraju teretni vlakovi, razvoj prekograničnih željezničkih veza i nadogradnju važne infrastrukture u lukama. Dodatnih 109 milijuna eura iskoristit će se za potporu multimodalnim logističkim platformama koje će omogućiti premještanje tereta između različitih vrsta prijevoza. Druga dva prioriteta odnosila su se na inteligentne prometne sustave za ceste (sredstva u iznosu od 80 milijuna eura) te inovacije i nove tehnologije (71 milijun eura).

Europska komisija u ožujku je s Europskom investicijskom bankom pokrenula novi mehanizam za mješovito financiranje CEF-a za promet, inovativni financijski instrument za potporu projektima koji pridonose okolišnoj održivosti i učinkovitosti u europskom prometnom sektoru. Uz početni proračun od 200 milijuna eura iz mehanizma će se financirati ulaganja u Europski sustav upravljanja željezničkim prometom i infrastrukturu za alternativna goriva. Obje organizacije također su udružile snage kako bi poduprle ulaganja u sigurnost prometa: Platforma za veću sigurnost u prometu omogućit će jednostavan pristup tehničkim i financijskim savjetima, osobito za cestovni promet.

Ulaganje u poduzeća

Mala i srednja poduzeća čine 99 % svih poduzeća u Europi i ključan su dio gospodarstva EU-a. EU ih podupire radom na poboljšanju poslovnog okruženja kako bi im se olakšao pristup financiranju te ponudom različitih usluga kako bi im se pomoglo da prošire poslovanje u EU-u i izvan njega.

EU je posebice u okviru Programa za konkurentnost malih i srednjih poduzeća (COSME) 2018. pomogao u privlačenju 10 milijardi eura za 140 000 takvih poduzeća putem niza financijskih instrumenata, uključujući Europski fond za strateška ulaganja (EFSU).

Ulaganje u ljude

Reforme sustava obrazovanja i osposobljavanja visoko su na listi prioriteta u većini država članica te su zauzele istaknuto mjesto u europskom semestru 2019. Ulaganje u obrazovanje i vještine nužno je kako bi se podržale inovacije i rast produktivnosti, osobito u svijetu rada koji se brzo mijenja i na kojem je sve veći manjak vještina. Nejednakost u obrazovnim rezultatima prijetnja je socijalnoj koheziji i dugoročnom blagostanju Europe. Za skupine u nepovoljnom položaju od najveće je važnosti i jednak pristup kvalitetnom obrazovanju, a s obzirom na to da se svijet rada brzo mijenja, potrebno je poticati više odraslih osoba da kontinuirano unapređuju svoje vještine i prihvate cjeloživotno učenje. Sve države članice dobile su preporuke u području obrazovanja i osposobljavanja.

Vijeće je u svibnju u okviru rada na uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. donijelo preporuku o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te poučavanju i učenju jezika. U lipnju je u skladu s programom Erasmus+ Komisija najavila prvih 17 saveza europskih sveučilišta u kojima sudjeluje 114 visokih učilišta u 24 države članice. Oni će povećati kvalitetu i privlačnost europskog visokog obrazovanja te potaknuti suradnju institucija, njihovih studenata i osoblja.

EU je nastavio ulagati i u osposobljavanje. Potpora i sufinanciranje za program Erasmus za mlade poduzetnike novim i potencijalnim poduzetnicima daje priliku da se osposobljavaju pod vodstvom iskusnog poduzetnika koji vodi MSP u drugoj zemlji. Prošle je godine 1 300 novih poduzetnika sudjelovalo u programu širom Europe i izvan nje, a 120 će iskoristiti pogodnosti pilot-programa EYE Global, u kojem sudjeluju Izrael, Singapur i američke savezne države New York i Pennsylvania.

S proračunom većim od 3,2 milijarde eura Erasmus+ za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport pružio je prilike za oko 650 000 mladih i 237 000 članova osoblja obrazovnih ustanova i organizacija mladih. U okviru Inicijative za zapošljavanje mladih osigurano je 350 milijuna eura za mlade koji žive u regijama s posebno visokom stopom nezaposlenosti mladih.

Povezivanje ljudi

Oko 35 000 mladih imalo je priliku istraživati Europu uz putnu propusnicu DiscoverEU, a više od 90 000 osoba prijavilo se za Europske snage solidarnosti, od čega je 12 000 prošle godine sudjelovalo u aktivnostima solidarnosti širom Europe.

Zdravija Europa

Komisija je zajedno s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj i Europskim opservatorijem za zdravstvene sustave i politike počela provoditi dubinske studije zdravstvenih sustava u EU-u. Stanje zdravlja u EU-u i njegovo popratno izvješće uključuju 30 profila nacionalnih sustava, a u izdanju iz 2019. istaknuto je pet horizontalnih tema: oklijevanje s cijepljenjem, digitalna transformacija promicanja zdravlja i sprečavanja bolesti, razlike u dostupnosti zdravstvenih sustava, delegiranja poslova među zdravstvenim radnicima te pristup bolesnika lijekovima.

EU je u veljači poduzeo mjere kako bi se zajamčila sigurnost lijekova koji se prodaju u državama članicama te je uvedena nova provjera lijekova koji se izdaju na recept i sigurnosnih oznaka na njima. Otada su proizvođači na kutije lijekova koji se izdaju na recept obvezni stavljati 2D crtični kod i zaštitu od otvaranja, a ljekarne (uključujući one na internetu) i bolnice moraju provjeriti autentičnost lijekova prije izdavanja pacijentima. To je završni korak u provedbi Direktive o krivotvorenim lijekovima, donesene 2011., kako bi se zajamčile sigurnost i kvaliteta lijekova koji se prodaju u EU-u.

Proračun EU-a usmjeren na rezultate i kontinuitet

Proračun EU-a pridonio je jačanju europskoga gospodarstva i njegovoj otpornosti te promicanju solidarnosti i sigurnosti unutar i izvan granica.

Za provedbu mjera za potporu gospodarskom rastu i smanjenje gospodarskih razlika među regijama izdvojena je gotovo polovina odobrenih sredstava (80 milijardi eura). Sredstvima EU-a u iznosu od 12,2 milijarde eura financirana su istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor 2020., uključujući novo Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi. Povećan je proračun za obrazovanje i osposobljavanje (rast od 17,8 % za Erasmus+ tijekom 2018.) te prometnu i digitalnu infrastrukturu (37 % više za CEF). Potpora poljoprivredi i ruralnim područjima ostala je stabilna i iznosila je gotovo 60 milijardi eura te je bila važan doprinos borbi protiv klimatskih promjena i promicanju održivog rasta. Proračunom za 2019. osigurana je potrebna fleksibilnost za rješavanje unutarnjeg aspekta migracijskih pitanja, pa su u okviru nacionalnih operativnih programa države članice dobile 386,3 milijuna eura od ukupne potpore u iznosu od 1,2 milijarde eura iz Fonda za azil, migracije i integraciju, uz 442,7 milijuna eura za upravljanje granicama i 92,7 milijuna eura iz Fonda za unutarnju sigurnost. Ukupno pet milijuna eura dodijeljeno je za osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja koji će imati ovlasti za progon kaznenih djela na štetu proračuna EU-a, među ostalim prijevara, pranja novca i korupcije.

Sigurnija, jeftinija i bolja povezivost

Povezivost je i 2019. bila važno pitanje za EU. S obzirom na sve veću digitalizaciju našega gospodarstva i društva te sve češće korištenje proizvoda i usluga na internetu, sigurna, pouzdana i pristupačna povezivost važnija je no ikad.

Donedavno su postojale velike razlike u troškovima poziva i slanja poruka između država članica i drugih dijelova Europe. Standardna cijena poziva u fiksnoj ili mobilnoj mreži prema broju iz druge zemlje u prosjeku je bila trostruko viša od standardne cijene domaćeg poziva, a standardna cijena tekstualnih poruka bila je više nego dvostruko skuplja. Stoga su u svibnju uvedena ograničenja cijena pa maksimalna cijena poziva fiksnim ili mobilnim telefonom sad iznosi najviše 0,19 eura + PDV po minuti, dok tekstualna poruka košta najviše 0,06 eura + PDV. Baš kao što se dogodilo s ukidanjem naknada za mobilni roaming 2017., i ovo ograničenje cijena međunarodnih poziva u Europi donijelo je očite i izravne koristi za potrošače i poduzeća.

Neupitnu korist donio je i program kojim se lokalnim tijelima pomaže u instalaciji besplatnih pristupnih točaka za bežično spajanje na internet. Tako se Inicijativom WiFi4EU poboljšava povezivost u 8 000 zajednica iz EU-a, a lokalnim su tijelima za instalaciju pristupnih točaka na raspolaganju bespovratna sredstva EU-a u iznosu od 15 000 eura. Na temelju dvaju poziva na podnošenje prijava sredstva iz programa dobilo je 5 000 zajednica, dok je 2018. sredstva primilo još 2 800 zajednica. Te zajednice moraju u roku od 18 mjeseci instalirati potrebnu opremu za uspostavu pristupnih točaka za WiFi na javnim mjestima.

Prethodne je godine osim toga povećana povezivost u ruralnim područjima. Samo 53 % stanovništva udaljenih i ruralnih područja ima pristup brzom internetu, iako je prosjek EU-a čak 82 %. Budući da je premošćivanje tog digitalnog jaza jedan od prioriteta, mreža uredâ za širokopojasne usluge znatno se proširila 2019. pa sad ukupno 116 nacionalnih i regionalnih ureda pomaže u koordinaciji proširivanja pokrivenosti širokopojasnom mrežom na najudaljenije dijelove EU-a. Bolja i brža pokrivenost širokopojasnom mrežom omogućit će bolji pristup obrazovanju, zdravstvu, javnim uslugama i poduzećima te olakšati otvaranje radnih mjesta i ulaganja, ali i pomoći zajednicama u tim područjima.

Proširenje mreže uslijedilo je nakon što su se u travnju države članice obvezale da će zajedno raditi na iskorištavanju potencijala digitalnih tehnologija kako bi se riješili hitni gospodarski, društveni, klimatski i ekološki problemi koji ugrožavaju šire ruralno gospodarstvo, uključujući prehrambeni i poljoprivredni sektor EU-a.

Uoči svibanjskih izbora za Europski parlament pokrenuta je kampanja za suzbijanje nasilja nad ženama na internetu, #DigitalRespect4Her, u kojoj su zastupnice u Parlamentu, stručnjakinje i novinarke govorile o konkretnim problemima s kojima se žene suočavaju na društvenim medijima i na internetu općenito.

Digitalizacija pomaže u rušenju prepreka na jedinstvenom tržištu EU-a, a jedan od primjera je elektronička razmjena podataka o socijalnoj sigurnosti. U okviru tog projekta ustanove socijalne sigurnosti iz EU-a, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske razmjenjuju podatke o građanima koji se sele u drugu zemlju ili žive ili rade u drugoj zemlji. Sustav je pušten u rad u siječnju 2019., a trenutačno ga uvodi 31 zemlja. Do kraja prošle godine razmijenjeni su podaci o više od 175 000 predmeta. Taj sustav građanima omogućuje lakši pristup podacima te brže i točnije izračunavanje naknada socijalne sigurnosti, a ustanovama za socijalno osiguranje pomaže u borbi protiv prijevara.

U ožujku su dogovorena nova pravila za prikupljanje PDV-a od internetskih trgovaca zbog čega će se internetska poduzeća za potrebe PDV-a trebati registrirati samo jednom, a ne u svakoj državi članici u kojoj posluju, što će donijeti znatne uštede sredstava i vremena manjim poduzećima koja preko interneta posluju u više zemalja. Osim toga, nova će pravila omogućiti da nacionalna porezna tijela lakše prikupljaju PDV od poduzeća izvan EU-a koja u internetskim trgovinama prodaju robu potrošačima u EU-u, što će pomoći da se naplati 5 milijardi eura poreznog prihoda koji se u tom sektoru gubi svake godine.

Zaštita prava u digitalnom dobu

Pokrenute su i druge inicijative za zaštitu prava potrošača i poduzeća na internetu. Među ostalim, uvedena su nova pravila o ugovorima o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga te o ugovorima o prodaji robe, zbog čega je internetsko poslovanje postalo jasnije i jednostavnije. Jedinstveni skup propisa na razini EU-a poduzećima će omogućiti da bolje razumiju svoje obveze, dok će potrošačima na raspolaganju biti jasno određeni pravni lijekovi u slučaju problema s digitalnim sadržajem, uslugama i robom, što se odnosi i na proizvode s digitalnim elementom (npr. pametni hladnjaci).

Dogovorena su i nova pravila na razini EU-a za prilagodbu složenih propisa o autorskim pravima digitalnom dobu. Usluge prijenosa glazbenog sadržaja, platforme za usluge videozapisa na zahtjev, servisi za prikupljanje vijesti i platforme na koje korisnici učitavaju sadržaje postali su glavni izvori kreativnih sadržaja i novinskih članaka. Novim pravilima sada se jamče pravednije naknade za autore, veća prava korisnika te jasnija odgovornost platformi. Njihova je svrha poboljšati prekogranični pristup internetskom materijalu zaštićenom autorskim pravima, utvrditi nova prava i obveze internetskih platformi na kojima se nalaze takva djela, potaknuti internetsko novinarstvo i povećati naknade za novinare te olakšati korištenje materijala zaštićenog autorskim pravima za potrebe obrazovanja i istraživanja.

Europa je i dalje spremno kažnjavala nepoštene poslovne prakse u digitalnom gospodarstvu. Google je u ožujku kažnjen s 1,49 milijardi eura zbog nametanja protutržišnih ograničenja u svojim ugovorima s internetskim stranicama trećih strana, čime je konkurente onemogućavao ili ih odvraćao od toga da na tim stranicama objavljuju svoje oglase povezane s rezultatima pretraživanja. U lipnju je pokrenuta službena istraga protiv Broadcoma, najvažnijeg svjetskog proizvođača komponenti za uređaje za žičanu komunikaciju kao što su modemi i prijamnici za pretvorbu televizijskog signala. Istragom će se utvrditi je li to poduzeće nezakonito isključivalo konkurente. Budući da se Broadcom sumnjiči za isključivanje, Komisija je u listopadu odredila privremene mjere do završetka istrage kako se konkurentima ne bi nanijela ozbiljna i nepopravljiva šteta. Isto tako, Qualcomm je u srpnju kažnjen s 242 milijuna eura jer je ispod cijene prodavao čipsetove za povezivanje pametnih telefona i tableta s mobilnim mrežama kako bi uklonio glavnog konkurenta na tom segmentu tržišta. Pokrenuta je i istraga protiv Amazona zbog načina na koji koristi podatke od drugih trgovaca koji prodaju robu na njegovim stranicama.

Od srpnja se primjenjuju nova pravila o odnosima između internetskih platformi i poduzeća, odnosno usklađeni okvir kojim se utvrđuju minimalne obveze u pogledu transparentnosti i prava na pravnu zaštitu. Tim se pravilima štite poduzeća koja upotrebljavaju internetske platforme kako bi doprla do potrošača i pritom istodobno štiti inovacijski potencijal platformi. U tom području valja istaknuti i rad EU-ove promatračnice ekonomije internetskih platformi.

Sigurnije mreže

EU je uveo nova pravila o kibersigurnosti mreža u cjelini. Među ostalim, donesene su preporuke o sigurnosti sljedeće generacije 5G mreža. Očekuje se da će zbog visokih performansi tih mreža doći do daljnjeg porasta broja i raspona digitalnih proizvoda i usluga te da će 2025. prihodi iznositi 225 milijardi eura. Od ožujka do lipnja države članice provodile su opsežne procjene rizika u vezi s vlastitim infrastrukturama 5G mreže te uvele strože propise za povećanje sigurnosti javnih mreža.

U lipnju je stupio na snagu Akt o kibersigurnosti, kojim se određuje budući smjer politike EU-a o kibersigurnosti. Konkretno, počelo se raditi na razvoju novog okvira za kibersigurnosnu certifikaciju digitalnih proizvoda, usluga i procesa te na jačanju uloge Agencije Europske unije za kibersigurnost. Agencija, koja ima ključnu ulogu u uspostavi i održavanju certifikacijskog okvira, mora povećati operativnu suradnju na razini EU-a, što znači da državama članicama koje to zatraže mora pomoći u rješavanju kiberincidenata te da u slučaju prekograničnih kibernapada i kiberkrize velikih razmjera mora pomagati u koordinaciji na razini EU-a.

Istog mjeseca sedam država članica (Belgija, Njemačka, Španjolska, Italija, Luksemburg, Malta i Nizozemska) obvezalo se ubrzati razvoj ultrasigurnih kvantnih mreža kako bi se povećali europski kapaciteti u području kvantnih tehnologija i kibersigurnosti te zajamčili sigurnost i zaštita mreža budućnosti. U svojim ambicioznim prijedlozima traže uspostavu nove kvantne komunikacijske infrastrukture koja bi omogućila ultrasiguran prijenos i pohranu informacija i podataka te kojom bi se povezala komunikacijska sredstva u cijelom EU-u. Kvantne tehnologije i sustavi integrirali bi se u konvencionalne komunikacijske infrastrukture, koje bi obuhvaćale dva elementa: zemaljska komponenta temeljila bi se na postojećim optičkim komunikacijskim mrežama koje povezuju strateške objekte na nacionalnoj i prekograničnoj razini, dok bi svemirska komponenta pokrivala velike udaljenosti u Europi i prema drugim kontinentima.

Kvantna komunikacijska mreža omogućit će bolju zaštitu kritične infrastrukture i sustava šifriranja od hakerskih napada, što znači bolju zaštitu pametnih energetskih mreža, kontrole zračnog prometa, banaka, zdravstvenih ustanova i drugih objekata. Osim toga, podatkovni centri moći će sigurno pohranjivati i razmjenjivati informacije te će se osigurati dugotrajno čuvanje privatnosti javnih podataka.

Vijeće je u svibnju uspostavilo okvir na temelju kojega EU može uvesti ciljane mjere ograničavanja za odvraćanje od kibernapada koji predstavljaju vanjsku prijetnju EU-u ili njegovim državama članicama te odgovoriti na takve napade. Okvir se primjenjuje i na kibernapade na zemlje izvan EU-a ili međunarodne organizacije u slučajevima kad se mjere ograničavanja smatraju nužnima za postizanje ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Priprema za tehnologije budućnosti

Umjetna inteligencija

Okrenuta budućnosti, Europa želi u potpunosti iskoristiti potencijal umjetne inteligencije za poboljšanja u brojnim područjima pa je zadnjih godina intenzivno ulagala u jačanje svojih kapaciteta u tom području. Međutim, zabrinutost zbog razvoja umjetne inteligencije potaknula je skupinu stručnjaka na visokoj razini da 2019. izrade smjernice za etički razvoj tehnologije kako bi ona ostala u službi društva, a ne postala prijetnja. Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju koje su sastavili stručnjaci iz cijelog EU-a stoga će biti sastavni dio budućih prijedloga o antropocentričnoj umjetnoj inteligenciji, koji će biti predstavljeni početkom 2020. Ti će prijedlozi obuhvaćati razna pitanja, primjerice kako izbjeći diskriminaciju pri razvoju sustavâ umjetne inteligencije i kako osigurati njihovu održivost i ekološku prihvatljivost.

Superračunalstvo

Za razvoj umjetne inteligencije potrebna je velika količina podataka, a time i velika računalna snaga, no Europa je u tome uvijek zaostajala za ostatkom svijeta. U lipnju je zato odabrano osam europskih gradova koji će udomiti nova europska superračunala, a projekt će financirati države članice i EU s 840 milijuna eura. Nova superračunala nalazit će se u Sofiji (Bugarska), Ostravi (Češka), Barceloni (Španjolska), Bologni (Italija), Bissenu (Luksemburg), Minhu (Portugal), Mariboru (Slovenija) i Kajaaniju (Finska), a cilj je da tim četverostrukim ili peterostrukim povećanjem kapaciteta Europa postane globalni predvodnik u superračunalstvu. Superračunala bi se mogla upotrebljavati za razvoj personaliziranih lijekova, daljnji razvoj lijekova i materijala te razvoj novih tehnika u bioinženjerstvu, ali i za izradu vremenskih prognoza i modela klimatskih promjena.

