Plan ulaganja za Europu

Europska komisija i Grupa Europske investicijske banke 2015. su pokrenule Plan ulaganja za Europu, u čijem je središtu Europski fond za strateška ulaganja. To je bio nov i inovativan pristup financiranju. Fond je pokrenut uz početnu sposobnost podnošenja rizika od 21 milijardu eura koju su osigurali EU i Grupa Europske investicijske banke, što privlači i druge izvore prvenstveno privatnog financiranja. S obzirom na neosporan uspjeh, Fond je dodatno ojačan 2018. i produljen do kraja 2020., a cilj ulaganja povećan je s 315 milijardi eura na najmanje 500 milijardi eura. Nova pravila olakšavaju i kombiniranje financiranja iz Fonda s europskim strukturnim i investicijskim fondovima te drugim izvorima financiranja EU-a.

Angažman EU-a na poticanju rasta, otvaranja radnih mjesta i ulaganja 2018. je polučio konkretne rezultate. Plan ulaganja premašio je prvotni cilj i očekivanja te od 2015. mobilizirao više od 370 milijardi eura ulaganja diljem Europe, od čega dvije trećine dolaze iz privatnih izvora. Zahvaljujući potpori iz Europskog fonda za strateška ulaganja, 856 000 malih i srednjih poduzeća imat će koristi od većeg pristupa financiranju. Prema procjenama iz Fonda je već osigurana potpora za više od 750 000 radnih mjesta, a do 2020. planira se otvaranje 1,4 milijuna novih radnih mjesta. Putem Plana ulaganja bruto domaći proizvod EU-a već se povećao za 0,6 %, a očekuje se da će do 2020. doseći 1,3 %.

Od svojeg je pokretanja Plan ulaganja pridonio financiranju uvođenja brzog širokopojasnog interneta u 15 milijuna kućanstava, obnovi ili izgradnji pola milijuna cjenovno pristupačnih domova i poboljšanju zdravstvenih usluga za 30 milijuna Europljana. Zahvaljujući Planu, 7,4 milijuna kućanstava opskrbljeno je obnovljivom energijom te je poboljšana željeznička i urbana infrastruktura kojom se svake godine služi 95 milijuna putnika. Sve države članice imaju koristi, posebice one koje su najteže pogođene krizom.

Uspjehu Plana ulaganja pridonijeli su Europski savjetodavni centar za ulaganja, koji pruža prilagođenu potporu stotinama promotora projekata, i Europski portal projekata ulaganja, koji potencijalnim ulagačima nudi lako dostupan portfelj zrelih projekata.

Gospodarska i fiskalna politika

Pravila EU-a o gospodarskom i fiskalnom upravljanju podupiru gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europi. Usklađivanje gospodarske politike u EU-u godišnje se provodi u okviru ciklusa poznatog kao europski semestar. On se pokreće krajem svake godine, među ostalim, objavljivanjem Godišnjeg pregleda rasta i prijedloga preporuke o gospodarskoj politici europodručja. U ožujku 2018. Europska komisija objavila je izvješća za pojedine zemlje u kojima su se analizirali gospodarski i društveni izazovi svake države članice, osim Grčke, koja je još primala sredstva iz programa potpore stabilnosti.

Prvi se put u izvješćima za pojedine zemlje poseban naglasak stavio na prioritete europskog stupa socijalnih prava, donesenog u studenome 2017. Posebna se pozornost 2018. pridala analiziranju izazova u pogledu vještina radne snage i funkcioniranja nacionalnih mreža socijalne sigurnosti. Ukupno gledano, izvješća su pokazala da su države članice ostvarile barem „djelomičan napredak” u provedbi više od dvije trećine preporuka o politikama izdanih prošle godine.

Od početka ciklusa koordinacije politika u okviru europskog semestra 2011. države članice ostvarile su najveći napredak u području financijskih usluga te u područjima fiskalne politike i fiskalnog upravljanja. Ostvaren je znatan napredak i u pogledu pristupa financiranju, propisa u području zaštite radnih mjesta i okvira za ugovore o radu.

U svibnju je Komisija svakoj državi članici dala preporuke o politikama na temelju analize iz izvješća za pojedine zemlje. U tim „preporukama po državama članicama” naglasak je bio na jačanju temelja za održiv i uključiv dugoročni rast. Komisija je pozvala države članice da iskoriste pozitivno gospodarsko okruženje za provedbu strukturnih reformi kojima će se poboljšati poslovno okruženje i uvjeti za ulaganje, posebice putem reformi tržišta proizvoda i usluga, podupiranjem inovacija, poboljšanjem pristupa malih i srednjih poduzeća financiranju te borbom protiv korupcije.

Savjetovala im je da povećaju svoju gospodarsku otpornost na dugoročne izazove, kao što su demografski trendovi, migracije i klimatske promjene.

Preporučila je i da provedu reforme kojima će svoju radnu snagu pripremiti za budućnost, uključujući buduće oblike rada i sve veću digitalizaciju, smanjiti dohodovne nejednakosti i stvoriti prilike za zapošljavanje, posebice za mlade.

Kako bi pomogla državama članicama u provedbi reformi, Komisija je predložila uspostavu Programa potpore reformama, o kojem trenutačno raspravljaju Europski parlament i države članice. Njime će se poduprijeti prioritetne reforme s ukupnim proračunom od 25 milijardi eura te pružiti financijska i tehnička potpora, kao i savjetovanje.

Komisija je u svibnju zaključila reviziju vlastitih smjernica o fiskalnim pravilima EU-a iz 2015. Revizija je pokazala da su Komisijine smjernice o fleksibilnosti pomogle u ostvarivanju ravnoteže između ostvarenja razborite fiskalne politike i stabilizacije gospodarstva. Prema procjenama taj je pristup potaknuo rast bruto domaćeg proizvoda EU-a od 0,8 % u posljednje četiri godine i stvaranje 1,5 milijuna radnih mjesta.

Očekivalo se da će se ukupna razina deficita u europodručju smanjiti na 0,6 % bruto domaćeg proizvoda 2018., što je znatno smanjenje u odnosu na najvišu razinu od 6,2 % bruto domaćeg proizvoda 2009. Očekivalo se i da će udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu pasti s 91,8 % iz 2014. na 86,9 % u 2018.

Europska komisija u svibnju je poduzela i niz mjera u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Među ostalim preporučila je da se postupak u slučaju prekomjernog deficita zaključi za Francusku. Budući da je zaključen postupak za Francusku, jedina država članica na koju su se primjenjivali postupci provedbe fiskalnih pravila EU-a 2018. bila je Španjolska. Takvih je zemalja 2011. bilo 24. Grčka je nakon mnogih teških godina uspješno završila program potpore stabilnosti i time osigurala svoje mjesto u središtu europodručja i Europske unije.

Europska komisija nastavila je pružati potporu nakon provedbe programa zemljama koje su tijekom krize primale financijsku pomoć: Irskoj, Španjolskoj, Cipru, Portugalu i Rumunjskoj.

U ožujku 2018. Europski fiskalni odbor, neovisno savjetodavno tijelo Europske komisije, izdao je izjavu u kojoj izražava zabrinutost zbog planiranog premještanja neovisnog Danskog gospodarskog vijeća izvan područja Kopenhagena. U lipnju 2018. Odbor je pozvao države članice, posebice one s visokim razinama javnog duga, da iskoriste pozitivno gospodarsko okruženje za jačanje javnih financija. U listopadu 2018. Odbor je objavio svoje drugo godišnje izvješće. U njemu preispituje kako je Pakt o stabilnosti i rastu, tj. zajednička pravila o oblikovanju fiskalne politike, proveden u ciklusu procjene za 2017. i daje prijedloge za njegovo pojednostavnjenje i veću učinkovitost.

U Godišnjem pregledu rasta, koji je Europska komisija izdala u studenome, utvrđeno je da će europsko gospodarstvo 2019. i dalje rasti. Zaposlenost se povećala na rekordnu razinu od 239 milijuna ljudi, a nezaposlenost smanjila na razinu prije krize (6,8 %) te je zahvaljujući toj činjenici više od deset milijuna ljudi našlo izlaz iz siromaštva ili socijalne isključenosti. Međutim, rast gospodarstva ne koristi u jednakoj mjeri svim građanima i svim zemljama te je i dalje osjetljiv na globalnu nestabilnost i izazove u srednjem i dugom roku.

Dovršetak unije tržišta kapitala

Unija tržišta kapitala jedan je od glavnih prioriteta Komisije. Dopunjuje bankarsku uniju te jača ekonomsku i monetarnu uniju i međunarodnu ulogu eura. Unija tržišta kapitala dopuna je i Planu ulaganja za Europu u jačanju europskoga gospodarstva i poticanju ulaganja u otvaranje radnih mjesta. Cilj joj je mobilizirati i usmjeriti kapital na sva poduzeća u EU-u, posebice mala i srednja poduzeća kojima trebaju sredstva za širenje i napredak.

Komisija je u svibnju predložila nova pravila kako bi malim i srednjim poduzećima omogućila bolji pristup financiranju na javnim tržištima. Ta bi inicijativa poduzećima iz EU-a trebala pomoći u lakšem i povoljnijem iskorištavanju tržišnog financiranja kako bi se mogla širiti. Drugim će se prijedlozima ojačati prekogranično tržište investicijskih fondova, promicati tržište EU-a za pokrivene obveznice kao izvor dugoročnog financiranja te stvoriti veća sigurnost za ulagače u prekograničnim transakcijama vrijednosnih papira i potraživanja. Trenutačno ne postoji pravna sigurnost o tome koje se nacionalno pravo primjenjuje pri utvrđivanju tko je vlasnik potraživanja nakon što je ono ustupljeno u prekograničnom predmetu. Predloženim novim pravilima pojašnjava se u okviru kojeg se prava rješavaju sporovi. Sada je na Europskom parlamentu i Vijeću da što prije pretvore te i druge prijedloge u zakonodavstvo kako bi se ostvarila unija tržišta kapitala.

Komisija i Europski investicijski fond (dio Grupe Europske investicijske banke) pokrenuli su i program sveeuropskog fonda fondova za poduzetnički kapital koji se temelji na pozivu na iskaz interesa. Uz financijska sredstva EU-a u iznosu od 410 milijuna eura, cilj je šest fondova sudionika prikupiti do 2,1 milijardu eura javnih i privatnih ulaganja. Procjenjuje se da bi to trebalo potaknuti 6,5 milijardi eura novih ulaganja u inovativna novoosnovana i rastuća poduzeća diljem Europe te tako udvostručiti iznos poduzetničkog kapitala trenutačno dostupnog u Europi. Ograničena i nejednako razvijena tržišta poduzetničkog kapitala u EU-u stalno se navode kao faktor koji koči inovacije i širenje poduzeća u EU-u.

Komisija je u lipnju donijela nova pravila za poticanje ulaganja osiguratelja u jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju. Ta je sekuritizacija važan kanal za diversifikaciju izvora financiranja i omogućivanje šire raspodjele rizika među sudionicima na financijskim tržištima. Tim se pravilima nadopunjuju već dogovorena pravila za poticanje ulaganja osiguratelja u jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju.

Krajem 2018. Parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o ključnim elementima paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda, dobrovoljnog sustava mirovinske štednje za građane, među ostalim u prekograničnom kontekstu. Osobni mirovinski proizvod pružit će dodatne mogućnosti ulaganja u mirovinu građanima koji to žele i služiti kao dopuna postojećih javnih i strukovnih mirovinskih sustava.

Promicanje neometanog tržišnog natjecanja radi poticanja rasta i ulaganja

Politikom tržišnog natjecanja EU-a jamči se da poduzeća mogu ulagati i poslovati na jedinstvenom tržištu ako poštuju pravila EU-a o tržišnom natjecanju. Komisija je 2018. nastavila provoditi pravila o tržišnom natjecanju u korist kućanstava i poduzeća te tako za potrošače osigurala jednake uvjete, veći izbor i povoljnije cijene.

U prosincu su uvedena nova pravila i instrumenti kako bi nacionalna tijela nadležna za zaštitu tržišnog natjecanja mogla još učinkovitije provoditi pravila EU-a o zaštiti tržišnog natjecanja.

Komisija je 2018. donijela 393 odluke o udruživanju, deset protumonopolskih odluka, četiri odluke o kartelima i 219 odluka o državnim potporama, koje su donijele znatne koristi za potrošače u EU-u te potakle rast. Poduzećima koja su kršila pravila EU-a o tržišnom natjecanju odredila je kazne u ukupnom iznosu od 6,3 milijarde eura te je uključenim državama članicama naložila da izvrše povrat nezakonitih i nespojivih potpora za poduzeća u iznosu koji se procjenjuje na milijardu eura. U 91 % predmeta koji se odnose na državne potpore postupalo se u skladu s pojednostavnjenim pravilima u okviru Uredbe o općem skupnom izuzeću, što znači da se državna potpora može dodijeliti na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini bez uključivanja Komisije.

Održivi rast za nova radna mjesta i zaštitu okoliša

U okviru šireg rada na poboljšanju održivosti europskoga gospodarstva Komisija je u siječnju donijela novu strategiju za plastiku, čiji je cilj promijeniti način na koji oblikujemo, proizvodimo, upotrebljavamo i recikliramo plastiku. U skladu s novim planovima sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a do 2030. morati biti prikladna za recikliranje ili ponovnu upotrebu, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena.

U svibnju je izrađen zakonodavni prijedlog za rješavanje problema morskog otpada na izvoru usmjeravanjem na deset plastičnih proizvoda koji najčešće završavaju u oceanima te na izgubljene i napuštene ribolovne alate. U prosincu su Europski parlament i Vijeće postigli privremeni politički dogovor o novoj direktivi EU-a o plastici za jednokratnu upotrebu, najambicioznijem pravnom instrumentu na globalnoj razini koji se odnosi na morski otpad. U njoj se predviđaju različite mjere za različite kategorije proizvoda. Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu kao što su pribor za jelo, tanjuri ili slamke, proizvodi od oksorazgradive plastike te spremnici hrane i pića od ekspandiranog polistirena bit će zabranjeni na tržištu ako postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative. Kad je riječ o drugim proizvodima, naglasak je na ograničavanju njihove upotrebe smanjenjem potrošnje na nacionalnoj razini, na zahtjevima za dizajn i označivanje te na obvezama proizvođača u pogledu zbrinjavanja otpada, odnosno čišćenja.

U svibnju je i Vijeće donijelo nova pravila o otpadu kako bi EU postao globalni predvodnik u gospodarenju otpadom i recikliranju. Države članice morat će odsad reciklirati najmanje 55 % svojeg komunalnog otpada do 2025., 60 % do 2030. i 65 % do 2035. Ostale odobrene mjere uključivale su ograničenje odlagališta od 10 % do 2035., obvezno odvojeno prikupljanje biološkog otpada te strože sustave plaćanja za proizvođače kad je riječ o prikupljanju ključnih materijala koji se mogu reciklirati.

Nakon kampanje o preuzimanju obveze na razini EU-a u okviru europske strategije za plastiku, Europska komisija u studenome je objavila preliminarnu procjenu koja pokazuje da je industrija EU-a preuzela veliku obvezu za recikliranje plastike: ako se obveze u potpunosti ispune, do 2025. bi se moglo isporučiti najmanje deset milijuna tona reciklirane plastike. Međutim, sa strane potražnje zasad se očekuje samo pet milijuna tona, što znači da će biti potrebno mnogo više kako bi se postigao cilj funkcionalnog tržišta reciklirane plastike u EU-u.

Nastavljen je rad i na poboljšanju održivog „kružnog” upravljanja vodnim resursima i sigurnosti vode za piće za sve Europljane. Komisija je u veljači predložila reviziju Direktive o vodi za piće kako bi se unaprijedile norme za vodu za piće, poboljšao pristup vodi za sve i pomoglo potrošačima da pronađu pouzdane informacije o opskrbi vodom. Taj je prijedlog bio i odgovor na prvu uspješnu europsku građansku inicijativu „Right2Water”, koju je podržalo 1,6 milijuna ljudi. Cilj je inicijative potaknuti potrošače da umjesto flaširane vode konzumiraju vodu iz slavine i time uštede novac, smanje količinu plastičnog otpada koji ulazi u naše rijeke i mora te smanje emisije stakleničkih plinova.

U proljeće 2018. Komisija je predstavila i prijedloge o održivom financiranju kojima će se zajamčiti da financijski sektor odigra ulogu u prelasku na zeleno gospodarstvo ulaganjem na održiviji način.

Plavo gospodarstvo

Plavo gospodarstvo obuhvaća sve održive gospodarske djelatnosti koje se temelje na pravilima, a koje su povezane s našim oceanima, morima ili obalnim područjima, od ribolova, brodogradnje i turizma do energije oceana i plave biotehnologije. Komisija je 2018. objavila svoje prvo godišnje izvješće o tom brzorastućem gospodarskom sektoru, koji će se do 2030. na svjetskoj razini udvostručiti. U izvješću se ističe da plavo gospodarstvo stvara više od 560 milijardi eura godišnjeg prometa, zapošljava više od 3,5 milijuna ljudi te je u mnogim zemljama sektor koji se brzo razvija. U Španjolskoj je ostvarena petina ukupne zaposlenosti u sektoru, a slijede je Italija, Ujedinjena Kraljevina i Grčka. Zajedno je u tim četirima državama članicama otvoreno više od polovine radnih mjesta povezanih s plavim gospodarstvom.

Regionalna i urbana politika

Regije i gradovi mogu imati snažnu ulogu u podupiranju rasta, otvaranja radnih mjesta i ulaganja. EU je 2018. nastavio ulagati u politike za jačanje konkurentnosti i otvaranje radnih mjesta, promicanje socijalne uključenosti i pružanje potpore malim i srednjim poduzećima u regionalnim i lokalnim kontekstima. Provedeno je nekoliko inicijativa i strategija za pokretanje rasta i inovacija u većem opsegu, uključujući novi niz mjera 2018. za dodatnu pomoć regijama Europe da ulažu u svoja područja konkurentnosti („pametna specijalizacija”).

Te mjere uključuju trajnu potporu inicijativi za regije koje zaostaju i provedbi nove inicijative za regije u industrijskoj tranziciji. U tom su okviru 2018. iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog opservatorija za klastere i industrijske promjene pruženi stručni savjeti i financijska potpora za pilot-mjere u deset regija i dvije države članice.

Komisija je odabrala i pet programa kohezijske politike za sudjelovanje u novoj pilot-mjeri za poboljšanje administrativnih kapaciteta. Programi u Grčkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj i Bugarskoj primaju prilagođenu potporu za bolje djelovanje. Europski investicijski savjetodavni centar proveo je studiju o platformama za ulaganja u najudaljenijim regijama kako bi se poboljšao njihov pristup Planu ulaganja. Osim toga, uspostavljene su radne skupine za energiju na otoku Réunionu i za gospodarenje otpadom na Kanarskim otocima, a iz programa Obzor 2020. financira se projekt za poticanje istraživačke izvrsnosti u svim najudaljenijim regijama.

Povezivanje Europe

U okviru poziva za mješovito financiranje Instrumenta za povezivanje Europe koje kombinira bespovratna sredstva i sredstva Europskog fonda za strateška ulaganja, Europske investicijske banke, nacionalnih razvojnih banaka ili ulagača iz privatnog sektora odabrano je 35 projekata u području sigurne, čiste i inteligentne mobilnosti za koje su predviđena bespovratna sredstva u iznosu od 405 milijuna eura. Na temelju drugog poziva na podnošenje prijedloga u vrijednosti od 290 milijuna eura osigurana je potpora za provedbu projekata razvoja jedinstvenog europskog neba i europskog zrakoplovstva. Niz demonstracija sustava upravljanja zračnim prometom bespilotnim letjelicama („U-Space”) usmjerenog na sigurnu integraciju dronova u zrakoplovni sustav financirat će se s oko 9,5 milijuna eura u okviru Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR).

Pomaganje malim i srednjim poduzećima u pronalasku izvora financiranja, novih partnera i novih tržišta

Mala poduzeća okosnica su gospodarstva EU-a. EU svake godine podupire mala poduzeća putem različitih oblika financiranja i usluga savjetovanja. Tijekom posljednjih godina EU je uvelike poboljšao pristup financiranju za europska mala poduzeća. Osigurano je više od 20,3 milijarde eura za oko 381 000 malih poduzeća u okviru COSME-a, EU-ova programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća dopunjenog Europskim fondom za strateška ulaganja.

Poticanje istraživanja, inovacija i tehnološkog razvoja

Znanstvena izvrsnost i revolucionarne inovacije

Tijekom prošle godine u programu Obzor 2020. objavljeni su pozivi na podnošenje prijedloga i druge aktivnosti za potporu istraživanjima i inovacijama ukupne vrijednosti 10 milijardi eura. Među njima su novi poziv na podnošenje prijedloga za ulaganje gotovo 200 milijuna eura u razvoj baterija nove generacije koje će pridonijeti dekarbonizaciji, gotovo milijarde eura za povezivanje koristi za gospodarstvo i okoliš radi potpore Paketu za kružno gospodarstvo te oko 200 milijuna eura za istraživanje glavnih uzroka nezakonite migracije i potporu Europskom migracijskom programu.

Osim toga, kako bi se potaknula javno-privatna suradnja u financiranju inovacija u području čiste energije, sporazumom koji je ujesen 2018. sklopljen sa Zakladom Billa i Melinde Gates osnovan je fond od 100 milijuna eura namijenjen inovatorima i društvima iz EU-a koji bi mogli ostvariti znatna i trajna smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Europski oblak za otvorenu znanost, virtualno okruženje u kojem se među disciplinama i preko granica mogu pohranjivati, razmjenjivati i ponovno upotrebljavati podaci, službeno je uspostavljen 2018. omogućivši pristup sve većim količinama otvorenih podataka za oko 1,7 milijuna istraživača i 70 milijuna stručnjaka.

EU u svemiru

Na temelju svemirske strategije za Europu iz 2016. EU je nastavio razvijati svemirsku infrastrukturu koja podupire naše gospodarstvo i na koju se uvelike oslanjamo u svakodnevnom životu. Komisija je u lipnju 2018. predložila 16 milijardi eura vrijedan svemirski program koji će dodatno ojačati vodeću ulogu EU-a u svemiru.

Program Copernicus najveći je svjetski pružatelj podataka o promatranju Zemlje koji su važni za suočavanje s različitim prijetnjama kao što su prirodne katastrofe i klimatske promjene. Lansiranje sedmog satelita Copernicus 2018. povećalo je našu sposobnost za praćenje stanja oceana, kopnene mase i atmosfere. Usluga pristupa podacima i informacijama programa Copernicus, koja je također pokrenuta 2018., omogućuje inovativnim novoosnovanim poduzećima i drugim korisnicima jednostavan pristup podacima, njihovo preuzimanje i obradu bez ulaganja u skupe sustave za pohranjivanje i obradu podataka.

Galileo, europski sustav za satelitsku navigaciju, pruža usluge određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena koje su prilagođene korištenju na posljednjoj generaciji pametnih telefona i točnije od prethodnih sustava koji su se temeljili samo na GPS-u. Nakon što su 2018. lansirana četiri nova satelita nazvana po djeci čiji su radovi pobijedili na natjecanju u crtanju, poboljšani su rezultati sustava Galileo koji se s 500 milijuna korisnika u cijelom svijetu približio cilju potpuno neovisnog i autonomnog sustava satelitskog pozicioniranja. Njegovi se signali koriste za upravljanje prometom i željeznicama, zračnu plovidbu, u bankarstvu i poljoprivredi te omogućuju korištenje autonomnih automobila.

Savezna komisija za komunikacije SAD-a u studenome je odobrila izuzeće od obveze posjedovanja licence za prijam signala sustava Galileo u Sjedinjenim Američkim Državama. To znači da će američki građani i poduzeća moći koristiti pogodnosti najsuvremenijih usluga satelitske navigacije za povezana vozila, pametne satove, poljoprivredu ili navigaciju zrakoplova.

Točnost sustava Galileo važan je čimbenik djelotvornosti sustava eCall koji omogućuje lociranje vozila u hitnim situacijama. Zahvaljujući tom sustavu, čije je uvođenje od 31. ožujka 2018. obvezno za sva nova vozila u EU-u, vrijeme reakcije hitnih službi skraćeno je do 60 %. Komisija je u prosincu donijela nove mjere za točnije lociranje osoba u hitnim situacijama na temelju signala sustava Galileo, što je povećalo djelotvornost operacija spašavanja. U skladu s novim pravilima, hitnim službama će se sa svih pametnih telefona koji se prodaju u EU-u moći slati točna lokacija osobe koja nazove broj za hitne slučajeve 112.

Budući da pristup svemiru ima stratešku važnost, EU nastoji ojačati svoju autonomiju u tom području. Prošle godine pokrenut je natječaj za dodjelu 10 milijuna eura za pronalazak najboljeg tržišno održivog rješenja za jeftino lansiranje lakih satelita. Pilot-inicijativa fonda vlasničkog kapitala za svemir u okviru instrumenta InnovFin financijskim sredstvima u iznosu od oko 110 milijuna eura potiče ulaganja u svemirski sektor povećavajući iznos rizičnog kapitala dostupnog MSP-ovima te poduzećima srednje tržišne kapitalizacije.

Europska obrambena tehnologija

Europska unija uložila je prošle godine 40 milijuna eura u zajednička istraživanja u području inovativnih obrambenih tehnologija i proizvoda u skladu s pripremnim djelovanjem za istraživanje u području obrane.

U srpnju je prihvaćen novi Europski program industrijskog razvoja u području obrane kako bi se osigurala financijska potpora za europsku obrambenu industriju tijekom faze razvoja novih proizvoda i tehnologija u područjima odabranima na europskoj razini. Predviđen je proračun od 500 milijuna eura za 2019. i 2020. za sufinanciranje suradničkih projekata u području razvoja obrambenih kapaciteta.

Ulaganje u ljude

EU je 2018. donio Preporuku o okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja. Taj okvir sadržava kriterije kojima se naučnicima u EU-u jamče dobri uvjeti za učenje i rad.

Životopis u formatu Europass u travnju je pojednostavnjen i moderniziran što je tražiteljima posla omogućilo da na vidljiviji i razumljiviji način predstave svoje vještine i kvalifikacije širom jedinstvenog tržišta. Zahvaljujući tome, oblikovatelji politika moći će bolje predvidjeti potrebe i kretanja na tržištu rada.

Reforme sustava obrazovanja i osposobljavanja visoko su na listi prioriteta u većini država članica te su zauzele istaknuto mjesto u europskom semestru 2018. U području obrazovanja i osposobljavanja preporuke je dobilo 20 država članica.

Djelotvorni sustavi obrazovanja i osposobljavanja ključni su kako bi se mladima usadila znanja, sposobnosti i vještine koji će im omogućiti da pronađu posao i postanu neovisni, angažirani građani. Nezamjenjiva je i njihova uloga u pružanju prilika radnicima da unaprijede svoje vještine kako bi se mogli prilagoditi promjenama u načinu rada i potrebama na tržištu rada te kako bi se povećali produktivnost i rast.

Komisija je u prvoj polovini 2018. predstavila šest konkretnih mjera politike u cilju uspostave europskog prostora obrazovanja do 2025. Vijeće je u svibnju 2018. donijelo Preporuku o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje kako bi što više ljudi moglo steći ključne vještine za život i rad u 21. stoljeću te Preporuku o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja. U studenome 2018. donijelo je mjere za automatsko uzajamno priznavanje kvalifikacija i ishoda razdoblja školovanja u inozemstvu. Nastavljene su rasprave o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te poučavanju i učenju jezika. U tijeku je i provedba akcijskog plana za unapređenje digitalnih vještina građana EU-a i bolje korištenje novih tehnologija za poučavanje i učenje.

Povezivanje ljudi

Prošlogodišnje obilježavanje Europske godine kulturne baštine brojne je građane potaknulo da se upoznaju s bogatom i raznolikom europskom kulturnom baštinom te ojačalo osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru. Više od 7,5 milijuna građana sudjelovalo je u više od 13 000 događanja u 37 zemalja. Kako bi učinci Europske godine potrajali i nakon 2018., Komisija je 7. prosinca predstavila 60 aktivnosti povezanih s dugoročnim promicanjem i zaštitom kulturne baštine.

S proračunom većim od 2,7 milijardi eura program Erasmus+ za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport 2018. je omogućio oko 600 000 mladih i 190 000 članova osoblja obrazovnih ustanova i organizacija mladih da sudjeluju u aktivnostima učenja. Komisija je u ožujku uvela internetsku verziju aktivnosti mobilnosti pokretanjem Virtualne razmjene Erasmus+, projekta za promicanje međukulturnog dijaloga i poboljšanje vještina najmanje 25 000 mladih s pomoću digitalnih alata za učenje. Komisija je u svibnju predložila da se u sljedećem dugoročnom proračunu za razdoblje 2021.–2027. financijska sredstva za Erasmus udvostruče na 30 milijardi eura, čime će se utrostručiti broj osoba koje bi mogle primiti potporu u okviru tog programa.

DiscoverEU

Od srpnja do listopada 2018. oko 15 000 mladih imalo je priliku upoznavati se s Europom u okviru inicijative DiscoverEU. Ta im je nova inicijativa omogućila da bolje razumiju europsku raznolikost, uživaju u njezinu kulturnom bogatstvu, steknu nove prijatelje i osvijeste europski identitet. Mladi su u studenome dobili novu priliku da se prijave za besplatne putne karte za 2019. Komisija je predložila da se taj program znatno proširi u razdoblju nakon 2020.

Europske snage solidarnosti

Europske snage solidarnosti u listopadu su dobile na važnosti nakon što je EU donio samostalnu pravnu osnovu za tu inicijativu te odobrio njezin proračun za sljedeće tri godine. Do kraja prosinca gotovo 100 000 mladih registriralo se za aktivnosti solidarnosti širom Europe u kojima je sudjelovalo više od 11 000 osoba. Kako bi se proširile mogućnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti, Komisija je u lipnju predložila novi program za razdoblje nakon 2020. s proračunom od 1,26 milijardi eura. To bi omogućilo da se od 2021. do 2027. najmanje 350 000 mladih Europljana uključi u volonterske aktivnosti, pripravništva i radne angažmane u potrebitim zajednicama (uključujući potporu operacijama humanitarne pomoći u trećim zemljama).

Zaštita ljudskog zdravlja i poticanje gospodarstva

Europski ministri zdravlja prihvatili su u prosincu 2018. Preporuku Komisije o jačanju suradnje EU-a u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Preporuka se temelji na tri stupa: smanjenju otpora i povećanju procijepljenosti, održivim politikama cijepljenja u EU-u te koordinaciji i doprinosu EU-a globalnom zdravlju.

Izvješće Ukratko o zdravlju: Europa 2018., koje su Komisija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj objavile u studenome, poziva na poboljšanje duševnog zdravlja i prevenciju duševnih smetnji koje uz društvene posljedice stvaraju i troškove od više od 4 % bruto domaćeg proizvoda EU-a. U izvješću se ističe i da je došlo do usporavanja dosadašnjeg kontinuiranog povećanja očekivanog životnog vijeka te da i dalje postoje velike razlike između i unutar zemalja, osobito kada je riječ o manjem očekivanom životnom vijeku niskoobrazovanih osoba. U njemu se poziva i na uklanjanje faktora rizika kao što su duhan, alkohol i pretilost, smanjivanje prerane smrtnosti, osiguravanje univerzalnog pristupa skrbi te povećanje stabilnosti zdravstvenih sustava. Komisija je tim izvješćem pokrenula drugi ciklus znanja o stanju zdravlja u EU-u, u čijem se okviru analiziraju i dijele usporedivi podaci te uvidi u stanje zdravlja i zdravstvene sustave u zemljama EU-a te pruža potpora zdravstvenim tijelima u oblikovanju politika utemeljenih na dokazima.

Dvogodišnji ciklus znanja o stanju zdravlja Europska komisija je pripremila u bliskoj suradnji s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj te Europskim opservatorijem za zdravstvene sustave i politike.

EU je u cilju osiguranja zaštite zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu donio prijedlog o ograničenju izloženosti radnika u pogledu dodatnih pet kancerogenih kemikalija. Prijedlogom će se poboljšati zaštita za više od milijun radnika u Europi.

U cilju zaštite pčela i oprašivača prihvaćena su dodatna ograničenja primjene triju neonikotinoida, aktivnih tvari kemijskog sastava sličnog nikotinu koje se upotrebljavaju u sredstvima za zaštitu bilja. U prosincu 2018. na snagu je stupila potpuna zabrana primjene tih proizvoda na otvorenome, dok je upotreba u zatvorenom prostoru ograničena na trajne staklenike. Zabranu je dopunila prva inicijativa EU-a za rješavanje problema nestajanja divljih kukaca oprašivača.

Proračun EU-a usmjeren na rezultate

Proračun EU-a za 2018. bio je usmjeren na ispunjavanje europskih prioriteta poticanjem zapošljavanja, osobito mladih, te povećanjem rasta i strateških ulaganja. Prioritet je bila i potpora naporima za rješavanje migracijskih i sigurnosnih pitanja u EU-u i izvan njega.

Gotovo polovina raspoloživih sredstava (77,5 milijardi eura) iskorištena je za jačanje europskoga gospodarstva, zapošljavanje i povećanje globalne konkurentnosti poduzeća, istraživača i sveučilišta. Sredstva EU-a iskorištena su za potporu poljoprivredi i ruralnim područjima (zajednička poljoprivredna politika), regijama (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond), istraživanjima i inovacijama (Obzor 2020.), malim i srednjim poduzećima (Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća), obrazovanju, osposobljavanju i mladima (Erasmus+) te prometnoj i digitalnoj infrastrukturi (Instrument za povezivanje Europe).

Kada je riječ o problemu nezaposlenosti mladih, u okviru Inicijative za zapošljavanje namijenjeno je 350 milijuna eura za pružanje potpore mladima i boljih mogućnosti za zapošljavanje. Prošle su godine za Europski fond za strateška ulaganja osigurane dodatne dvije milijarde eura u cilju nastavka uspješne mobilizacije privatnih ulaganja u strateške europske projekte. Za promicanje održivog rasta u okviru potpore za poljoprivredu, ribarstvo, klimu i bioraznolikost odvojene su 59,2 milijarde eura.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027.

Nakon višemjesečnih savjetovanja s državama članicama i europskim građanima Komisija je u svibnju iznijela prijedlog dugoročnog proračuna za razdoblje 2021.–2027.

Nakon toga iznesen je niz prijedloga za sektorske programe i fondove. Iznosi u dugoročnom proračunu odražavaju EU-ove ciljeve za sljedeće desetljeće oko kojih su čelnici EU-a postigli dogovor u veljači 2018. Prijedlog proračuna kombinira nove instrumente s moderniziranim programima kako bi se uspješno ispunili prioriteti EU-a. Predviđena su sredstva za rješavanje glavnih pitanja, kao što su nezaposlenost mladih, migracije, sigurnost te tehnološka i digitalna transformacija. Prijedlozi uključuju pojednostavnjeni proračun u kojem su ojačane poveznice s političkim prioritetima (vidjeti posebno poglavlje „Budući dugoročni proračun EU-a”).

InvestEU

S obzirom na uspjeh Plana ulaganja za Europu, Europska komisija predložila je da se svi programi financiranja EU-a u sljedećem dugoročnom proračunu (2021.–2027.) temelje na istom modelu. Brojni programi financiranja koji su trenutačno dostupni u EU-u objedinili bi se u okviru programa InvestEU. Po uzoru na Plan ulaganja program InvestEU sastojao bi se od fonda, savjetodavnog centra i portala projekata ulaganja. Fond InvestEU imao bi jamstva u iznosu od 38 milijardi eura iz proračuna EU-a za potporu strateški važnim projektima širom EU-a u sektorima kao što su održiva infrastruktura; istraživanja, inovacije i digitalizacija; mala i srednja poduzeća te socijalna ulaganja i vještine. Procjenjuje se da će Fond u sedmogodišnjem razdoblju potaknuti više od 650 milijardi eura dodatnih ulaganja.

Poticanje istraživanja, inovacija i tehnološkog razvoja

Komisija planira veća ulaganja i u istraživanje kako bi Europa zadržala vodeći položaj u području istraživanja i inovacija na svjetskoj razini pa je predložen proračun od 100 milijardi eura za istraživanja i inovacije u okviru novog programa Obzor Europa za razdoblje 2021.–2027. Komisija je predložila da EU uloži 16 milijardi eura u okviru svemirskog programa EU-a kako bi se učvrstila njegova vodeća uloga u svemiru. Komisija predlaže proračun od 13 milijardi eura za Europski fond za obranu. To bi EU uvrstilo među prva četiri europska ulagača u istraživanje i tehnološki razvoj u području obrane.

Poljoprivreda i pomorsko gospodarstvo za rast

Komisija je predložila da se zadrži velika potpora EU-a za poljoprivredu i ruralna područja te je dodijelila 365 milijardi eura za zajedničku poljoprivrednu politiku u razdoblju 2021.–2027. Prijedlozi koji se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku usmjereni su na pojednostavnjenje i modernizaciju te politike u skladu s budućim kretanjima. Uz uobičajene ciljeve povezane s prihodima poljoprivrednih gospodarstava, sigurnošću hrane i zaštitom okoliša u planovima se razmatraju i novi društveni zahtjevi u vezi sa sigurnom, hranjivom i održivom hranom, borbom protiv nepotrebnog bacanja hrane i dobrobiti životinja. U planovima se predlaže i novo partnerstvo između EU-a i država članica. Iako se elementi za postizanje zajedničkih ciljeva EU-a i neometanog funkcioniranja jedinstvenog tržišta definiraju na razini EU-a, države članice u budućnosti će moći odabirati i oblikovati mjere politike prema potrebama svojih poljoprivrednika i ruralnih područja.

Komisija je predložila i dodatnih 6,14 milijardi eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo radi jačanja potpore pomorskom gospodarstvu zalažući se za pojednostavnjenje i veću usmjerenost na rezultate. Fond će omogućiti ulaganja u nova pomorska tržišta, tehnologije i usluge kao što su energija oceana i morska biotehnologija. Obalne zajednice dobit će veću potporu, a Fond će nastaviti pružati potporu i europskom sektoru ribarstva s naglaskom na potporu ribarima koji se bave artizanalnim ribolovom.

Budućnost kohezijske politike

Uz proračun od 373 milijarde eura koji je predložila Komisija prijedlozi za fondove kohezijske politike usmjereni su na moderniziranje europskoga gospodarstva koje bi trebalo postati pametnije, zelenije i povezanije, kao i na prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Pojednostavnit će se i pravila jer će sedam fondova biti obuhvaćeno jednim pravilnikom, a postupci će postati fleksibilniji.

Ulaganje u ljude

Komisija je predložila daljnje jačanje socijalne dimenzije Unije s pomoću novog i poboljšanog Europskog socijalnog fonda. Novi ESF+ raspolagat će sredstvima u iznosu od 101,2 milijarde eura, koji predstavljaju znatno veći udio u ukupnom proračunu za kohezijsku politiku no što je to sada slučaj. Na taj bi se način povećali vidljivost i učinak socijalnih ulaganja. To je još jasnije ako se uzme u obzir da su sredstva iz ESF-a plus, Erasmusa i Europskih snaga solidarnosti za potporu mladima više nego udvostručena u odnosu na sadašnji financijski okvir. Predložena je i izmjena Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji uz proširenje njegova područja i povišenje gornje granice na 225 milijuna eura godišnje, znatno iznad sadašnjih 170 milijuna eura.

Ostvarenje jedinstvenoga digitalnog tržišta

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija postigli su dogovor o 23 od 30 zakonodavnih inicijativa koje je Komisija predstavila od 2015. Ostalo je još sedam prijedloga Komisije koje Europski parlament i Vijeće moraju odobriti radi daljnjeg širenja jedinstvenoga digitalnog tržišta.

Tijekom 2018. na snagu je stupilo sedam važnih digitalnih inicijativa. U siječnju je na razini EU-a započela informativna kampanja #SaferInternet4EU o internetskoj sigurnosti, medijskoj pismenosti i kiberhigijeni. U rujnu je na snagu stupilo zakonodavstvo EU-a o elektroničkoj identifikaciji (Uredba o eIDASU-u). U listopadu su države članice preuzele pravila kojima se olakšava pristup tiskanim materijalima u formatima prilagođenima ljudima s oštećenjem vida ili drugom vrstom invaliditeta. Stupanjem na snagu novih pravila u prosincu zabranjeno je neopravdano geografsko blokiranje pri internetskoj trgovini unutar jedinstvenog tržišta.

Filmovi i glazba bez granica

Zahvaljujući novim pravilima o prenosivosti, Europljani od travnja 2018. mogu pristupiti internetskom sadržaju (audiovizualnom i glazbenom) na koji su pretplaćeni od kuće, neovisno o tome gdje se nalaze u EU-u. Komisija je u svibnju najavila uspostavu Kataloga europskih filmova kako bi povećala vidljivost europske kinematografije. Prototip je objavljen u listopadu.

Europski parlament, Vijeće i Komisija postigli su u lipnju 2018. politički dogovor o revidiranim pravilima za pravednije regulatorno okruženje za cijeli audiovizualni sektor, uključujući usluge na zahtjev i platforme za dijeljenje videozapisa. Tim se pravilima promiče produkcija europskih audiovizualnih sadržaja te se jamči neovisnost regulatornih tijela za audiovizualne usluge.

Sigurnija i lakša kupnja na internetu

Nova uredba o uslugama prekogranične dostave paketa, važna za e-trgovinu, stupila je na snagu u svibnju. Visoke cijene prekogranične dostave paketa stvaraju prepreke potrošačima i trgovcima na malo, posebice malim i srednjim poduzećima, koji žele kupovati i prodavati na internetu u cijelom EU-u.

Jačanje povjerenja u internetske usluge i izgradnja jedinstvenoga digitalnog tržišta

Nakon što su na snagu stupila pravila o elektroničkoj identifikaciji za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu, Europljani su dobili novu slobodu: prijavljenim sredstvima elektroničke identifikacije mogu sigurno pristupiti digitalnim uslugama diljem Europe, od upisa na sveučilište u inozemstvu, pristupa elektroničkim zdravstvenim evidencijama, registracije trgovačkog društva i ispunjavanja poreznih prijava na internetu do digitalnog otvaranja bankovnog računa.

Novim pravilima, koja su na snazi od prosinca 2018., zabranjuju se neopravdano geografsko blokiranje i drugi oblici diskriminacije na temelju državljanstva, boravišta ili poslovnog nastana korisnika. Zahvaljujući tim pravilima, pojedinci i poduzeća mogu pristupiti internetskim stranicama iz drugih država članica, a ujedno imaju pristup istoj robi i uslugama kao lokalni potrošači. Komisija je predstavila i privremeno izvješće o učincima ukidanja maloprodajnih dodatnih naknada za roaming koje je stupilo na snagu 2017.

Iskorištavanje punog potencijala podatkovnoga gospodarstva EU-a

Uklanjanjem prepreka udvostručit će se vrijednost podatkovnoga gospodarstva EU-a s 1,9 % u 2015. na 4 % bruto domaćeg proizvoda 2020. Procjenjuje se da će u tom sektoru do 2020. biti zaposleno 10,4 milijuna ljudi. Ukidanjem postojećih zahtjeva za lokalizaciju podataka smanjili bi se troškovi podatkovnih usluga te proširila njihova upotreba i izbor pružatelja usluga, a poduzećima pružila veća fleksibilnost u organizaciji upravljanja podacima i njihove analize.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija već je prisutna u našoj svakodnevici: primjerice, pomaže liječnicima da brže i točnije postave dijagnoze, a poljoprivrednicima da upotrebljavaju manje pesticida za usjeve. Osim toga, njome se služe javne uprave kako bi građanima pružile prilagođene usluge i smanjile broj prometnih nesreća. Umjetna inteligencija može pomoći i u borbi protiv klimatskih promjena ili predviđanju prijetnji.

Komisija je u travnju predložila europski pristup kako bi povećala javna i privatna ulaganja u umjetnu inteligenciju, pripremila se za povezane socioekonomske promjene te omogućila primjeren etički i pravni okvir koji bi obuhvatio pitanja odgovornosti povezana s novim tehnologijama. Tim pristupom želi se maksimalno povećati učinak ulaganja na razini EU-a i država članica, poticati suradnja, razmjenjivati najbolje prakse i zajednički definirati buduće korake za osiguravanje globalne konkurentnosti EU-a u tom području.

U lipnju je Komisija osnovala stručnu skupinu na visokoj razini za umjetnu inteligenciju i pokrenula Europski savez za umjetnu inteligenciju, internetsku zajednicu s više dionika otvorenu svima koje zanima umjetna inteligencija.

Nadovezujući se na komunikaciju iz travnja i u bliskoj suradnji s državama članicama, Komisija je u prosincu predložila usklađeni plan za poticanje razvoja i upotrebe umjetne inteligencije proizvedene u Europi. Planom se želi omogućiti komplementarnost i sinergije nacionalnih mjera i mjera na razini EU-a kako bi se maksimalno povećao učinak i iskoristile prednosti umjetne inteligencije diljem Europe. U planu je predloženo zajedničko djelovanje u četiri glavna područja: povećanje ulaganja, veća dostupnost podataka, njegovanje talenta i stvaranje povjerenja. Plan ujedno služi kao strateški okvir za nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju. Države članice EU-a potiče se da na temelju rada na europskoj razini izrade nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju do sredine 2019.