Pogled u budućnost: dovršetak jedinstvenoga digitalnog tržišta

Potpuno jedinstveno digitalno tržište pomoglo bi EU-u da zadrži vodeći položaj u svijetu u digitalnom gospodarstvu. Od pokretanja strategije 2015. predstavljeno je 30 zakonodavnih prijedloga, od čega je do kraja 2019. prihvaćeno njih 28, pet više nego na kraju prethodne godine. Očekuje se da bi 2020. trebala biti prihvaćena dva preostala prijedloga, o privatnosti na internetu te o Europskom centru za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreži nacionalnih koordinacijskih centara. Europska komisija prioritet je dala nizu digitalnih pitanja. Tako će na temelju etičkih smjernica predložiti zakonske propise za koordiniran europski pristup etičkim implikacijama umjetne inteligencije i njezinim posljedicama na ljude te donijeti novi akt o digitalnim uslugama kojim će se ažurirati pravila o odgovornosti i sigurnosti za digitalne platforme, usluge i proizvode.

Klimatski neutralna Europa do 2050.

Klimatske promjene i propadanje okoliša prijetnja su egzistenciji Europe i svijeta. Stoga Europa treba novi model rasta kako bi se Unija pretvorila u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova, gospodarski rast nije ovisan o uporabi resursa, a nijedna osoba ni regija nisu zanemareni.

Komisija je 2018. predstavila svoju viziju klimatski neutralnog EU-a do 2050. na temelju sedam sastavnica: veća energetska učinkovitost, povećano korištenje obnovljivih izvora energije, čist i povezan sustav mobilnosti, konkurentna industrija utemeljena na kružnom gospodarstvu, povezana visokokvalitetna infrastruktura, porast biogospodarstva i prirodnih ponora ugljika te hvatanje i skladištenje ugljika. Nakon opsežne rasprave s dionicima i u kontekstu komunikacije predsjednice von der Leyen o zelenom planu taj je cilj podržalo Europsko vijeće u prosincu 2019.

EU već ostvaruje dobre rezultate u smanjenju emisija stakleničkih plinova, a istodobno održava gospodarski rast: naime, emisije su 2018. bile 23 % niže nego 1990., dok je gospodarstvo u istom razdoblju poraslo za 61 %. Međutim, potrebno je učiniti još više. Zbog svojeg bogatog iskustva EU predvodi stvaranje zelenog i uključivog gospodarstva u okviru europskog zelenog plana, vodeće politike Komisije Ursule von der Leyen, koja je predstavljena u prosincu. Njegov je glavni cilj da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050.

Zeleni plan predstavlja velik skok prema ostvarivanju tog cilja. On je odraz Komisijine predanosti rješavanju klimatskih i ekoloških pitanja i predstavlja okvir za djelovanje u nadolazećim mjesecima i godinama. Više informacija nalazi se u odjeljku „EU 2019.: godina promjene”.

Kako bi potvrdio svoju predanost postizanju tog cilja, EU će u prvi europski zakonski propis o klimi ugraditi cilj neutralnosti do 2050. Europski zeleni plan prije svega omogućuje socijalno pravednu tranziciju i osmišljen je tako da se u velikoj transformaciji koja nam predstoji ne zapostave ni jedan pojedinac ni regija.

Europska unija prvo je veliko gospodarstvo koje je svoje obveze iz Pariškog sporazuma pretvorilo u obvezujuće propise i već premašilo svoj cilj smanjenja emisija za 20 % do 2020., a ako se sve dogovorene mjere u potpunosti provedu, premašit će i cilj smanjenja emisija za 40 % do 2030. No potreban nam je još ambiciozniji cilj, a u okviru zelenog plana on će iznositi najmanje 50 % (čak i 55 %) u odnosu na razine iz 1990.

EU je već počeo s modernizacijom i preobrazbom svojega gospodarstva. Tijekom 2019. nastavio se rad na svim područjima klimatske politike, od rada na čišćim vozilima i čišćem zraku i ulaganja u tehnološka rješenja do zaštite šuma i poticanja angažmana svih građana.

U skladu s novim pravilima o upravljanju energetskom unijom, države članice prvi su put razvile nacrte integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Komisijina ocjena nacrta planova, objavljena u lipnju, pokazala je da konačni planovi, koje države članice trebaju podnijeti do kraja godine, moraju biti ambiciozniji ako želimo ispuniti klimatske ciljeve EU-a.

Međunarodna nastojanja u borbi protiv klimatskih promjena

Budući da emisije EU-a čine samo oko 9 % ukupnih emisija stakleničkih plinova na svijetu, jasno je da se Europa ne može sama boriti protiv klimatskih promjena i da se sve zemlje moraju udružiti u nastojanju da se pronađe rješenje. Na sastanku na vrhu UN-a o djelovanju u području klime, održanom u rujnu u New Yorku, EU je imao priliku s partnerima raspravljati o tome kako postaviti ambicioznije ciljeve i ubrzati djelovanje radi provedbe Pariškog sporazuma. Komisija je prije tog sastanka donijela komunikaciju kojom je potvrdila velike ambicije EU-a u postizanju klimatskih ciljeva.

U prosincu su pregovarači EU-a sudjelovali na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu. Uspješni dogovori o drugom preispitivanju Varšavskog međunarodnog mehanizma i stvaranje akcijskog plana za ravnopravnost spolova bili su ohrabrujući.

Ipak, unatoč nastojanjima delegacije EU-a da se postigne konsenzus o pitanju međunarodnih tržišta ugljika, na toj konferenciji nisu postignuti ambiciozni rezultati koji su potrebni svijetu i koje mnogi žele, što još više ističe potrebu da Europa preuzme vodstvo u okviru zelenog plana i surađuje s međunarodnim partnerima. Globalni klimatski ciljevi u 2020. bit će ambiciozniji: do konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Glasgowu (COP26), koja će se održati u studenome, sudionici moraju ažurirati svoje nacionalno utvrđene doprinose i predložiti dugoročne strategije u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, na što je EU već spreman.

Postupno globalno ukidanje fluorougljikovodika, opasnih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje, a obično se upotrebljavaju u uređajima za grijanje i hlađenje, počelo je 1. siječnja 2019. Očekuje se da će ta aktivnost, koju predvodi EU, znatno pridonijeti postizanju cilja Pariškog sporazuma da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C.

Tijekom čitave godine EU je nastavio širiti svoj međunarodni utjecaj i suradnju u klimatskim pitanjima. Tako su u lipnju Komisija, Kanada i Kina zajedno bile domaćini važnog međunarodnog sastanka o klimi u Bruxellesu, odnosno trećeg sastanka ministara o klimatskoj politici, na kojem su se okupili predstavnici iz više od 30 zemalja, a među njima su bili i ministri iz skupine G-20.

EU nastavlja odlučno podupirati klimatsku politiku u zemljama u razvoju, a zajedno sa svojim državama članicama i dalje je zaslužan za najveći dio javnog financiranja u području klime – 2017. za zemlje u razvoju dao je 20,4 milijarde eura, dok je 2018. taj iznos dostigao čak 21,7 milijardi eura.

Dovršetak moderne i ambiciozne energetske unije

Cilj je Strategije energetske unije, pokrenute 2015., europskim kućanstvima i poduzećima pružiti sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Četvrto izvješće o stanju energetske unije pokazalo je da je Komisija u potpunosti ostvarila svoju viziju te strategije. Jedno od najvažnijih postignuća bio je svibanjski dovršetak zakonodavnog paketa „Čista energija za sve Europljane”, koji se sastoji od osam zakonodavnih akata. To će iz temelja promijeniti europski energetski sustav, koji će postati klimatski prihvatljiv i konkurentan te biti u službi potrošača i europskoga gospodarstva.

Paket obuhvaća nove ambiciozne ciljeve za 2030.: povećanje energetske učinkovitosti za najmanje 32,5 % i udjela energije iz obnovljivih izvora na najmanje 32 %. Njime se temeljito reformiraju tržišta električne energije kako bi se omogućila integracija obnovljivih izvora u elektroenergetsku mrežu i svima zajamčila prilika da sudjeluju u energetskoj tranziciji tako da se potrošačima i zajednicama omogući vlastita proizvodnja električne energije. Najvažniji je aspekt tog paketa uvođenje novih pravila kojima će se ukinuti subvencije za elektrane koje najviše onečišćuju okoliš.

EU je donio i novi skup jasnijih i jednostavnijih oznaka energetske učinkovitosti koje će potrošačima pomoći u štednji energije (količine jednake godišnjoj potrošnji u Danskoj) i novca (u prosjeku 150 eura godišnje po kućanstvu) do 2030. Osim toga, Komisija je u listopadu donijela nove mjere za povećanje održivosti kućanskih uređaja kao što su hladnjaci, perilice rublja i posuđa i televizori. Tako su sada prvi put uvedeni zahtjevi kojima se propisuje mogućnost popravka i recikliranja takvih uređaja, čime se pridonosi kružnom gospodarstvu.

Komisija je u studenome predstavila prve rezultate inicijative, pokrenute 2018., u okviru koje se pruža potpora za deset regija i dvije države članice EU-a u industrijskoj tranziciji kako bi izgradile otporna i niskougljična gospodarstva. Tako je pokrenuto 12 pilot-programa za prevladavanje konkretnih prepreka, a za svaki je osigurano 300 000 eura bespovratnih sredstava EU-a. Komisija je usto nastavila podupirati rudarske regije u tranziciji kako bi potaknula pravednu tranziciju u kojoj nijedna regija nije zapostavljena.

U veljači je 26 europskih otoka počelo s prelaskom na čistu energiju. Svoje će programe objaviti do sredine 2020.

Energetska sigurnost i solidarnost

Sigurnost opskrbe električnom energijom za potrošače u EU-u ključan je element energetske unije. Stoga je postignut dogovor da svi plinovodi prema zemljama koje nisu članice EU-a i iz njih moraju biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a u području energije.

Kako bi se povećala sigurnost opskrbe u baltičkim državama, Komisija te Estonija, Latvija, Litva i Poljska potpisale su politički plan za usklađivanje tržišta električne energije s europskom kontinentalnom mrežom preko Poljske, a EU je za taj projekt dodijelio bespovratna sredstva u iznosu od 323 milijuna eura.

EU je nastavio ulagati u sigurnu i održivu energetsku infrastrukturu putem Instrumenta za povezivanje Europe. Konkretno, 800 milijuna eura namijenjeno je za prioritetnu energetsku infrastrukturu i 750 milijuna eura za projekte koji donose veliku prekograničnu korist, a još 214,9 milijuna za projekt infrastrukture baltičkog plinovoda koji Poljsku i Dansku povezuje s Norveškom.

Budući da svi Europljani ovise o dostupnosti energije, rješavanje pitanja kibersigurnosti u energetskom sektoru postalo je jedan od glavnih prioriteta. Kako bi se uklonile potencijalne prijetnje, EU je donio preporuku sa smjernicama za savladavanje određenih problema u području kibersigurnosti.

Nastavio je i s radom na sigurnoj i zaštićenoj inovativnoj primjeni nuklearne znanosti i tehnologije u svrhe koje nisu proizvodnja nuklearne energije. Suradnja sa zemljama koje nisu članice EU-a kako bi se zajamčila najviša razina nuklearne sigurnosti nastavila se i 2019.

Dekarbonizacija gospodarstva

Sustav EU-a za trgovanje emisijama i dalje je imao dobre rezultate, a emisije iz postrojenja 2018. su se smanjile za 4,1 % u odnosu na 2017.

Kako bi se riješilo pitanje viška emisijskih jedinica u sustavu, u siječnju je počela funkcionirati rezerva za stabilnost tržišta, čija je svrha poboljšati otpornost sustava na velike šokove prilagođavanjem ponude emisijskih jedinica na dražbi. EU je za razdoblje od rujna 2019. do kolovoza 2020. stavio iz sustava u rezervu gotovo 400 milijuna emisijskih jedinica te tako povećao cijenu emisija i isplativost čistih tehnologija, što je potaknulo poduzeća na smanjenje emisija. Više cijene na europskom tržištu ugljika u 2018. dovele su do rekordnih prihoda za države članice – oko 14 milijardi eura, više od dvostrukog iznosa prihoda iz 2017.

U prosincu su EU i Švicarska dovršile povezivanje svojih sustava trgovanja emisijama. Tako se od 2020. emisijske jedinice iz oba sustava mogu koristiti za kompenzaciju emisija u bilo kojem od njih. To je prvi takav sporazum i dokaz da takvi sustavi mogu stvoriti uvjete za stvaranje širih međunarodnih tržišta ugljika. Ranije tijekom godine uklanjanje regulatornih prepreka omogućilo je Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj da bez ograničenja sudjeluju u platformi EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.

Kako bi se ubrzao međunarodni napredak u izgradnji robusnog međunarodnog okvira za tržišta ugljika, Komisija je organizirala nekoliko konferencija čiji je cilj bio utvrditi kako ukloniti prepreke pri uspostavljanju pouzdanih međunarodnih sustava trgovanja emisijama.

Čist i održiv prijevoz

Brži prelazak na čist i održiv prijevoz preduvjet je za poboljšanje zdravlja i kvalitete života Europljana, ispunjavanje klimatskih ciljeva EU-a i jačanje konkurentnosti industrije. Komisija je stoga u ožujku predstavila plan mjera kojima bi se zajamčio brži prelazak na čista vozila. Jedno od velikih postignuća 2019. u okviru plana EU-a za prelazak na čistu, sigurnu i povezanu mobilnost bilo je donošenje ciljnih vrijednosti emisija CO2 za kamione, novih standarda za emisije CO2 za automobile i kombije te novih pravila kojima se javna tijela potiču na uporabu ekološki prihvatljivog prijevoza, što su prva takva pravila na razini cijelog EU-a.

Nakon skandala Dieselgate EU je znatno postrožio propise za nezavisnije i pouzdanije ispitne postupke za vozila. Primjerice, u siječnju su stupili na snagu globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila i nova pravila za stvarne emisije tijekom vožnje, a u rujnu su mjerenja dušikovih oksida (NOx) na temelju pravila za stvarne emisije tijekom vožnje postala obvezna za sve nove automobile koji se prodaju u Europi.

Prihvaćen je i prijedlog za reviziju sustava EU-a za praćenje i provjeravanje emisija CO2 iz brodova i izvješćivanje o njima te su prvi put objavljeni i konkretni podaci, čime je postignut napredak u suzbijanju emisija iz pomorskog prometa. To je važan korak u nastojanju da međunarodni pomorski promet razmjerno pridonosi globalnom smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Baterije

Baterije su ključne za prelazak na čistu energiju i elektromobilnost. Komisija u suradnji s državama članicama i dionicima iz industrije radi na izgradnji konkurentnog, održivog i inovativnog baterijskog ekosustava u Europi. To je glavni cilj Europskog saveza za baterije, inicijative u kojoj sudjeluje oko 260 dionika iz industrije i inovacijskih poduzeća, koji u ovom trenutku procjenjuje potencijal prekograničnih projekata. Komisija je u travnju izvijestila o napretku u provedbi Strateškog akcijskog plana za baterije, a u lipnju je pokrenula novu Europsku tehnološku i inovacijsku platformu za baterije kako bi se povećala potpora za istraživanje i inovacije. Usto, EU je 2019. u okviru Obzora 2020. stavio na raspolaganje 132 milijuna eura za projekte povezane s baterijama.

Prema kružnom gospodarstvu

Za borbu protiv klimatskih promjena važno je promijeniti način na koji proizvodimo i upotrebljavamo energiju, no tako ćemo riješiti samo dio problema. Kružno gospodarstvo već je postalo središnji element industrijske i gospodarske strategije EU-a te je ono temelj za djelovanje EU-a u području sprečavanja nastanka otpada, boljeg dizajna i više stope recikliranja. Sve 54 mjere iz Komisijinog akcijskog plana za kružno gospodarstvo poduzete su ili su u fazi provedbe, čime je postavljen temelj za daljnji razvoj.

Rješavanje problema plastike prioritet je jer njezina proizvodnja, uporaba i bacanje često štete okolišu te nisu u skladu s kružnim pristupom i njegovim gospodarskim koristima. Jedna od najvidljivijih i najalarmantnijih posljedica tog problema milijuni su tona plastičnog otpada koji svake godine završi u moru.

U srpnju su na snagu stupili novi propisi EU-a za borbu protiv smeća u moru koji se odnose na deset predmeta koji najčešće zagađuju europske plaže, npr. jednokratne plastične tanjure, pribor za jelo, slamke, štapiće za balone i štapiće za uši, koji će do 2021. biti zabranjeni. Države članice dogovorile su se da će se do 2029. skupljati 90 % plastičnih boca i da će do 2025. plastične boce morati sadržavati najmanje 25 % recikliranog materijala, a do 2030. 30 %. Riječ je o mjeri u sklopu prve strategije za plastiku na europskoj razini, pokrenute 2018., čija je vizija da se do 2030. sva plastična ambalaža koja se stavlja na tržište u EU-u može ponovno upotrijebiti ili reciklirati.

Iako se u Europi danas reciklira gotovo dvostruko više plastične ambalaže nego 2005., i dalje se reciklira manje od 30 % plastičnog otpada, kojeg Europljani proizvode 25 milijuna tona godišnje. Kako bi se potaknulo recikliranje i ponovna uporaba plastike, u listopadu se više od 170 javnih i privatnih partnera iz industrije plastike obvezalo da će do 2025. u novim proizvodima upotrijebiti 10 milijuna tona reciklirane plastike. Za inicijativu je zaslužan Savez za kružnu plastiku, koji je svoj prvi sastanak održao u veljači.

Nakon procjene rizika za zdravlje i okoliš Europska agencija za kemikalije u siječnju je zaključila da je opravdano ograničiti namjerno dodavanje mikroplastike u proizvode koji se proizvode u EU-u.

Financijska sredstva za klimu i nove tehnologije

U okviru Plana ulaganja za Europu 2019. nastavilo se pomagati europskim građanima da električnu energiju dobiju iz obnovljivih izvora, a ukupni broj kućanstava kojima se na taj način pomoglo povećao se na 7,4 milijuna. Pokrenut je i novi inovacijski fond, ključan instrument za ispunjavanje obveza iz Pariškog sporazuma na razini gospodarstva EU-a i podršku strateškoj viziji Komisije za klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. Komisija je u veljači najavila da će uložiti više od 10 milijardi eura u tehnologije s niskim emisijama ugljika u različitim sektorima. Na taj način nastojat će sredstva iz fonda iskoristiti za povećanje globalne konkurentnosti. Dio sredstava prikupit će se prodajom 450 milijuna emisijskih jedinica EU-a u razdoblju od 2020. do 2030. Osim toga, uvođenje novih tehnologija na tržište pospješuju i inicijative koje se financiraju u okviru Obzora 2020.

Za borbu protiv klimatskih promjena neće biti dovoljna samo javna sredstva. Stoga EU ulagačima pomaže prepoznati i iskoristiti prilike za zelena ulaganja diljem svijeta. Tako je u listopadu, zajedno s tijelima iz Argentine, Čilea, Indije, Kanade, Kenije, Kine i Maroka, pokrenuo Međunarodnu platformu za održivo financiranje.

Europska komisija u lipnju je objavila nove smjernice o korporativnom izvješćivanju o informacijama povezanima s klimatskim promjenama u okviru svojeg akcijskog plana o financiranju održivog rasta. Riječ je o praktičnim preporukama za oko 6 000 poduzeća, banaka i osiguravajućih društava koji kotiraju na burzama u EU-u, a koje će im pomoći u točnijem izvješćivanju o učinku njihovih djelatnosti na klimu i utjecaju klime na njihovo poslovanje.

Zaštita okoliša

Komisija je u travnju objavila drugi Pregled aktivnosti u području okoliša. Pregled je dio inicijative pokrenute 2016. za poboljšanje provedbe EU-ove politike zaštite okoliša i zajednički dogovorenih pravila u svim državama članicama, što nije važno samo za zdrav okoliš, već i za otvaranje novih prilika za održiv gospodarski rast, inovacije i otvaranje radnih mjesta. Potpunom provedbom tih propisa gospodarstvo EU-a moglo bi uštedjeti otprilike 55 milijardi eura godišnje na zdravstvenim troškovima i izravnim troškovima za okoliš. Stoga je donesena opća komunikacija i 28 izvješća za pojedine zemlje u kojima je prikazano trenutačno stanje u provedbi zakonskih propisa EU-a o okolišu i mogućnosti za poboljšanje u svakoj državi članici.

Prilikom preispitivanja strategije EU-a za šume sredinom provedbenog razdoblja zaključeno je da je ostvaren znatan napredak u ostvarenju ciljeva za 2020. Strategija je omogućila lakšu koordinaciju svih područja politike EU-a koja se odnose na šume i sektor djelatnosti povezanih sa šumama uz istodobno promicanje dosljednog pristupa u domaćim i međunarodnim politikama. Komisija je u srpnju uspostavila novi okvir djelovanja za zaštitu i obnovu svjetskih šuma. Budući da u njima obitava 80 % kopnenog biljnog i životinjskog svijeta i o njima ovisi opstanak oko četvrtine svjetskog stanovništva, neizostavan su element borbe protiv klimatskih promjena.