Usto, Komisija je dodijelila 66 milijuna eura projektima u području robotike koji će pridonijeti digitalizaciji malih i srednjih poduzeća u EU-u.

U prosincu je neovisna skupina od 52 stručnjaka izradila nacrt etičkih smjernica za razvoj i upotrebu umjetne inteligencije o kojima se može raspravljati preko Saveza za umjetnu inteligenciju, a smjernice će biti dovršene 2019. Ta će skupina u proljeće 2019. predstaviti i preporuke za politike.

Razvoj vrhunske superračunalne infrastrukture u Europi

Komisija je u siječnju 2018. predstavila planove za osnivanje Europskoga zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi. U toj novoj pravnoj strukturi za financiranje objedinit će se resursi EU-a i nacionalni resursi kako bi se razvila superračunalna i podatkovna infrastruktura, poduprli istraživanje i inovacije u tom području, a Europa postala jednom od tri najveće svjetske superračunalne velesile. Države članice u rujnu su poduprle prijedlog Komisije, a zajedničko poduzeće počelo je s radom u studenome. Ono će razvijati i uvoditi tu infrastrukturu u cijeloj Europi (financijskim sredstvima iz sljedećega dugoročnog proračuna EU-a) kako bi se unaprijedili kapaciteti za obradu podataka u istraživanjima i industriji te pružila potpora inovacijama superračunalnih tehnologija, hardvera i softvera. Koristi će imati mnoga područja, od zdravstva i energije iz obnovljivih izvora do sigurnosti automobila i kibersigurnosti.

Bolji pristup i ponovna upotreba podataka

U travnju je Komisija predložila da se područje primjene Direktive o informacijama javnog sektora proširi na podatke u posjedu javnih poduzeća te da se ograniče pristojbe za ponovnu upotrebu tih podataka. Cilj je olakšati ponovnu upotrebu istraživačkih podataka koji su rezultat istraživanja financiranih javnim sredstvima te obvezati države članice da donose politike otvorenog pristupa. Zbog tih novih pravila potrebna su, ako je to moguće, tehnička rješenja za pristup podacima u stvarnom vremenu.

Komisija je u travnju, u okviru trećeg paketa mjera o podacima, dala novi niz preporuka o tome kako pristup znanstvenim podacima i njihovo čuvanje prilagoditi tehnološkom napretku. U tim preporukama govori se i o provedbi politika otvorenog pristupa u skladu s ciljevima otvorene znanosti, istraživačkim podacima i upravljanju njima, stvaranju europskog oblaka za otvorenu znanost te rudarenju teksta i podataka. U preporukama se spominju i poticaji za istraživače te koje vještine trebaju razvijati kako bi prakticirali otvorenu znanost.

Slobodan protok neosobnih podataka

U prosincu su na snagu stupila nova pravila koja će omogućiti pohranu i obradu neosobnih podataka bilo gdje u EU-u bez neopravdanih ograničenja. Uklonit će se prepreke slobodnom protoku podataka, a procjenjuje se i da će nova pravila potaknuti rast europskoga gospodarstva do 4 % BDP-a do 2020. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o preostalim ili planiranim ograničenjima povezanima s lokalizacijom podataka koja su dopuštena samo u ograničenim posebnim situacijama u skladu s načelom proporcionalnosti iz razloga javne sigurnosti. Javna tijela moći će pristupiti podacima radi nadzora i kontrole neovisno o mjestu pohrane ili obrade unutar EU-a. Pravila će pridonijeti izradi kodeksa ponašanja za usluge u oblaku kako bi se olakšala promjena pružatelja usluga u oblaku unutar jasnih rokova.

Praćenje lanaca blokova

Komisija je u veljači uz potporu Europskog parlamenta osnovala Opservatorij i forum EU-a za lance blokova. Njegova je zadaća pratiti kretanja i promicati ulogu europskih dionika u lancima blokova, odnosno tehnologijama kojima se pohranjuju blokovi informacija distribuirani u digitalnoj mreži.

Vršna domena .eu

U prosincu je postignut dogovor o novim pravilima o vršnoj domeni .eu, koja je izrađena 2002. da bi se europskim poduzećima i građanima olakšalo sudjelovanje u e-trgovini i potaknulo jedinstveno tržište na internetu. Cilj je revizije trajan, fleksibilan i transparentan internetski sustav upravljanja u koji su dionici u potpunosti uključeni. Jedna od glavnih predloženih novina jest da se građanima EU-a dopusti registracija domena .eu neovisno o tome gdje žive.

e-zdravstvo

U travnju je Komisija najavila ambiciozne ciljeve za digitalnu transformaciju sektora zdravstva i skrbi. Komisija će poduprijeti suradnju na razini EU-a u tri prioritetna područja: siguran pristup građana vlastitim zdravstvenim podacima, uključujući preko granica, personalizirano liječenje i prevencija bolesti s pomoću zajedničkih europskih podataka te osnaživanje građana s pomoću digitalnih alata i skrbi usmjerene na osobu. U okviru prvog cilja nekoliko država članica počet će razmjenjivati e-recepte i digitalne zdravstvene kartone pacijenata od početka 2019. U međuvremenu je do studenoga prošle godine 19 europskih zemalja potpisalo izjavu o omogućivanju prekograničnog pristupa svojim genomskim informacijama.

Povezivost i digitalno poduzetništvo

Komisija je u siječnju donijela akcijski plan za digitalno obrazovanje kojim se svim građanima EU-a želi osigurati da jednako iskoriste mogućnosti dostupne na internetu, kod kuće, u školi i na radnome mjestu. Inicijative obuhvaćaju vođenje informativne kampanje #SaferInternet4EU i pojačano uvođenje novoga alata koji školama omogućuje da samostalno ocijene primjenu tehnologije u nastavi i učenju (Selfie). Kampanja je započela na Dan sigurnijeg interneta (6. veljače) kako bi se ukazalo na važnost zaštite djece na internetu i raspravljalo o pitanjima kao što su zlostavljanje na internetu, lažne vijesti, razmjena poruka i fotografija seksualnog sadržaja, štetni internetski sadržaji, kritičko razmišljanje, medijska pismenost i digitalne vještine te dobre prakse u području kibersigurnosti.

EU-ova inicijativa WiFi4EU kojom se u zajednicama diljem Europe žele uspostaviti pristupne točke za bežični internet u studenome je objavila svoj prvi poziv na podnošenje ponuda. Proračun inicijative od 2018. do 2020. iznosi 120 milijuna eura. Iz njega će se financirati instaliranje opreme za bežični internet na javnim mjestima poput parkova, trgova, javnih zgrada, knjižnica, zdravstvenih ustanova i muzeja.

Ulaganje u širokopojasne mreže

Europski parlament i Vijeće u lipnju su postigli politički dogovor o ažuriranju telekomunikacijskih pravila EU-a. Novi Europski zakonik elektroničkih komunikacija potaknut će ulaganja u mreže vrlo visokog kapaciteta diljem EU-a, uključujući u udaljenim i ruralnim područjima. Pri dogovaranju Zakonika određen je vremenski okvir u kojem države članice moraju omogućiti upotrebu (do 2020.) radiofrekvencijskih pojaseva potrebnih za razvoj 5G usluga. Zakonik je stupio na snagu u prosincu. Europska komisija predstavila je i alat za intenzivnije uvođenje širokopojasnog interneta u udaljenim i ruralnim područjima u kojima pristup brzom internetu ima tek 40 % stanovništva, za razliku od 76 % u EU-u kao cjelini.

Pripravništvo u digitalnom sektoru

S pomoću inicijative za osposobljavanje koju financira EU pomoći će se poduzećima da za slobodna radna mjesta pronađu kandidate s digitalnim vještinama. Komisija je u travnju pokrenula pilot-projekt za koji su izdvojena sredstva u okviru Obzora 2020. i kojim se upravlja u okviru Erasmusa+ za 6 000 pripravničkih mjesta u području kibersigurnosti, velike količine podataka, kvantne tehnologije, strojnog učenja i digitalnog marketinga.

Žene u digitalnom dobu

Uzimajući u obzir goleme društvene i gospodarske posljedice digitalnog jaza među spolovima, Komisija je izradila strategiju Žene u digitalnom dobu kako bi ukazala na važnost jačanja njihova položaja u digitalnom društvu. Cilj je pomoći ženama da daju maksimalan doprinos digitalnom gospodarstvu, a to se može postići borbom protiv stereotipa u medijima i promicanjem uzora, poticanjem digitalnih vještina i obrazovanja za žene te stvaranjem uvjeta u kojima žene mogu lakše sudjelovati u digitalnom poduzetništvu i inovacijama.

Međunarodna suradnja

Komisija je u veljači donijela strategiju za zapadni Balkan i u okviru nje pokrenula šest vodećih inicijativa, uključujući inicijativu za uspješnu digitalnu tranziciju u šest partnerskih zemalja EU-a sa zapadnog Balkana. Digitalna agenda za zapadni Balkan pokrenuta je u lipnju kako bi se građani iz te regije upoznali s prednostima digitalne transformacije. U njoj je predstavljen pristup koji se temelji na nižim naknadama za roaming, ulaganjima u širokopojasnu povezanost, većoj kibersigurnosti, povjerenju i digitalizaciji industrije, jačanju digitalnoga gospodarstva te poticanju istraživanja i inovacija.

U kontekstu novog Saveza Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta, u prosincu se prvi put sastala radna skupina EU-a i Afrike za digitalno gospodarstvo koja će do lipnja 2019. dati preporuke kako razviti panafričko digitalno tržište povezano s jedinstvenim digitalnim tržištem EU-a.

Pravedan digitalni ekosustav

Osiguravanje poštenoga tržišnog natjecanja u internetskom gospodarstvu

Komisija je u siječnju novčano kaznila Qualcomm s 997 milijuna eura zbog zlouporabe vodećeg položaja na tržištu radiočipova za osnovni radiofrekvencijski pojas LTE koji omogućuju povezivanje pametnih telefona i tableta s mobilnim mrežama i usklađeni su s 4G LTE standardom. Komisija je uz određene uvjete odobrila i preuzimanje NXP-a koje je predložio Qualcomm. Riječ je o dva vodeća aktera u industriji poluvodiča. U medijskom sektoru Komisija je u lipnju odobrila društvu Comcast da preuzme Sky. U telekomunikacijskom sektoru Komisija je u srpnju odobrila društvu T-Mobile Austria da preuzme UPC Austria.

U srpnju je Komisija novčano kaznila Google s 4,34 milijarde eura zbog kršenja protumonopolskih pravila EU-a uvođenjem nezakonitih ograničenja za proizvođače uređaja s operacijskim sustavom Android i operatere mobilnih mreža radi učvršćivanja vodećeg položaja na tržištu općega internetskog pretraživanja. U četiri zasebne odluke Komisija je novčano kaznila proizvođače elektroničke opreme široke potrošnje Asus, Denon & Marantz, Philips i Pioneer s ukupno više od 111 milijuna eura zbog kršenja pravila EU-a o tržišnom natjecanju nametanjem fiksnih ili najnižih preprodajnih cijena internetskim trgovcima na malo.

U prosincu je Komisija novčano kaznila Guess s gotovo 40 milijuna eura zbog ograničavanja trgovaca na malo u internetskom oglašavanju i prekograničnoj prodaji potrošačima u drugim državama članicama (geografsko blokiranje), čime su prekršena pravila EU-a o tržišnom natjecanju.

U rujnu je Komisija odobrila preuzimanje Shazama, vodeće aplikacije za prepoznavanje glazbe, na prijedlog Applea koji upravlja uslugom Apple Music, drugom najvećom uslugom za internetski prijenos glazbe u Europi. U studenome je zaključen predmet koji se odnosio na dva svjetska medijska poduzeća sa sjedištem u SAD-u. Naime, Komisija je Disneyju odobrila predloženo preuzimanje dijelova Foxa uz uvjet da Disney u potpunosti ispuni sve obveze koje je ponudio preuzeti kako bi odgovorio na zabrinutost Komisije u pogledu tržišnog natjecanja. Osim toga, Komisija je u studenome odobrila društvu T-Mobile NL predloženo preuzimanje Tele2 NL. U istrazi Komisije zaključeno je da predložena transakcija vjerojatno ne bi znatno utjecala na razinu usluga ili cijena koje plaćaju nizozemski korisnici mobilnih usluga.

Komisija je donijela i prve odluke o državnim potporama u vezi sa širokopojasnim mrežama vrlo visokog kapaciteta, čime se državama članicama omogućuje da podupru takve mreže, osobito u posebnim ciljanim područjima u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Digitalno oporezivanje

Komisija je u ožujku predložila reformu pravila EU-a o porezu na dobit za digitalne aktivnosti. Novim se mjerama osigurava da digitalna poduzeća plaćaju pravedne poreze u EU-u jer se uvode porezna pravila prilagođena nedavnom širenju digitalnoga gospodarstva.

Promicanje digitalizacije financijskih usluga

U ožujku je Komisija donijela akcijski plan o primjeni tehnoloških inovacija u financijskim uslugama (FinTech) kako bi pomogla financijskom sektoru da iskoristi brz napredak u područjima kao što su lanci blokova, umjetna inteligencija i usluge u oblaku. Njime se tržišta želi učiniti sigurnijima i jednostavnijima za pristup u korist potrošača, ulagača, banaka i novih sudionika. Kao prvi veći cilj Komisija je predložila nova pravila kojima će se pridonijeti razvoju platformi za masovno financiranje diljem jedinstvenog tržišta EU-a i poboljšati pristup financijskim sredstvima, posebice za novoosnovana poduzeća i druga mala poduzeća. Te će platforme moći podnijeti zahtjev za oznaku EU-a i nuditi usluge u cijelom EU-u, a ulagači će biti zaštićeni pravilima o objavljivanju informacija, upravljanju, upravljanju rizicima i dosljednim pristupom nadzoru.

Pravednost i transparentnost za korisnike internetskih usluga posredovanja

U travnju je Komisija donijela prijedlog uredbe o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike internetskih platformi. U njemu se razmatraju štetne trgovinske prakse koje nastaju zbog nejednakih poslovnih odnosa između platformi i poslovnih korisnika koji o njima ovise da bi potrošačima u EU-u ponudili robu i usluge. Novoosnovani Opservatorij, koji podupire skupina neovisnih stručnjaka, pomno će pratiti ekonomsku aktivnost na internetskim platformama i savjetovati Komisiju o potrebi za budućim djelovanjima.

Jačanje kibersigurnosti i povećanje sigurnosti interneta

Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava počela se primjenjivati u svibnju 2018. To je prvi pravno obvezujući skup pravila o kibersigurnosti kojim se uspostavlja okvir za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava diljem EU-a.

Komisija je predložila osnivanje Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara. Cilj je pomoći EU-u da zadrži i razvije tehnološke i industrijske sposobnosti u području kibersigurnosti potrebne za osiguravanje jedinstvenoga digitalnog tržišta. Mreža će sudjelovati u razvoju novih sposobnosti u području kibersigurnosti i širem jačanju kibersigurnosnih kapaciteta u državama članicama. Prijedlog bi trebao pomoći EU-u i državama članicama da prihvate proaktivnu, dugoročniju i stratešku perspektivu industrijske politike o kibersigurnosti.

Borba protiv dezinformiranja na internetu

Komisija je u travnju predložila prvi skup mjera za borbu protiv dezinformiranja na internetu. One uključuju kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja na razini EU-a koji je objavljen u rujnu i koji bi prije europskih izbora 2019. trebali početi primjenjivati njegovi potpisnici, među kojima su velike internetske platforme. Mjere obuhvaćaju i potporu neovisnoj mreži provjeravatelja činjenica te promicanje kvalitetnog novinarstva i medijske pismenosti. Slučaj Facebook/Analytica pokazao je da se osobni podaci mogu iskoristiti u kontekstu izbora te kako to utječe na otpornost demokratskih procesa. U rujnu je predsjednik Juncker najavio mjere za osiguravanje slobodnih i poštenih izbora te kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja na razini EU-a. Komisija je zatim pozvala predstavnike internetskih platformi i oglašivača da se obvežu na taj kodeks.

U prosincu su Komisija i Visoki predstavnik donijeli akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja koji se temelji na komunikaciji iz travnja i radu radne skupine za stratešku komunikaciju na istoku u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje koja je osnovana 2015. kad je Europsko vijeće prvi put prepoznalo prijetnju ruskih kampanja dezinformiranja.

Akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja zasnovan je na četiri područja ključna za učinkovitu izgradnju sposobnosti EU-a za suzbijanje dezinformacija: (a) boljem otkrivanju, analizi i objavljivanju dezinformacija, (b) jačoj suradnji institucija i država članica, (c) mobilizaciji privatnog sektora za suzbijanje dezinformacija, (d) informiranju i osnaživanju građana. Osim toga, u kontekstu predstojećih europskih izbora, do ožujka 2019. bit će uspostavljen sustav brzog uzbunjivanja između institucija EU-a i država članica.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027.

Kako bi osigurala da Europska unija ostane predvodnik u digitalnoj transformaciji, Komisija je predložila novi program Digitalna Europa s proračunom od 9,2 milijarde eura (2021.–2027.). Program će uključivati potporu za pet posebnih područja: računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost i povjerenje, digitalne vještine te digitalnu transformaciju i interoperabilnost. Digitalnim dijelom Instrumenta za povezivanje Europe ojačat će se europska širokopojasna infrastruktura (uključujući 5G) za povezivanje zajednica diljem EU-a (tri milijarde eura). Ta će se ulaganja u digitalnu strategiju dopuniti i drugim sredstvima, kao što su InvestEU i sredstva za regionalni razvoj i kohezijsku politiku.

Iz programa Obzor Europa financirat će se digitalna istraživanja i inovacije u industriji (15 milijardi eura) i ostala područja kao što su sigurnost, zdravstvo, mobilnost, energetika i okoliš. U okviru programa Kreativna Europa financirat će se potprogram Media i dodatne mjere potpore slobodi medija, medijskom pluralizmu i medijskoj pismenosti (1,2 milijarde eura).

Strateška vizija za klimatski neutralnu Europu do 2050.

U Europi i drugim dijelovima svijeta sve je očitiji utjecaj klimatskih promjena. Rast temperatura u Europi već sad je viši od svjetskog prosjeka. Prošle su godine vladale suše, a četiri od posljednjih pet godina obilježili su ekstremni toplinski valovi. U ljeto 2018. temperature u arktičkom krugu bile su 5 °C više od uobičajenih, dok je zbog niske količine oborina u središnjoj Europi Rajna mjestimice bila preplitka za plovidbu. Neupitno je da se moramo prilagoditi klimatskim promjenama, no trebamo promijeniti i način na koji to činimo. Umjesto postupnog smanjenja emisija trebamo težiti cilju od gotovo nulte stope emisija stakleničkih plinova.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama potvrdio je da je potrebno hitno ubrzati globalno djelovanje u području klime. Svijet će do 2070. morati prijeći na nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova kako bi se rast temperature ograničio na 1,5 °C. Prema dugoročnoj strategiji EU-a Unija do 2050. mora postići neutralnost u pogledu stakleničkih plinova kako bi dokazala svoje vodstvo i iskoristila prednosti koje ono donosi.

U posljednje dvije godine došlo je do prekretnice u načinu na koji se Europa suočava s klimatskim promjenama. Na razini EU-a intenzivno se radilo na donošenju zakonodavstva u području klime i energije kako bi se potaknuli transformacija našeg energetskog sustava i prelazak na niskougljično gospodarstvo. Budući da je zakonodavstvo doneseno, EU se posvetio poduzimanju potrebnih mjera za očuvanje budućnosti svih građana.

Komisija je u studenome 2018. kao odgovor na poziv Europskog parlamenta i Europskog vijeća predložila dugoročnu strategiju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050.: Čist planet za sve.

Cilj je strategije odrediti smjer klimatske i energetske politike EU-a te definirati njegov dugoročni doprinos ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama kako bi se rast temperature zadržao na razini znatno nižoj od 2 °C, odnosno kako bi bio niži od 1,5 °C. EU će to postići ulaganjem u realistična tehnološka rješenja, osnaživanjem građana i usklađenim djelovanjem u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije i istraživanje, pri čemu će voditi računa o socijalno pravednoj tranziciji u kojoj nijedan Europljanin neće biti izostavljen. EU na taj način planira postati prvo veliko svjetsko gospodarstvo koje će do 2050. biti klimatski neutralno.

Mandat za djelovanje daju mu građani EU-a. Prema anketi Eurobarometra objavljenoj u studenome 2018. 93 % europskih građana smatra da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, a 85 % vjeruje da borba protiv klimatskih promjena i učinkovitija uporaba energije mogu potaknuti gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europi.

Pri oblikovanju svoje vizije Komisija je uzela u obzir mišljenja brojnih dionika i rezultate javnog savjetovanja. Donošenje vizije pokrenulo je opsežnu raspravu u kojoj su donositelji odluka, dionici i građani razmatrali kako EU može doprinijeti dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma i kako može postići potrebnu transformaciju.

U prosincu 2018. Europsko vijeće pozvalo je države članice da razrade Komisijinu strategiju kako bi u prvoj polovini 2019. moglo dati smjernice o političkim prioritetima, ali i općem usmjerenju. Smjernice će Europskoj uniji omogućiti da do 2020. iznese dugoročnu strategiju u skladu s Pariškim sporazumom.

Međunarodna suradnja u borbi protiv klimatskih promjena

Nedugo nakon donošenja dugoročne strategije i tri godine nakon Pariškog sporazuma EU je u prosincu sudjelovao na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Katowicama (Poljska) s dva glavna cilja. Prvi je cilj bio dovršetak čvrstih i sveobuhvatnih pravila za provedbu Pariškog sporazuma, a drugi revizija ukupnog napretka u postizanju njegovih dugoročnih ciljeva.

Rasprave u Katowicama završene su donošenjem jasnih pravila za provedbu Pariškog sporazuma na svjetskoj razini, pri čemu velike zasluge pripadaju EU-u. Unija je surađivala sa saveznicima iz razvijenih zemalja i zemalja u razvoju te pokazala da su multilateralizam i međunarodna suradnja najdjelotvorniji način za suočavanje s ovim globalnim izazovom.

Donesena pravila omogućit će strankama Pariškog sporazuma da provedu, prate i postupno povećavaju svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena i tako ispune dugoročne ciljeve Sporazuma.