EU predvodi međunarodnu suradnju za sigurnija, zaštićenija i čišća mora u Europi i svijetu kojima se upravlja na održiviji način. U ožujku je objavljeno zajedničko izvješće u kojem se analizira stanje plana EU-a za međunarodno upravljanje oceanima. Do sada je uspješno provedeno 50 konkretnih mjera, uključujući mjere za borbu protiv nezakonitog ribolova i zakonske propise za borbu protiv onečišćenja mora.

Proslava 25. godišnjice Europskoga gospodarskog prostora

Nakon što je 2018. proslavljena 25. godišnjica jedinstvenog tržišta EU-a, sljedeće je godine obilježena još jedna važna prekretnica: 25 godina od uspostave Europskoga gospodarskog prostora. Sporazumom o EGP-u, koji je potpisan 1992. i stupio na snagu 1994., četiri slobode jedinstvenog tržišta i s njima povezane politike proširuju se na Island, Lihtenštajn i Norvešku. Ljudi, roba, usluge i kapital sad se mogu kretati 31 zemljom EGP-a gotovo jednako slobodno kao unutar jedne zemlje. Građani EGP-a mogu studirati, živjeti, kupovati, raditi i umiroviti se u bilo kojoj zemlji EGP-a. Uklonjene su stotine tehničkih, pravnih i birokratskih prepreka slobodnoj trgovini i slobodnom kretanju među tim zemljama. To je omogućilo širenje poslovanja poduzeća, a tržišno natjecanje rezultiralo je snižavanjem cijena i većim izborom za potrošače.

Bolje funkcioniranje jedinstvenog tržišta za građane i poduzeća

EU neprestano radi na jačanju i povezivanju jedinstvenog tržišta kako bi ono moglo odgovoriti na nove izazove i donijeti koristi građanima i poduzećima.

U okviru tog rada u lipnju je postignut dogovor o novim pravilima kojima se želi zajamčiti bolje poštovanje zakonodavstva jedinstvenog tržišta o neprehrambenim proizvodima. Ta će se pravila početi primjenjivati od 2021. i s pomoću njih će nacionalna tijela i carinski službenici provoditi temeljitije provjere. Isto tako, poboljšat će se provjere proizvoda na tržištu EU-a i intenzivirati suradnja među tijelima te olakšati brzo djelovanje protiv nezakonitih proizvoda.

EU je donio i novu uredbu kojom se učvršćuje primjena načela uzajamnog priznavanja za proizvode koji nisu obuhvaćeni zakonodavstvom EU-a. Time će se poduzećima otvoriti više mogućnosti za širenje preko granica EU-a. Od travnja 2020. poduzeća će moći brzo pronaći ažurirane informacije o primjenjivim nacionalnim tehničkim pravilima u drugoj državi članici i primjenjivati pojednostavnjene postupke kako bi dokazala da njihov proizvod ispunjava relevantne nacionalne zahtjeve.

Osim toga, nova norma o elektroničkom izdavanju računa, koja je stupila na snagu u travnju, pomoći će javnim tijelima da automatski i brzo obrađuju plaćanja svih poduzeća.

Snažna i inovativna industrijska baza

Europske industrije svjetski su predvodnici u mnogim područjima, ali moraju se prilagoditi novim izazovima kao što su tehnologije koje se brzo razvijaju, klimatske promjene i globalni geopolitički kontekst koji se mijenja. Kako bi europskoj industriji dala novu viziju, Komisija je sazvala okrugli stol na visokoj razini „Industrija 2030.” i u lipnju objavila njegove preporuke. Preporuke uključuju prijedloge za postizanje konkurentske prednosti europske industrije putem najsuvremenijih i revolucionarnih tehnologija, uz poštovanje okoliša i biološke raznolikosti, ulaganjem u ljude, te s pomoću pametnih europskih i globalnih saveza.

Europa se stoga mora oslanjati na svoje prednosti kako bi razvila svoju industrijsku bazu. Umjetna inteligencija, baterije i kibersigurnost neka su od brojnih strateških područja usmjerenih na budućnost u kojima se poticanjem konkurentske prednosti Europe može ostvariti rast. Kako bi utvrdila područja od strateške važnosti, Komisija je uspostavila Strateški forum država članica i predstavnika industrije u okviru kojeg je utvrđeno šest prioritetnih područja te su dane preporuke za buduće mjere politike i koordinirana transnacionalna ulaganja, što je u studenome objavljeno u njegovu izvješću.

Jake se industrije isto tako moraju stalno prilagođavati i uvoditi inovacije. U izvješću o Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju za 2019. utvrđeno je da se EU nastavlja poboljšavati: uspješnost u području inovacija porasla je u 24 države članice. Predvodnik EU-a u području inovacija bila je Švedska, koju slijede Finska, Danska i Nizozemska. Inovatori koji su se najbrže razvili bili su Litva, Grčka, Latvija, Malta, Ujedinjena Kraljevina, Estonija i Nizozemska. Važno je istaknuti da je uspješnost EU-a u području inovacija prvi put nadmašila uspješnost Sjedinjenih Američkih Država i uvjerljivo je veća od Brazila, Indije, Rusije i Južne Afrike.

Osiguravanje ravnopravnih uvjeta na jedinstvenom tržištu

Cilj je politike tržišnog natjecanja EU-a poduprijeti rast, ulaganja i otvaranje radnih mjesta zaštitom potrošača i poduzeća koja poštuju zakone od protutržišnog i nezakonitog poslovnog ponašanja. Ako se postigne da se poduzeća nadmeću u ponudi nižih cijena i većeg izbora inovativnih proizvoda, potrošači će biti u boljem položaju, a gospodarstvo EU-a snažnije, konkurentnije i privlačnije ulagačima.

Komisija je 2019. donijela 362 odluke o koncentracijama, deset protumonopolskih odluka, pet odluka o kartelima i 248 odluka o državnim potporama. Poduzećima koja su kršila pravila EU-a o tržišnom natjecanju odredila je kazne u ukupnom iznosu većem od četiri milijarde eura te je državama članicama naložila da izvrše povrat nezakonitih i nespojivih potpora od korisnika u iznosu od najmanje 65 milijuna eura.

Komisija će putem kontrola koncentracija spriječiti rizike za tržišno natjecanje i tako postići da jedinstveno tržište ostvari svoj potencijal. Većina je koncentracija podnesenih Komisiji odobrena. Dosad ih je zabranjeno samo deset, od kojih tri 2019. To su Siemensovo preuzimanje Alstoma u željezničkoj industriji i Wielandova preuzimanja društava Aurubis Rolled Products i Schwermetall u veljači te zajednički pothvat čeličnih divova Tata Steel i ThyssenKrupp u lipnju. U tim slučajevima poduzeća nisu predložila rješenja za zaštitu potrošača i poduzeća od mogućih rizika. U drugim istaknutim predmetima kao što su Praxair/Linde i GSK/Pfizer stranke u koncentraciji ponudile su odgovarajuća rješenja i Komisija je nakon toga mogla odobriti transakcije.

Komisija poduzima i radnje protiv poduzeća koja pokušavaju steći nepoštenu konkurentsku prednost. U siječnju je Mastercard kažnjen s 570 milijuna eura zbog nametanja prekograničnih ograničenja kartičnog plaćanja, a u svibnju je AB InBev, najveći proizvođač piva na svijetu, kažnjen s 200 milijuna eura zbog zlouporabe vladajućeg položaja na belgijskom tržištu piva. Druga društva kojima je Komisija izrekla novčane kazne ograničavala su prekograničnu prodaju brendiranih proizvoda nekih od najpoznatijih europskih nogometnih klubova i proizvoda s likom Hello Kitty u vlasništvu društva Sanrio. U slučajevima koji uključuju nekoliko velikih holivudskih filmskih studija oni su se obvezali ukloniti ograničenja kojima su sprječavali prekogranično tržišno natjecanje televizijskih kuća koje naplaćuju program i ponudili određene obveze koje je Komisija u ožujku učinila pravno obvezujućima.

Komisija je nastavila razbijati kartele i izrekla visoke novčane kazne uključenim poduzećima. U ožujku je kaznila tri poduzeća koja isporučuju sigurnosne pojaseve i drugu sigurnosnu opremu proizvođačima automobila u Europi kaznom u iznosu od 368 milijuna eura, a dva mjeseca kasnije pet se velikih banaka – Barclays, RBS, Citigroup, JPMorgan i MUFG – nagodilo za više od milijarde eura zbog sudjelovanja u kartelu za trgovanje valutama na promptnom tržištu.

Osim toga Komisija vodi računa o tome da potpora država članica poduzećima ne daje nepravednu prednost nekim poduzećima u odnosu na druga. U travnju je donijela odluku o državnim potporama kojom je Ujedinjenoj Kraljevini naložila da vrati selektivne porezne olakšice koje su nadležna tijela dodijelila multinacionalnim poduzećima na temelju izuzeća od odredaba za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza na dobit.

Politika tržišnog natjecanja može pomoći EU-u u provođenju moderne industrijske politike, što pokazuju 3,2 milijarde eura javne potpore koju nudi sedam država članica i koju je odobrila Komisija za važan projekt od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) u području istraživanja i inovacija proizvodnje baterija. To je drugo veliko ulaganje za IPCEI odobreno nakon ulaganja u projekt mikroelektronike u vrijednosti od 1,7 milijardi eura u koji su uključene Njemačka, Francuska, Italija i Ujedinjena Kraljevina, a poravnato je u prosincu 2018.

Uklanjanje prepreka slobodnom kretanju roba i usluga

EU je radio na jačanju pravila u određenim sektorima kako bi se poduzećima olakšala prekogranična prodaja robe i usluga te poboljšala sigurnost proizvoda na tržištu EU-a.

Poboljšanje pravila u kemijskom i farmaceutskom sektoru

Komisija je u lipnju objavila i preispitivanje zakonodavstva EU-a o kemikalijama. Utvrđeno je da su usklađivanje i zajednički standardi jedinstveno tržište učinili jačim i učinkovitijim te pružili najveću razinu zaštite ljudskog zdravlja i okoliša u svijetu. EU je poduzeo i niz mjera za zaštitu radnika i potrošača od štetnih kemikalija, uključujući 29 odluka o autorizaciji iz Uredbe REACH kojima se utvrđuju uvjeti za uporabu određenih kemikalija, jedno odbijanje autorizacije i jedno ograničenje optičkog pojačala dopiranog tulijem, tvari koja uzrokuje dišne probleme kad se upotrebljava u sprejevima. Osim toga, Direktiva o karcinogenim i mutagenim tvarima ažurirana je dodavanjem pet tvari na popis priznatih kancerogenih kemikalija na radnom mjestu. To znači da je sad tom direktivom obuhvaćeno 27 takvih kemikalija.

EU je donio i nova pravila za stvaranje ravnopravnijih uvjeta u farmaceutskom sektoru. Time će se poduzećima iz EU-a olakšati izvoz generičkih i biosličnih lijekova u zemlje izvan EU-a u kojima je zaštita intelektualnog vlasništva istekla ili nikada nije postojala, uz očuvanje čvrstih postojećih prava u EU-u za poticanje inovacija i istraživanja.

Jedinstveno tržište javne nabave

Tržište javne nabave EU-a otvoreno je i najveće na svijetu te se njegova vrijednost procjenjuje na dva bilijuna eura godišnje. S obzirom na sve globalniji karakter javne nabave, EU zauzima strateški pristup kako bi osigurao da svi domaći i strani ponuditelji poštuju pravila EU-a. U tu je svrhu Komisija u srpnju objavila smjernice o sudjelovanju stranih ponuditelja na tržištu EU-a.

Bolje financijske usluge

U okviru rada na stvaranju povezanije i integriranije unije tržišta kapitala u Europi EU je donio revidiranu uredbu o prekograničnim plaćanjima, kojom se zajamčilo da su naknade za prekogranična plaćanja u eurima unutar Unije u skladu s naknadama za odgovarajuća nacionalna plaćanja u valuti države članice u kojoj se nalaze pružatelj i korisnik platnih usluga. To korisnicima i poduzećima u zemljama izvan europodručja omogućuje prekogranične transakcije u eurima koje su jednako povoljne kao i u europodručju. Tako bi se, primjerice, cijena transakcije u eurima unutar EU-a između Bugarske i Finske trebala sniziti s 15–24 eura na oko jednog eura. Uredbom će se osigurati transparentnost i usporedivost naknada za konverziju valute na bankomatu ili prodajnom mjestu i potrošačima omogućiti uštede na troškovima konverzije kad putuju ili kupuju u inozemstvu. Osim toga, EU je intenzivirao potporu razvoju i dostupnosti prekograničnih trenutačnih plaćanja.

Osiguravanje pravednog poreznog sustava

Cilj je porezne politike EU-a poduprijeti konkurentnost EU-a te poticati ulaganja, rast i poduzetništvo na njegovu jedinstvenom tržištu. Pojednostavnjenje poreznih sustava poduzećima bi trebalo olakšati prekogranično poslovanje, a građanima rad u inozemstvu. Nadalje, EU želi da porezi budu pošteni i socijalno pravedni, a to će postići ponajprije borbom protiv zlouporabe poreza na razini EU-a i međunarodnoj razini te ograničavanjem nepoštene porezne konkurencije na jedinstvenom tržištu i izvan njega.

Kako bi se suzbile porezne prijevare i olakšala administrativna suradnja za prikupljanje prihoda na razini EU-a i na nacionalnoj razini, Komisija je u svibnju pokrenula alat za analizu transakcijskih mreža, kojim se mreži stručnjaka EU-a za borbu protiv prijevara omogućuje brz i jednostavan pristup informacijama o prekograničnim transakcijama, što dovodi do brzog i koordiniranog djelovanja kad se uoče moguće prijevare u vezi s PDV-om. U rujnu je održan prvi sastanak na vrhu poreznih uprava EU-a, koji služi kao mreža suradnje voditelja poreznih uprava država članica i Komisije.

Radi suzbijanja prijevara povezanih s PDV-om u pogledu novih i rabljenih automobila Komisija je u srpnju donijela provedbene mjere kojima se podupire automatska razmjena carinskih informacija i informacija o registraciji vozila među nacionalnim tijelima. EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, zajednički alat država članica s pomoću kojeg suzbijaju vanjske rizike zlouporabe poreza i nepoštene porezne konkurencije, donesen je u ožujku. U rujnu je Komisija objavila evaluacije dviju direktiva: Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i Direktive o oporezivanju energije.

Ususret pravednoj mobilnosti radne snage

EU radi na jačanju mobilnosti radne snage uspostavom jasnih i pravednih pravila te olakšavanjem suradnje među državama članicama i borbom protiv uzroka zlouporabe. U okviru tih nastojanja u srpnju je uspostavljeno Europsko nadzorno tijelo za rad, a njegove su prve aktivnosti započele u listopadu. Uloga je tog tijela pomoći u provedbi pravila o mobilnosti radne snage u državama članicama. To će postići olakšavanjem informiranja javnosti i poduzeća o pravima i obvezama u pogledu mogućnosti za život, rad ili poslovanje u drugoj zemlji, jačanjem suradnje među tijelima država članica i posredovanjem u rješavanju prekograničnih sporova. Sjedište tijela bit će u Bratislavi u Slovačkoj, a očekuje se da će do 2024. dosegnuti puni operativni kapacitet.

Napredak u području sigurne, čiste i povezane mobilnosti

Mobilnost ima važnu ulogu u povezivanju i integraciji jedinstvenog tržišta. EU radi na modernizaciji europskih prometnih sustava, koja će ljudima omogućiti sigurniji promet, čišća vozila i bolja tehnološka rješenja te poduprijeti konkurentnost prometne industrije.

U ožujku su Parlament i Vijeće postigli dogovor o revidiranoj Uredbi o općoj sigurnosti, kojoj je cilj uvesti nove obvezne sigurnosne tehnologije u sva vozila koja se prodaju, registriraju ili stavljaju u uporabu od 2022. Time će se poboljšati zaštita građana EU-a, smanjiti broj nesreća na cestama i poboljšati pravni okvir za homologiranje automatiziranih i povezanih vozila. Komisija je u veljači pripremila smjernice za homologaciju automatiziranih vozila te je u lipnju pokrenula platformu EU-a za koordinaciju eksperimenata koji uključuju automatizirana i povezana vozila.

Početkom godine EU je donio i mjere kojima se osiguravaju procjene sigurnosti infrastrukture za primarne ceste, omogućuje bolje usmjeravanje ulaganja i otvara put za autonomnu vožnju diljem EU-a. Komisija je donijela i nova usklađena pravila o prometu bespilotnih letjelica kako bi regulirala njihov sve veći broj diljem Europe.

Doneseno je i nekoliko mjera za smanjenje administrativnog opterećenja u prometnom sektoru. U lipnju je Agencija Europske unije za željeznice izdala prvo europsko odobrenje za vozila koje vrijedi u više zemalja diljem kontinenta. Postignut je i dogovor o prijedlogu za elektroničke informacije o prijevozu tereta, čime bi se uštedjeli milijuni sati prethodno utrošeni na vođenje papirnate dokumentacije.

Kako bi se poboljšala interoperabilnost prometnih sustava, Komisija je u svibnju donijela niz mjera koje se odnose na interoperabilnost željeznica, dostupnost vlakova i željezničku buku. Direktiva o elektroničkim sustavima za naplatu cestarine stupila je na snagu i poboljšat će interoperabilnost elektroničkih cestarina, pojednostavniti administrativne postupke te smanjiti prijevare.

Produbljenje ekonomske i monetarne unije

Bolje povezana ekonomska i monetarna unija prioritet je EU-a jer će ojačati njegovu gospodarsku stabilnost, otpornost i potencijal za rast.

Države članice europodručja u lipnju su poduzele još jedan korak prema postizanju tog cilja dogovorom o glavnim značajkama proračunskog instrumenta za europodručje. Proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost trebao bi podupirati strukturne reforme i ulaganja u cilju poticanja rasta i jačanja otpornosti gospodarstava europodručja te njihove sposobnosti oporavka od šokova. Odluke o detaljima funkcioniranja instrumenta donesene su u listopadu. U okviru razgovora o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a trebao bi se postići dogovor o njegovom opsegu.

Države članice europodručja dogovorile su se i da će Europski stabilizacijski mehanizam osiguravati financijski zaštitni mehanizam koji će se aktivirati samo kao osiguranje u krajnjoj nuždi u slučaju sanacije banaka. On će biti u obliku kreditne linije ili jamstava za jedinstveni fond za sanaciju kako porezni obveznici ne bi bili prisiljeni snositi troškove sanacije banaka. Upotreba sredstava iz zaštitnog mehanizma u konačnici bi se naplatila od doprinosa iz europskog bankarskog sektora.

Europska unija ostvarila je velik napredak u produbljivanju ekonomske i monetarnije unije nakon financijske krize iz 2008. U komunikaciji Komisije iz lipnja razmatralo se koliko je EU dosad učinio na ostvarenju vizije bolje povezane ekonomske i monetarne unije iz izvješća petorice predsjednika objavljenog 2015. U komunikaciji se navodi da je najveći napredak ostvaren u okviru gospodarskog upravljanja te u primjeni fiskalnih pravila, koja su poboljšana. Usto, stavljen je veći naglasak na socijalne prioritete, zbog čega socijalni partneri na svim razinama imaju više mogućnosti da o njima raspravljaju. Osim toga, Europski fiskalni odbor (osnovan 2015.) postao je sastavni dio fiskalnog okvira EU-a te pruža neovisne procjene i savjete Komisiji.

Utvrđeni su i najvažniji elementi bankovne unije i unije tržišta kapitala, kao što su paket mjera o bankarstvu za jačanje otpornosti i mogućnosti sanacije banaka EU-a te prijedlog europskog sustava osiguranja depozita. Komisija je podnijela sve zakonodavne prijedloge iz akcijskog plana za uniju tržišta kapitala i preispitivanja sredinom provedbenog razdoblja za uspostavu ključnih uvjeta za uniju tržišta kapitala. Predložila je šest zakonodavnih mjera za uvođenje novih pravila na razini EU-a za proizvode, oznake i putovnice i pet zakonodavnih mjera za jednostavnija, jasnija i proporcionalnija pravila namijenjena poduzetnicima, poduzećima i financijskim institucijama (vidjeti poglavlje 1.).