Na Konferenciji su osim toga vlade i dionici analizirali napredak s obzirom na ciljeve Pariškog sporazuma povezane s temperaturom, ali i razmatrali kako promicati ambiciozniju klimatsku politiku sada i u sljedećem krugu nacionalnih klimatskih obveza. Očekuje se da će se time stvoriti pozitivan politički zamah i pokrenuti globalni dijalog o dugoročnim strategijama i potrebi bržeg djelovanja.

EU je na događajima na visokoj razini koji su održani 2018. imao ključnu ulogu u poticanju globalnog djelovanja protiv klimatskih promjena. Zajedno s Kanadom i Kinom EU je bio domaćin drugog sastanka ministara o klimatskoj politici održanog u Bruxellesu na kojem su se okupili predstavnici 36 vlada mnogih od najvećih svjetskih gospodarstava. Ministri su istaknuli važnost multilateralizma i potvrdili da je Pariški sporazum nepovratan i beskompromisan. Na sastanku na vrhu Kine i EU-a održanom u srpnju EU i Kina potvrdili su svoju predanost borbi protiv klimatskih promjena te postigli dogovor o suradnji u trgovanju emisijama. Osim toga, EU je pojačao suradnju u području tržišta ugljika s Kalifornijom i Novim Zelandom.

EU je dokazao globalno vodstvo ratifikacijom sporazuma o postupnom ukidanju fluorougljikovodika, opasnih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje, a koji se često upotrebljavaju u uređajima za grijanje i hlađenje. Sporazum je stupio na snagu 1. siječnja 2019., a njegova provedba na globalnoj razini važan je doprinos cilju Pariškog sporazuma.

Povrh toga, uz zalaganje EU-a 2018. su sklopljena dva važna klimatska sporazuma u pomorskom sektoru i sektoru zrakoplovstva. Međunarodna pomorska organizacija u travnju je postavila jasan cilj da se do 2050. emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 50 % u odnosu na razine iz 2008., a opći je cilj da se što prije u ovom stoljeću postupno ukinu emisije stakleničkih plinova u tom sektoru. Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo u lipnju je potvrdila pravila za prvi globalni sustav za borbu protiv emisija CO2 u sektoru zrakoplovstva. Naime, utvrđena su pravila na temelju kojih će zračni prijevoznici od 2019. pratiti svoje emisije, izvješćivati o njima te ih verificirati.

EU nastavlja odlučno podupirati klimatsku politiku u zemljama u razvoju. EU, države članice i Europska investicijska banka i dalje su zaslužni za najveći dio javnog financiranja u području klime, a 2017. za zemlje u razvoju zajednički su osigurali 20,4 milijarde eura.

Dovršetak moderne i ambiciozne energetske unije

Preobrazba europskih energetskih sustava važan je dio borbe protiv klimatskih promjena. To znači da moramo promijeniti način na koji proizvodimo i koristimo energiju. EU stoga radi na stvaranju niskougljičnoga gospodarstva kako bi potrošači imali bolji izbor kad je riječ o opskrbi energijom, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije te mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije.

Paket za čistu energiju

U 2018. postignut je dogovor o svim zakonodavnim prijedlozima iz paketa Čista energija za sve Europljane, čime je uspostavljen moderan regulatorni okvir za prelazak na čistu energiju. EU tako ostvaruje svoj cilj da postane svjetski predvodnik u upotrebi energije iz obnovljivih izvora te da energetska učinkovitost bude na prvome mjestu.

Konkretno, EU je postavio nove ciljeve: povećanje energetske učinkovitosti od najmanje 32,5 % do 2030. i najmanje 32 % udjela obnovljivih izvora u kombinaciji energetskih izvora u EU-u, a plan je da do 2023. te brojke budu još više. Novi su ciljevi odraz EU-ovih velikih ambicija, brzine promjena koju donose nove tehnologije te nižih troškova kao posljedice ekonomija razmjera. Njihovim ostvarenjem emisije stakleničkih plinova smanjit će se za oko 45 % do 2030., što je više od obveze EU-a na temelju Pariškog sporazuma prema kojoj se do 2030. emisije moraju smanjiti za najmanje 40 % u odnosu na 1990.

Novi europski propisi koji su stupili na snagu u srpnju pomoći će u postizanju tih ciljeva jer će omogućiti da se iskoristi ogroman potencijal za veću energetsku učinkovitost u građevinskom sektoru, koji je inače najveći potrošač energije u Europi. Propisi će ujedno omogućiti da do 2050. sve zgrade imaju nisku ili nultu stopu emisija.

Novi propisi pospješit će izgradnju pametnijih zgrada i uštedu novca, ali i otvaranje radnih mjesta u sektoru obnavljanja i izgradnje zgrada.

Povećanja energetske učinkovitosti pomoći će i u borbi protiv siromaštva jer će se smanjiti računi za energente u starim zgradama koje treba hitno obnoviti. U okviru borbe protiv energetskog siromaštva u zemljama EU-a Komisija je u siječnju uspostavila Opservatorij EU-a za energetsko siromaštvo. Njegova je svrha poboljšati mjerenja i praćenje energetskog siromaštva te razmjenu znanja i najbolje prakse u tom području.

Zakonodavstvo koje bi državama članicama i EU-u trebalo pomoći u upravljanju energetskom unijom stupilo je na snagu u prosincu. Njime je uspostavljen politički okvir u kojem se definira kako zemlje EU-a i Komisija trebaju surađivati da postignu energetske i klimatske ciljeve te ciljeve prilagodbe klimatskim promjenama za 2030.

U prosincu je postignut i politički dogovor o novim propisima za bolje funkcioniranje elektroenergetskog tržišta u EU-u. Propisi će potaknuti tržišno natjecanje, a potrošačima će omogućiti da aktivnije sudjeluju na tržištu i daju svoj doprinos prelasku na čistu energiju. Postignuti su i dogovori o mjerama za bolju zaštitu europskih građana od kritičnih nestašica električne energije te o jačanju uloge Agencije za suradnju energetskih regulatora.

Zabrana prodaje neučinkovitih halogenih žarulja od 1. rujna jedna je od mjera za energetsku učinkovitost donesenih tijekom 2018., koja će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, a potrošačima u EU-u omogućiti da uštede na računima za električnu energiju.

Energetska sigurnost i solidarnost

Sigurnost opskrbe potrošača u EU-u energijom sastavni je dio Strategije energetske unije. U okviru rada na jačanju sigurnosti opskrbe u baltičkim državama, predsjednik Komisije i čelnici Litve, Latvije, Estonije i Poljske postigli su dogovor o usklađivanju elektroenergetske mreže baltičkih država s kontinentalnom europskom mrežom do 2025. Potpuna integracija mreža baltičkih država s ostatkom Europe prioritet je energetske unije i znatno će doprinijeti jedinstvu i energetskoj sigurnosti EU-a.

Zahvaljujući tržišnom natjecanju i diversifikaciji izvora energije građanima EU-a zajamčeni su veći izbor i sigurnija opskrba. Jedan od primjera napretka u tom području je zajednička obveza izgradnje spojnog plinovoda između Bugarske i Srbije, a sporazum je potpisan u svibnju. Taj će plinovod biti novi pravac opskrbe za Srbiju, ali i druge dijelove jugoistočne Europe.

U lipnju su premijeri Bugarske i Grčke potpisali političku izjavu kojom se podupire izgradnja spojnog plinovoda između tih dviju zemalja. Drugi važni projekti kojima je cilj povezati države članice uključuju spojne plinovode između Danske i Poljske te Poljske i Litve.

Europska solidarnost u području energije naglašena je na srpanjskom sastanku na vrhu u Lisabonu kada su čelnici Portugala, Francuske i Španjolske dogovorili mjere za snažniju integraciju Pirenejskog poluotoka u europsko energetsko tržište. Komisija podupire izgradnju potrebne infrastrukture rekordnim ulaganjem od 578 milijuna eura za dalekovod preko Biskajskog zaljeva, što je dosad najveće ulaganje iz Instrumenta za povezivanje Europe u projekt energetske infrastrukture.

Komisija je u svibnju nametnula obveze ruskom poduzeću Gazprom kako bi omogućila i zajamčila slobodan protok plina po konkurentnim cijenama na tržištima plina u srednjoj i istočnoj Europi.

EU je 2018. u okviru Instrumenta za povezivanje Europe uložio 48,4 milijuna eura u osam infrastrukturnih projekata povezanih s električnom energijom, plinom i pametnim mrežama. Više od 50 % planiranih sredstava za projekte u području održive energije i prometa za razdoblje 2014.–2020. (oko 32 milijarde eura) već je dodijeljeno projektima čija je provedba u tijeku. EU aktivno pomaže brojnim regijama u izradi strategija i provedbi konkretnih mjera u okviru pilot-inicijativa Komisije za regije u industrijskoj tranziciji te za regije u tranziciji s velikom potrošnjom ugljena i s visokim emisijama ugljika. U okviru Plana ulaganja za Europu 2018. se nastavilo pomagati europskim građanima da električnu energiju dobiju iz obnovljivih izvora, čime se ukupni broj kućanstava kojima se na taj način pomoglo povećao na 7,4 milijuna. Komisija je u prosincu novčano kaznila bugarski Energy Holding, njegovo društvo kćer za opskrbu plinom Bulgargaz i njegovo društvo kćer za plinsku infrastrukturu Bulgartransgaz (grupa BEH) sa 77 milijuna eura jer su konkurentima blokirali pristup ključnoj plinskoj infrastrukturi u Bugarskoj, što predstavlja kršenje protumonopolskih pravila EU-a.

EU je 2018. odobrio šest mehanizama za razvoj kapaciteta električne energije u Belgiji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Njemačkoj i Poljskoj, koji su osmišljeni kako bi se srednjoročno i dugoročno osigurala dostatna opskrba električnom energijom.

U međunarodnom kontekstu Komisija je održala niz sastanaka na visokoj razini u Iranu radi jačanja suradnje EU-a i Irana u području energetike. Nakon povlačenja SAD-a iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana za nuklearnu energiju s Iranom, Komisija je ustrajala na tome da je ukidanje sankcija bilo bitan element nuklearnog sporazuma.

U srpnju je predsjednik Juncker posjetio predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Bijeloj kući te su se dogovorili da će pojačati stratešku suradnju EU-a i SAD-a u području energetike. Konkretno, složili su se da će surađivati na povećanju uvoza ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a u EU radi poboljšanja diversifikacije i sigurnosti opskrbe energijom.

Dekarbonizacija gospodarstva

Djelovanje u cilju smanjenja emisija ulaganje je u blagostanje i održivost europskoga gospodarstva. EU je već na dobrom putu da premaši svoj cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 % do 2020. Od 1990. do 2017. emisije su smanjene za 22 %, a EU je istodobno ostvario gospodarski rast od 58 %.

Zakonodavni okvir za ispunjenje pariške obveze EU-a već je uspostavljen. Cilj za cijelo gospodarstvo za 2030. prenesen je u posebne ciljeve sustava EU-a za trgovanje emisijama te u ciljeve za sektore izvan njegova područja primjene, kao što su promet, zgrade, otpad i poljoprivreda.

Zakonodavci su u svibnju donijeli obvezujuće godišnje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za države članice EU-a za razdoblje od 2021. do 2030. u sektorima koji nisu dio sustava trgovanja emisijama, a koji čine gotovo 60 % ukupnih domaćih emisija EU-a. Osim toga, doneseno je zakonodavstvo EU-a kojim se reguliraju emisije i apsorpcije koje su posljedica uporabe zemljišta.

Sustav EU-a za trgovanje emisijama revidiran je za razdoblje nakon 2020. Tom će se reformom pospješiti smanjenje emisija i nastaviti uklanjati rizik izmještanja emisija ugljika, a energetski intenzivnim industrijskim sektorima i energetskom sektoru pomoći da se nose s inovacijskim i ulagačkim aspektima prelaska na niskougljično gospodarstvo. Razvoj tržišta nakon donošenja revidiranog zakonodavstva znak je sve veće svijesti o važnosti tržišta ugljika u postizanju klimatskih ciljeva, ali i pokretač tehnoloških promjena.

Komisija je u svibnju predstavila preostali skup mjera za modernizaciju europskog prometnog sektora (vidjeti poglavlje 4.), uključujući prve norme u pogledu emisija CO₂ za teška vozila. Na temelju prijedloga prosječne emisije CO2 iz novih kamiona 2025. bi trebale biti 15 % niže u odnosu na 2019., a za 2030. predložen je okvirni cilj smanjenja od najmanje 30 %. Ti će ciljevi omogućiti da prijevoznici, uglavnom MSP-ovi, ostvare znatne uštede zahvaljujući manjoj potrošnji goriva. Europski parlament i Vijeće u prosincu su postigli politički dogovor o strogim pravilima za dekarbonizaciju i modernizaciju sektora lakih vozila. Konkretno, postigli su privremeni dogovor o novim emisijskim normama u pogledu CO2 za automobile i kombije u EU-u za razdoblje nakon 2020. Do 2030. emisije iz novih automobila morat će biti 37,5 %, a emisije iz novih kamiona 31 % niže u odnosu na 2021. To će ubrzati prelazak na čistu mobilnost i poslužiti kao priprema za klimatsku neutralnost u drugoj polovini stoljeća. Usto će se pridonijeti ispunjavanju obveza EU-a na temelju Pariškog sporazuma i ujedno poboljšati kvaliteta zraka za sve Europljane.

Druge mjere uključuju sveobuhvatni akcijski plan za baterije koji će pomoći u stvaranju konkurentnog i održivog „ekosustava” za baterije u Europi. Baterije će za automobilsku industriju 21. stoljeća biti toliko važne kao što je to u 20. stoljeću bio motor s unutarnjim izgaranjem. Godinu dana nakon što je Europska komisija osnovala Europski savez za baterije ostvaren je velik napredak u pokretanju proizvodnje baterija u Europi, pri čemu su prvi proizvodni pilot-pogoni već u izgradnji. Europska komisija predložila je i nov način označivanja guma. Upotrebom najučinkovitijih guma europska bi kućanstva na troškovima goriva godišnje mogla uštedjeti i do 125 eura po automobilu.

Borba protiv onečišćenja zraka

U svibnju 2018. EU je poduzeo odlučne korake kako bi građane zaštitio od onečišćenja zraka te je predstavio mjere potpore koje će državama članicama pomoći da ostvare svoje ciljeve. Među ostalim, riječ je o jačanju suradnje s državama članicama u okviru dijaloga o čistom zraku te o korištenju sredstava EU-a za financiranje mjera za poboljšanje kvalitete zraka.

Povrh toga, Komisija je uputila Sudu Europske unije predmete protiv Francuske, Italije, Mađarske, Njemačke, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine jer nisu poštovale granične vrijednosti za kvalitetu zraka niti poduzele odgovarajuće mjere kako bi razdoblja prekoračivanja trajala što kraće.

Od rujna se svi novi automobili prije nego što se prodaju, registriraju i voze na europskim cestama moraju podvrgnuti novom ispitivanju emisija. Ta ispitivanja omogućit će pouzdanije rezultate mjerenja emisija (rezultati u stvarnim uvjetima vožnje) te će pridonijeti vraćanju povjerenja potrošača u informacije koje dobivaju o karakteristikama novih automobila. Od siječnja 2019. neovisne stranke, uključujući Komisiju, moći će preko akreditiranih laboratorija i tehničkih službi provoditi službeno priznata ispitivanja razina emisija tijekom cijelog uporabnog vijeka vozila (vidjeti i poglavlje 4.).

Komisija je u rujnu pokrenula detaljnu istragu kako bi procijenila jesu li BMW, Daimler i VW (Volkswagen, Audi, Porsche) prekršili protumonopolska pravila EU-a, odnosno jesu li se tajno dogovarali da se neće međusobno natjecati u razvoju i uvođenju tehnologije za čišćenje emisija benzinskih i dizelskih osobnih automobila.

Komisija je 2018. odobrila niz mjera potpore za prelazak na promet s niskim razinama emisija. Ti programi državne potpore, koje su priopćili Njemačka i Portugal, odnosili su se na potporu za kupnju vozila s niskom razinom emisija, izgradnju potrebne infrastrukture za punjenje i nadogradnju starijih dizelskih autobusa.

Prilagodba na utjecaj klimatskih promjena

Osim što je donio mjere za smanjenje emisija, EU se nastavio pripremati za neizbježne posljedice klimatskih promjena i prilagođavati im se. U ovom trenutku 25 država članica ima strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama, a sama prilagodba uključena je u instrumente financiranja EU-a i u inicijative kao što je Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, koji je 2018. proslavio 10. obljetnicu. Taj i drugi uspjesi istaknuti su u izvješću o provedbi Strategije prilagodbe EU-a objavljenom u studenome, a navedene su i mjere koje su potrebne da se smanji izloženost Europe utjecaju klimatskih promjena unutar i izvan njezinih granica.

Održivo financiranje

Za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a za 2030. bilo bi potrebno oko 180 milijardi eura dodatnih ulaganja godišnje. Na temelju preporuka stručne skupine na visokoj razini za održivo financiranje Komisija je u svibnju 2018. iznijela Akcijski plan za održivo financiranje, nakon čega su uslijedili i zakonodavni prijedlozi. Trenutačno su u zakonodavnom postupku predložena izmjena o uvođenju nove kategorije referentnih vrijednosti koja obuhvaća referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i pozitivan ugljični učinak te prijedlog uredbe o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost. Komisija je usto predložila postupno stvaranje jedinstvenog sustava klasifikacije („taksonomija”) o tome što se može smatrati ekološki održivom gospodarskom djelatnošću. Donošenje tih pravila snažno će potaknuti subjekte na financijskim tržištima da ulažu na održiviji način te zajamčiti transparentnost kako bi institucijski i mali ulagači mogli donositi informirane odluke o svojim ulaganjima.

Još jedan važan događaj slijedio je u listopadu kad su Komisija i Breakthrough Energy, na čijem je čelu Bill Gates, osnovali novi investicijski fond u vrijednosti od 100 milijuna eura kojem je svrha pomoći inovativnim europskim poduzećima da razviju i na tržište uvedu nove tehnologije u području čiste energije. Europska komisija odobrila je i paket ulaganja iz proračuna EU-a u iznosu od 243 milijuna eura za projekte iz Programa LIFE koji pridonose zaštiti prirode, okoliša i kvaliteti života pri europskom prelasku na održiviju budućnost s niskim razinama emisija ugljika.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027.

Komisija je predložila da se najmanje 25 % sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a (2021.–2027.) namijeni klimatskim ciljevima i time pomogne njihovu ostvarenju. Predlaže da se za 60 % poveća proračun Programa LIFE, jednog od glavnih alata putem kojeg EU financira djelovanja u području okoliša i klime.

Kad je riječ o energiji, predlaže da se tijekom sedmogodišnjeg razdoblja 8,7 milijardi eura uloži u europske mreže energetske infrastrukture radi dovršetka uspostave održive energetske unije otporne na klimatske promjene te radi potpore prelasku na čistu energiju. Dodatnih 6,07 milijardi eura izdvojilo bi se za međunarodni projekt izgradnje i rada pokusnog postrojenja za ispitivanje održivosti fuzije kao čistog i održivog izvora energije. Komisija također predlaže da se povećaju ambicije EU-a u području zaštite okoliša i klimatske politike tako da 40 % ukupnog proračuna zajedničke poljoprivredne politike doprinosi klimatskim ciljevima.

Ulaganje u napredne tehnologije preduvjet je za postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Na temelju revidirane Direktive o sustavu EU-a za trgovanje emisijama u okviru dugoročnog proračuna postojat će sinergija između Fonda za inovacije, programa Obzor Europa, fonda InvestEU i drugih programa EU-a. Osim iz proračuna EU-a, dodatna sredstva za modernizaciju i dekarbonizaciju energetskih sustava deset država članica iz srednje i istočne Europe osigurat će se iz Fonda za modernizaciju. U prijedlogu za novi Program LIFE Europska komisija predložila je da se za projekte koji su usklađeni s politikom zaštite okoliša i klimatskim politikom izdvoji 5,45 milijardi eura, što je povećanje od 1,95 milijardi eura.

Bolje funkcioniranje jedinstvenog tržišta za građane i poduzeća

EU je 2018. nastavio uklanjati prepreke slobodnom kretanju robe i usluga i omogućivati razmjenu najbolje prakse kako bi se potaknuo razvoj sektora maloprodaje.

Komisija je u studenome 2018. donijela Komunikaciju u kojoj je iznijela novu ocjenu stanja na jedinstvenom tržištu i pozvala države članice da se opet politički založe za njegov uspjeh. Kako bi se iskoristio njegov puni potencijal u digitalnom dobu i osigurao održiv rast našega gospodarstva, jedinstveno tržište mora dobro funkcionirati i neprestano se prilagođavati brzim promjenama.

No danas je za dublju integraciju potrebno puno više političke hrabrosti nego prije 25 godina, ali i više truda kako bi se s riječi prešlo na djela. U Komunikaciji su istaknuta tri glavna područja u kojima treba dodatno raditi na produbljivanju i jačanju jedinstvenog tržišta. Prvo, Komisija poziva države članice da budu aktivne i stroge u provedbi i osiguravanju izvršavanja pravila EU-a te da ne stvaraju nove prepreke. Drugo, poziva Europski parlament i Vijeće da donesu sve zakonodavstvo koje je predloženo kako bi jedinstveno tržište pravilno funkcioniralo. Treće, Komisija ističe da postoje široke mogućnosti za daljnju gospodarsku integraciju u područjima usluga, proizvoda, oporezivanja i mrežnih industrija, ali i da su za njihovo ostvarenje potrebni politička hrabrost i odlučnost.

Komisija je predstavila i komunikacije o Planu ulaganja za EU i o usklađenim europskim normama. U njima je istaknuto kako inicijative Komisije pridonose poboljšanju svakodnevnog života građana, čine poduzeća uspješnijima, održavaju privlačnost Europe za ulaganja te pronose vrijednosti, ugled i utjecaj Europe u svijetu.

Dogovorena su nova pravila EU-a kako bi se osiguralo da nacionalni propisi ne stvaraju nove suvišne prepreke slobodnom kretanju stručnjaka diljem EU-a. Korist od toga imat će 50 milijuna ljudi, 22 % europske radne snage, koji rade u reguliranim profesijama za koje su potrebne posebne kvalifikacije, kao što su inženjeri, pravnici i arhitekti. Od 2020. države članice EU-a morat će temeljito procijeniti troškove i koristi planiranog zakonodavstva i provesti ispitivanje njihove proporcionalnosti i opravdanosti.

Europska strukovna iskaznica, koja je dostupna od siječnja 2016., olakšava stručnjacima pružanje usluga diljem EU-a. U evaluaciji provedenoj 2018. zaključeno je da iskaznica, koju trenutačno mogu upotrijebiti medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, farmaceuti, fizioterapeuti, posrednici u prometu nekretnina i gorski vodiči, ostvaruje dodanu vrijednost u usporedbi s uobičajenim postupcima priznavanja.