Također je predložila dvije zakonodavne mjere kako bi osigurala integriraniji i učinkovitiji nadzor tržišta kapitala, što je ključno za uniju tržišta kapitala i nužno za veću financijsku integraciju i veću podjelu rizika s privatnim sektorom. Komisija je donijela i tri zakonodavna prijedloga kako bi se financijskom sektoru omogućilo da predvodi prijelaz na klimatski neutralno te resursno učinkovito i otpornije kružno gospodarstvo.

Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o gotovo svim navedenim prijedlozima, no potrebno je učiniti još mnogo toga. U izvješću Komisije iz lipnja poziva se na daljnje povećanje transparentnosti i učinkovitosti okvira za koordinaciju politika EU-a i njegove socijalne dimenzije. Institucionalne promjene potrebne su i za jačanje demokratske odgovornosti u EU-u i ekonomskog odlučivanja u europodručju, kao i za uvođenje Europskog stabilizacijskog mehanizma u pravni okvir EU-a. Korisni bi bili i mehanizmi za stabilizaciju europodručja u slučaju šokova koji bi mogli uključivati funkciju stabilizacije ulaganja i zajednički sustav reosiguranja naknada za nezaposlene.

Dovršetak bankovne unije

EU-ova bankarska tržišta i tržišta kapitala ključni su elementi njegove ekonomske i monetarne unije. Zajedno će pridonijeti većoj integraciji i stabilnosti financijskog sustava EU-a. Povećavaju otpornost ekonomske i monetarne unije na negativne šokove olakšavajući prekograničnu podjelu rizika s privatnim sektorom te istovremeno smanjuju potrebu za podjelom rizika s javnim sektorom. Rad na oba projekta nastavio se tijekom godine.

Ostvaren je znatan napredak u pogledu smanjenja rizika u bankovnoj uniji. Donošenje paketa mjera o bankarstvu u travnju bio je važan korak u jačanju bankarskog sektora EU-a. U njemu je uz prijedlog europskog sustava osiguranja depozita utvrđen i sveobuhvatan skup reformi kojima će se dodatno ojačati otpornost i mogućnosti sanacije banaka. Cilj je tog paketa mjera i uvođenje niza važnih međunarodnih standarda te dovršetak regulatornog programa za razdoblje nakon krize.

Komisija s državama članicama koje su suočene s visokim razinama loših kredita surađuje na rješavanju tog problema, među ostalim i u okviru europskog semestra, te se razmatraju sveobuhvatna rješenja za loše kredite u skladu s pravilima o državnim potporama. Nadzorna tijela i banke država članica od početka krize znatno su smanjili razine duga, poboljšali kvalitetu svojih kreditnih portfelja te povećali likvidnost.

U posljednjem izvješću Komisije o napretku navodi se da se udio loših kredita svih banaka u EU-u i dalje smanjuje te je u trećem tromjesečju 2018. iznosio 3,3 %, čime se nastavlja trend smanjenja prema razinama zabilježenima prije krize. Europski parlament i Vijeće postigli su 2019. dogovor o novim pravilima za primjenu kapitalnih zahtjeva za banke s lošim kreditima u bilancama. Cilj je te reforme osigurati da banke odvoje dostatna vlastita sredstva kad novi krediti postanu loši te stvoriti odgovarajuće poticaje za rješavanje problema loših kredita u ranoj fazi.

Uvođenje zajedničkog sustava osiguranja depozita u europodručju važan je sljedeći korak prema uspostavi bankovne unije i bolje povezane ekonomske i monetarne unije.

Međunarodna uloga eura

EU-ovo promicanje korištenja eura u međunarodnom platnom prometu usko je povezano s produbljivanjem ekonomske i monetarne unije. Bolje povezan i snažniji financijski sektor i ekonomska i monetarna unija učinili bi euro privlačnijom međunarodnom valutom, a veća globalna uloga eura ojačala bi europski financijski sustav. I unutar EU-a doći će do širenja europodručja jer su Hrvatska i Bugarska odlučile započeti pripreme za pristupanje europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), što je prvi korak prema članstvu u europodručju.

Veća međunarodna upotreba eura imala bi i brojne koristi za europska poduzeća, potrošače i vlade, kao što su niži troškovi trgovanja i kamatne stope, bolji pristup financiranju, veća pravna autonomija i otporniji financijski sustav koji bi bio manje osjetljiv na tečajne šokove.

Europska komisija se prošle godine opsežno savjetovala s predstavnicima deviznih tržišta te sektora energetike, sirovina, poljoprivrede i prometa. Tijekom tih savjetovanja potvrđeno je da postoji široka potpora za veću međunarodnu upotrebu eura te da je on jedina održiva alternativna međunarodna valuta u odnosu na američki dolar. Sudionici savjetovanja složili su se i da postoji potencijal da se više transakcija denominira u eurima, osobito na tržištima energetske robe i prirodnog plina, a Komisija se obvezala da će nastojati ukloniti sve utvrđene prepreke.

EU je ostvario napredak i u pogledu mjera potpore upotrebi eura, uključujući regulatorne izmjene za povećanje otpornosti i likvidnosti infrastruktura financijskog tržišta, povećanje pouzdanosti referentnih kamatnih stopa i promicanje upotrebe trenutačnih plaćanja.

Pravedne mogućnosti i pošteno tržišno natjecanje

Bolje povezana i pravedna ekonomska i monetarna unija temelji se na poštenom tržišnom natjecanju. EU je za povećanje pravednih mogućnosti u lipnju donio Direktivu o restrukturiranju i pružanju druge prilike kako bi se održiva poduzeća u teškoćama mogla spasiti, a pošteni poduzetnici nakon okončanja stečaja dobiti drugu priliku.

Novom direktivom održivim poduzećima s financijskim teškoćama omogućit će se pristup okvirima za preventivno restrukturiranje u ranoj fazi kako bi mogla izbjeći stečaj, nastaviti poslovanje i sačuvati radna mjesta.

U skladu s novim pravilima EU uglednim poduzetnicima u stečaju pruža drugu priliku i u potpunosti ih oslobađa dugova nakon razdoblja od najviše tri godine, uz opravdana izuzeća kako bi se spriječila zlouporaba.

Pravilima će se povećati i učinkovitost stečajnih postupaka, restrukturiranja i otpisa što dovodi do smanjenja trajanja i prekomjernih troškova postupka u brojnim državama članicama.

Ta će pravila pridonijeti uklanjanju velikih prepreka razvoju tržišta kapitala pružanjem veće pravne sigurnosti za prekogranične ulagače i poduzeća koja posluju diljem EU-a.

Prošle je godine EU nastavio budno pratiti situaciju u bankarskom sektoru osiguravajući pošteno tržišno natjecanje. Iako se taj sektor uvelike oporavio od krize, još uvijek postoje slabe točke jer su banke u nekim državama članicama i dalje opterećene visokim udjelom loših kredita. Komisija im je nastavila pomagati u restrukturiranju i rješavanju problema privremenih ograničenja likvidnosti ili strukturnih problema bez nepotrebnog narušavanja tržišnog natjecanja. Primjerice, slovenske banke dovršile su postupak restrukturiranja koji je započeo 2012./2013. Slovenija je privatizirala 75 % NLB-a i 100 % Abanke – dva bivša zajmodavca u teškoćama. Talijanske banke poduzele su daljnje korake za smanjenje udjela loših kredita. Provedba jamstvenog mehanizma bila je ključna kako bi se bankama omogućilo da se riješe loših kredita po tržišnim uvjetima. Povrh toga, Komisija je u Italiji odobrila potporu kako bi se zadovoljile privremene potrebe za likvidnošću u iznosu do tri milijarde eura za Carige, regionalnu banku srednje veličine na sjeverozapadu zemlje.

Veća socijalna pravednost u ekonomskoj i monetarnoj uniji

Europski stup socijalnih prava postao je sastavni dio europskog semestra, godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarske i socijalne politike EU-a. U okviru stupa socijalnih prava promicane su brojne mjere socijalne politike za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, transparentni i predvidivi radni uvjeti i pravedna prekogranična mobilnost. U njega je ugrađeno 20 načela socijalne politike za budućnost oko kojih su se složile države članice.

Novi početak za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika

U lipnju je donesena Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života kojom se potiče ravnopravnija podjela odgovornosti između žena i muškaraca. Određuju se minimalni zahtjevi za države članice i svakom se roditelju osigurava pravo na najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta, od čega se dva mjeseca ne može prenositi na drugog roditelja, a države članice same utvrđuju odgovarajuću razinu naknade. Direktivom se uvodi i pravo na očinski dopust od najmanje 10 dana nakon rođenja djeteta uz naknadu barem u visini plaće tijekom bolovanja. Novim se zakonodavstvom zaposlenim skrbnicima daje pravo da uzmu pet dana godišnje kako bi skrbili o članovima obitelji. Osim toga, svi zaposleni roditelji imaju pravo zatražiti fleksibilne radne uvjete sve dok dijete ne navrši osam godina (skraćeno radno vrijeme, fleksibilno radno vrijeme i fleksibilnost na radnom mjestu). Novim pravilima želi se povećati sudjelovanje žena na tržištu rada te povećati ravnopravnost muškaraca i žena.

Nova prava za više radnika

U lipnju je donesena i Direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. Cilj je direktive proširiti i modernizirati postojeće obveze informiranja svakog radnika o njegovim uvjetima rada, što se odnosi i na radnike u nestandardnim oblicima zaposlenja. Direktivom se uvodi i niz novih minimalnih prava, primjerice ograničenje trajanja probnog rada na početku zaposlenja. Države članice moraju do sredine 2022. prenijeti nova pravila u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Bolji pristup socijalnoj zaštiti za sve radnike

Države članice obvezale su se osigurati učinkovit pristup socijalnoj zaštiti za sve zaposlene bez obzira na njihov radni status. Vijeće je u studenome donijelo preporuku kako bi im se pomoglo da uklone nedostatke koji utječu na radnike s netipičnim radnim aranžmanima i samozaposlene osobe te da uklone probleme koji proizlaze iz ubrzanog digitalnog tržišta rada.

Poštovanje multilateralnih pravila

Trgovinska politika mora biti djelotvorna, transparentna i utemeljena na vrijednostima. Temeljnim načelima strategije „Trgovina za sve” iz 2015. nastavilo se voditi i 2019.: otvorenost u kombinaciji s visokim standardima i dalje je najprimjereniji način da se iskoriste prednosti globalizacije.

Multilateralni trgovinski sustav utemeljen na pravilima, s WTO-om u svojem središtu, i prošle se godine suočio s brojnim poteškoćama. Porast nacionalizma i protekcionizma doveo je do uvođenja brojnijih jednostranih mjera, a pojavila se i opasnost da se odnosi u globalnom trgovinskom sustavu temelje na snazi, a ne na pravednosti. Oslanjajući se na inicijative iz 2018. EU je predložio WTO-u da se poveća transparentnost i učinkovitije rješava pitanje određenih trgovinskih praksi zbog kojih su države članice zabrinute.

EU je surađivao s glavnim trgovinskim partnerima na jačanju pravila o subvencijama i prisilnom prijenosu tehnologije. Usto, predložio je deblokiranje imenovanja članova Žalbenog tijela WTO-a kako bi mehanizam za rješavanje sporova mogao neometano funkcionirati. Naime, mandati dvaju od posljednja tri člana istekli su u prosincu pa to tijelo više nema kvorum, što znači da ne može odlučivati o žalbama, na što je Europska komisija reagirala predloživši izmjene Uredbe o ostvarivanju prava kako bi EU mogao odlučno zaštititi svoje interese ako trgovinski partneri ometaju rješavanje sporova. Na temelju sadašnjih pravila WTO-a EU je s Kanadom i Norveškom dogovorio i uspostavu prijelaznog mehanizma za rješavanje žalbi kako bi se održao obvezujući sustav za rješavanje sporova i pravo na podnošenje žalbi u međusobnim sporovima nakon što je Žalbeno tijelo prestalo s radom.

Europa koja štiti

Kad se diplomatske intervencije pokažu neuspješnima, EU bez oklijevanja aktivira mehanizam WTO-a za rješavanje sporova kako bi ostvario svoja prava te europskim poduzećima, radnicima i poljoprivrednicima osigurao sve povlastice koje proizlaze iz članstva u njemu. Prošle je godine tako pokrenuo postupak protiv Turske zbog farmaceutskih proizvoda, protiv Indije zbog postupanja s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije, Sjedinjenih Američkih Država zbog kompenzacijskih pristojbi i antidampinških mjera za španjolske masline i Kolumbije zbog antidampinških mjera za zamrznute krumpiriće iz Belgije, Njemačke i Nizozemske.

Rješavao je sporove na temelju bilateralnih sporazuma te pokrenuo postupak protiv Južne Koreje radi obrane temeljnih standarda rada, protiv Ukrajine zbog zabrane izvoza drva i protiv Južnoafričke carinske unije zbog ograničenja na uvoz peradi.

U skladu s pravilima WTO-a i zakonodavstvom Unije EU je otvorio petnaest novih istraga povezanih s dampinškim i subvencioniranim uvozom te uveo sedam novih mjera trgovinske zaštite protiv takvih praksi. Riječ je bila, među ostalim, o električnim biciklima iz Kine i biodizelu iz Argentine i Indonezije. EU je pokrenuo i šest novih revizija i produljio šesnaest postojećih mjera na još pet godina.

Tijekom 2019. uveo je i konačne zaštitne mjere za uvoz 26 kategorija proizvoda od čelika kako bi se suzbila mogućnost da se zbog dodatnih carina koje su uvele Sjedinjene Američke Države čelik iz drugih zemalja preusmjeri u EU te ih revidirao krajem ljeta kako bi ih prilagodio trenutačnoj situaciji.

Branio je svoje industrije kad su treće zemlje pokrenule ispitne postupke u kontekstu trgovinske zaštite zbog izvoza iz EU-a, primjerice kad je Turska pokrenula istragu o uvozu guma, Indija pokrenula antidampinšku istragu o uvozu premazanog papira ili Kolumbija uvela mjere zbog uvoza zamrznutih krumpirića.

WTO je u ožujku potvrdio da će EU 2020. imati pravo poduzeti protumjere u kontekstu trgovinskog spora sa Sjedinjenim Američkim Državama o subvencijama za Boeing. SAD naime nije poštovao presude o nezakonitim subvencijama tom društvu, što je donijelo znatnu štetu njegovu europskom konkurentu, Airbusu. U listopadu je WTO u drugom sporu SAD-u odobrio primjenu protumjera u slučaju Airbus, na što je SAD uveo dodatne carine na niz proizvoda iz država članica. EU će i dalje nastojati postići uravnoteženo sporazumno rješenje sporova sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Komisija je prilagodila svoje postupke trgovinske zaštite modernim antidampinškim i antisubvencijskim propisima koji su stupili na snagu 2018. i 2017. te, ispravivši nedostatak u propisima, omogućila primjenu mjera trgovinske zaštite na robu uvezenu u epikontinentalni pojas/isključivi gospodarski pojas država članica (primjerice podvodne plinovode) od jeseni 2019. Komisija je pojačala borbu protiv izbjegavanja mjera trgovinske zaštite i pokrenula istragu o izvozu čelika otpornog na koroziju, persulfata i keramičkih stolnih proizvoda iz Kine, na koje je na kraju primijenila mjere.

U travnju je na snagu stupila nova uredba o prvom pravnom okviru na razini EU-a o provjeri izravnih stranih ulaganja, koja će državama članicama i Komisiji omogućiti da od listopada 2020. utvrde i riješe sigurnosne probleme povezane s određenim investicijama iz trećih zemalja.

Prava intelektualnog vlasništva važna su za gospodarski rast i ključna za sposobnost EU-a da potiče inovacije i ostane konkurentan na svjetskoj razini. EU se još više zalagao za zaštitu tih prava na međunarodnoj razini, među ostalim provođenjem programa suradnje s Kinom, jugoistočnom Azijom i Latinskom Amerikom te pokretanjem novog programa pomoći za Afriku, a usto je vodio dijalog s prioritetnim zemljama kao što su Kina, Tajland, Turska i Ukrajina. U sklopu rada na popisu za praćenje krivotvorina i piratstva Komisija je redovito vodila dijalog s poduzećima iz EU-a i pojačala suradnju s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo, Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu.

Porast protekcionizma doveo je do porasta broja prepreka s kojima su se ta poduzeća morala suočiti u međunarodnoj trgovini, no Godišnje izvješće o preprekama trgovini i ulaganju pokazalo je da se primjenom strategije za pristup tržištu EU-a one uspješno uklanjaju.

EU je tijekom cijele godine vodio trilateralne pregovore s Japanom i Sjedinjenim Američkim Državama o najvažnijim pitanjima u području svjetske trgovine, među ostalim o tome kako donijeti nova multilateralna pravila o industrijskim subvencijama i prisilnom prijenosu tehnologije kako bi se trgovcima osigurali jednaki uvjeti.

Kao jedan od osnivača Saveza za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje, osnovanog 2017., EU je ustrajao na svojem čvrstom stajalištu o robi koja se upotrebljava za izvršenje smrtne kazne i mučenje. Na inicijativu Saveza iz 2018. Opća skupština UN-a stoga je u lipnju donijela rezoluciju o zabrani trgovanja opremom koja se upotrebljava za mučenje.

Trgovinska politika usmjerena na budućnost

Cilj trgovinskih sporazuma EU-a nije samo otvaranje novih tržišta, nego i povoljni trgovinski uvjeti za sve strane. Ti su sporazumi u skladu sa standardima EU-a u pogledu zaštite okoliša, sigurnosti hrane te prava radnika i potrošača, a partnerskim zemljama pomažu da ispune svoje međunarodne obveze. Primjerice, EU je pokrenuo programe u vrijednosti od 9 milijuna eura za izgradnju kapaciteta i informiranje u zemljama u razvoju kako bi se uspostavili odgovorni lanci opskrbe u Aziji i Latinskoj Americi i tako im se pomoglo u rješavanju pitanja rada i zaštite okoliša.

EU je dao i značajan doprinos raspravi u Ujedinjenim narodima o promjeni načina na koji ulagači mogu riješiti sporove sa zemljama, a u siječnju je Komisiji Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo podnio prijedlog za uspostavljanje multilateralnog suda za rješavanje takvih sporova, što je velika novost u globalnom upravljanju.

Komisija je u rujnu bila domaćin briselske konferencije na visokoj razini o osnaživanju žena kroz ­trgovinu.

Transparentan i uključiv pregovarački proces

I prošle su godine ključna obilježja trgovinske politike EU-a bili transparentnost i suradnja s javnošću, čime se osiguravaju demokracija, povjerenje javnosti i odgovornost, vrijednosti kojih se treba pridržavati prije, za vrijeme i poslije pregovora te tijekom provedbe sporazuma.

Komisija je nastavila objavljivati izvješća o pregovaračkim krugovima, dokumente o stajalištima i prijedloge tekstova trgovinskih sporazuma o kojima je pregovarala. Također je objavila treće sveobuhvatno godišnje izvješće o ocjenjivanju provedbe trgovinskih sporazuma EU-a. Na taj su način dionici, civilno društvo i druge institucije EU-a mogli pratiti kako EU provodi svoje sporazume i dati prijedloge za vođenje sadašnjih i budućih pregovora.

Stručna skupina za trgovinske pregovore 2019. se sastala šest puta kako bi raspravljala o pitanjima kao što su elektronička trgovina, reforma WTO-a i provedba trgovinskih sporazuma. Skupina obuhvaća 28 organizacija koje predstavljaju poduzeća, sindikate, potrošače i tijela za zaštitu okoliša, a njezine su zadaće poticati dijalog i prikupiti mišljenja brojnih dionika.

Trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura

EU je u lipnju postigao politički dogovor o sveobuhvatnom trgovinskom sporazumu s Mercosurom, konkretnije s Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem.

Taj je novi sporazum dio sveobuhvatnijeg sporazuma o pridruživanju između dvaju blokova, a cilj mu je učvrstiti već bliske političke i ekonomske odnose te stvoriti tržište sa 780 milijuna ljudi. EU je najveći trgovinski i ulagački partner Mercosura i prvi koji je s njim sklopio sveobuhvatan trgovinski sporazum.

Na temelju tog sporazuma snizit će se carine, povećati poslovne prilike, proširiti ponuda za potrošače, smanjiti birokratske prepreke, potaknuti rast i konkurentnost, promicati zajedničke vrijednosti poput održivog rasta i otvoriti nova radna mjesta, ali i promicati visoki standardi rada i zaštite okoliša. Osim toga, EU i Mercosur obvezali su se na učinkovitu provedbu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Sporazum o gospodarskom partnerstvu s Japanom

Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana, potpisan u srpnju 2018., stupio je na snagu 1. veljače 2019., čime je stvorena zona slobodne trgovine koja obuhvaća više od 570 milijuna ljudi. Tako će se ukinuti gotovo sve carine za poduzeća koja izvoze u Japan, koje godišnje iznose milijardu eura, te ukloniti niz dugogodišnjih regulatornih prepreka.