EU se bavio i ograničenjima u sektoru maloprodaje, u okviru kojeg je zaposleno gotovo 9 % europske radne snage u više od 3,6 milijuna poduzeća. Taj sektor prolazi kroz velike promjene zbog brzog razvoja e-trgovine i višekanalne maloprodaje. Komisija je u travnju izložila niz najboljih praksi za stvaranje otvorenijeg, integriranijeg i konkurentnijeg sektora maloprodaje, uključujući nove načine oživljavanja gradskih središta. Komisija je potaknula države članice da se pobrinu da postojeći propisi budu nediskriminirajući, opravdani i proporcionalni. U vodiču za revitalizaciju i modernizaciju sektora maloprodaje iznose se praktični prijedlozi za prevladavanje izazova budućnosti.

Komisija je radi više pravednosti u lancu opskrbe hranom i jačanja položaja poljoprivrednika i malih poduzeća predložila zabranu najštetnijih nepoštenih trgovačkih praksi.

Europski parlament, Vijeće i Komisija postigli su u prosincu politički dogovor o novom skupu pravila koja će osigurati zaštitu svih poljoprivrednika u EU-u te većine malih i srednjih poljoprivredno-prehrambenih poduzeća od praksi koje su oprečne dobroj vjeri i pravednom postupanju.

Radi pravilne primjene pravila jedinstvenog tržišta Komisija je pokrenula i niz postupaka zbog povrede protiv država članica, među ostalim u područjima priznavanja stručnih kvalifikacija, javne nabave i sektora maloprodaje.

Prema pravednoj mobilnosti radne snage i sigurnijim radnim uvjetima

U 2018. obilježili smo 50. obljetnicu temeljnih uredbi o slobodi kretanja radnika. Danas gotovo 17 milijuna Europljana živi ili radi u drugoj zemlji EU-a, što je gotovo dvostruko više nego prije 10 godina.

Komisija je predložila osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad koje će informirati građane i poduzeća o prilikama za život, rad ili poslovanje u drugoj državi članici EU-a, poticati veću suradnju zemalja EU-a u pravednoj i djelotvornoj primjeni pravila i posredovati u rješavanju slučajeva prekograničnih sporova. To bi novo tijelo trebalo biti osnovano 2019., čime će se upotpuniti prijedlog za poboljšanje pravila za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, koja građane štite već 60 godina. U Europskom parlamentu i Vijeću u tijeku su pregovori o oba prijedloga.

Nalaženje ravnoteže između slobodnog kretanja usluga i jednakog postupanja prema radnicima glavni je cilj novih pravila o zaštiti prava osoba koje poslodavac upućuje na privremeni rad u drugoj državi članici. Time će se osigurati jednaka plaća za jednak rad na istom mjestu, čime će se stvoriti jednaki uvjeti za strana i lokalna poduzeća u zemlji domaćinu.

Jedinstveni digitalni pristupnik: jedinstveno sučelje za rješavanje papirologije na internetu

U 2018. donesena je uredba o jedinstvenom digitalnom pristupniku kako bi se građanima i poduzećima olakšalo rješavanje papirologije na internetu. Svi administrativni postupci koji su trenutačno preko interneta dostupni korisnicima iz jedne zemlje EU-a u budućnosti će biti na isti način dostupni korisnicima iz drugih država članica EU-a na jeziku EU-a koji im je razumljiv. Na internetu će se moći obaviti 21 ključni postupak, uključujući zahtjeve za rodni list ili registraciju automobila. Uvođenjem načela „samo jednom”, prema kojem će se od nadležnih tijela zahtijevati da ponovno upotrijebe informacije koje su im građani i poduzeća već dostavili, sustav će smanjiti i prekograničnu papirologiju, čime bi se poduzećima uštedjelo više od 11 milijardi eura.

Snažna i inovativna industrijska baza

Snažna i konkurentna industrijska baza ključna je za budućnost europskog gospodarstva. Nova strategija industrijske politike EU-a trebala bi osnažiti europsku industriju i europske građane kako bi se iskoristile mogućnosti industrijske transformacije, digitalizacije i dekarbonizacije.

Dan industrije EU-a 2018. pokazao je da je Europa u dobrom početnom položaju. EU je svoje vodstvo u prelasku na čistu i održivu energiju potvrdio i osnivanjem prvog Industrijskog foruma za čistu energiju, usmjerenog na tri inicijative pod okriljem industrije u području baterija, obnovljivih izvora energije i građevinarstva.

EU je pokrenuo nagradno natjecanje za inovativne baterije za e-vozila u vrijednosti od 10 milijuna eura i bio je domaćin prvog sastanka Industrije 2030., skupine od 20 stručnjaka koja će pomoći u oblikovanju vizije za budućnost europske industrije iznošenjem svojih preporuka u ljeto 2019.

EU je sve uspješniji u području inovacija, no Europska ljestvica uspjeha u inoviranju za 2018. pokazala je da treba uložiti dodatne napore kako bi se osigurala globalna konkurentnost Europe. Trendovi su pozitivni u većini zemalja EU-a, najizraženije u Malti, Nizozemskoj i Španjolskoj, dok je Švedska zadržala vodstvo u području inovacija u EU-u. EU dostiže glavne konkurente poput Kanade, Japana i SAD-a. Međutim, za daljnje nadoknađivanje zaostatka u inovacijama i održavanje prednosti pred Kinom potrebno je više ulaganja u razvoj europskog potencijala za inovacije.

Europa mora iskoristiti mogućnosti koje otvara brzi razvoj tehnologije. Osim potpore modernizaciji industrije EU-a inicijativama kao što su mjere u području umjetne inteligencije i strategija za povezanu i automatiziranu vožnju, EU je također evaluirao jesu li postojeća pravila za strojeve i odgovornost primjerena svojoj svrsi. Pokazalo se da su primjerena za nove digitalne tehnologije i inovativne proizvode.

Jednostavnije oporezivanje i borba protiv prijevara

Za neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta potrebna su pravedna i učinkovita porezna pravila. S tim je ciljem Komisija od studenoga 2014. predstavila 22 prijedloga u području oporezivanja.

U ožujku 2018. ministri financija EU-a donijeli su pravila za povećanje transparentnosti kako bi se spriječili agresivni prekogranični aranžmani poreznog planiranja. Porezni posrednici, kao što su porezni savjetnici, računovođe, banke i odvjetnici, koji svojim klijentima nude složene prekogranične financijske aranžmane koji bi mogli omogućiti izbjegavanje oporezivanja, morat će od srpnja 2020. prijavljivati te strukture nadležnim poreznim tijelima.

Komisija provodi najdalekosežniju reformu PDV-a u zadnjih 25 godina. U listopadu 2017. predložila je glavna načela za stvaranje jedinstvenog europskog područja PDV-a kako bi se spriječio procijenjeni godišnji gubitak 50 milijardi eura u prekograničnim prijevarama u području PDV-a koje trenutačno pogađaju nacionalne proračune država članica EU-a. U svibnju 2018. Komisija je predstavila detaljne tehničke mjere za provedbu glavnih načela za oporezivanje trgovine među zemljama EU-a.

Komisija je u listopadu izrazila zadovoljstvo novim mehanizmima koje su zemlje EU-a donijele radi uklanjanja pravnih praznina u europskom sustavu PDV-a. Njihovo stupanje na snagu u studenome 2018. omogućilo je zemljama EU-a razmjenu veće količine informacija i tješnju suradnju u borbi protiv kriminalnih organizacija.

Pedeseta obljetnica carinske unije

U 2018. navršila se 50. obljetnica carinske unije. Jedinstveno tržište EU-a, koje poduzećima sa sjedištem u EU-u omogućuje prodaju robe i ulaganje diljem EU-a bez ikakvih unutarnjih granica, bilo bi nemoguće bez bescarinskog okruženja koje osigurava carinska unija.

Uloga i odgovornost carinskih tijela država članica u posljednjih pedeset godina postaju sve veće. U srpnju, nakon prvog dvogodišnjeg izvješća o napretku u razvoju carinske unije EU-a i upravljanju njome, države članice EU-a potpisale su Povelju o carinskim upravama EU-a. U njoj je potvrđena sadašnja i buduća primjena načela zaštite društva, olakšavanja trgovine i usklađenog djelovanja.

Bolje financijske usluge

Prema sadašnjim pravilima stanovnici zemalja europodručja ili poduzeća iz tih zemalja mogu obavljati transakcije u eurima u drugoj državi članici europodručja pod istim uvjetima kao u svojoj zemlji. EU želi da Europljani u zemljama izvan europodručja imaju jednake uvjete kad obavljaju prekogranična plaćanja u europodručju. U prosincu su Europski parlament, Vijeće i Komisija postigli politički dogovor o prijedlogu koji će potrošačima u cijelom EU-u omogućiti jeftine transfere u eurima i pravedniju konverziju valute.

Svibanjskim prijedlogom novih pravila EU-a o osiguranju motornih vozila nastoji se bolje zaštititi žrtve automobilskih nesreća i poboljšati prava ugovaratelja osiguranja. Novim će se pravilima osigurati da žrtve automobilskih nesreća dobiju puni iznos naknade koja im pripada, čak i ako je osiguravatelj nesolventan.

Jača zaštita potrošača u području proizvoda osiguranja

Početkom primjene novih pravila o distribuciji proizvoda osiguranja u listopadu potrošači dobivaju jasnija pravila. Zaštita potrošača poboljšat će se strožim pravilima o načinima prodaje proizvoda osiguranja. Očekuje se da će poboljšana pravila koristiti ugovarateljima osiguranja, ali i osiguravajućim društvima i pružateljima osiguranja.

Osiguravanje ravnopravnih uvjeta na jedinstvenom tržištu

U svojoj ulozi tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u području kontrole spajanja poduzeća Komisija ima dužnost osigurati da ta spajanja građanima EU-a ne uskrate pogodnosti tržišnog natjecanja, kao što su niže cijene, veći izbor za potrošače i više inovacija u proizvodima.

Komisija je 2018. odobrila Bayerovo preuzimanje Monsanta, ali je postavila određene uvjete. Stranke su se složile da će riješiti sve utvrđene probleme u pogledu tržišnog natjecanja, posebno posljedice koje bi to spajanje imalo na inovacije u budućnosti, s opsežnim paketom korektivnih mjera, među kojima je prodaja relevantne aktive za istraživanje i razvoj.

Komisija također aktivno istražuje kartele i izriče im visoke novčane kazne. U okviru Komisijina pokajničkog programa trgovačka društva mogu dostaviti povlaštene informacije u zamjenu za niže novčane kazne. Komisija je 2018. osmorici proizvođača kondenzatora (koji se upotrebljavaju u pametnim telefonima i drugim aparatima) izrekla kaznu od 254 milijuna eura jer su sudjelovali u kartelu zajedno s podnositeljem zahtjeva za oslobađanje od kazne. Komisija je novčano kaznila i četiri brodska prijevoznika automobila s 395 milijuna eura te je u nagodbama za tri odvojena slučaja stvaranja kartela kaznila dobavljače automobilskih dijelova s ukupno 151 milijunom eura.

Kontrolom državnih potpora u EU-u osigurava se da zemlje EU-a ne odobravaju nekim odabranim poduzećima posebne porezne povlastice koje ne odobravaju drugima. Komisija je u lipnju zaključila da je Luksemburg dopustio dvama društvima iz skupine Engie da izbjegnu plaćanje poreza na gotovo svu ostvarenu dobit. Luksemburg sada mora osigurati povrat neplaćenih poreza u iznosu od otprilike 120 milijuna eura. Komisija je u listopadu zaključila da je Slovačka državna potpora za ulaganja pružena Jaguar Land Roveru u iznosu od 125 milijuna eura u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Potpora će pridonijeti razvoju regije Nitra, a pritom neće neopravdano narušiti tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu.

Komisija je u prosincu odobrila 1,75 milijardi eura državne potpore uključene u potporu u iznosu od 6 milijardi eura za ulaganja iz privatnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije u području mikroelektronike, što je jedna od ključnih razvojnih tehnologija za europsko gospodarstvo. Taj će važan projekt od zajedničkog europskog interesa provoditi otprilike 30 poduzeća u četiri države članice u suradnji s istraživačkim organizacijama i sveučilištima, sa znatnim učincima prelijevanja na ostala poduzeća diljem EU-a.

U prosincu je Komisija utvrdila da su prema pravilima EU-a o državnim potporama gibraltarski režim oslobođenja od poreza na dobit trgovačkih društava od kamata i licencija te pet gibraltarskih poreznih mišljenja nezakoniti. Oni koji su se time okoristili sada moraju vratiti Gibraltaru neplaćeni porez u iznosu od otprilike 100 milijuna eura.

Ususret sigurnoj, čistoj i povezanoj mobilnosti

EU nastoji postići prijelaz na čistu i održivu mobilnost radi zaštite zdravlja i okoliša te poticanja konkurentnosti industrije EU-a.

EU je 2018. dovršio reformu procesa kojim se osigurava da se proizvođači automobila strogo pridržavaju svih zahtjeva EU-a u pogledu sigurnosti, zaštite okoliša i proizvodnje. Reforma je predložena nakon skandala Dieselgate i upotpunjuje opsežnija nastojanja EU-a za stvaranje čistog, održivog i konkurentnog automobilskog sektora. Novim pravilima, koja će se primjenjivati od 2020., osigurat će se znatno veća razina kvalitete te neovisnost ispitivanja vozila, postrožit će se kontrola automobila koji se već nalaze na tržištu EU-a i učvrstiti cijeli sustav uvođenjem europskog nadzora.

U okviru inicijative „Europa u pokretu” EU je predložio konačan niz mjera za modernizaciju europskog prometnog sustava kako bi svi Europljani osjetili prednosti sigurnijeg prometa, vozila koja manje onečišćuju i naprednijih tehnoloških rješenja.

Reformom sigurnosnih pravila za vozila predviđa se ugradnja najnovije napredne sigurnosne tehnologije, kao što su automatsko kočenje i inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine, u sve nove modele vozila koja se stavljaju na tržište. To je usko povezano s nastojanjima da cestovna infrastruktura postane sigurnija. U tijeku je završna faza razmatranja tog prijedloga u državama članicama i Europskom parlamentu.

Pitanje rizika od nesigurne cestovne infrastrukture sustavno će se rješavati, uključujući i rizike za nezaštićene sudionike u cestovnom prometu kao što su biciklisti i pješaci. Prijedlozi će pomoći državama članicama u nastojanjima da poboljšaju sigurnost na cestama, a posebno onima sa slabijim rezultatima da dostignu uspješnije države.

Prijelaz na povezane i automatizirane automobile može učiniti mobilnost sigurnijom, čišćom, uključivijom i učinkovitijom. Strategijom iz 2018. nastoji se osigurati da se ključne tehnologije i infrastruktura razviju u EU-u te da budu sigurne.

Ukidanje pomicanja sata

Kao odgovor na zahtjev Europskog parlamenta i primjedbe sve većeg broja građana i država članica, Komisija je u srpnju pokrenula javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena. Dosad je zaprimljeno približno 4,6 milijuna odgovora, što je najveći dosad zabilježen broj odgovora na javno savjetovanje. U njima se 84 % ispitanika izjasnilo za ukidanje pomicanja sata. Prvotni razlog zbog kojeg su ga države članice uvele tijekom 1970-ih (prije svega radi uštede energije) izgubio je na važnosti jer su se pojavile nove tehnike za smanjenje potrošnje energije.

Važećim zakonodavstvom EU-a pravila o pomicanju sata usklađena su u svim državama članicama kako bi se spriječilo narušavanje jedinstvenog tržišta. Imajući na umu taj cilj, Komisija je u rujnu predstavila prijedlog ukidanja pomicanja sata. U njemu se države članice poziva da svoje odluke u pogledu standardnog vremena (koje su u nacionalnoj nadležnosti) donesu usklađeno, bez obzira na to žele li da se buduće stalno standardno vrijeme podudara s trenutačnim ljetnim računanjem vremena ili da ostane nepromijenjeno (trenutačno „zimsko računanje vremena”). Prijedlog se sada razmatra u Vijeću i Europskom parlamentu.

Zaštita prava intelektualnog vlasništva i borba protiv krivotvorenja

U svijetu u kojem se poduzeća iz EU-a sve više natječu u području inovacija, kreativnosti i kvalitete, zaštita prava intelektualnog vlasništva moćno je sredstvo za povećanje konkurentnosti svih poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća.

Kako bi pomogla farmaceutskim poduzećima u Europi da se okoriste brzorastućim globalnim tržištima i time potaknula otvaranje radnih mjesta, rast i ulaganja u EU-u, Komisija je predložila prilagodbu pravila o intelektualnom vlasništvu koja će farmaceutskim poduzećima iz EU-a omogućiti veću konkurentnost na globalnim tržištima.

Oglašivačka industrija udružila je snage u borbi protiv krivotvorenja i piratstva potpisivanjem dobrovoljnog sporazuma kako bi se internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama koje krše autorska prava ili šire krivotvorine smanjili prihodi od oglašavanja.

Nova pravila EU-a o zaštiti poslovnih tajni stupila su na snagu u lipnju. Tim će se promjenama obeshrabriti nelojalna konkurencija, potaknuti inovacije u suradnji i razmjena dragocjenog znanja kako bi EU postao snažnija i konkurentnija gospodarska regija.

Moderna i održiva javna nabava

Svake godine više od 250 000 javnih tijela u EU-u potroši više od 2 bilijuna eura, 14 % bruto domaćeg proizvoda EU-a, na ugovore za usluge, radove i opremu. Komisija je 2018. provodila mjere iz svoje strategije s ciljem ostvarivanja veće vrijednosti za novac poreznih obveznika i doprinosa stvaranju inovativnijeg, održivijeg, uključivijeg i konkurentnijeg gospodarstva. Objavila je smjernice kako bi javne naručitelje potaknula da javnu nabavu upotrebljavaju kao alat za poticanje inovacija i uputila preporuku nacionalnim tijelima da podupiru MSP-ove i olakšavaju njihovo sudjelovanje u javnoj nabavi za potrebe obrane. Posebne smjernice pomoći će u izbjegavanju najčešćih pogrešaka u projektima koji se sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027.

Komisija je u lipnju 2018. predložila novi program u vrijednosti od 4 milijarde eura namijenjen jačanju položaja i zaštite potrošača te omogućivanju brojnim europskim malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) da lakše iskoriste prednosti funkcionalnog jedinstvenog tržišta. Novim će se programom ojačati upravljanje jedinstvenim tržištem, podupirati konkurentnost poduzeća i promicati zdravlje ljudi, životinja i biljaka te dobrobit životinja.

Dovršetak bankovne unije

Dovršetak bankovne unije važan je korak u produbljivanju ekonomske i monetarne unije EU-a. U financijskom sektoru EU-a od 2014. konstantno se radi na smanjenju rizika kako bi mogla uslijediti daljnja podjela rizika u okviru europskog sustava osiguranja depozita. Europska komisija predložila je 2015. program na razini europodručja za dopunu postojećih nacionalnih sustava osiguranja depozita. Zakonodavstvom EU-a već su osigurani svi depoziti do 100 000 eura u slučaju propasti banke. Međutim, u okviru jedinstvenog fonda mogla bi se ponuditi veća i ujednačenija zaštita depozita u europodručju.

Čelnici EU-a dogovorili su se u prosincu o načinima provedbe zaštitnog mehanizma za jedinstveni fond za sanaciju bankovne unije. Zaštitni mehanizam osigurat će se u okviru Europskoga stabilizacijskog mehanizma te će ojačati povjerenje u bankarski sustav EU-a. Mehanizam će se aktivirati kao osiguranje u krajnjoj nuždi u slučaju velike sanacije banaka.

Rizici u bankarskom sektoru EU-a zadnjih su se godina znatno smanjili. Banke koje su pod nadzorom Europske središnje banke prikupile su od 2014. dodatni kapital u iznosu od 234 milijarde eura i imaju znatno veći zaštitni sloj likvidnosti. U prosincu 2018. dogovorena su nova pravila kojima se dodatno jača otpornost banaka te im se omogućuje da napuste tržište bez troškova za porezne obveznike.

Usto se znatno smanjio udio loših kredita, odnosno kredita koje dužnik ne može ili ne želi otplatiti banci, uključujući i u državama članicama u kojima je bio posebno visok. U studenome je testiranje otpornosti europskog bankarskog sektora na razini EU-a koje koordinira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo pokazalo da su europske banke postale otpornije na makroekonomske šokove. Testiranje je provedeno na 48 najvećih europskih banaka (od kojih su 33 pod izravnim nadzorom Europske središnje banke) na koje otpada 70 % bankovne imovine europodručja.

Komisija je u ožujku 2018. predstavila zakonodavstvo za rješavanje problema preostalih loših kredita i sprečavanje njihova nastanka u budućnosti. Usto se želi uspostaviti okvir za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama kojim bi se bankama omogućila veća diversifikacija portfelja državnih obveznica. Ostvaren je napredak u vezi s prijedlozima koji se odnose na loše kredite te je dogovoreno da banke moraju imati dostatno pokriće gubitaka u slučaju budućih loših kredita. Međutim, još se radi na nekim drugim pitanjima. Naime, trebalo bi omogućiti ubrzanu izvansudsku naplatu kredita osiguranih kolateralom i dodatno razviti sekundarna tržišta za loše kredite na kojima banke mogu prodati takve kredite pružateljima usluga servisiranja kredita i ulagačima.

Napredak država članica prema uvođenju eura

U svibnju je Europska komisija objavila dvogodišnju procjenu spremnosti određenih država članica da uvedu euro kao valutu. Na Izvješću o konvergenciji temelji se odluka Vijeća Europske unije o tome ispunjava li određena država članica uvjete za ulazak u europodručje. Izvješće se izdaje usporedno sa zasebnom procjenom Europske središnje banke i obuhvaća sedam država članica koje su se obvezale uvesti euro, ali to još nisu učinile (Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska).

Iako je svih sedam država članica općenito postiglo znatnu nominalnu konvergenciju, u izvješću se navodi da nijedna od njih trenutačno ne ispunjava sve formalne uvjete za sudjelovanje u europodručju. Bugarska i Hrvatska ispunjavaju sve konvergencijske kriterije, osim kriterija deviznog tečaja. Prema izvješću samo je hrvatsko zakonodavstvo u potpunosti usklađeno s pravilima ekonomske i monetarne unije.

Iz pregleda drugih čimbenika vidljivo je da su države koje nisu članice europodručja općenito dobro gospodarski i financijski integrirane u Uniju. Međutim, neke od njih i dalje se suočavaju s makroekonomskim slabostima i/ili izazovima povezanima s poslovnim okruženjem i institucijskim okvirom koji mogu ugroziti održivost konvergencijskog procesa.

Komisija odlučno podupire države članice koje se pripremaju za pridruživanje europodručju. Na zahtjev država članica koje žele uvesti euro, Komisija će im pružiti ciljanu potporu putem posebnog postupka u okviru Programa potpore strukturnim reformama. Postizanje konvergencije i izgradnja čvrstih gospodarskih struktura nužni su za prosperitet EU-a kao cjeline i neometano funkcioniranje eura.

Veća socijalna pravednost u ekonomskoj i monetarnoj uniji

U Europskom stupu socijalnih prava utvrđena su temeljna načela za potporu funkcionalnim i pravednim sustavima socijalne skrbi i tržištima rada. Iako su zapošljavanje i socijalna uspješnost izuzetno važni za povećanje otpornosti i produbljivanje ekonomske i monetarne unije, provedba europskog stupa socijalnih prava zajednička je politička obveza za koju su u okviru svojih nadležnosti odgovorne i Unija i države članice.

Jaka socijalna dimenzija bitan je element ekonomske i monetarne unije. Europski parlament, Vijeće i Komisija zajedno su u studenome 2017. proglasili europski stup socijalnih prava. On služi kao polazište za suočavanje s novim društvenim izazovima kako bi se razvijala moderna, uključiva i konkurentna društva.

Današnji fleksibilniji uvjeti rada omogućuju nove prilike za zapošljavanje, posebice mladih, ali mogu uzrokovati i novu ekonomsku nesigurnost i nejednakosti. U skladu s načelima stupa socijalnih prava Komisija želi svima osigurati poštenu priliku za kvalitetan radni život, pristojne radne uvjete te dostatnu socijalnu zaštitu, neovisno o vrsti ugovora o radu. Uz prijedlog o samome stupu Komisija je 2017. i 2018. predložila posebne inicijative za njegovu provedbu.

Primjerice, u ožujku je predložila paket mjera za socijalnu pravednost koji uključuje prijedloge o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad kako bi se osiguralo da se pravila EU-a o mobilnosti radne snage provode pravedno, jednostavno i učinkovito (vidjeti i poglavlje 4.).

Paket mjera za socijalnu pravednost uključivao je i Prijedlog preporuke Vijeća o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti. Ministri su u prosincu postigli politički dogovor o tom prijedlogu. Cilj je preporuke pružiti potporu samozaposlenim radnicima i radnicima u nestandardnim oblicima zaposlenja koji zbog svojeg radnog statusa nisu dovoljno zaštićeni sustavima socijalne zaštite te su stoga izloženiji ekonomskoj nesigurnosti.

Preporukom su obuhvaćene grane socijalne zaštite kao što su naknade za nezaposlenost, bolovanje i zdravstveno osiguranje, rodiljni i roditeljski dopust, nesreće na radu i profesionalne bolesti, invalidnost i starost. Cilj je potaknuti države članice EU-a da omoguće svim nestandardnim i samozaposlenim radnicima pristup i doprinos programima socijalne zaštite uklanjanjem nedostataka u formalnom osiguranju. Osim toga, želi im se omogućiti da steknu i iskoriste prava na socijalne naknade kao članovi sustava te povećati transparentnost sustava socijalne zaštite i odgovarajućih prava.

Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života

Komisija je 2017. iznijela prijedlog nove direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. Ta je inicijativa jedan od ključnih rezultata europskog stupa socijalnih prava, a u njoj su utvrđeni niz novih ili viših minimalnih standarda za roditeljski, očinski ili skrbnički dopust te fleksibilni radni uvjeti. U tijeku su pregovori Europskog parlamenta i Vijeća. U prosincu je postignut privremeni dogovor.

Transparentni i predvidivi radni uvjeti

Države članice postigle su u lipnju 2018. dogovor o Komisijinu prijedlogu direktive o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. Tim se prijedlogom nastoji osigurati da na modernom i fleksibilnom tržištu rada svi radnici imaju cjelovite informacije u pisanom obliku o osnovnim uvjetima njihova radnog odnosa, a utvrđuju se i nova prava za sve radnike, uključujući one u nestandardnim oblicima zaposlenja. Krajem 2018. pregovori Europskog parlamenta i Vijeća još su bili u tijeku.

Zapošljavanje i socijalni izazovi

Europski stup socijalnih prava imao je vodeću ulogu u europskom semestru, odnosno ciklusu koordinacije ekonomskih politika 2018. Zbog toga su u preporukama izdanima državama članicama bili još naglašeniji zapošljavanje i socijalni izazovi. U nacrtu Zajedničkog izvješća o zapošljavanju iznesen je novi pregled socijalnih pokazatelja. U njemu se prate trendovi i rezultati po državama članicama EU-a u tri područja povezana s 20 načela iz stupa socijalnih prava: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost.

U kontekstu pozitivnih gospodarskih izgleda u preporukama po državama članicama iz 2018. promiče se pristup usmjeren na budućnost, s naglaskom na izgradnji temelja za održiv, uključiv i dugoročan rast. Da bi se to ostvarilo, bit će nužan angažman na svim razinama, uključujući sa socijalnim partnerima i civilnim društvom. Vijeće je u srpnju donijelo te preporuke.

Potpora reformama u državama članicama

Iako je europsko gospodarstvo ojačano i postojano raste, potrebne su daljnje strukturne reforme kako bi naša nacionalna gospodarstva postala stabilnija, uključivija, produktivnija i otpornija.

Radi doprinosa tim reformama Komisija je 2015. osnovala Službu za potporu strukturnim reformama, koja pomaže državama članicama u pripremi, osmišljavanju i provedbi reformi. Potpora se daje isključivo na zahtjev i prilagođena je pojedinačnim državama članicama.

Potražnja za uslugama te službe znatno je premašila očekivanja. Služba je dosad u okviru Programa potpore strukturnim reformama i drugih izvora sudjelovala u gotovo 500 projekata tehničke potpore u 25 država članica EU-a. Državama članicama pomaže se, među ostalim, u reformi sustava obrazovanja i zdravstvene skrbi, modernizaciji upravljanja javnim financijama, reformi poreznih uprava, povećanju učinkovitosti javnih uprava i pravosudnih sustava, razvoju digitalnoga gospodarstva, stvaranju povoljnog okruženja za poslovanje i poboljšanju pristupa financiranju.

Primjerice, Ministarstvo pravosuđa u Hrvatskoj dobilo je potporu za rad na poboljšanju upravljanja sudovima kako bi pravosudni sustav bio učinkovitiji te kako bi se poštovala vladavina prava. Komisija podupire i Slovačku u radu na učinkovitijem i djelotvornijem zdravstvenom sustavu te Latviju u provedbi srednjoročne porezne strategije. Osim toga, pomoglo se i Bugarskoj kako bi stvorila povoljnije okruženje za poslovanje te baltičkim državama koje žele poboljšati funkcioniranje tržišta kapitala u toj regiji.

Zbog sve većeg zanimanja država članica Komisija je u prosincu 2017. predložila veća financijska sredstva za Program potpore strukturnim reformama. Europski parlament i Vijeće odobrili su taj prijedlog 2018. pa ukupni proračun Programa iznosi 222,8 milijuna eura do 2020. Zahvaljujući tome, EU će moći izaći ususret državama članicama koje sve više traže potporu.

Pošteno tržišno natjecanje

Posljednjih deset godina EU-ova kontrola državnih potpora u bankarskom sektoru uvelike je pridonijela oporavku tog sektora jer su banke morale restrukturirati i očistiti svoje bilance da bi uopće dobile državnu potporu. Komisija je pomogla i u rješavanju preostalih problema koje banke u EU-a imaju otprije.

Komisija je Cipru odobrila državnu potporu za financiranje urednog izlaska banke Cyprus Cooperative Bank s tržišta, uključujući prodaju nekih dijelova banci Hellenic Bank i rasterećenje u iznosu od šest milijardi eura loših kredita. Cipar se pri tome obvezao reformirati pravosudni okvir kako bi se spriječilo širenje loših kredita i smanjili troškovi za porezne obveznike. U Italiji se banka Banca Monte dei Paschi u okviru vlastitog plana restrukturiranja uspješno riješila 24,6 milijardi eura loših kredita putem talijanskog sustava za sekuritizaciju („GACS”) koji je uspostavljen 2016. i ne predviđa upotrebu državnih potpora. Od siječnja do rujna 2018. u skladu s tržišnim pravilima provedeno je još devet transakcija u okviru GACS-a čime je talijanski bankarski sektor rasterećen za ukupno 14,4 milijarde eura loših kredita.

Komisija je pozitivno zaključila i istražni postupak o potpori koju je 2013. primila Nova Ljubljanska banka te je prihvatila mjere koje je predložila Slovenija kojima se jamči da će ta banka moći preživjeti na slovenskome bankarskom tržištu.

Osim toga, Komisija je 2018. odobrila prodaju banke HSH Nordbank u Njemačkoj privatnim ulagačima bez daljnjih potpora. Većina banaka kojima se tijekom krize pomoglo novcem poreznih obveznika radi očuvanja financijske stabilnosti zaključuje postupke za dodjelu državnih potpora i ponovno postaje privlačna privatnim sudionicima na tržištu.

Kontrola državnih potpora u bankarskom sektoru nastavit će imati neovisnu ulogu kako bi uz strogo poštovanje okvira za sanaciju banaka iz bankovne unije osigurala pravedan i konkurentan financijski sektor.

Jačanje međunarodne uloge eura

U govoru o stanju Unije u rujnu predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio je uvođenje dodatnih inicijativa za jačanje međunarodne uloge eura. Najavljeni prijedlozi Komisije iz prosinca dio su europskog zalaganja za otvorenu, multilateralnu svjetsku ekonomiju koja se temelji na pravilima te može europskim građanima i poduzećima donijeti konkretne koristi, među ostalim niže troškove trgovanja, veći izbor, bolji pristup financiranju, veću autonomiju i otporniji globalni financijski sustav. Ključni su element tih prijedloga inicijative kojima bi se povećala privlačnost eura kao globalne valute. Za to bi prije svega trebalo dovršiti izgradnju unije tržišta kapitala i time poboljšati otpornost europskoga gospodarstva te dubinu, likvidnost i učinkovitost njegovih financijskih tržišta. U prijedlozima se zauzima i za veću upotrebu eura u strateškim sektorima kao što su energetika, sirovine i promet te usklađenije zastupanje europodručja na međunarodnoj sceni.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027.

Europska komisija je u svibnju 2018. predstavila dva prijedloga u kojima je izložila kako bi sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021.–2027.) mogao pridonijeti stabilnosti, konvergenciji i koheziji u europodručju i EU-u te potaknuti uspješnost i otpornost gospodarstva.

U okviru Programa potpore reformama poduprijet će se prioritetne reforme u svim državama članicama s ukupnim proračunom od 25 milijardi eura. Program se sastoji od tri komponente: instrumenta za provedbu reformi, kojim se pruža financijska potpora reformama, instrumenta za tehničku potporu, kojim se osigurava pružanje stručnog znanja i njegova razmjena, te instrumenta za konvergenciju, kojim se pomaže državama članicama u postupku uvođenja eura. Taj će program omogućiti EU-u da pomogne državama članicama koje sve više traže potporu u primjeni, osmišljavanju i provedbi reformi kojima se potiče rast.

Prijedlog europske funkcije stabilizacije ulaganja pridonijet će stabilizaciji razina javnih ulaganja i olakšati brz gospodarski oporavak u slučajevima znatnih gospodarskih šokova u državama članicama europodručja i onima koje sudjeluju u europskome tečajnom mehanizmu.

Uravnotežena i napredna trgovinska politika

Proteklih su godina pred međunarodnom trgovinom sve veći izazovi zbog novih dvojbi o posljedicama globalizacije, pitanja o svrsi i vrijednosti trgovinskih sporazuma te ponovne pojave protekcionizma. EU je stoga 2018. još snažnije branio sustav međunarodne trgovine utemeljen na pravilima, u čijem je središtu Svjetska trgovinska organizacija (WTO), i blisko surađivao s trgovinskim partnerima na modernizaciji međunarodnih trgovinskih pravila.

I dalje je imao ključnu ulogu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Potvrdio je svoju privrženost toj organizaciji i nastavio raditi na pronalaženju rješenja za važna pitanja povezana s globalnim multilateralnim trgovinskim sustavom. U rujnu 2018. EU je predstavio dokument za raspravu o reformi WTO-a. Istaknuo je da je potrebno ažurirati pravila o subvencijama i prisilnim prijenosima tehnologije, koji su glavni razlog sve većih tenzija u području trgovine, ali i povećati transparentnost WTO-a. Usto je naglasio da je potrebno deblokirati imenovanja članova Žalbenog tijela WTO-a kako bi mehanizam za rješavanje sporova mogao neometano funkcionirati.

Trgovinska politika mora biti djelotvorna, transparentna i utemeljena na vrijednostima. Temeljnim načelima strategije „Trgovina za sve” iz 2015. nastavilo se voditi i 2018.: otvorenost u kombinaciji s visokim standardima i dalje je najprimjereniji način da svi Europljani iskoriste prednosti globalizacije.

EU je nastavio pregovarati o novim trgovinskim sporazumima i ažurirati postojeće te vodio brigu o tome da trgovinski sporazumi idu u korist poduzećima, radnicima i potrošačima.

Radilo se i na zakonodavstvu povezanom s predloženim okvirom EU-a za provjeru izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka. Cilj je zadržati strana ulaganja kao važan izvor rasta u EU-u, ali i zaštititi temeljne interese EU-a. Vijeće i Europski parlament u studenome su postigli politički dogovor o konačnom obliku okvira. Parlament će o sporazumu glasati u veljači 2019., a ubrzo nakon toga Vijeće bi trebalo donijeti predmetnu uredbu, koja bi na snagu trebala stupiti u travnju 2019.

Svojom strategijom za pristup tržištu EU nastoji ukloniti prepreke pristupu tržištu na globalnoj razini te istovremeno očuvati uravnoteženu, uređenu i odgovornu trgovinu.

Europa koja štiti

Europa je otvorena, ali ne i naivna. EU se zalaže za svoje vrijednosti i interese. Svojom trgovinskom politikom odlučno brani europska poduzeća i radnike kada drugi krše pravila globalne trgovine ili provode nepoštene trgovinske prakse.

Kada se diplomatske intervencije pokažu neuspješnima, EU bez oklijevanja aktivira mehanizam WTO-a za rješavanje sporova kako bi ostvario svoja prava te europskim poduzećima, radnicima i poljoprivrednicima osigurao sve povlastice koje proizlaze iz članstva. Prošle godine EU je pokrenuo postupak protiv Kine zbog prijenosa tehnologije i protiv SAD-a zbog uvođenja mjera povezanih s uvozom čelika i aluminija. Pokretanje postupaka donosi rezultate pa je Rusija 2018. ukinula antidampinške pristojbe na laka vozila iz Njemačke i Italije.

U skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i zakonodavstvom Unije EU je otvorio deset novih istraga povezanih s nepoštenim trgovinskim praksama i uveo sedam novih mjera trgovinske zaštite protiv takvih praksi. Jedna su od uvedenih mjera antidampinške pristojbe na čelik iz Kine kako bi njegova izvozna cijena odgovarala poštenoj tržišnoj vrijednosti. EU je pokrenuo i 17 novih revizija i produljio sedam postojećih mjera na još pet godina.

U srpnju su uvedene privremene zaštitne mjere koje se odnose na uvoz 23 kategorije čeličnih proizvoda. Svrha je tih mjera suzbiti mogućnost da se zbog dodatnih carina koje su uvele Sjedinjene Američke Države čelik iz drugih zemalja preusmjeri u EU.

EU štiti vlastitu industriju i kad treće zemlje pokrenu ispitne postupke u kontekstu trgovinske zaštite protiv izvoza iz EU-a (postupci u svrhu uvođenja antidampinških, antisubvencijskih i zaštitnih mjera). Primjer su postupci pokrenuti protiv SAD-a (čelik i aluminij, solarne ploče, masline), Turske (gume) i Izraela (kakao namaz).

U lipnju 2018. na snagu je stupilo modernizirano antidampinško i antisubvencijsko zakonodavstvo EU-a. Uz promjene pravila od prosinca 2017. o izračunu dampinške marže kad su cijene i troškovi narušeni zbog intervencije države to je modernizirano zakonodavstvo prva bitna izmjena instrumenata trgovinske zaštite EU-a od osnutka Svjetske trgovinske organizacije 1994. Svrha je novih propisa prilagoditi instrumente trgovinske zaštite EU-a izazovima globalnoga gospodarstva. Ti su propisi djelotvorniji i transparentniji, poduzeća ih lakše mogu primjenjivati, a EU-u omogućuju da uvede više pristojbe na dampinške proizvode.

Patenti su ključni za gospodarstvo EU-a i međunarodnu trgovinu jer pokreću inovacije, a pristup normama važan je za tehnološki razvoj. Povezanost patenata i normi prioritet je za EU pa je u listopadu osnovana skupina od 15 stručnjaka koja se bavi patentima bitnima za norme. Ta stručna skupina Europskoj komisiji pomaže svojim stručnim znanjem i savjetuje je kako unaprijediti licenciranje patenata, koji su dio normirane tehnologije. Prvi sastanak skupine održan je 12. studenoga.

Europski izvoznici i dalje se na globalnoj razini suočavaju s trgovinskim preprekama. Godišnje izvješće Europske komisije o preprekama trgovini i ulaganju, koje je objavljeno u lipnju, pokazalo je da su 2017. europski izvoznici naišli na 396 prepreka u 57 zemalja, što je velik porast u odnosu na 2016. U izvješću je navedeno da je Europska komisija u okviru strategije za pristup tržištu uspjela ukloniti 45 prepreka izvozu iz EU-a u vrijednosti od 8,2 milijarde eura, što je više no dvostruki broj uklonjenih prepreka u odnosu na 2016.

EU i dalje ima jasan stav prema robi koja se upotrebljava za izvršenje smrtne kazne i mučenje. S partnerima je 2017. osnovao Savez za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje. Sastanak članova održao se tijekom rujanskog zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, kad su se Savezu pridružile delegacije iz još šest zemalja, uključujući Australiju i Novi Zeland. Članovi su se dogovorili da će poduzeti mjere za ograničavanje i sprečavanje trgovine robom koja se upotrebljava za izvršenje smrtne kazne i mučenje te da će se založiti za izradu obvezujuće rezolucije Ujedinjenih naroda.

Predvodnička uloga Europe

Trgovinskim sporazumima o kojima je EU vodio ili vodi pregovore nastoji se osigurati da trgovina koristi svima. Ti sporazumi pomažu EU-u da svoje visoke standarde u pogledu sigurnosti hrane, radničkih prava, okoliša i potrošačkih prava proširi i izvan europskih granica.

EU je dao svoj obol i kad se u Ujedinjenim narodima raspravljalo o promjeni načina na koji ulagači mogu riješiti sporove sa zemljama. Prošle se godine zalagao za osnivanje multilateralnog suda za rješavanje takvih sporova, što je velika novost u globalnom upravljanju.

Povjerenica EU-a za trgovinu Cecilia Malmström belgijski je grad Gent u lipnju proglasila prvim dobitnikom Nagrade europskih gradova za poštenu i etičku trgovinu, što je priznanje za lokalne inicijative kojima se potiču poštene i etičke trgovinske prakse.

Trgovinski sporazum EU-a i Meksika

EU i Meksiko u travnju su zaključili pregovore o novom trgovinskom sporazumu. Gotovo sva međusobna trgovina robom, uključujući poljoprivredne proizvode, bit će bescarinska, a jednostavniji carinski postupci koristit će industriji i poljoprivredi EU-a.

Sporazumom se utvrđuju najviši standardi u području rada, sigurnosti, zaštite okoliša i zaštite potrošača. Izričito se navodi načelo predostrožnosti, koje oblikovateljima politika omogućuje da zaštite zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša ako procijene da su ugroženi i to na razini koju smatraju primjerenom, čak i ako znanstvena analiza ne daje jednoznačne rezultate.

Sporazum uključuje obvezu provedbe Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Osim toga, štiti se pravo država članica EU-a da javne usluge organiziraju na način koji smatraju primjerenim.

To je prvi trgovinski sporazum EU-a koji se bavi pitanjem korupcije u javnom i privatnom sektoru, među ostalim podmićivanjem i pranjem novca.

Zahvaljujući njemu europska i meksička poduzeća mogu se ravnopravno natjecati za javne ugovore na oba tržišta javne nabave. Novim sporazumom štite se i prava intelektualnog vlasništva te sprečava da se imitacije 340 tradicionalnih regionalnih prehrambenih proizvoda i pića iz EU-a prodaju u Meksiku.

Otvara se trgovina uslugama, među ostalim za financijske usluge, prijevoz, e-trgovinu i telekomunikacije, a ambiciozne odredbe o tržišnom natjecanju i subvencijama pomoći će u stvaranju ravnopravnih uvjeta na tržištu i povećati pristup tržištu.

Usto, Sporazum sadržava bolje uvjete ulaganja i novi EU-ov sustav sudova za ulaganja, čime se osigurava transparentnost i pravo vlada na reguliranje u javnom interesu. EU i Meksiko dogovorili su se da će raditi na uspostavi multilateralnog suda za ulaganja.

Sporazum o gospodarskom partnerstvu s Japanom

Na sastanku na vrhu EU-a i Japana u srpnju u Tokiju predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Vijeća Donald Tusk i japanski premijer Shinzō Abe potpisali su Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana, dosad najveći i najvažniji EU-ov bilateralni trgovinski sporazum.

Japan i EU dijele snažnu predanost demokraciji, zaštiti ljudskih prava, slobodnoj i otvorenoj trgovini, multilateralizmu i međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima. Japan je dugogodišnji strateški partner EU-a i važan saveznik na međunarodnoj sceni.

Sporazum o gospodarskom partnerstvu stupio je na snagu 1. veljače 2019., što će omogućiti stvaranje otvorene trgovinske zone koja obuhvaća 635 milijuna ljudi i gotovo jednu trećinu ukupnog svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Sporazumom će se ukloniti prepreke trgovini te pomoći EU-u i Japanu da zajedno oblikuju pravila globalne trgovine.