Usto će se povećati izvoz iz EU-a, otvoriti nove prilike za europska društva, primjerice za pristup japanskom tržištu javne nabave, povećat će se izbor za potrošače i doprinijeti zajedničkom oblikovanju pravila globalne trgovine. Riječ je o prvom trgovinskom sporazumu EU-a koji uključuje konkretnu obvezu pridržavanja Pariškog sporazuma. Pregovori s Japanom o standardima zaštite ulaganja i rješavanju sporova nastavili su se tijekom cijele godine.

Azija i Australazija

EU i Vijetnam 30. lipnja potpisali su sporazume o slobodnoj trgovini i zaštiti ulaganja, što je prekretnica u njihovu partnerstvu. Riječ je o dosad najambicioznijim sporazumima između EU-a i nekog gospodarstva u usponu. Sporazum o slobodnoj trgovini, koji još nije ratificiran, mogao bi stupiti na snagu sredinom 2020., a sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura stupio je na snagu 21. studenoga.

Navedenim se sporazumima dodatno jača prisutnost EU-a u toj regiji. Održana su i tri kruga pregovora o trgovinskom sporazumu s Indonezijom, tri kruga s Australijom i četiri s Novim Zelandom.

Sjedinjene Američke Države

Glavna su pitanja u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama i dalje bila razvijanje pozitivnog trgovinskog programa, zajednički interesi i izbjegavanje trgovinskih sporova. Temelj za to bila je zajednička izjava predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i predsjednika SAD-a Donalda Trumpa iz 2018., kojom je osnovana izvršna radna skupina čiji je zadatak olakšati trgovinu i izraditi pozitivan transatlantski trgovinski okvir.

Tijekom 2019. skupina se usredotočila na regulatorna pitanja. U travnju je Vijeće ovlastilo Komisiju da s SAD-om pregovara o industrijskim tarifama i ocjeni sukladnosti.

Komisija je u srpnju objavila izvješće o napretku provedbe zajedničke izjave, a posebno dobri rezultati postignuti su u sektorima poput energetike, trgovine sojom, farmaceutskih proizvoda, kibernetičke sigurnosti i medicinskih proizvoda. Prošle je godine uvoz ukapljenog prirodnog plina iz Sjedinjenih Američkih Država bio najviši dosad, što znači da je opskrba energijom raznolikija i sigurnija. Nastavljen je i rad na ocjenjivanju sukladnosti, standardima za nove tehnologije i tehnologije u nastajanju te daljnji napredak određenih sektora. Obje su se strane složile da u međuvremenu neće uvoditi nove carine na međusobnu trgovinu.

U srpnju je EU pristao povećati udio SAD-a u uvoznoj kvoti za govedinu bez hormona, a SAD je zauzvrat pristao da neće ponovno uvoditi mjere protiv EU-a u kontekstu istrage njegovih mjera za meso i mesne proizvode (u okviru Poglavlja 301. američkog Zakona o trgovini). Na snagu je stupio i sporazum o uzajamnom priznavanju inspekcija pogona za proizvodnju lijekova za humanu primjenu.

Kina

Na sastanku na vrhu između EU-a i Kine u travnju dogovoreno je nekoliko zajedničkih obveza. Kina je, naime, pristala ukinuti razne trgovinske prepreke i obvezala se sklopiti sporazum o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla (naziva tradicionalnih europskih prehrambenih proizvoda) i do 2020. dovršiti sveobuhvatne pregovore o ulaganjima.

Pregovori o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla napokon su zaključeni u studenome, nakon devet godina, a sporazumom bi se trebala osigurati visoka razina zaštite za 200 naziva odmah po njegovu stupanju na snagu te za još 175 naziva u roku od četiri godine. Kina je drugo najveće tržište EU-a za poljoprivredno-prehrambene proizvode i rastuće tržište proizvoda s posebnom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Održano je šest krugova pregovora između EU-a i Kine o sporazumu o ulaganjima te je nastavljen rad na reformi WTO-a.

Južno i istočno susjedstvo

Sporazum o pridruživanju između EU-a i Maroka izmijenjen je i sada uključuje Zapadnu Saharu, čime je otvoren put za ponovno pokretanje pregovora o produbljivanju trgovinskog sporazuma između EU-a i Maroka. U svibnju su zbog političke situacije u Tunisu suspendirani pregovori o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine s tom zemljom.

EU je održao bilateralne rasprave o trgovini i ulaganjima s nekim zemljama Vijeća za suradnju u Zaljevu. Početkom 2019. stupila su na snagu poboljšanja sustava pravila o podrijetlu, dogovorena s Jordanom, kojima se omogućuje zapošljavanje izbjeglica iz Sirije.

U kontekstu detaljnih i sveobuhvatnih područja slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom EU je naglasak stavio na provedbu. S Ukrajinom je postigao i sporazum o ograničavanju izvoza peradi u EU, a 6. srpnja parafirao je i sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji s Kirgistanom, u kojem se nalaze važna poglavlja o trgovini.

Latinska Amerika

Prošle je godine nastavljena suradnja s Meksikom na potpisivanju i sklapanju Moderniziranog globalnog sporazuma. S Čileom su održana tri kruga pregovora kako bi se ažurirao trgovinski sporazum iz 2002. Cilj je postići dogovor o ambicioznom, uravnoteženom i progresivnom sporazumu kojim će se dodatno liberalizirati trgovina i ulaganja, promicati vrijednosti EU-a i rješavati teme poput trgovine i rodnih pitanja. Konkretno, odredbama sporazuma bolje će se uvažiti ograničenja i prilike za žene u međunarodnoj trgovini te olakšati njihovo sudjelovanje u tom sektoru.

U lipnju je, u sklopu provedbe trgovinskih sporazuma, održan peti sastanak izaslanstava EU-a i Središnje Amerike za pridruživanje, a u listopadu sastanak trgovinskog odbora EU-a i Kolumbije, Ekvadora i Perua.

Afričke, karipske i pacifičke zemlje

Sporazumi o gospodarskom partnerstvu sporazumi su o trgovini i razvoju između EU-a i afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja i regija. Takvi sporazumi privremeno su na snazi s 31 zemljom i regijom. Smatraju se temeljem za buduću uspostavu međukontinentalnog područja slobodne trgovine, jednog od dugoročnih ciljeva novog Saveza Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta, koji podupire afrička nastojanja u uspostavi kontinentalnog područja slobodne trgovine. U veljači su se sporazumu sa zemljama istočne i južne Afrike pridružili Komori, a u listopadu je EU započeo pregovore s pet zemalja koje provode trenutačni sporazum radi njegova proširivanja. Novim sporazumom ne bi se samo smanjivale carinske stope, nego i uklanjale druge prepreke trgovini i ulaganjima te otvarale nove prilike. O trgovini i ulaganjima raspravljalo se i u sklopu tekućih pregovora o okvirnom sporazumu koji će zamijeniti Sporazum iz Cotonoua.

Jačanje vladavine prava

Vladavina prava jedna je od zajedničkih vrijednosti na kojima je utemeljena Europska unija, a njezino poštovanje zajednička je odgovornost svih država članica i institucija EU-a.

Poštovanje vladavine prava ključno je za funkcioniranje EU-a u svim područjima, od unutarnjeg tržišta do suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima. Očuvanje vladavine prava znači i da nacionalni suci, koji su ujedno i suci EU-a, mogu neometano obavljati svoju ulogu u pitanjima koja se odnose na primjenu prava EU-a.

Komisija je u travnju počela pregled stanja alata za praćenje, procjenu i zaštitu vladavine prava u Uniji, pri čemu se osvrnula na iskustvo iz proteklih godina i pozvala na širu raspravu na razini EU-a o mogućnostima jačanja vladavine prava. Iskustvo je pokazalo da je potrebno njezino jače promicanje, rana prevencija rizika i povreda te učinkovitije reakcije ako do njih dođe.

U srpnju je Komisija donijela drugu komunikaciju u kojoj je iznijela vlastite prijedloge u tim trima područjima: promicanju, prevenciji i reakciji.

U okviru promicanja vladavine prava Komisija će pojačati komunikaciju s javnošću o toj temi i suradnju s Vijećem Europe i drugim međunarodnim organizacijama te osigurati sredstva za dionike koji promiču zajedničku kulturu vladavine prava, uključujući civilno društvo.

U području prevencije pokrenut će godišnji ciklus revizije vladavine prava kako bi pratila situaciju u svim državama članicama, a u okviru njega pripremit će godišnje izvješće o vladavini prava, dodatno razraditi Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u i ojačati dijalog s drugim institucijama EU-a, državama članicama i dionicima.

U okviru reakcije na povredu vladavine prava strateški će pristupiti postupcima pokrenutima zbog povrede prava, oslanjajući se na sudsku praksu Suda Europske unije.

U kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira Komisija je pozvala i na brzo donošenje prijedloga o zaštiti proračuna EU-a u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava koji predstavljaju rizik za financijske interese EU-a.

Komisija je pokrenula nekoliko postupaka zbog povrede povezanih s vladavinom prava. Tako je Sud 24. lipnja i 5. studenoga 2019. donio konačne presude u postupcima koje je Komisija pokrenula protiv Poljske, potvrdivši tako da se poljskim propisima o snižavanju dobi za odlazak u mirovinu sudaca Vrhovnog suda i sudaca redovnih sudova krši pravo EU-a u području neovisnosti sudstva. Osim toga, 10. listopada 2019. pokrenula je i postupak zbog povrede na Sudu Europske unije zbog novog stegovnog sustava za suce, kojim se krši neovisnost sudstva jer poljskim sucima ne jamči potrebnu zaštitu od političke kontrole.

Na temelju Komisijina prijedloga i u kontekstu europskog semestra Vijeće je pojedinim državama članicama izdalo preporuke o funkcioniranju pravosudnog sustava, i to Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Mađarskoj, Malti, Portugalu i Slovačkoj.

Zaštita prava i borba protiv diskriminacije

Jamčenje prava osoba s invaliditetom

Europski akt o pristupačnosti donesen je u travnju, a njime se jamči da su određeni proizvodi i usluge, poput mobilnih telefona, računala, e-knjiga, e-trgovine, internetskih stranica javnog prijevoza i bankarskih usluga za građane, dostupni osobama s invaliditetom.

U svibnju je Komisija pokrenula kampanju „Kako se EU bori protiv diskriminacije na radnome mjestu?” za informiranje građana i poduzeća o njihovim pravima i obvezama.

Zaštita zviždača

U listopadu su doneseni standardi na razini EU-a kojima se jamči visoka razina zaštite zviždača koji prijave kršenje propisa EU-a. Riječ je o direktivi koja obuhvaća brojna važna područja kao što su javna nabava, sigurnost proizvoda, hrane i prijevoza, zaštita okoliša, javno zdravlje i nuklearna sigurnost. Novim se pravilima uspostavljaju kanali u privatnim i javnim organizacijama za podnošenje prijava službenim tijelima povjerljivim putem, a zaposlenici su zaštićeni od otkaza i drugih oblika odmazde.

Suzbijanje dezinformiranja, zločina iz mržnje i govora mržnje

U siječnju je donesena četvrta evaluacija Kodeksa postupanja EU-a za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, potpisanog 2016. s velikim informatičkim poduzećima, koja je pokazala da ta inicijativa i dalje donosi pozitivne rezultate. Informatička poduzeća obrađuju 89 % prijavljenog sadržaja u roku od 24 sata i uklanjaju ga u 72 % slučajeva, dok su u vrijeme donošenja Kodeksa, 2016. godine, obrađivala tek 40 % označenog sadržaja i uklanjala 28 %. Evaluacija je pokazala i u kojim područjima poduzeća trebaju unaprijediti slanje povratnih informacija korisnicima.

Uoči europskih izbora Komisija je objavila mjesečna izvješća Facebooka, Googlea i Twittera iz kojih je vidljiv napredak u kontroli oglasa, transparentnosti političkog oglašavanja, zatvaranju lažnih računa i sustavima označavanja automatiziranih botova. Oni, međutim, moraju učiniti više, posebice u pogledu razvoja alata za povećanje transparentnosti i pouzdanosti internetskih stranica koje objavljuju oglase.

Bolja zaštita osobnih podataka

U prvoj godini nakon donošenja Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) prioritet Komisije bio je osigurati njezinu pravilnu provedbu. Komisija je u svojem srpanjskom izvješću zaključila da je većina država članica uspostavila potreban pravni okvir te će pratiti njihovu usklađenost s Općom uredbom o zaštiti podataka i ograničiti fragmentaciju okvira zaštite podataka.

Poduzeća razvijaju kulturu poštovanja pravila, a građani postaju svjesniji važnosti zaštite podataka i svojih prava te ih sve češće i ostvaruju. Istodobno, na međunarodnoj razini napreduje konvergencija prema visokim standardima zaštite podataka.

Primjer je koristi koju donosi ta globalna konvergencija dogovor o uzajamnoj primjerenosti između EU-a i Japana koji je stupio na snagu u veljači, čime je stvoreno najveće područje sigurnog i slobodnog protoka podataka na svijetu. To znači da će osobni podaci Europljana pri prijenosu u Japan biti zaštićeni visokim standardima privatnosti, a poduzeća iz EU-a imati povlašten pristup japanskom tržištu.

Komisija također prati prenošenje direktive o zaštiti osobnih podataka i izvršavanju zakonodavstva u nacionalno zakonodavstvo država članica, što je dovelo do pokretanja postupaka zbog povrede u više njih.

Jednakost

Novom Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, donesenom u lipnju, potaknut će se ravnopravnija podjela obveza skrbi između žena i muškaraca. Više informacija o tome nalazi se u 5. poglavlju.

Komisija je nastavila informirati građane o pravima lezbijki, homoseksualaca i biseksualnih, transrodnih i interseksualnih (LGBTI) osoba. U najnovijem godišnjem izvješću o poboljšavanju ravnopravnosti LGBTI osoba, objavljenom u ožujku, nalazi se pregled Komisijinih mjera za borbu protiv diskriminacije.

Predložila je izradu Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020., iznimno važnog za razvoj nacionalnih i Unijinih instrumenata i struktura za promicanje uključivanja Roma.

Građanstvo Europske unije

Komisija je u siječnju objavila izvješće o programima odobravanja „zlatnih putovnica”, koje izdaju neke države članice. Riječ je o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima bez dokazivanja stvarne veze s tom državom, što se odražava na građanstvo EU-a. Naime, u državama članicama stvarna veza s državom obično je uvjet za stjecanje državljanstva, a na temelju toga sporazumjele su se da svaka osoba koja postane državljanin jedne od njih automatski postaje građanin EU-a.

U izvješću Komisije navode se rizici za EU koji proizlaze iz takvih programa, konkretno oni povezani sa sigurnošću, pranjem novca, utajom poreza i korupcijom, te se izražava zabrinutost da države članice ne poduzimaju uvijek dovoljne mjere kako bi se oni izbjegli. Stoga je Komisija osnovala skupinu stručnjaka iz država članica kako bi ispitali te rizike i nastojali riješiti pitanje transparentnosti i dobrog upravljanja, a i dalje će pratiti usklađenost tih programa s pravom EU-a. Više informacija o tome nalazi se u 8. poglavlju.

U okviru intenzivnog rada na zaštiti izbora za Europski parlament 2019. Komisija je podržala uspostavljanje i sastajanje europske mreže za suradnju u području izbora. Mreža se sastoji od predstavnika tijela država članica odgovornih za izborna pitanja, a omogućuje razmjenu praksi povezanih sa slobodnim i poštenim izborima, odnosno informacija o zaštiti podataka, kibersigurnosti, transparentnosti i informiranju građana. Ta će se mreža i dalje baviti potencijalnim rizicima, pronalaziti rješenja i pridonositi izgradnji otpornijih i demokratskijih sustava u cijelom EU-u.

Jedna od mjera za lakše ostvarivanje prava na slobodno kretanje i boravak u Uniji donošenje je Uredbe o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica i boravišnih isprava u lipnju, u kojoj se navode nova pravila o minimalnim zajedničkim standardima za osobne iskaznice građana EU-a i boravišne iskaznice članova obitelji koji nisu građani EU-a te minimalni zahtjevi za sadržaj boravišnih isprava građana EU-a. Ti će dokumenti postati sigurniji i pouzdaniji, a njihovom će se uporabom povećati povjerenje i prihvaćanje, što znači da će građani lakše putovati bilo gdje u EU-u. Tako će se smanjiti prepreke ostvarivanju prava na slobodno kretanje i ukloniti nedostaci koje bi mogli iskoristiti teroristi i drugi kriminalci.

Kako bi se povećala prava građana EU-a na konzularnu zaštitu u zemljama izvan EU-a u kojima njihova država članica nema predstavništvo, doneseni su novi propisi za stvaranje moderne privremene putne isprave EU-a. Tako će građani EU-a moći brzo dobiti ovu sigurnu i široko prihvaćenu ispravu od bilo koje države članice i sigurno se vratiti kući.

Zaštita potrošača

Kako bi se građani informirali o zaštiti od nepoštenih uvjeta u potrošačkim ugovorima, kao što su nepravedno ograničavanje zakonskih prava potrošača i jednostrane izmjene ugovora, Komisija je u srpnju objavila smjernice o primjeni Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima.

U studenome je, u okviru paketa novih pogodnosti za potrošače, koji je Komisija predložila u travnju 2018., donesena Direktiva o boljoj provedbi i modernizaciji pravila EU-a o zaštiti potrošača. Njome se uvode važni novi zahtjevi za kupnju na internetu, čime se prava potrošača prilagođavaju novim tehnologijama. Riječ je, primjerice, o zabrani skrivenog oglašavanja u rezultatima pretraživanja i lažnih recenzija, otkrivanju identiteta osoba od kojih se kupuju proizvodi ili usluge na internetskim platformama (odnosno je li riječ o privatnim osobama ili profesionalnim trgovcima) i pružanju informacija o parametrima rangiranja i personaliziranim cijenama o kojima se odluke donose automatizirano.

Novim pravilima određene su i novčane kazne koje trebaju odvratiti od raširenih povreda prava potrošača, koja su predmet koordiniranih mjera u okviru Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača, dok se o prijedlogu za uspostavu europskog sustava za kolektivnu pravnu zaštitu oštećenih potrošača još pregovara u Parlamentu i Vijeću.

Nakon pregovora s Komisijom i nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača platforma Airbnb u potpunosti je uskladila prakse i uvjete prodaje s propisima za zaštitu potrošača. Tako sada, primjerice, u rezultatima pretrage jasno piše konačna cijena i nudi li određeni smještaj privatna osoba ili poduzeće.

Pet vodećih predstavnika industrije – Avis, Europcar, Enterprise, Hertz iSixt, odgovorilo je na poziv Komisije i tijela EU-a za zaštitu potrošača te promijenilo način prikaza cijena najma automobila, koje su sada potpuno transparentne.

Nakon skandala s društvom Cambridge Analytica i dugotrajne rasprave s Komisijom i tijelima EU-a za zaštitu potrošača Facebook je promijenio uvjete korištenja. U njima je sada jasnije objašnjeno kako Facebook upotrebljava podatke svojih korisnika za profiliranje i ciljano oglašavanje i kao izvor prihoda te se priznaje njegova odgovornost u slučaju nemara.

EU olakšava kupnju putem interneta tako da potrošačima omogućuje donošenje utemeljenih odluka i sigurnu kupnju. Prošle je godine pokrenuta informativna kampanja #YourEURight kako bi se potrošači podsjetili da pri kupnji u bilo kojoj internetskoj trgovini koja svoje proizvode i usluge prodaje europskim potrošačima imaju velika prava.

Doneseni su i novi propisi za učinkovitije rješavanje pitanja dvojne kvalitete robe široke potrošnje. Komisija je istodobno nastojala pojasniti i u kojim je slučajevima prodaja proizvoda dvojne kvalitete (proizvoda koji se prodaju u cijeloj Europi u jednakoj ili sličnoj ambalaži, ali su različitog sastava) nezakonita poslovna praksa. Stoga je razvijena zajednička metodologija, a u lipnju 2019. objavljeni su i rezultati ispitivanja više prehrambenih proizvoda iz različitih država članica u cijelom EU-u. Dokazano je da se gotovo trećina ispitanih prehrambenih proizvoda predstavlja kao ista ili slična, no sastav im je različit. Međutim, nije utvrđen nikakav geografski uzorak. Nije utvrđeno utječu li te razlike na kvalitetu ni jesu li pojedinačni slučajevi povezani sa zavaravajućom praksom.

Nakon donošenja smjernica za pomoć nacionalnim tijelima u primjeni zakonskih propisa EU-a o zaštiti potrošača i hrani u pogledu dvojne kvalitete prehrambenih proizvoda Komisija je namijenila više od 4,5 milijuna eura za ograničavanje te prakse i jačanje položaja potrošačkih organizacija. U travnju je stupila na snagu i Direktiva o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Komisija je u lipnju objavila konačno izvješće Foruma na visokoj razini za poboljšano funkcioniranje lanca opskrbe hranom s preporukama o poštenim i učinkovitim trgovinskim praksama i transparentnosti. U njemu su istaknuti problemi teritorijalnih ograničenja u opskrbi, zbog kojih trgovci na malo svoje proizvode ne mogu nabavljati ondje gdje žele. Pokrenut je i projekt za povećanje informiranosti potrošača o raspodjeli novca u lancu opskrbe hranom.

Građansko pravosuđe

Vijeće je, također u lipnju, donijelo reviziju Uredbe Bruxelles II.a kojom se poboljšavaju pravni propisi za zaštitu djece u prekograničnim sporovima o roditeljskoj skrbi, primjerice oni o skrbništvu, pravu na kontakt i o otmici djece. Novi propisi dovest će do brže i učinkovitije pravosudne suradnje kako bi se zajamčilo da se interesi djece stave na prvo mjesto.

Pravo trgovačkih društava

U lipnju su doneseni i novi propisi EU-a kojima se poduzetnicima olakšava registracija na internetu i u drugim državama, osnivanje novih podružnica ili, primjerice, dostava isprava u registar trgovačkih društava. Povezanim propisima iz područja prava trgovačkih društava EU-a, donesenima u studenome, olakšavaju se prekogranična preoblikovanja, spajanja i podjele društava te bolja zaštita prava radnika, manjinskih dioničara i vjerovnika. Novim se propisima pruža pravna sigurnost, štedi novac, smanjuje administrativno opterećenje i omogućuje sprečavanje zlouporabe.

Cilj je novih propisa iz studenoga o upravljanju investicijskim društvima i naknadama koje se isplaćuju upravama postizanje razmjernosti njihovoj veličini, rizicima i aktivnostima uz istodobno jamčenje odgovarajućeg nadzora nad svim velikim institucijama koje mogu predstavljati sustavni rizik. U svibnju su ažurirani propisi o upravljanju bankama i naknadama koje se isplaćuju njihovim upravama. Konkretno, time su se povećale ovlasti nadležnih tijela da razriješe članove uprave banaka u slučaju sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma.

Borba protiv terorizma i pranja novca

Prošle je godine Komisija pojačala financijsku, operativnu i političku potporu državama članicama kako bi pomogla u ubrzavanju provedbe sigurnosne unije. Do kraja godine čak je 16 od 22 zakonodavne inicijative za sigurnosnu uniju postalo dio zakonodavstva. Predloživši uredbu kojom se internetske platforme obvezuju na brisanje terorističkih sadržaja u roku od jednog sata od primanja naloga, EU je stao na čelo suzbijanja terorističkih sadržaja na internetu. Europski parlament i Vijeće znatno su napredovali s radom na Komisijinom prijedlogu, a taj će se rad nastaviti i u prvom tromjesečju 2020.

Istodobno su Komisija, ministarstva unutarnjih poslova država članica i predstavnici privatnog sektora, u kontekstu poziva na djelovanje „Christchurch”, podržali protokol EU-a za krizne situacije za reagiranje na rapidno širenje terorističkih i nasilnih ekstremističkih sadržaja na internetu. Mjere u okviru Akcijskog plana za zaštitu javnih prostora iz 2017., koji se odnosi i na zaštitu od terorističkih prijetnji, i dalje se provode.

EU je nastavio svoj važan rad na onemogućavanju pristupa sredstvima za počinjenje terorističkih djela tako da je ažurirao propise o stavljanju na tržište kemikalija koje teroristi upotrebljavaju za eksplozive kućne izrade i donio nove mjere za suzbijanje financiranja terorizma. EU je nastavio s međunarodnom suradnjom, među ostalim na razmjeni evidencije podataka o putnicima (PNR) s Australijom i Sjedinjenim Američkim Državama, finalizaciji novog nacrta sporazuma s Kanadom i potpisivanju okvira Ujedinjenih naroda za suradnju u borbi protiv terorizma.

Krajem godine Komisija je predložila otvaranje pregovora s Japanom o razmjeni podataka iz PNR-a i s Novim Zelandom o razmjeni osobnih podataka u svrhu kaznenog progona s Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol). Komisija je također podržala bilateralne sporazume s tijelima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova (ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova), Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije o provedbi Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu.

EU je donio niz mjera za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Tijekom protekle je godine pojačao nadzornu ulogu Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Uvest će se jedinstvena pravila na razini EU-a kojima će se tijelima država članica omogućiti pristup nacionalnim centraliziranim registrima bankovnih računa ili sustavima za dohvat podataka i unaprijediti suradnja među tim tijelima. Osim toga, u četirima Komisijinim izvješćima naglašena je potreba za potpunom i ispravnom provedbom četvrte i pete direktive o sprečavanju pranja novca, a Vijeće je u prosincu donijelo zaključke o strateškim prioritetima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma, u kojima je izražena nužnost donošenja detaljnijih propisa i dodjele određenih zadaća tijelima EU-a.

Jačanje borbe protiv kriminala

Vijeće je ovlastilo Komisiju da u ime EU-a pregovara o sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekograničnom pristupu elektroničkim dokazima u kaznenim stvarima i sudjeluje u pregovorima o drugom dodatnom protokolu uz Konvenciju Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu.

Tijekom protekle godine Komisija je radila na osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja, koji bi trebao početi s radom krajem 2020. Parlament i Vijeće imenovali su Lauru Codruţa Kövesi prvom glavnom europskom tužiteljicom.

EU je također radio na sprečavanju nezakonite trgovine kulturnim dobrima. Cilj je uredbe o unosu i uvozu kulturnih dobara u EU, donesene u travnju, zaustaviti nezakonitu trgovinu kojom se često financiraju terorizam i druge kriminalne aktivnosti.

Jači europski sustav za borbu protiv prirodnih katastrofa

Zbog sve većeg broja prirodnih katastrofa u cijeloj Europi koje se često događaju istodobno državama članicama sve je teže međusobno si pomagati. Stoga je EU pokrenuo program rescEU, kojim se jača postojeći Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu. Komisija je 2019. nastavila raditi na provedbi programa rescEU. Flota zrakoplova rescEU-a pružila je presudnu pomoć u borbi protiv šumskih požara koji su harali Grčkom u kolovozu 2019.

Europski migracijski program

U rujnu 2017. države članice preuzele su dotad najveću zajedničku obvezu u pogledu preseljenja obvezavši se da će preseliti više od 50 000 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Provedba tijekom 2019. bila je uspješna, a Komisija je nastavila pomagati državama članicama da ispune preuzete obveze. S obzirom na to da su globalne potrebe za preseljenjem i dalje visoke, potrebno je nastaviti rad na europskoj razini. Do prosinca je u okviru programa preseljeno 43 800 osoba, što je više od 87 % ukupnih obveza država članica.

Upravljanje granicama

U prosincu su na snagu stupila nova pravila za strože upravljanje vanjskim granicama EU-a zahvaljujući kojima će Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu dobiti 10 000 stalnih pripadnika operativnog osoblja.

Pripadnici stalnih snaga imat će izvršne ovlasti i vlastitu opremu za intervencije duž vanjskih granica EU-a i u trećim zemljama spremnima prihvatiti timove granične i obalne straže na svojem državnom području. Države članice (i predmetne treće zemlje) u svakom trenutku zadržavaju svoju suverenost i odgovornost za operacije provedene na svojim granicama i za postupke vraćanja. Imenovat će se četrdeset službenika za temeljna prava kako bi se osiguralo da pripadnici stalnih snaga poštuju prava državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice (zakonito ili ne) ili su u postupku vraćanja.

Komisija je s pet zemalja zapadnog Balkana uspješno dogovorila sporazume o statusu koji omogućuju raspoređivanje timova europske granične i obalne straže. Sporazum s Albanijom stupio je na snagu 1. svibnja 2019., a tri tjedna nakon toga slijedilo je operativno raspoređivanje timova. Komisija i finsko predsjedništvo Vijeća potpisali su 7. listopada Sporazum o statusu s Crnom Gorom te 19. studenoga sa Srbijom. Finalizacija takvih sporazuma s Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom još je u tijeku.

Informacijski sustavi za sigurnost, migracije i upravljanje granicama

U lipnju su na snagu stupili novi europski propisi koji omogućuju razmjenu podataka i informacija među raznim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde bez nadzora unutarnjih granica. Kad međusobno povezana platforma počne s radom (najvjerojatnije 2023.), tijela nadležna za granice, migracije i vize te pravosudna i policijska tijela moći će unakrsno provjeriti podatke o identitetu u svim relevantnim informacijskim sustavima EU-a na jednome mjestu i odmah označiti sve osobe koje se služe višestrukim identitetima.

Nastavljen je rad na uvođenju sustava ulaska/izlaska (EES) i europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS). Sustav ulaska/izlaska zamijenit će ručno utiskivanje pečata u putovnicu elektroničkom evidencijom podataka o identifikacijskim i putnim ispravama te mjestima i datumima ulaska i izlaska. Tako će se lakše pratiti prekoračuju li državljani trećih zemalja dopušteni boravak, poboljšat će se kvaliteta i učinkovitost kontrola na vanjskim granicama te će se pomoći državama članicama da se lakše nose s rastućim brojem putnika. Zahvaljujući ETIAS-u nacionalna nadležna tijela imat će više informacija o tome predstavljaju li osobe koje putuju u EU bez vize rizik za sigurnost ili rizik od nezakonitih migracija prije nego što stignu na vanjske granice. Ako bude potrebno, može im se uskratiti odobrenje putovanja.

Upravljanje migracijama i spašavanje života na moru

Zajedničkim operacijama i pomorskim misijama EU je pridonio spašavanju više od 760 000 ljudi na moru te je pomogao državama članicama koje su primile nove migrante pristigle sa Sredozemlja.

U skladu s Akcijskim planom EU-a protiv krijumčarenja migranata iz 2015. u kolovozu je na snagu stupila revizija Uredbe o mreži časnika za vezu zaduženih za imigraciju. Tako će se omogućiti bolja suradnja i koordinacija među časnicima za vezu zaduženima za imigraciju koje države članice, Komisija i agencije EU-a raspoređuju u trećim zemljama kako bi se učinkovitije suzbijali i sprečavali nezakonita imigracija te povezani prekogranični kriminal.

Komisija je nastavila raditi na sprečavanju potencijalnih migranata da kreću na nezakonita putovanja prema EU-u i prepuštaju svoje živote u ruke krijumčara. Kako bi migrantima omogućila da donesu promišljene odluke, financirala je osam informativnih kampanja koje su bile izravno usmjerene na zajednice potencijalnih nezakonitih migranata u trećim zemljama i njihove iseljeničke zajednice u Europi. Osim toga, Komisija je povećala financiranje zajedničkih operativnih partnerstava, među kojima su i zajednički istražiteljski timovi, na 22,5 milijuna eura. Tim partnerstvima među tijelima kaznenog progona iz država članica i trećih zemalja žele se onemogućiti aktivnosti krijumčara migranata u zapadnoj i sjevernoj Africi.

Privremeni dogovori

Iskrcavanja na središnjem Sredozemlju jasno su ukazala na potrebu za zajedničkim europskim rješenjima koja se temelje na solidarnosti, preuzimanju odgovornosti i poštovanju temeljnih prava. Komisija aktivno podupire sklapanje privremenih dogovora među državama članicama koji olakšavaju iskrcavanje nakon operacija traganja i spašavanja na Sredozemlju dok se u okviru reforme europskog sustava azila ne postigne dogovor o dugoročnom održivom sustavu. Komisija je 2019. uz pomoć agencija EU-a i na zahtjev država članica koordinirala dobrovoljno premještanje 1 608 osoba.

Vraćanje i ponovni prihvat

Europski parlament i Vijeće nastavili su pregovore o prijedlogu Komisije iz 2018. o jačanju Direktive o vraćanju. Promjene zajedničkih pravila EU-a o vraćanju uključuju jednostavnije vraćanje osoba kojima je u postupku na granici odbijen azil, jasnije i brže postupke za izdavanje odluka o vraćanju te obvezu donošenja odluke o vraćanju odmah nakon odluke o prekidu zakonitog boravka.

Nakon što je u prosincu na snagu stupila nova uredba EU-a, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu dobila je veće mogućnosti za pružanje potpore pri vraćanjima. Agencija sad može proaktivnije pomagati državama članicama ovisno o njihovim potrebama te može proširiti potencijalnu pomoć na sve faze postupka vraćanja.

Europska unija sklopila je 23 instrumenta za ponovni prihvat s trećim zemljama. Rad je nastavljen i 2019., a u tijeku su pregovori o sporazumima ili širem okviru za suradnju u području migracija sa šest drugih zemalja.

Zaštita osoba kojima je potrebna pomoć

Reforma sustava azila

Unatoč iznimnim naporima rumunjskog i finskog predsjedništva Vijeća države članice nisu uspjele postići konsenzus o prijedlozima za reformu EU-ove politike azila. Neposredno nakon preuzimanja dužnosti u prosincu potpredsjednik Margaritis Schinas i povjerenica Ylva Johansson posjetili su Dansku, Njemačku, Grčku, Francusku, Italiju i Mađarsku kako bi o tome razgovarali s vladama država članica. Oboje su održali strukturiranu raspravu s Europskim parlamentom. Savjetovanje je važan aspekt nastojanja predsjednice von der Leyen da se pronađe rješenje za migracije i imat će veliku ulogu u pripremi novog pakta o migracijama i azilu, koji će biti predložen 2020.

Žarišne točke i potpora Grčkoj, Cipru, Malti, Italiji i Španjolskoj

Od 2015. Komisija je odobrila 2,2 milijarde eura financijske potpore kako bi grčkim vlastima, međunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama pomogla pri upravljanju migracijama. Sredstva su osigurana iz Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za hitnu potporu. Usto, Komisija grčkim tijelima i dalje pruža strukturnu potporu prisutnošću na svim egejskim otocima.

Od rujna 2019. Komisija je stalno prisutna u Cipru te pomaže ciparskim vlastima u učinkovitom upravljanju migracijama. Potpora EU-a toj zemlji od 2014. dosegla je 103,5 milijuna eura. EU je od 2014. do 2019. u okviru FAMI-ja i FUS-a za Maltu izdvojio ukupno 112,85 milijuna eura.

Italiji je 2019. dodijeljeno 59,4 milijuna eura te ukupna hitna pomoć toj zemlji iznosi 285,2 milijuna eura. Italija je dodatno od 2014. do 2020. u okviru nacionalnih programa za FAMI i FUS dobila 737,4 milijuna eura sredstava EU-a.

Komisija je nastavila podupirati Španjolsku te joj je od 2018. dodijelila više od 52 milijuna eura hitne pomoći kako bi se migrantima pružila pomoć, osnovali centri za registraciju i pretprihvat te rasporedilo dodatno osoblje španjolske civilne garde.

Migranti koji stižu u žarišne točke u Grčkoj i Italiji te u centre za registraciju na južnoj obali Španjolske redovito se registriraju, utvrđuje im se identitet i uzimaju im se otisci prstiju.

Financijska potpora za učinkovito upravljanje migracijama

EU podupire rad država članica na poboljšanju upravljanja migracijama i granicama te dodjeljuje znatna sredstva u okviru nacionalnih akcijskih programa kojima upravljaju države članice. Potpora je 2019. iznosila 467 milijuna eura u okviru FAMI-ja, 442,7 milijuna eura u okviru FUS-a (instrument za granice i vize) i 92,7 milijuna eura u okviru FUS-a (instrument za policijsku suradnju).

Izjava EU-a i Turske

Zahvaljujući Izjavi EU-a i Turske i dalje su postojale alternative opasnim rutama te su spašeni životi na Egejskom moru. Broj nezakonitih migranata koji su iz Turske u Grčku dolazili morem bio je 2019. znatno manji (oko 60 000) u usporedbi s razdobljem prije Izjave (prije listopada 2015.). Države članice pobrinule su se za organizirane, sigurne i zakonite putove za sirijske izbjeglice iz Turske u Europu te ih je tako preseljeno oko 25 700 (do kraja 2019.). Iz Grčke su se u treće zemlje 2019. dobrovoljno vratile 3 854 osobe u okviru programa potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije, od kojih 3 260 s kopna i 594 s otoka. Od 2016. se uz potporu iz tog programa s grčkih otoka i kopna dobrovoljno vratilo 17 900 migranata.

EU je istodobno nastavio podupirati Tursku u primanju izbjeglica putem Instrumenta za izbjeglice u Turskoj iz kojeg je za razdoblje 2016.–2019. osigurano šest milijardi eura.

Do kraja 2019. sva su sredstva iz proračuna raspoređena za odgovarajuće aktivnosti. Od ugovorno dodijeljenih 4,7 milijardi eura isplaćene su 3,2 milijarde eura. Više od 1,7 milijuna izbjeglica i dalje prima mjesečnu novčanu pomoć iz Mreže za hitnu socijalnu pomoć kako bi lakše pokrili osnovne potrebe, a više od 500 000 djece izbjeglica ima pristup obrazovanju.

Razvoj sigurnih, urednih i zakonitih putova u Europu

Vizna politika

EU je nastavio ažurirati i pojednostavnjivati viznu politiku za državljane trećih zemalja koji putuju u schengensko područje. Od veljače 2020. zahvaljujući revidiranom Zakoniku o vizama smanjit će se birokracija, olakšat će se postupci izdavanja viza za pouzdane putnike koji putuju radi kratkotrajnog boravka te će se zadržati sigurnost. Revidiranim Zakonikom uvodi se nov mehanizam koji uključuje primjenu strožih uvjeta za obradu viza kad partnerska zemlja ne surađuje dovoljno u ponovnom prihvatu vlastitih državljana koji nezakonito borave u EU-u. Za određene kategorije putnika države članice moći će produljiti vrijeme obrade zahtjeva za vizu, skratiti rok valjanosti izdanih viza i povisiti iznos vizne pristojbe te odrediti izuzeća od takvih pristojbi.

Pojednostavnjenje izdavanja viza i suspenzija viza

U lipnju su glavni pregovarači dovršili pregovore i parafirali sporazum EU-a i Bjelarusa o pojednostavnjenju izdavanja viza i sporazum o ponovnom prihvatu. Obje strane sada rade na dovršetku unutarnjih postupaka kako bi se omogućilo potpisivanje i sklapanje sporazuma. Ta će se dva sporazuma potpisati i stupiti na snagu istodobno.

Mehanizam suspenzije viza ojačan je 2017. kako bi se u hitnim slučajevima moglo brzo reagirati. U lipnju 2019. Komisija je od Nizozemske u okviru mehanizma primila obavijest u vezi s Albanijom. Nakon pažljivog razmatranja sadržaja obavijesti i na temelju dostupnih informacija i relevantnih podataka Komisija je zaključila da nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje mehanizma te se obvezala da će pratiti situaciju.

Vizni reciprocitet

Danas građani otprilike 60 zemalja iz cijelog svijeta mogu putovati u EU bez vize. Zauzvrat bi građani EU-a trebali imati mogućnost putovanja u te zemlje pod istim uvjetima. To načelo reciprociteta ključno je za našu zajedničku viznu politiku. Postignut je napredak sa Sjedinjenim Američkim Državama kad je vlada SAD-a u rujnu najavila da se Poljska može pridružiti programu izuzeća od obveze posjedovanja vize. Iako Sjedinjene Američke Države i dalje zahtijevaju vizu za državljane Bugarske, Hrvatske, Cipra i Rumunjske, taj rasplet događaja pokazuje zašto Komisija ustraje na strpljivom diplomatskom pristupu prema SAD-u.

Sjedinjene Američke Države izrazile su spremnost da tim državama odobre izuzeće od obveze posjedovanja vize nakon što ispune američke zakonske propise, primjerice u pogledu sigurnosne suradnje i smanjenja stope odbijanja zahtjeva za vizu.