Ukinut će se gotovo sve carine za poduzeća iz EU-a koja izvoze u Japan i koja godišnje iznose jednu milijardu eura te ukloniti niz dugotrajnih regulatornih prepreka, primjerice one za izvoz automobila iz EU-a. Povećat će se izvoz iz EU-a i stvoriti nove prilike za europska poduzeća, od čega će korist imati svi građani. Konkretno, povećat će se mogućnost izvoza glavnih poljoprivrednih proizvoda iz EU-a te zaštititi nazivi više od 200 tradicionalnih prehrambenih proizvoda i pića na japanskom tržištu. Usto će poduzeća iz EU-a moći lakše pružati usluge u Japanu. Odredbe o tržišnom natjecanju i subvencijama pomoći će u stvaranju ravnopravnih uvjeta na tržištu. Sporazum uključuje i poglavlje o malim i srednjim poduzećima pa se tako predviđa uspostava kontaktnih točaka i pružanje ciljanih informacija za manja poduzeća, što je osobito važno uzme li se u obzir da mala poduzeća čine četiri petine izvoznika u Japan.

Sporazumom se utvrđuju najviši standardi u području rada, sigurnosti, zaštite okoliša i zaštite potrošača te se u potpunosti štite javne usluge. Riječ je o prvom trgovinskom sporazumu EU-a koji sadržava posebnu obvezu poštovanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, a posebno poglavlje posvećeno je održivom razvoju.

Prošle godine EU i Japan održali su tri sastanka u okviru nastavka pregovora o standardima zaštite ulaganja i rješavanju povezanih sporova.

Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum s Kanadom

EU je 21. rujna 2018. obilježio godinu dana privremene primjene Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma s Kanadom.

Zahvaljujući Sporazumu poduzeća iz EU-a godišnje bi mogla uštedjeti više od 500 milijuna eura, koliko su ranije iznosile kanadske carine na njihov izvoz. Gotovo 99 % tog iznosa može se uštedjeti od prvog dana primjene Sporazuma.

Sva poduzeća moći će uštedjeti vrijeme i novac zahvaljujući jednostavnijim procedurama, a potrošači u EU-u imat će na raspolaganju veći izbor i plaćati niže cijene.

Transparentan i uključiv pregovarački proces

I prošle su godine ključna obilježja trgovinske politike bili transparentnost i suradnja s javnošću, čime se osiguravaju demokracija, povjerenje javnosti i odgovornost. Ta obilježja moraju biti prisutna prije, za vrijeme i poslije pregovora te pri provedbi sporazuma.

Europska komisija nastavila je objavljivati izvješća o pregovaračkim krugovima, dokumente o stajalištima i prijedloge za tekst trgovinskih sporazuma o kojima je pregovarala. Objavila je i opsežne dodatne materijale o trgovinskom sporazumu EU-a i Meksika. Također je objavila drugo sveobuhvatno godišnje izvješće o ocjenjivanju provedbe trgovinskih sporazuma EU-a. Na taj način dionici, civilno društvo i druge institucije EU-a mogu pratiti kako EU provodi svoje sporazume. Povrh toga, rezultati izvješća relevantni su za buduće trgovinske pregovore i pregovore u tijeku.

U veljači je nova savjetodavna skupina za trgovinske pregovore EU-a održala prvi od šest sastanaka. Skupina obuhvaća 28 organizacija koje predstavljaju poduzeća, sindikate, potrošače i tijela za zaštitu okoliša, a njezine su zadaće poticati dijalog i prikupiti mišljenja brojnih dionika.

Sjedinjene Američke Države

EU je sa Sjedinjenim Američkim Državama radio na rješavanju pitanja od zajedničkog interesa. Naime, SAD je u lipnju uveo carine na EU-ov izvoz čelika i aluminija. EU je taj potez smatrao neopravdanim i nezakonitim te je stoga uveo mjere za ponovnu uspostavu ravnoteže usmjerene na izvoz iz SAD-a. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i predsjednik SAD-a Donald Trump sastali su se u srpnju i dogovorili osnovati izvršnu radnu skupinu čiji je zadatak olakšati trgovinu i izraditi pozitivan transatlantski trgovinski okvir. Zadaća je te skupine pronaći načine za jačanje regulatorne suradnje, ukidanje carina na industrijske proizvode (osim vozila), olakšavanje trgovine sojom, povećanje trgovine ukapljenim prirodnim plinom radi veće energetske sigurnosti te reformu Svjetske trgovinske organizacije.

Od osnutka skupine održana su četiri sastanka na političkoj razini, a tema rasprava bila su uglavnom regulatorna pitanja. Već su ostvareni pozitivni rezultati. Poduzeća iz EU-a potpisala su s poduzećima iz SAD-a nekoliko dugoročnih ugovora o ukapljenom prirodnom plinu, a u tijeku je i izgradnja nove infrastrukture i terminala u EU-u. SAD je pristao ublažiti zahtjev za izdavanje dozvola za izvoz ukapljenog prirodnog plina u EU. Osim toga, izvoznici iz SAD-a udvostručili su svoj udio na EU-ovu tržištu soje. Obje su se strane složile da u međuvremenu neće uvoditi nove carine na međusobnu trgovinu.

Kina

EU je 2018. s Kinom održao uspješan sastanak na vrhu te tri kruga pregovora o investicijskom sporazumu. Na marginama sastanka na vrhu razmijenjene su prve ponude za pristup tržištu. Održana su i dva kruga pregovora o sporazumu za zaštitu naziva tradicionalnih prehrambenih proizvoda i pića. Kina je pristala surađivati s EU-om na reformi Svjetske trgovinske organizacije i tako pomoći u rješavanju postojećih pitanja.

Drugi pregovori

EU ima trgovinske sporazume sa 70 partnera, na koje otpada 40 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Kako bi se otvorila nova tržišta za europski izvoz, EU je pokrenuo nove trgovinske pregovore, a pregovori u tijeku dobro napreduju.

Južno i istočno susjedstvo

Kad je riječ o južnom susjedstvu, ministri za trgovinu i predstavnici iz 43 zemlje Unije za Mediteran sastali su se u ožujku, prvi put od 2010., kako bi dali nov zamah regionalnom planu za trgovinu i ulaganja. Podržali su akcijske planove za jačanje suradnje u nizu područja te planove za borbu protiv piratstva i krivotvorenja.

Nakon dva kruga pregovora 2018. ostvaren je napredak u uspostavi detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine s Tunisom.

U lipnju su Europska komisija i Vijeće za suradnju u Zaljevu održali drugi sastanak u okviru dijaloga u području trgovine i ulaganja.

U istočnom susjedstvu EU se usredotočio na provedbu svojih sporazuma o sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom.

Latinska Amerika

Nastavili su se pregovori s Mercosurom (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj). Cilj je tih pregovora integrirati dva važna regionalna tržišta, sniziti carine, povećati poslovne prilike u regiji Mercosura, proširiti ponudu za potrošače, smanjiti birokratske prepreke, potaknuti rast i konkurentnost, promicati zajedničke vrijednosti poput održivog rasta i otvoriti nova radna mjesta.

EU je održao tri kruga pregovora s Čileom radi ažuriranja sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Čilea iz 2002. Predložio je da se u sporazum uvrste okvirne odredbe o trgovini i rodu.

U travnju su zaključeni pregovori o modernizaciji trgovinskog sporazuma s Meksikom.

Azija i Australazija

EU je 19. listopada potpisao sporazum o trgovini i sporazum o ulaganjima sa Singapurom. Sporazume o trgovini i ulaganjima s Vijetnamom Komisija je u listopadu poslala Vijeću na odobrenje, nakon čega bi suglasnost trebao dati i Europski parlament. EU je održao tri kruga trgovinskih pregovora s Indonezijom, kojima se nastoje povećati trgovina i izravna ulaganja između EU-a i Indonezije. Cilj je postići sporazum sličan sporazumima potpisanima sa Singapurom i Vijetnamom.

U lipnju su pokrenuti pregovori o trgovinskim sporazumima s Australijom i Novim Zelandom.

EU je 2018. održao dva kruga pregovora sa svakom od dviju zemalja i objavio prijedloge koji obuhvaćaju 18 pregovaračkih područja.

Afričke, karipske i pacifičke zemlje

Gambija je u kolovozu postala 14. zapadnoafrička zemlja koja je potpisala međuregionalni sporazum o gospodarskom partnerstvu s EU-om. U rujnu je to učinila i 15. zemlja, Mauritanija (nedostaje još samo potpis Nigerije). Vijeće je 6. prosinca odobrilo pristupanje Samoe Sporazumu o gospodarskom partnerstvu s pacifičkim zemljama. Sporazumi o gospodarskom partnerstvu sporazumi su o trgovini i razvoju koji su sklopljeni između EU-a i afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja i regija. Trenutačno se provode u 30-ak afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja. Ti se sporazumi smatraju temeljem za buduću uspostavu međukontinentalnog područja slobodne trgovine, jednog od ciljeva novog Saveza Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta, koji podupire afrička nastojanja u uspostavi kontinentalnog područja slobodne trgovine.

Borba protiv terorizma i kriminala u Europi

EU je nastavio s provedbom Akcijskog plana za zaštitu javnih prostora iz 2017. za koju je osigurano više od 100 milijuna eura. Provedba Akcijskog plana za poboljšavanje spremnosti s obzirom na rizike za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost iz listopada 2017. ubrzana je nakon događaja u Salisburyju i Amesburyju u Ujedinjenoj Kraljevini.

Prošle su godine na snagu stupile i tri ključne direktive za jačanje borbe protiv terorizma i teškog kriminala: Direktiva o evidenciji podataka o putnicima (PNR), Direktiva o suzbijanju terorizma i Direktiva o kontroli nabave i posjedovanja vatrenog oružja.

Komisija je u travnju iznijela prijedloge za eliminiranje izvora financiranja terorista jačanjem pristupa financijskim informacijama. Time bi se tijelima kaznenog progona omogućio pravovremeni pristup financijskim informacijama u istragama teških kaznenih djela. Novim pravilima promiče se bolja suradnja među nacionalnim tijelima kaznenog progona i nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama, kao i njihova suradnja s Europolom. O prijedlogu trenutačno raspravljaju Europski parlament i Vijeće, koji bi ga trebali donijeti prije europskih izbora u svibnju 2019.

Komisija je u rujnu predložila nova pravila za uklanjanje terorističkih sadržaja s interneta u roku od sat vremena od prijavljivanja. U prijedlogu se pojašnjavaju uloge nacionalnih nadležnih tijela i pružatelja usluga smještaja na poslužitelju uz uvođenje strogih mjera zaštite temeljnih prava, kao što je sloboda govora, i pravne obveze postupanja s povećanom pažnjom.

Komisija je pokrenula i inicijativu kojom se Europsko vijeće poziva da izmijeni članak 86. Ugovora kako bi se zakonodavcu omogućilo da proširi nadležnost Ureda europskog javnog tužitelja na suzbijanje prekograničnog terorizma u državama članicama. Ojačani Ured europskog javnog tužitelja koji djeluje na razini EU-a riješio bi problem postojećih slabosti u borbi protiv terorizma i uveo zajednički pristup Unije u toj borbi uz objedinjavanje svih koraka, od istrage i kaznenog progona do privođenja terorista pravdi.

Zločinci i teroristi komuniciraju pomoću tekstovnih poruka, e-pošte i aplikacija. Danas više od polovine svih kaznenih istraga uključuje prekogranične zahtjeve za pribavljanje elektroničkih dokaza koje posjeduju pružatelji usluga sa sjedištem u drugim zemljama. Međutim, gotovo dvije trećine tih zločina ne može se potpuno istražiti ili kazneno goniti zbog toga što se istražitelji suočavaju s teškoćama u pravovremenom pribavljanju takvih dokaza. Kako bi riješila taj problem, Komisija je u travnju predložila nova pravila za lakši pristup pravosudnih tijela i tijela kaznenog progona takvim dokazima neovisno o mjestu njihove pohrane u Uniji. Vijeće je u prosincu usvojilo svoje pregovaračko stajalište o predloženoj uredbi te će započeti pregovore s Europskim parlamentom čim on usvoji svoje pregovaračko stajalište.

Nova uredba o zamrzavanju i oduzimanju imovine preko granica donesena je 14. studenoga. Nova pravila pojednostavnit će prekogranični povrat imovine stečene kaznenim djelima, rezultirati učinkovitijim zamrzavanjem i oduzimanjem nezakonitih sredstava te zaštititi prava žrtava na naknadu štete.

EU je postigao dogovor o poboljšanju pravnog okvira za Europski informacijski sustav kaznene evidencije, čime će se ukloniti nedostaci u sustavu, a državama članicama olakšati identificiranje državljana trećih zemalja s kaznenim presudama. Tim će se zakonodavstvom uspostaviti centralizirani sustav za utvrđivanje zemalja EU-a iz čijih se nacionalnih evidencija mogu brzo pribaviti detaljne informacije o prethodnim presudama.

Strože zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca

Cilj je novih pravila o sprečavanju pranja novca koja su stupila na snagu u srpnju 2018. onemogućiti korištenje financijskih sustava EU-a za pranje novca ili financiranje terorista. EU je u listopadu 2018. postigao dogovor o postroženim kaznenopravnim mjerama za sprečavanje pranja novca. Novom direktivom uskladit će se opisi kaznenih djela i kazne za pranje novca te osigurati da opasnim kriminalcima i teroristima u cijelom EU-u prijete jednako stroge kazne za njihova djela. Uvedena je stroža politika utvrđivanja trećih zemalja sa strateškim nedostacima u svojim okvirima za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s metodologijom koju je Komisija objavila u lipnju.

Unatoč pouzdanosti okvira EU-a za sprečavanje pranja novca, nedavni slučajevi u koje su bile uključene banke EU-a jasno ukazuju na to da su potrebna njegova daljnja poboljšanja, osobito kada je riječ o prekograničnoj suradnji nadležnih tijela. Komisija je u rujnu iznijela prijedlog za jačanje nadzora nad financijskim institucijama EU-a radi učinkovitije borbe protiv pranja novca i financiranja terorista, osobito jačanjem ovlasti Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u području sprečavanja pranja novca u financijskom sektoru. O prijedlogu trenutačno raspravljaju Europski parlament i Vijeće, koji bi ga trebali donijeti prije europskih izbora u svibnju 2019.

Osim toga, Komisija je u travnju iznijela prijedlog za olakšavanje uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja i suzbijanja teških kaznenih djela. Tim se prijedlogom promiče bolja suradnja između nacionalnih financijsko-obavještajnih jedinica i nacionalnih tijela kaznenog progona te među nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama.

Komisija je donijela i delegiranu uredbu kojom su uvedeni regulatorni tehnički standardi o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga te pravila o njihovim funkcijama.

Građansko pravosuđe

Jačanje pravosudne suradnje

Komisija je u svibnju donijela dva prijedloga o modernizaciji i digitalizaciji pravosudne suradnje u vezi s dostavom pismena i izvođenjem dokaza kako bi se građanima i poduzećima omogućio jeftiniji, učinkovitiji i jednostavniji pristup građanskom pravosuđu. O tim se prijedlozima trenutačno pregovara u Vijeću i Europskom parlamentu.

Vijeće i Europski parlament u prosincu su postigli dogovor u trijalozima o predloženim pravilima o postupcima u slučaju nesolventnosti kako bi se uspostavili sustavi za restrukturiranje i kako bi se poduzetnicima pružila druga prilika. Tim će se prijedlogom, čije je službeno donošenje predviđeno za 2019., povećatati mogućnosti za održiva društva u financijskim poteškoćama da na vrijeme provedu restrukturiranje te izbjegnu stečaj i otpuštanje zaposlenih. Osim toga, poštenim će se poduzetnicima osigurati druga prilika za nastavak poslovanja nakon stečaja.

Vijeće je u prosincu 2018. postiglo politički dogovor o izmjeni Uredbe Bruxelles II.a radi ažuriranja pravila o zaštiti djece u prekograničnim obiteljskim sporovima te ubrzanja postupaka.

Pravo trgovačkih društava i pristup informacijama o trgovačkim društvima

Komisija je u travnju predložila nova pravila u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u području prava društava te prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela. Cilj je omogućiti poduzećima da upotrebljavaju digitalne alate kada s javnim tijelima rješavaju pitanja povezana s pravom trgovačkih društava te uvesti usklađen postupak za društva koja se restrukturiraju ili sele unutar jedinstvenog tržišta uz veću pravnu jasnoću i strože zaštitne mjere za zaposlenike, dioničare i vjerovnike. Rasprave u Europskom parlamentu i Vijeću 2018. su se odvijale u skladu s ambicioznim planom njihova donošenja tijekom sadašnjeg saziva.

Sustav povezivanja poslovnih registara, koji olakšava dobivanje informacija o trgovačkim društvima u EU-u, uvelike se upotrebljavao 2018. pa je u prvih 17 mjeseci od njegova pokretanja zabilježeno više od 372 000 pretraga informacija o trgovačkim društvima i više od 241 000 zahtjeva za pribavljanje podataka o trgovačkim društvima.

Bolja zaštita osobnih podataka

Opća uredba o zaštiti podataka, koja je stupila na snagu u svibnju 2018., osigurava čvršći i dosljedniji okvir zaštite podataka pojedinaca, poduzeća i upravnih tijela u EU-u. Komisija je u siječnju izdala smjernice u kojima se objašnjavaju najvažnije inovacije i mogućnosti koje donosi nova Uredba.

Nova pravila o zaštiti podataka za institucije, tijela, urede i agencije EU-a stupila su na snagu 11. prosinca 2018.

Cilj je predloženih pravila o e-privatnosti osigurati visoku razinu zaštite privatnosti za korisnike usluga elektroničke komunikacije te jednake uvjete za sve tržišne subjekte. Novim pravilima uspostavlja se čvrst i dosljedan okvir za obradu podataka te se postojeća pravila iz 2002. usklađuju s Općom uredbom o zaštiti podataka kako bi se očuvala prava građana na zaštitu osobnih podataka.

Protok podataka važan je za poslovni sektor te za istrage kaznenih djela. Nakon što se utvrdi da treća zemlja osigurava primjerenu razinu zaštite podataka, donošenje odluke o primjerenosti omogućuje slobodan protok osobnih podataka između EU-a i predmetne zemlje u komercijalne svrhe i/ili razmjenu podataka između tijela za izvršavanje zakonodavstva, kada je to potrebno, uz osiguravanje kontinuiteta zaštite.

EU i Japan u srpnju su uspješno zaključili pregovore o uzajamnoj primjerenosti razine zaštite podataka u komercijalne svrhe. Početkom 2019. očekuje se završetak usporednih pregovora između EU-a i Južne Koreje o primjerenosti u komercijalne svrhe.

Temeljna prava i pravosudni sustavi

Poboljšanje djelotvornosti pravosudnih sustava i očuvanje vladavine prava

Djelotvorni pravosudni sustavi ključni su za primjenu prava EU-a i za ulaganja. Komisija je 2018. putem Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u i europskog semestra poticala države članice da povećaju neovisnost, kvalitetu i učinkovitost svojih pravosudnih sustava. Vijeće je u vezi s tim u srpnju izdalo preporuke Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Portugalu i Slovačkoj.

Komisija je u rujnu uputila Sudu Europske unije predmet protiv Poljske zbog povrede načela neovisnosti sudova u novom zakonu kojim je snižena dob za umirovljenje sudaca Vrhovnog suda. Sud je donio privremene mjere kojima je do konačne odluke Suda, u skladu sa zahtjevima Komisije, određena suspenzija primjene novih propisa.

U kontekstu novog dugoročnog proračuna EU-a Komisija je iznijela prijedlog uredbe o zaštiti proračuna EU-a u slučaju nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama.

Zaštita prava i borba protiv diskriminacije

Komisija je u travnju predložila uvođenje standarda na razini EU-a za zaštitu zviždača koji prijave povrede prava Unije koje bi mogle znatno naštetiti javnom interesu. To će pridonijeti otkrivanju, istragama i kažnjavanju povreda prava EU-a uz očuvanje slobode izražavanja i medijskih sloboda.

U Izvješću o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2017. istaknuti su najvažniji ciljevi za ostvarivanje temeljnih prava u svakodnevnom životu građana. Oni, među ostalim, obuhvaćaju bolji odgovor na zločine iz mržnje, govor mržnje i nasilje nad ženama te promicanje europskog stupa socijalnih prava. U izvješću se naglašavaju i važne uloge slobodnog i dinamičnog civilnog društva te neovisnih sudova.

Komisija je u srpnju uputila službenu opomenu Mađarskoj zbog zakona o kriminalizaciji aktivnosti potpore zahtjevima za azil i boravak, tražeći od te članice da zajamči poštovanje pravila EU-a o slobodi kretanja ljudi i odredbi Povelje EU-a o temeljnim pravima.

Suzbijanje zločina iz mržnje i govora mržnje na internetu i izvan njega

EU-ov Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu nastavio je davati rezultate. U trećoj evaluaciji Kodeksa, objavljenoj u siječnju 2018., istaknut je daljnji napredak u brzom pregledavanju i uklanjanju rasističkog i ksenofobnog govora mržnje na internetu.

Informatička poduzeća u prosjeku su uklonila 70 % prijavljenog sadržaja te su s prosjekom od više od 81 % ispunila cilj ispitivanja većine prijava unutar jednog dana. Kodeks je postao industrijski standard u borbi protiv govora mržnje te su mu se 2018. pridružili i Snapchat, Instagram, Google+ i Dailymotion.

Nediskriminacija i jednakost

Države članice obvezne su uspostaviti najmanje jednu organizaciju – tijelo za jednakost – na svojem području radi analize i praćenja diskriminacije te promicanja i očuvanja jednakog postupanja prema svim građanima. Komisija je u lipnju preporučila skup mjera za države članice kako bi se zajamčilo da tijela za jednakost djelotvorno štite građane i bore se protiv diskriminacije.

Među postignućima Europske strategije za osobe s invaliditetom je i Komisijin prijedlog Europskog akta o pristupačnosti u cilju povećanja dostupnosti proizvoda i usluga za svakodnevnu upotrebu, poput mobilnih telefona, računala, e-knjiga, usluga e-trgovine i bankarstva. Od toga će velike koristi imati milijuni Europljana, a poduzećima će olakšati i učiniti privlačnijim osmišljavanje i prodaju pristupačnih proizvoda i usluga. U studenome 2018. postignut je privremeni dogovor, a konačno donošenje prijedloga u Europskom parlamentu predviđeno je za travanj 2019.

EU je nastavio promicati raznolikost pružanjem potpore rastućem pokretu povelja o raznolikosti koje osiguravaju pomoć u upravljanju raznolikošću za 9 000 organizacija diljem Europe s 15 milijuna zaposlenika. Nastavljeno je i provedbom popisa mjera za promicanje jednakosti pripadnika skupine LGBTI praćenjem zakonodavstva, financiranjem projekata i podizanjem razine osviještenosti.

Komisija je u siječnju objavila detaljnu evaluaciju Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma u razdoblju od 2011. do 2020. EU je tijekom Europskog tjedna Roma u travnju aktivno promicao romsku kulturu te je odana počast romskim žrtvama holokausta.