Zlatne putovnice i zlatne vize

U siječnju je Komisija predstavila opsežno izvješće o programima nekoliko država članica EU-a za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima. Ti programi, uvriježenog naziva „zlatne putovnice” i „zlatne vize”, omogućuju stjecanje novog državljanstva ili boravišne dozvole samo na temelju ulaganja. Za zemlje kojima za ulazak u EU nije potrebna viza u izvješću Komisije istaknuto je da moraju provoditi sigurnosne i pozadinske provjere podnositelja zahtjeva u okviru programa za dodjelu državljanstva ulagačima u skladu s najvišim mogućim standardima. Komisija te postupke prati u okviru mehanizma suspenzije viza. Kad je riječ o zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima, programi za dodjelu državljanstva prate se u okviru postupka pristupanja EU-u. Pogledati i 7. poglavlje.

Poticanje migracija utemeljenih na potrebama

EU je 2019. ojačao bilateralnu suradnju sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama te s međunarodnim organizacijama kako bi se riješili temeljni uzroci nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja, poboljšalo upravljanje granicama i pružila potpora dobrovoljnom povratku i mobilnosti ljudi. Osim toga, EU je surađivao s Afričkom unijom i Ujedinjenim narodima putem zajedničke radne skupine.

Komisija je nastavila raditi na zakonitim migracijskim putovima kako bi u EU privukla ljude s vještinama i talentima koji su potrebni tržištu rada. U proljeće je dovršila sveobuhvatnu evaluaciju propisa EU-a o zakonitoj migraciji. Rezultati te „provjere prikladnosti” potvrdili su važnost učinkovite politike zakonite migracije kao neophodnog dijela sveobuhvatne europske migracijske politike.

Komisija je tijekom godine s državama članicama nastavila surađivati na razvoju pilot-projekata u području migracija radne snage s najvažnijim partnerima, prije svega afričkim zemljama. U tu je svrhu osigurala financijsku potporu, uključujući u okviru Kriznog uzajamnog fonda za Afriku.

Integracija

Integracijska politika nacionalna je odgovornost. Međutim, Komisija je 2019. koordinacijom politika, razmjenom praksi, praćenjem i financiranjem i dalje podupirala države članice, lokalne i regionalne vlasti, nevladine organizacije i druge dionike. Te su mjere uvedene kako bi se potaknula integracija državljana trećih zemalja kojima je dodijeljen status izbjeglice. Komisija je 2019. financirala osam velikih transnacionalnih mreža gradova i regija i tako okupila više od 40 europskih gradova i 10 regija za suradnju u pitanjima integracije. U okviru Europske mreže za integraciju Komisija je podupirala nekoliko aktivnosti uzajamnog učenja za nacionalna tijela, uključujući inovativan program potpore među državama članicama za uvođenje ili poboljšanje konkretne integracijske politike ili programa za integraciju.

Susjedstvo Europske unije

Istočno susjedstvo

EU je 2019. nastavio podupirati stabilnost, sigurnost i blagostanje u okviru europske politike susjedstva te razvijati snažna partnerstva sa susjednim zemljama na istoku i zapadu.

U svibnju je na ministarskom sastanku i konferenciji na visokoj razini u Bruxellesu proslavljeno 10 godina Istočnog partnerstva. Ostvaren je napredak u reformama u svim područjima plana „20 ciljeva za 2020.”, posebice u području gospodarstva, digitalne industrije, prometa, povezivosti, energije i mobilnosti, a još se mora poraditi na upravljanju i izgradnji institucija. Nakon opsežnog savjetovanja 2019. o budućnosti partnerstva, dugoročne ciljeve politike trebalo bi predstaviti uoči sastanka na vrhu Istočnog partnerstva koji će se održati u prvoj polovici 2020.

Odnosi s Ukrajinom

Na sastanku na vrhu u Kijevu u srpnju EU i Ukrajina izdali su zajedničku izjavu, u kojoj je EU ponovno potvrdio da podupire neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Potvrdio je da podupire i provedbu sporazumâ iz Minska te rad Normandijskog formata, Trilateralne kontaktne skupine za Ukrajinu i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) na pronalaženju mirnog i održivog rješenja sukoba. Komisija i ukrajinska vlada potpisale su četiri programa u vrijednosti od 109 milijuna eura iz Komisijina godišnjeg paketa potpore toj zemlji za 2019. Ti će se programi odnositi na decentralizaciju, borbu protiv korupcije, potporu civilnom društvu i tehničku suradnju u ključnim reformama te provedbu Sporazuma o pridruživanju i njegova detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine.

Rusija

EU je nastavio provoditi dvojni pristup Rusiji, koji je i dalje strateški izazov: sankcije kao odgovor na rusko kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti te selektivni angažman prema potrebi ako je riječ o pitanjima od interesa za EU, kao što su razmjene mladih i kulturne razmjene te suradnja EU-a i Rusije u području obrazovanja.

Južno susjedstvo

Financijska i tehnička pomoć EU-a 2019. pomogla je u suočavanju s glavnim problemima u regiji: sukobima u Siriji, Libiji te između Izraela i Palestine (taj naziv ne tumači se kao priznavanje palestinske države i njime se ne dovode u pitanje pojedinačna stajališta država članica o tom pitanju), stalnim migracijskim pritiscima, lošim upravljanjem i slabim poslovnim okruženjem. Odnosi EU-a i Maroka ponovno su oživjeli u lipnju nakon što je izdana zajednička politička izjava s ciljem razvoja partnerstva za obostrani napredak. Plan za vanjska ulaganja imao je važnu ulogu u financiranju privatnog sektora te poticanju gospodarskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta u južnom susjedstvu i Africi.

Zapadni Balkan i proširenje

Institucije EU-a nastavile su tijekom 2019. podupirati mogućnost pridruživanja zemalja zapadnog Balkana EU-u, u skladu sa strategijom za zapadni Balkan i programom prioriteta iz Sofije, kojima je svrha poticanje političke, gospodarske i društvene preobrazbe te regije. EU je nastavio podupirati suradnju na potpunom oslobađanju gospodarskog i socijalnog potencijala te regije te prevladavanju nasljeđa prošlosti. Primjerice, Regionalni sporazum o roamingu na zapadnom Balkanu stupio je na snagu u srpnju, čime su znatno snižene naknade za roaming u regiji i što će dovesti do potpunog ukidanja troškova roaminga 2021. Stupanje na snagu povijesnog Prespanskog sporazuma između Grčke i Sjeverne Makedonije u veljači bilo je velik napredak u regiji.

Prvi ministarski sastanak EU-a i zapadnog Balkana o zapošljavanju i socijalnim pitanjima održan je 12. lipnja u Luxembourgu. Ministri trojke predsjedništva Vijeća (Rumunjska, Finska i Hrvatska), zajedno s Komisijom, sastali su se sa svojim kolegama sa zapadnog Balkana kako bi raspravljali o nizu pitanja u vezi sa zapošljavanjem i socijalnom politikom. Cilj je tog sastanka, koji se planira održavati svake godine, razmjenjivati mišljenja o izazovima u području zapošljavanja i socijalnih reformi u korist svih građana u regiji.

U listopadu je Europsko vijeće razmotrilo preporuke Komisije za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te se odlučilo vratiti na pitanje proširenja uoči sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u Zagrebu u svibnju 2020.

Turska

Odnosi EU-a i Turske ostali su narušeni zbog krize u vladavini prava, poštovanju temeljnih prava i neovisnosti sudstva u Turskoj te zbog sve većih napetosti na istočnom Sredozemlju. EU je nastavio pomagati izbjeglicama s pomoću Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, koji uključuje šest milijardi eura izdvojenih za pomoć više od četiri milijuna izbjeglica u toj zemlji.

Odnosi Afrike i Europe

EU je započeo dosad nezabilježeno partnerstvo s Afrikom i ulaže u istinski politički odnos dviju ravnopravnih stranaka. Partnerstvo EU-a i Afrike obuhvaća različita područja, uključujući razvoj, mir i sigurnost, migracije, klimu, energiju, poljoprivredu, trgovinu, održiva ulaganja i radna mjesta, inovacije, obrazovanje, mlade, demokraciju i ljudska prava.

Tijekom 2019. napredovao je rad Saveza Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta osnovanog 2018. EU je već mobilizirao 3,7 milijardi eura u okviru Plana za vanjska ulaganja, što bi trebalo potaknuti ulaganja u susjedstvo EU-a i supsaharsku Afriku u iznosu od 37,1 milijarde eura. Ostvaruje se i obveza da se od 2018. do 2020. svake godine ulaže 300–350 milijuna eura u jačanje poslovnog okruženja i ulagačke klime, od čega je EU samo 2018. uložio 718 milijuna eura.

Kad je riječ o mobilnosti, ostvaruje se i EU-ova obveza da pruži potporu 35 000 studenata i profesora do 2020., od čega je do kraja 2019. tu potporu dobilo njih 25 000. U području gospodarske integracije i trgovine EU će podupirati kontinentalno područje slobodne trgovine u Africi sa 62,5 milijardi eura do 2020. Naposljetku, rad četiriju radnih skupina u kojima sudjeluju afrički i europski stručnjaci u području poljoprivrede, digitalnoga gospodarstva, energije i prometa urodio je plodom.

Sjeverna Amerika i Latinska Amerika

EU je nastavio surađivati s jednim od svojih glavnih partnera, Sjedinjenim Američkim Državama. Primjeri te suradnje odnose se na zapadni Balkan i Ukrajinu, energiju, borbu protiv terorizma i kibersigurnost. Ojačano partnerstvo EU-a s NATO-om svjedoči o sve povezanijem transatlantskom sigurnosnom prostoru.

EU je udružio snage s Kanadom kako bi podržao multilateralizam i globalni poredak utemeljen na pravilima, uključujući slobodan i pravedan međunarodni trgovinski sustav. Na sastanku na vrhu u Montrealu u srpnju obje su se strane obvezale na potpunu provedbu sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade.

Komisija i visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednica Komisije objavile su u travnju zajedničku komunikaciju u kojoj se iznosi vizija za jače i modernije partnerstvo s Latinskom Amerikom i Karibima koje bi bilo usmjereno na trgovinu, ulaganja i sektorsku suradnju. EU je 2019. nastavio predvoditi potporu mirovnom sporazumu u Kolumbiji, konsolidirao novu fazu u odnosu s Kubom na drugom sastanku na ministarskoj razini Zajedničkog vijeća EU-a i Kube u okviru Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji te uspostavio Međunarodnu kontaktnu skupinu za Venezuelu kako bi pomogao u prevladavanju krize u toj zemlji. U listopadu je Međunarodna konferencija solidarnosti o venezuelskoj izbjegličkoj i migrantskoj krizi okupila zemlje regije, EU, Agenciju UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Agenciju UN-a za migracije (IOM) kako bi pokušali poboljšati koordinaciju mira i humanitarnih odgovora.

Azija i Pacifik

EU i pet zemalja srednje Azije – Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan – održavaju dugogodišnji odnos utemeljen na snažnim zajedničkim interesima. U svibnju je EU iznio svoju viziju snažnijeg partnerstva s tim zemljama, koje se temelji na otpornosti, blagostanju i boljoj suradnji.

Japan

Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana iz 2018., koji se privremeno primjenjuje od veljače 2019., i Sporazum o gospodarskom partnerstvu, koji je u isto vrijeme stupio na snagu, počeli su davati rezultate 2019. U Bruxellesu je u travnju održan 26. sastanak na vrhu EU-a i Japana. Predsjednik Juncker i premijer Abe potpisali su 7. rujna partnerstvo za održivu povezanost i kvalitetnu infrastrukturu. To je prvo takvo partnerstvo i dokaz je strateške važnosti tog odnosa, koji su se obje strane obvezale učvrstiti.

Kina

U ožujku su, u kontekstu sve veće gospodarske moći i političkog utjecaja Kine, Europska komisija i visoka predstavnica preispitale odnose EU-a i Kine te povezane mogućnosti i izazove u zajedničkoj komunikaciji. U njoj je utvrđeno 10 konkretnih mjera o kojima su čelnici zemalja raspravljali na sastanku Europskog vijeća 21. ožujka.

Na sastanku na vrhu u travnju EU i Kina obvezali su se produbiti strateško partnerstvo i donijeti novu agendu suradnje nakon 2020. do sljedećeg sastanka na vrhu. Obje su strane pristale utvrditi zajedničke željezničke koridore EU-a i Azije i rade na lokalnom razvoju u tranzitnim zemljama. Više su se angažirale u području sigurnosti Azije, od vojne suradnje s Udruženjem država jugoistočne Azije do potpore nuklearnom razoružavanju Korejskog poluotoka.

EU je 2019. pristupio odnosima s Azijom na strateški usmjereniji način čime je nastojao zauzeti koherentan pristup povezivanju Kine sa zapadom. EU-ova strategija povezivanja promiče politiku koja uključuje infrastrukturne projekte za stvaranje pravednih ekonomskih prilika i poticanje održive povezanosti.

Bliski istok

Iran

EU je 2019. nastavio podupirati nuklearni sporazum s Iranom i njegovu potpunu i djelotvornu provedbu u svim aspektima. Žali zbog povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana i ponovnog uvođenja sankcija, a zabrinjava i činjenica da je Iran počeo provoditi aktivnosti koje nisu u skladu s obvezama u okviru sporazuma. U skladu sa zaključcima Vijeća od 4. veljače 2019. EU sveobuhvatno pristupa odnosima s Iranom kako bi se riješila sva sporna pitanja i uravnotežila relevantna kritika s konstruktivnim dijalogom na visokoj razini, među ostalim putem političkog dijaloga s Iranom o regionalnim pitanjima, koji EU predvodi.

Izrael, Palestina i bliskoistočni mirovni proces

EU je nastavio braniti i promicati načelo dvodržavnog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba na temelju dogovorenih međunarodnih parametara. Pružio je i gotovo 350 milijuna eura financijske pomoći Palestini, od čega je velik dio sredstava bio namijenjen izgradnji temelja buduće palestinske države.

Sirija

Na trećoj briselskoj konferenciji o Siriji u ožujku EU se za 2020. obvezao izdvojiti 560 milijuna eura kao potporu humanitarnim i razvojnim aktivnostima te aktivnostima na stvaranju otpornosti u Siriji, Jordanu i Libanonu.

Libija

Angažman EU-a 2019. bio je usmjeren na podupiranje međunarodnih i regionalnih nastojanja da se pronađe održivo rješenje za političku krizu u Libiji te da se potakne njezin gospodarski razvoj.

Sigurnost i obrana

Države članice sad mogu bolje štititi svoje građane, ulagati u suradnju u području obrane, učinkovitije trošiti te surađivati s partnerima i susjedima i više nego dosad.

EU je 2019. nastavio borbu protiv hibridnih prijetnji. Visoka predstavnica i Komisija izvijestile su o provedbi zajedničkog okvira iz 2016. za suzbijanje hibridnih prijetnji i zajedničke komunikacije iz 2018. o jačanju otpornosti i povećanju sposobnosti za odgovor na hibridne prijetnje.

EU je dodatno ojačao tri radne skupine za stratešku komunikaciju (za istok, zapadni Balkan i jug). Poboljšana je i borba protiv dezinformacija koje dolaze iz vanjskih i unutarnjih izvora. Akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja iz 2018. dao je smjernice za tu borbu, prije svega za otkrivanje i analizu aktivnosti dezinformiranja. U planu su predviđeni i poticanje suradnje među državama članicama uspostavom sustava brzog uzbunjivanja, suradnja s društvenim mrežama u okviru kodeksa dobre prakse iz 2018. te povećanje broja i kvalitete informativnih kampanja. EU je surađivao i s međunarodnim partnerima u tom području – G-7 i NATO-om. Vidjeti i 7. poglavlje.

Europski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji 2019. je dobio više članova, odobren mu je program rada i operativni proračun, te je nastavio pružati potporu u ključnim područjima kao što su osposobljavanje i vježbe.

Napravljen je pregled napretka država članica u ispunjavanju obveza u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO). Primijećeno je da su države članice sudionice napredovale u povećanju proračuna za obranu i zajedničkih ulaganja u obranu, pri čemu su ukupni proračuni za obranu porasli za 3,3 % u 2018. te 4,6 % u 2019. Države članice sudionice sve više koriste instrumente EU-a pri planiranju nacionalne obrane, primjerice Plan za razvoj sposobnosti i koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane, koji su poslužili kao izvor informacija za plan rada Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane.

Razvojna i humanitarna pomoć

Razvojna pomoć

EU je ostao jedna od pokretačkih snaga Programa održivog razvoja do 2030. U rujnu se u New Yorku sastao sa svjetskim čelnicima na prvom sastanku na vrhu o UN-ovim ciljevima održivog razvoja te zatim izvijestio o napretku u Zajedničkom objedinjenom izvješću.

Nejednakosti su bile tema Europskih dana razvoja 2019., o čemu je Komisija izdala radni dokument službi. Nadalje, EU je pomogao u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja u okviru inicijative Spotlight te je udružio snage s UN-om i novim partnerskim zemljama kako bi nastavio bitan rad na regionalnim programima, uključujući pokretanje savjetovanja na Pacifiku u vezi s izradom programa za regiju vrijednog 50 milijuna eura.

EU je nastavio graditi svoje partnerstvo s Afrikom. Savez Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta ostvario je znatan napredak te je dosad potaknuo ulaganja u iznosu većem od 40 milijardi eura u okviru Plana za vanjska ulaganja.

Odgovor na humanitarne krize i hitne situacije

Humanitarni proračun EU-a od 1,6 milijardi eura 2019. je pomogao milijunima ljudi diljem svijeta. Najveći je udio dodijeljen za izbjeglice i interno raseljene osobe u bijegu od sukoba u Siriji i Jemenu. Više od 10 % proračuna izdvojeno je za „zaboravljene krize” kao što su situacija s regionalnim izbjeglicama u Burundiju, sukob u Ukrajini i humanitarna pitanja u Kolumbiji.

EU je dodijelio rekordnih 10 % svojeg humanitarnog proračuna za sigurno i kvalitetno obrazovanje djece u izvanrednim situacijama te je bio vodeći donator u odgovoru na krizu s virusom ebole.

Tijekom 2019. aktivirao je Mehanizam za civilnu zaštitu 17 puta kako bi reagirao na iznenadne katastrofe u Albaniji, Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Kad je ciklon Idai pogodio Mozambik 2019., poslano je osam ekipa stručnjaka za civilnu zaštitu, oprema za pročišćavanje vode, šatori, higijenski kompleti i hrana.

Ljudska prava i demokracija

EU se nastavio aktivno zalagati za promicanje i obranu ljudskih prava i demokracije diljem svijeta: od zajedničkih aktivnosti s UN-om, kao što je vodeća kampanja UN-a i Unicefa #TheRealChallenge, kojom je obilježena 30. obljetnica Konvencije UN-a o pravima djeteta, do novih smjernica EU-a o borbi protiv mučenja na globalnoj razini. EU je bio aktivan na sedmom svjetskom kongresu protiv smrtne kazne, slao brojne misije za promatranje izbora i u listopadu donio nove zaključke o demokraciji.

Potpora EU-a multilateralizmu, globalnom upravljanju i sustavu utemeljenom na pravilima

Odnosi EU-a i Ujedinjenih naroda

U vrijeme kad je sustav UN-a doveden u pitanje, EU je pojačao svoju predanost multilateralizmu i toj međunarodnoj organizaciji. EU najviše doprinosi mirovnim misijama UN-a i proračunu UN-a. Podupirao je mirovne pregovore pod vodstvom UN-a, od Sirije do Libije, te pokrenuo inicijative kao što je trostrano partnerstvo između EU-a, UN-a i Afričke unije. Godišnja Opća skupština UN-a pokazala je veličinu te potpore.

Snažnije partnerstvo EU-a i NATO-a

Suradnja EU-a i NATO-a sastavni je dio rada EU-a na jačanju europske sigurnosti i obrane. U četvrtom izvješću o napretku u provedbi zajedničkog niza prijedloga, koje su 2016. i 2017. odobrili NATO i EU i koje je objavljeno u lipnju, istaknuti su konkretni rezultati u svim područjima suradnje, a posebno u ključnim područjima jačanja političkog dijaloga, vojne mobilnosti, borbe protiv hibridnih prijetnji, usporednih i koordiniranih vježbi te obrambenih sposobnosti.

EU u skupinama G-7 i G-20

Europska unija članica je skupina G-7 i G-20. U okviru tih foruma bori se za očuvanje međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, koji trenutačno uvelike narušavaju pitanja trgovine, sigurnosti, klimatskih promjena i ljudskih prava. Kao i prethodnih godina, EU je i 2019. snažno podupirao međunarodnu suradnju. Na sastanku na vrhu skupine G-20 održanom u Osaki u Japanu koordinacija među europskim čelnicima bila je ključna za sastavljanje konačne izjave kojom se zadržavaju prethodne obveze u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i Programa održivog razvoja do 2030. te potiče ambiciozan napredak u reformi Svjetske trgovinske organizacije i pronalaženju globalnog rješenja za digitalno oporezivanje. U kolovozu su u Biarritzu u Francuskoj čelnici iz skupine G-7 postigli dogovor o izjavi koja rješava niz vanjskopolitičkih pitanja kao što su situacije u Iranu, Ukrajini, Libiji i Hong Kongu. U skladu s prioritetima suradnje s Afrikom EU je podržao i nove inicijative skupine G-7 usmjerene na poboljšanje uvjeta za javnu nabavu, promicanje digitalizacije, povećanje pristupa financiranju za poduzetnice u Africi, jačanje suradnje u Sahelu, borbu protiv pandemijskih bolesti i pružanje potpore ženama žrtvama seksualnog nasilja u područjima sukoba.

Europski parlament

Na posljednjim je sjednicama prije izbora u svibnju Parlament na odlasku donio zakonodavstvo o zabrani plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu te o boljoj zaštiti vanjskih granica EU-a. U Parlamentu je proguran i ambiciozni cilj smanjenja emisija CO2 za nove automobile i kombije do 2030. Zastupnici su postigli dogovor o novim pravilima o autorskim pravima, odobrili trgovinski sporazum EU-a s Japanom i podržali planove za poboljšanje kvalitete vode za piće. Ažuriran je i interni poslovnik.

Novi parlamentarni saziv započeo je 2. srpnja nakon izbora za Parlament koji su održani od 23. do 26. svibnja. Na izbore je izašlo 50,7 % glasača, što je najveći odaziv od 1994. i znatno veći odaziv u odnosu na 2014. kada je na izbore izašlo 42,6 % glasača.

Parlament je 16. listopada donio popis „nedovršenih poslova”, što je nužno za nastavak neformalnih pregovora među institucijama EU-a o nacrtima pravila EU-a koji se nisu mogli dovršiti prije isteka prethodnog saziva Parlamenta. U svojoj je izjavi pred zastupnicima u Parlamentu predsjednik Juncker 22. listopada dao pregled najvažnijih mjera i postignuća svoje Komisije tijekom prethodnih pet godina.

Europsko vijeće

U ožujku je Europsko vijeće raspravljalo o gospodarskim pitanjima, klimatskim promjenama, dezinformiranju i vanjskim odnosima. Na sastanku 27 država članica o Brexitu raspravljalo se o produljenju razdoblja iz članka 50. do 12. travnja ili 22. svibnja, ovisno o tome hoće li Ujedinjena Kraljevina ratificirati Sporazum o povlačenju u tjednu nakon sastanka. Kasnije u travnju 27 čelnika EU-a postiglo je dogovor o produljenju razdoblja iz članka 50. do 31. listopada 2019.

Čelnici EU-a okupili su se na neformalnom sastanku u Sibiuu 9. svibnja kako bi razmotrili Strateški program za razdoblje 2019.–2024. Dodatne informacije o tim raspravama dostupne su u odjeljku „Budućnost Europe”.

Na neformalnoj večeri koja je održana nešto kasnije tog mjeseca članovi Vijeća sagledali su rezultate izbora za Europski parlament i započeli postupak imenovanja novih čelnika institucija EU-a.

U lipnju su nastavljeni razgovori čelnika o imenovanjima za visoke položaje u institucijama EU-a, višegodišnjem financijskom okviru, klimatskim promjenama, dezinformiranju i hibridnim prijetnjama, proširenju EU-a, europskom semestru i vanjskim odnosima. Donesen je i Strateški program.

Čelnici EU-a ponovno su se sastali u lipnju radi dogovora o imenovanjima na položaje na visokoj razini u institucijama EU-a.

U listopadu su čelnici raspravljali o budućem proračunu EU-a (2021.–2027.) i daljnjim koracima u pogledu Strateškog programa, kao i o klimatskim promjenama, proširenju EU-a, Turskoj i rušenju zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH17. Europsko vijeće sastalo se u sastavu za članak 50. kako bi raspravljalo o najnovijem razvoju događaja u vezi s Brexitom. Krajem listopada čelnici EU-27 (sve države članice osim Ujedinjene Kraljevine) dogovorili su produljenje razdoblja iz članka 50. do 31. siječnja 2020.

Nakon toga su se okupili u prosincu kako bi raspravljali o klimatskim promjenama i dugoročnom proračunu EU-a.

Vijeće Europske unije

Rumunjska i Finska preuzele su šestomjesečna predsjedanja Vijećem Europske unije. U prvoj polovini godine glavne teme rumunjskog predsjedanja bile su migracije i sigurnost, višegodišnji financijski okvir, gospodarstvo i Europa kao globalni akter. Finska, koja je preuzela predsjedanje u drugoj polovini godine, usredotočila se na pitanja klimatske politike i sigurnosti te na jačanje zajedničkih vrijednosti, uključujući vladavinu prava, kako bi EU postao konkurentniji i socijalno uključiviji.

Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija

Europski gospodarski i socijalni odbor organizirao je niz aktivnosti radi podrške kampanji Parlamenta „Ovaj put glasam”. Među njima je bio događaj Civilno društvo za rEUnesansu, koji je održan u veljači uz sudjelovanje predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera i klimatske aktivistice Grete Thunberg.

Tema Dani civilnog društva 2019. bila je „održiva demokracija” u okviru koje su korupcija i lažne vijesti prepoznate kao glavne prijetnje europskoj demokraciji. Odbor je u studenome održao konferenciju o vladavini prava te pozvao na strukturirani dijalog između vlada i civilnog društva kako bi se preokrenulo nazadovanje u pogledu vladavine prava u EU-u.

U ožujku je predstavio mišljenje „Sibiu i šire” sa svojom vizijom budućnosti u kojoj će Europa postati globalna predvodnica u održivom razvoju. U nizu mišljenja usmjerenih na budućnost prikupljene su ideje o tome kako postići održivost, pravednu tranziciju na digitalno gospodarstvo i pravedno oporezivanje.

Na osmom europskom sastanku na vrhu regija i gradova održanom u ožujku u Bukureštu Europski odbor regija usvojio je izjavu o „Izgradnji EU-a iz temelja u suradnji s regijama i gradovima”, u kojoj ističe da odluke i politike EU-a moraju imati podršku lokalne razine ako se želi vratiti povjerenje građana i raspolagati prikladnim resursima. Snažno se zalaže za aktivnu supsidijarnost i naglašava važnost uključivanja nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti u svaku fazu postupka donošenja odluka u EU-u. Odbor je svečano obilježio 25. godišnjicu svojeg rada na plenarnoj sjednici u prosincu.

U području bolje regulative Odbor je pokrenuo mrežu regionalnih središta („RegHub”) za evaluaciju provedbe zakonodavstva Unije na lokalnoj i regionalnoj razini. Ta mreža obuhvaća 20 regija koje izvješćuju o provedbi politika. Prošle su godine organizirane tri evaluacije u područjima javne nabave, kvalitete zraka i prekogranične zdravstvene skrbi.

Tijekom godine oba su odbora organizirala aktivnosti za promicanje zajedničke ideje stalnog mehanizma za strukturirana savjetovanja i dijaloge s građanima te njihovo sudjelovanje na planiranoj Konferenciji o budućnosti Europe.

Vidjeti i odjeljak „Budućnost Europe”.

Upotpunjavanje Agende za bolju regulativu

Rad na pojednostavnjenju zakonodavstva

Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva

Europski parlament, Vijeće i Europska komisija dogovorili su 2016. i 2017. dvije zajedničke izjave o zakonodavnim prioritetima EU-a. Istaknuli su 89 inicijativa kojima je trebalo dati prednost u zakonodavnom postupku i za koje su se tri institucije obvezale postići znatan napredak i, ako bude moguće, dovršiti taj posao prije europskih izbora u svibnju.

Komisija je u prvoj polovini 2018. donijela sve inicijative najavljene u zajedničkim izjavama i do izbora za Europski parlament je o 61 od 89 inicijativa iz zajedničke izjave postignut politički dogovor ili su ih službeno donijeli Parlament i Vijeće. Do kraja godine preostale su još 22 inicijative.

Europska komisija 2019. je uspješno zaključila pregovore s Parlamentom i Vijećem o neobvezujućim kriterijima za odabir između provedbenih i delegiranih akata. Taj izbor često komplicira zakonodavne pregovore pa bi određivanje kriterija trebalo pomoći tom procesu. Pregovori su doveli do sklapanja Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva koji je objavljen u srpnju. Osim toga, suzakonodavac se složio s usklađivanjem 68 postojećih akata s Ugovorom iz Lisabona promjenom primijenjenog regulatornog postupka. To se provodi uz nadzor kako bi se provjerilo kako Komisija izvršava svoje provedbene ovlasti u pogledu delegiranih i provedbenih akata u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

Praćenje primjene prava EU-a

U Godišnjem izvješću o praćenju primjene prava EU-a, koje je objavljeno u srpnju, predstavlja se kako je Komisija 2018. pratila i osiguravala izvršenje prava EU-a.

Primjerice, Komisija je odlučno djelovala u provedbi pravila u područjima okoliša, mobilnosti i prometa, kao i u područjima unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva te malih i srednjih poduzeća. Podupirala je nacionalna i regionalna tijela u provedbi propisa o čistom zraku i čistoj vodi. Poduzela je mjere protiv država članica koje nisu ispunile svoje obveze i provele pravila EU-a o evidenciji podataka o putnicima, borbi protiv terorizma i borbi protiv pranja novca. Osim toga, Komisija je upotrijebila provedbene ovlasti u slučajevima kad neke države članice nisu dovoljno brzo provele mjere za lakši pristup internetskim stranicama i drugim mobilnim aplikacijama za osobe s invaliditetom. Ako se pravo EU-a ne primjenjuje ispravno, građani i poduzeća neće moći ostvariti svoja prava ili uživati pogodnosti predviđene tim zakonodavnim aktima.

Bolja regulativa kao temelj donošenja odluka EU-a

Komisija djeluje samo u slučajevima u kojima postoji dodana vrijednost EU-a i u kojima se ostvaruju koristi za građane i poduzeća bez nepotrebnih troškova. Ti se slučajevi određuju na temelju najčvršćih dostupnih dokaza o gospodarskim, socijalnim, okolišnim i drugim važnim učincima. Prije revizije postojećeg zakonodavstva EU-a, Komisija procjenjuje što ne funkcionira i na taj način pomaže u poboljšanju učinkovitosti zakonodavstva.

U okviru Agende za bolju regulativu Komisija posvećuje više pozornosti mišljenjima građana i dionika kako bi odgovorila na njihove potrebe. Od 2015. organizirala je više od 400 javnih savjetovanja i u njih uključila milijune Europljana. Broj odgovora na javnim savjetovanjima u tom se razdoblju više nego učetverostručio.

Na novom portalu pod nazivom „Iznesite svoje mišljenje”, na kojem Europljani po načelu „sve na jednom mjestu” mogu doprinijeti donošenju politika EU-a, 2018. je bilo gotovo 900 000 posjeta da bi 2019. ta brojka premašila milijun. Komisija je u travnju donijela izvješće u kojem je ocijenila mjere koje je uvela Junckerova Komisija s ciljem da građanima i poduzećima EU-a pruže bolje rezultate putem otvorenijeg i transparentnijeg oblikovanja politika utemeljenog na dokazima. Ocjena je bila jasna: bolja regulativa poboljšala je način izrade politika EU-a te bi trebala ostati u središtu njezinih metoda rada uz kontinuirano unapređivanje njezinih alata, osobito kontakata s građanima i dionicima te analize povratnih informacija, analize učinaka i kvalitete evaluacija.

Transparentnost i odgovornost

Zajednički registar transparentnosti

Kontakt s dionicima i civilnim društvom dio je rada institucija EU-a. Osim toga, transparentnost i odgovornost ključni su za održavanje povjerenja europskih građana u legitimnost političkih, zakonodavnih i administrativnih postupaka u Uniji.

Transparentnost zastupanja interesa posebno je važna kako bi se građanima omogućilo praćenje aktivnosti onih koji žele utjecati na zakonodavni postupak EU-a. Zbog toga je Komisija 2016. podnijela prijedlog za donošenje novog međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti koji će obuhvatiti Parlament, Komisiju te prvi put i Vijeće Europske unije. Pregovori o tom prijedlogu još traju.

U registru je navedeno gotovo 12 000 subjekata. Oni su obvezani Kodeksom ponašanja u kojem se navode etičke norme koje njihovi predstavnici moraju poštovati u kontaktima s institucijama EU-a.

Kodeks ponašanja članova Europske komisije

Komisija je 2018. donijela novi Kodeks ponašanja povjerenika kojim se utvrđuju stroža pravila i viši etički standardi te uvodi veća transparentnost u brojnim područjima. Od veljače 2018. na internetskim stranicama povjerenika svaka dva mjeseca objavljuju se informacije o njihovim putnim troškovima.

Komisija je u lipnju objavila prvo godišnje izvješće o primjeni tog Kodeksa ponašanja. U njemu je potvrđeno da je Komisija od donošenja ažuriranog kodeksa postigla još veću razinu transparentnosti kad je riječ o ponašanju svojih članova.

Osim toga, u skladu s novim kodeksom osnovano je ojačano neovisno etičko povjerenstvo koje čine tri visokokvalificirana vanjska člana radi savjetovanja o svim etičkim pitanjima.

Komisija je početkom godine objavila etičke smjernice za povjerenike koji sudjeluju na izborima za Europski parlament. One su donesene nakon što im je novi kodeks omogućio sudjelovanje u izbornim kampanjama bez uzimanja dopusta, kao što je prethodno bio slučaj.

Komisija je također u praksi provela novu odredbu kodeksa kojom se predviđa objavljivanje odluka o aktivnostima članova Komisije nakon isteka njihova mandata i povezanih mišljenja neovisnog etičkog odbora. Prve odluke objavljene su u listopadu, a ostatak je objavljen do kraja godine.

Pristup dokumentima

Komisija je u srpnju donijela izvješće o zahtjevima za pristup dokumentima. Prema izvješću, broj početnih zahtjeva za pristup dokumentima koji su podneseni u skladu s relevantnim pravilima o javnom pristupu dokumentima povećao se za gotovo 9,5 % (sa 6 716 zahtjeva 2017. na 7 257 u 2018.), a broj ponovnih zahtjeva za 4,4 % (s 288 u 2017. na 318 u 2018.).

Komisija je i dalje institucija EU-a koja obrađuje najveći broj zahtjeva za pristup dokumentima koji neprestano raste od 2016. Iz toga se može zaključiti da građani EU-a i ostali korisnici aktivno ostvaruju svoje pravo na pristup dokumentima.

Komisija je 2018. odobrila djelomičan ili potpun pristup dokumentima u više od 80 % slučajeva te je širi ili čak potpuni pristup odobren u gotovo 41 % od 288 preispitanih slučajeva ponovnog zahtjeva.

Komisija je istovremeno nastavila proaktivno objavljivati velike količine dokumentacije i informacija na svojim internetskim stranicama i u različitim javnim registrima. Ti dokumenti i informacije obuhvaćaju sva područja aktivnosti EU-a. Navedeni podaci potvrđuju otvorenost Komisije, ali i važnost prava na pristup dokumentima u okviru njezine opće politike transparentnosti.

Kontrola nad proračunom EU-a

Uspostavljeni su kontrolni okvir i okvir uspješnosti kako bi se osiguralo razumno jamstvo da se sredstva EU-a isplaćuju u skladu s relevantnim pravilima te da se poduzimaju mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje pogrešaka, čime se naglasak stavlja na rezultate.

Nakon pozitivne preporuke Vijeća, Europski parlament odobrio je u ožujku način na koji je Komisija izvršavala proračun EU-a 2017. Godišnji postupak davanja razrješnice omogućuje Parlamentu i Vijeću da Komisiju drže politički odgovornom za izvršenje proračuna i da demokratski nadziru upravljanje novcem poreznih obveznika.

Komisija je u srpnju predstavila paket integriranog financijskog izvješćivanja i izvješćivanja o odgovornosti u kojem su objedinjene sve dostupne informacije o izvršenju, uspješnosti, rezultatima, dobrom financijskom upravljanju i zaštiti proračuna EU-a u 2018. Izvješća su pokazala da je proračun dao rezultate u skladu s prioritetima Komisije te da se pravilno izvršavao.

Komisija je nastavila raditi na osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja, koji će biti nadležan za istragu i kazneni progon prekograničnih kaznenih djela koja utječu na proračun EU-a u 22 države članice sudionice, uključujući prijevare, pranje novca i korupciju. Očekuje se da će Ured početi s radom do kraja 2020.

U listopadu je Europski revizorski sud dvanaestu uzastopnu godinu pozitivno ocijenio godišnje financijske izvještaje EU-a i zaključio da daju istinit i vjeran prikaz. Sud je potvrdio svoje uvjetno (a ne nepovoljno) mišljenje o pravilnosti rashoda. Ukupna razina procijenjene pogreške od 2,6 % bila je nešto viša nego 2017. (za 0,2 %), ali znatno ispod one iz prethodnih godina. Stopa pogreške za otprilike polovinu potrošenih sredstava EU-a nije ni dosegla razinu koju Sud smatra značajnom. Na prihodovnoj strani proračuna ni u administrativnim rashodima nisu pronađene bitne pogreške.

Nacionalni parlamenti

Komisija je u srpnju donijela godišnje izvješće za 2018. o odnosima s nacionalnim parlamentima i o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. U izvješću se donosi sveobuhvatna slika intenzivnih i plodonosnih odnosa nacionalnih parlamenata s Komisijom i drugim institucijama EU-a. Nacionalni parlamenti podnijeli su 569 mišljenja, približno jednak broj kao i 2017. To pokazuje da većina njih vrlo aktivno surađuje s Komisijom na njezinim inicijativama i na širokom nizu tema.

Samo je u 37 „obrazloženih mišljenja” izražena zabrinutost u pogledu načina na koji su prijedlozi Komisije poštovali načelo supsidijarnosti, što znači da se o europskim politikama i njihovoj provedbi odlučuje na najprikladnijoj razini, bez obzira na to je li riječ o europskoj, nacionalnoj ili regionalnoj razini. Radna skupina za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, koju je 2018. osnovao predsjednik Juncker i kojom predsjeda prvi potpredsjednik Timmermans, razmatrala je načine za bolje uključivanje nacionalnih parlamenata te regionalnih i lokalnih vlasti u pripremu i praćenje zakonodavstva i politika EU-a. Mjere Komisije za postizanje tog cilja uključuju davanje objedinjenih odgovora ako znatan broj nacionalnih parlamenata izrazi zabrinutost u pogledu supsidijarnosti. Time se omogućuje da se u jednom javnom dokumentu prikaže potpuna slika svih pitanja koja izazivaju zabrinutost i stajalište Komisije o njima.

Posjeti članova Komisije nacionalnim parlamentima i posjeti delegacija nacionalnih parlamenata Komisiji (55 posjeta 2019. i 915 posjeta tijekom cijelog mandata Junckerove Komisije) ojačali su njihov dijalog.

Europski ombudsman

Istrage Europskog ombudsmana o navodnim nepravilnostima u postupanju u institucijama i tijelima Europske unije odnosile su se na niz pitanja, među ostalim transparentnost postupka odlučivanja, „fenomen rotirajućih vrata”, aktivnosti bivših povjerenika Komisije nakon isteka mandata, pristup dokumentima, temeljna prava, etička pitanja, ugovore, bespovratna sredstva ili pojedinačna kadrovska pitanja. Komisija u prosjeku prihvaća oko tri četvrtine prijedloga ombudsmana (prijedlozi rješenja, prijedlozi za poboljšanje i preporuke), a u 95 % istraga nisu utvrđene nepravilnosti u postupanju.

Ombudsman je u lipnju Nagradu za dobru upravu po drugi put dodijelio inicijativama Komisije za smanjenje onečišćenja plastikom i za promicanje podizanja svijesti. Cilj je nagrade odati priznanje inicijativama, projektima i drugim vrstama rada različitih odjela institucija EU-a koji imaju vidljiv i izravan pozitivan učinak na živote ljudi u Europi i šire.

Komisija je u listopadu također donijela mišljenje o nacrtu uredbe Parlamenta o utvrđivanju propisa i općih uvjeta kojima se uređuje obnašanje dužnosti ombudsmana (revidirani statut).

Parlament je u prosincu ponovno izabrao Emily O’Reilly za europsku ombudsmanicu. Njezin drugi mandat trajat će pet godina.