Žene u EU-u i dalje zarađuju u prosjeku 16 % manje od muškaraca. Zbog toga je Komisija započela s provedbom akcijskog plana za uklanjanje razlika u plaći između žena i muškaraca koji bi do 2020. trebao dati mjerljive rezultate.

EU je pristupio Istanbulskoj konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Taj je čin važan korak prema sveobuhvatnijem pravnom okviru na razini EU-a za okončanje rodno uvjetovanog nasilja.

Građanstvo Europske unije

Konzularna zaštita

Propisi o konzularnoj zaštiti, kojima su pojašnjena prava građana EU-a na pomoć u veleposlanstvima drugih država članica EU-a u zemlji izvan EU-a, počeli su se primjenjivati u svibnju 2018. U kolovozu 2018. pokrenuta je informativna kampanja o konzularnoj zaštiti namijenjena mladim Europljanima koji putuju.

Komisija je u svibnju predložila izmjene propisa o privremenoj putnoj ispravi EU-a kako bi je se učinilo sigurnijom i pojednostavnili primjenjivi postupci. Prijedlog je podržao Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta i o njemu se trenutačno raspravlja u Vijeću.

Osobne iskaznice

Komisija je u travnju predložila unapređenje sigurnosnih značajki osobnih iskaznica i boravišnih isprava građana EU-a te boravišnih iskaznica članova obitelji koji nisu građani EU-a. Predloženim propisima poboljšavaju se sigurnosne značajke, što će građanima EU-a olakšati ostvarivanje prava na slobodno kretanje. Parlament i Vijeće odlučili su pokrenuti pregovore o prijedlogu.

Izbori

Nakon skandala s Facebookom i poduzećem Cambridge Analytica te s obzirom na povećanu izloženost izbora dezinformacijskim kampanjama, kibernapadima i hibridnim prijetnjama, jedan je od glavnih ciljeva Komisije zajamčiti slobodne i poštene izbore za Europski parlament 2019.

U tom je cilju Komisija u rujnu 2018. donijela paket mjera za potporu tijelima država članica i drugim relevantnim dionicima u njihovim zajedničkim nastojanjima da osiguraju slobodne i poštene izbore.

Paket obuhvaća niz konkretnih mjera, uključujući pojačanu suradnju uspostavom mreža suradnje u području izbora (na nacionalnoj razini i razini EU-a); smjernice o primjeni pravila o zaštiti podataka u kontekstu izbora; veću transparentnost plaćenog političkog oglašavanja i komunikacije na internetu; ojačanu kibersigurnost; strogu provedbu postojećih izbornih pravila koja bi obuhvatila i internetski kontekst; podizanje razine osviještenosti te primjenu primjerenih kazni za zlouporabu osobnih podataka s namjerom utjecanja na ishod europskih izbora.

Zaštita potrošača

Komisija je u travnju predložila Nove pogodnosti za potrošače kako bi potrošači u EU-u mogli u potpunosti ostvarivati svoja prava. Novim pravilima predlaže se europski sustav kolektivne pravne zaštite za oštećene skupine potrošača uz primjerene mjere zaštite od zlouporaba. Tijelima za zaštitu potrošača u državama članicama istodobno će se dati veće ovlasti za kažnjavanje trgovaca koji krše ta pravila. Europski parlament u prosincu je donio svoje stajalište o dijelu Novih pogodnosti za potrošače koji se odnosi na kolektivnu pravnu zaštitu te je trebao usvojiti svoje stajalište o preostalim pravilima u siječnju 2019.

Novim je pravilima predviđena i prilagodba prava potrošača novim tehnologijama. U skladu s tim potrošači koji pretražuju internetska tržišta i platforme dobivat će jasne informacije o tome plaća li trgovac rezultate pretraživanja. Internetska tržišta također će potrošače morati obavješćivati o glavnim algoritmima na temelju kojih se utvrđuje poredak rezultata pretraživanja te od koga kupuju.

Komisija je nastavila suzbijati zavaravajuće trgovačke prakse, primjerice prodaju naizgled istih proizvoda iako im se sastav ili značajke znatno razlikuju, među ostalim predlažući pojašnjenje primjenjivog prava EU-a u okviru inicijative Nove pogodnosti za potrošače. Osim toga, Komisija je objavila zajedničku metodologiju ispitivanja, razvijenu u suradnji s industrijskim sektorom, koja je trenutačno u fazi ispitivanja na razini EU-a.

U skladu s novim pravilima o putovanjima u paket-aranžmanima koja su stupila na snagu u srpnju putnici će dobivati jasne informacije o tome kupuju li paket uz punu zaštitu ili povezani putni aranžman uz ograničenu zaštitu. Putnicima su osigurana veća prava i u vezi s otkazivanjem ili u slučajevima kada organizator povisi cijenu za više od 8 %.

Izvansudsko rješavanje pritužbi

Postupak alternativnog rješavanja sporova omogućuje pristupačno i nepristrano rješavanje sporova za potrošače i trgovce u slučaju problema s kupnjom. Tijela za rješavanje sporova koja su imenovana u skladu s kriterijima kvalitete počela su 2018. djelovati u svim državama članicama.

Zajedničko djelovanje za zaštitu potrošača

Komisija je s nacionalnim tijelima 2018. sudjelovala u nizu zajedničkih djelovanja za provedbu pravila o zaštiti potrošača. Nakon skandala „Dieselgate” Volkswagen se obvezao da će nastaviti s besplatnim popravcima automobila do kraja 2020. Do srpnja je popravljeno 80 % automobila. Rezultat zajedničkog djelovanja koje se odnosilo na Facebook, Twitter i Google+ bolji su uvjeti korištenja za više od 250 millijuna korisnika društvenih mreža u EU-u. Poduzete su mjere kako bi se povećala transparentnost određivanja cijena AirBnB-a i njegovi uvjeti poslovanja uskladili sa standardima EU-a.

Uklanjanje opasnih proizvoda s tržišta

Sustav brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode omogućuje brzu razmjenu informacija o opasnim proizvodima na tržištu te o mjerama koje se poduzimaju kako bi se spriječilo da ti proizvodi dođu do potrošača, posebice djece. Tijekom 2018. 31 europsko nacionalno tijelo u okviru tog sustava razmijenilo je 2 257 upozorenja o opasnim proizvodima.

Četiri internetska tržišta: Alibaba (za AliExpress), Amazon, eBay i Rakuten France u lipnju su potpisali „jamstvo o sigurnosti proizvoda” i obvezali se, među ostalim, da će opasne proizvode koje nacionalna nadzorna tijela pronađu na njihovim stranicama uklanjati u roku od dva radna dana.

Prema godišnjem izvješću o sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje za 2017., te su godine prijavljena 3 832 slučaja rizične hrane i hrane za životinje, od čega su 942 klasificirana kao „upozorenja” o velikoj opasnosti za zdravlje.

rescEU

Iako je postojeći Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu dobra osnova za koordiniranu reakciju na razini Europe na prirodne katastrofe i katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem, sezona šumskih požara 2018. još je jednom ukazala na potrebu za njegovim unapređenjem i jačanjem. Prošle je godine u Europi opožareno ukupno 130 000 hektara, a očekuje se da će opasnost od požara i dalje rasti zbog klimatskih promjena. Grčka, Švedska, Latvija i Portugal aktivirali su Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi se obranili od šumskih požara. Najveći broj zahtjeva za pomoć od EU-a (35 %) odnosi se na požare.

Europski parlament i Vijeće u prosincu su postigli privremeni dogovor o Komisijinu prijedlogu jačanja postojećeg Mehanizma. Ciljevi su tog prijedloga povećanje ulaganja u prevenciju katastrofa, povećanje pripravnosti, poticanje udruživanja snaga u okviru Pričuve europske civilne zaštite te stvaranje pričuve dodatnih kapaciteta civilne zaštite na razini EU-a za odgovor na katastrofe (tzv. rescEU). Kapaciteti pričuve rescEU uključivat će zrakoplove i helikoptere za gašenje požara, a moguće je i njihovo proširenje na temelju analize rizika. Nakon što tri institucije donesu prijedlog, predviđeno je da novi propisi stupe na snagu u prvoj polovini 2019.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027.

Za sljedeći dugoročni proračun za razdoblje 2021.–2027. Komisija je predložila uspostavu Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti s proračunom od 947 milijuna eura za sedmogodišnje razdoblje. Fond će biti namijenjen pojedincima i subjektima koji pridonose zajedničkim vrijednostima, pravima i bogatoj raznolikosti EU-a.

Europski migracijski program

Tijekom 2018. Komisija je objavljivala redovita izvješća o napretku provedbe Europskog migracijskog programa, konkretno o mjerama za stabilizaciju migracijskih tokova i bolje upravljanje vanjskim granicama EU-a. U izvješćima je razmotren rad EU-a na rješavanju temeljnih uzroka migracija, pružanju potpore najizloženijim državama članicama i susjednim zemljama suočenima s velikim migracijskim pritiskom, zaštiti migranata na putu, pri vraćanju i ponovnom prihvatu, kao i napredak u pogledu zakonitih putova poput preseljenja.

U izvješću iz prosinca 2018. Komisija je istaknula da je sveobuhvatan pristup EU-a migracijama bio uspješan u svim područjima: broj nezakonitih dolazaka smanjio se na razinu prije krize, ostvarena je bolja suradnja s partnerskim zemljama, bolje se upravlja vanjskim granicama i uspostavljeni su djelotvorniji instrumenti za upravljanje migracijama unutar EU-a. Zaključeno je da se treba nastaviti rad na svim razinama, unutar i izvan EU-a.

Zaštita granica i suzbijanje nezakonitih tokova

Upravljanje granicama

Pregovori o prijedlogu Komisije iz 2017. da se ažurira Zakonik o schengenskim granicama kako bi se građanima zajamčile sigurnost i sloboda kretanja nastavljeni su i 2018. Cilj je prilagoditi pravila za ponovno uvođenje privremenih graničnih kontrola na unutarnjim granicama trenutačnim potrebama i uvesti strože postupovne zaštitne mjere kako bi kontrole na unutarnjim granicama bile tek krajnje rješenje.

U Komunikaciji o migracijama objavljenoj u prosincu Komisija je pozvala na potpunu obnovu schengenskog područja kao prostora bez kontrola na unutarnjim granicama koji se temelji na funkcionalnom zajedničkom europskom sustavu azila.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu 2018. je rasporedila prosječno 1 350 stručnjaka na svim migracijskim rutama i time pružila potporu nacionalnim službenicima graničnog nadzora. U lipnju su države članice tražile dodatno jačanje potporne uloge Agencije, uključujući suradnju s trećim zemljama, povećanje resursa i veće ovlasti.

Kao odgovor na taj poziv Komisija je u rujnu predložila jačanje Agencije stalnim snagama od 10 000 operativnih djelatnika do 2020. Pripadnici stalnih snaga imat će izvršne ovlasti i vlastitu opremu za intervencije duž vanjskih granica EU-a i u trećim zemljama. Tim se prijedlogom jamči i da će države članice zadržati suverenost nad operacijama koje se provode na njihovim granicama. Do kraja 2018. države članice u Vijeću postigle su dogovor o nekim elementima Komisijina prijedloga (odredbe o vraćanju i suradnji s trećim zemljama), a o ostalima se nastavlja pregovarati.

EU je nastavio pregovore sa zemljama zapadnog Balkana o sporazumima o operativnoj suradnji u području upravljanja granicama koji bi omogućili europskoj graničnoj i obalnoj straži pružanje pomoći i raspoređivanje osoblja prema potrebi. U listopadu je EU potpisao takav sporazum s Albanijom, a parafirani su i sporazumi s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom (u srpnju) i Srbijom (u rujnu). Uspješno su zaključeni i pregovori s Crnom Gorom te Bosnom i Hercegovinom.

Informacijski sustavi za sigurnost i upravljanje granicama

U listopadu 2018. stupila je na snagu Uredba o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS). Tim će se novim sustavom uvesti pregledi prije putovanja kako bi se utvrdili sigurnosni i migracijski rizici povezani s putnicima koji imaju pravo ulaska u schengensko područje bez vize, a počet će se provoditi do kraja 2021.

Nakon stupanja na snagu novog zakonodavstva u prosincu 2017. Komisija je započela s radom na uvođenju novog sustava ulaska/izlaska za schengensko područje. Tim će se sustavom povećati nadzor na vanjskim granicama EU-a tako što će se registrirati informacije o ulasku, izlasku i odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice schengenskog područja. Očekuje se da će postati funkcionalan do kraja 2020.

Jačanje Schengenskog informacijskog sustava

Schengenski informacijski sustav potpora je nadzoru vanjskih granica i suradnji u izvršavanju zakonodavstva u zemljama schengenskog područja. Nova pravila za jačanje tog sustava stupila su na snagu u prosincu 2018. Promjene uključuju nova upozorenja o odlukama o vraćanju i bolju provedbu zabrana ulaska, obvezu da se uključe upozorenja povezana s terorizmom, strože odredbe o nestaloj djeci i osobama kojima je potrebna pomoć. Usto, uvedena su stroža pravila o zaštiti podataka, učinkovitija upotreba otisaka prstiju i dlanova te prikaza lica kao i jednostavniji pristup za agencije EU-a.

Interoperabilnost

Komisija je u prosincu 2017. predložila novo zakonodavstvo o interoperabilnosti informacijskih sustava kako bi se osiguralo da službenici graničnog nadzora te imigracijski i policijski službenici imaju pristup potrebnim informacijama u pravom trenutku. Do kraja 2018. Europski parlament i države članice ostvarili su važan napredak i omogućili donošenje tog zakonodavstva u prvom tromjesečju 2019.

Vraćanje i ponovni prihvat

Uz potporu EU-a Međunarodna organizacija za migracije samo je 2018. pomogla više od 16 463 osobe da se dobrovoljno vrate kući iz Libije. EU i dalje surađuje s Afričkom unijom, Ujedinjenim narodima i libijskim vlastima u obustavljanju sustavnog zadržavanja migranata, uključujući djecu. Zahvaljujući tim nastojanjima, pušteno je više od 2 700 zadržanih izbjeglica.

U rujnu je Komisija predložila ciljanu reviziju Direktive o vraćanju kojom se, u kombinaciji s prijedlogom nove uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži, proširuju ovlasti Agencije u pogledu vraćanja, poboljšava učinkovitost politike vraćanja EU-a te istodobno jamči poštovanje temeljnih prava migranata.

Prijedlogom se uvodi primjena pojednostavnjenih postupaka vraćanja na vanjskim granicama na osobe kojima su zahtjevi za azil odbijeni kako bi se ubrzali postupci vraćanja te spriječili bijeg i nezakonita sekundarna kretanja. Uvodi se i obveza da se za odbijene tražitelje azila odmah izdaju odluke o vraćanju, čime se riješila situacija u kojoj nema odgovarajućeg postupka pa je moguć bijeg, te se od nezakonitih migranata zahtijeva da surađuju tijekom postupaka koji se odnose na njihovu identifikaciju. Osim toga, usklađuju se pravila za naloge o zadržavanju nezakonitih migranata radi njihova udaljavanja. Među ostalim, određuje se najdulje razdoblje zadržavanja od najmanje tri mjeseca i predviđa se mogućnost zadržavanja migranata koji predstavljaju rizik za javni red ili sigurnost. Naposljetku, od država članica tražilo bi se da uspostave nacionalne programe za pomoć nezakonitim migrantima koji se žele dobrovoljno vratiti.

Zaštita osoba kojima je potrebna pomoć

Reforma azila

Europska unija vjerna je svojim temeljnim vrijednostima pružanjem zaštite potrebitima. U prvih devet mjeseci 2018. odobrena je zaštita ukupno 164 055 tražitelja azila. Dvije godine intenzivnog rada dovele su do znatnog napretka u prijedlozima Komisije iz 2016. da se reformira zajednički europski sustav azila – pet od sedam Komisijinih prijedloga spremno je za donošenje: Uredba o kvalifikaciji, Direktiva o uvjetima prihvata, Uredba o Europskoj agenciji za azil, Uredba o Eurodacu, Uredba o okviru unije za preseljenje. Iako su svi prijedlozi dio šire reforme, svaki za sebe ima jasne koristi i njihovo bi brzo donošenje mnogo značilo u praksi.

Velik je napredak ostvaren i u pogledu Uredbe o postupcima azila i Dublinske uredbe, bez kojih nije moguć sustav azila otporan na promjene u budućnosti. Na zahtjev država članica mogli bi se uspostaviti privremeni aranžmani u kojima se predviđaju ključni elementi buduće Dublinske uredbe dok ona ne stupi na snagu. Usto, i radi lakšeg kompromisa, Komisija je u rujnu predložila daljnje proširenje ovlasti Agencije EU-a za azil te njezinih alata i proračuna (321 milijun eura za razdoblje 2019.–2020.) kako bi se državama članicama na zahtjev pružila cjelovitija pomoć tijekom postupka međunarodne zaštite. Uz Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu zajednički timovi EU-a za upravljanje migracijama pružat će podršku državama članicama kad i gdje to bude potrebno pri zadaćama kao što su identifikacija i registracija tražitelja azila, priprema odluka o zahtjevima za međunarodnu zaštitu i operativna pomoć.

Žarišne točke i potpora Grčkoj, Italiji i Španjolskoj

Radi potpore grčkim tijelima te međunarodnim i nevladinim organizacijama koje se bave izbjegličkom i humanitarnom krizom u Grčkoj, Komisija je od početka 2015. dodijelila više od 816,4 milijuna eura hitne pomoći. Uz pomoć za hitne slučajeve Grčkoj je u okviru nacionalnih programa za razdoblje od 2014. do 2020. već dodijeljeno 613,5 milijuna eura. Krajem godine Komisija je delegirala upravljanje sredstvima u iznosu od 252 milijuna eura međunarodnim organizacijama koje djeluju u Grčkoj, uključujući Unicef i Agenciju Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR). Usto, grčkim tijelima pruža stalnu strukturnu potporu prisutnošću na svim žarišnim otocima.

Italiji je 2018. dodijeljeno više od 35,5 milijuna eura, čime je ukupan iznos hitne pomoći stavljen na raspolaganje Italiji od 2014. porastao na 224,9 milijuna eura. Dodijeljena sredstva hitne pomoći dopunjuju više od 724 milijuna eura potpore EU-a talijanskim nacionalnim programima u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014.–2020.

Zbog sve brojnijih dolazaka Španjolska je u srpnju primila 36,01 milijun eura hitne pomoći kako bi poboljšala kapacitete za prihvat na južnoj obali te u Ceuti i Melilli i povećala stopu vraćanja. Prije dodjele sredstava hitne pomoći Španjolska je već primila 737,5 milijuna eura za upravljanje migracijama, granicama i sigurnošću u okviru nacionalnih programa za razdoblje 2014.–2020.

Migranti koji su pristizali u žarišne točke u Italiji i Grčkoj propisno su identificirani i registrirani, uzeti su im otisci prstiju, a podaci provjereni u relevantnim sigurnosnim bazama podataka. U izvješću o napretku Europskoga migracijskog programa iz prosinca Komisija navodi da se situacija u Grčkoj poboljšala, ali grčka tijela moraju još raditi na poboljšanju uvjeta prihvata, ubrzavanju obrade zahtjeva za azil i povećanju broja vraćanja.

Većina država članica EU-a pomagala je ublažiti pritisak na Grčku i Italiju premještanjem prihvatljivih podnositelja zahtjeva iz tih zemalja, koje su najizloženije migracijskim tokovima.

Izjava EU-a i Turske

Izjava EU-a i Turske iz 2016. ostala je od presudne važnosti za smanjenje broja nezakonitih i opasnih prelazaka na grčke otoke s turskog kopna, spašavanje života na moru i poticanje preseljenja Sirijaca kojima je potrebna međunarodna zaštita.

Turska je uložila iznimne napore kako bi pružila utočište i potporu za više od 3,5 milijuna registriranih sirijskih izbjeglica, a EU ju je u tome snažno podržavao. Instrumentom za izbjeglice u Turskoj i dalje se podupiru potrebe izbjeglica i zajednica domaćina u Turskoj u bliskoj suradnji s turskim tijelima. Za pomoć više od 1,3 milijuna izbjeglica u okviru tog instrumenta iskorišteno je 1,9 milijardi eura za mjesečne novčane prijenose, sredstva za obrazovanje 500 000 djece i zdravstvenu skrb stotina tisuća osoba. EU je počeo i s mobilizacijom drugog obroka financijske potpore od tri milijarde eura.

Financijska potpora za učinkovito upravljanje migracijama

Komisija podupire nacionalne aktivnosti za poboljšanje upravljanja migracijama i granicama znatnim financijskim sredstvima. Fond za azil, migracije i integraciju sa sredstvima u iznosu od 576 milijuna eura, Fond za unutarnju sigurnost (granice i vize) sa sredstvima u iznosu od 567 milijuna eura i Fond za unutarnju sigurnost (policija) s 92,7 milijuna eura nastavili su i 2018. podupirati izgradnju kapaciteta, pružati humanitarnu i zdravstvenu pomoć te pridonositi razvoju operativne suradnje. Za razdoblje 2014.–2020. potpora Unije nacionalnim aktivnostima u području migracija i sigurnosti procjenjuje se na 5,5 milijardi eura za Fond za azil, migracije i integraciju te 2,9 milijardi eura za Fond za unutarnju sigurnost (ne uključujući agencije).

U prosincu 2018. Europski parlament i Vijeće izmijenili su pravila Fonda za azil, migracije i integraciju kako bi se državama članicama omogućila daljnja upotreba sredstava koja su prethodno dodijeljena programu Unije za hitno premještanje, a koji je uspješno završen 2017. Ta će promjena državama članicama omogućiti da iskoriste preostala sredstva za daljnje premještanje ili preseljenje podnositelja zahtjeva ili korisnika međunarodne zaštite te ispunjavanje ostalih potreba povezanih s migracijama unutar područja primjene Fonda.

Upravljanje migracijama i spašavanje života na moru

Operacija Themis, uz druge zajedničke operacije i pomorske misije EU-a, služila je kao podrška Italiji u suzbijanju nezakonite imigracije preko središnjeg Sredozemlja. Ukupno su te operacije pridonijele spašavanju više od 690 000 osoba na moru.

Nadalje, EU je u suradnji s turskim tijelima i NATO-om nastavio razbijati kriminalne krijumčarske mreže koje djeluju na središnjem Sredozemlju i Egejskom moru. Suradnja u borbi protiv mreža krijumčara migranata i trgovaca ljudima proširuje se partnerima u Sahelu, u skladu s deklaracijom donesenom u ožujku u Niameyu (Niger).

U skladu s Akcijskim planom protiv krijumčarenja migranata iz 2015. Komisija je u svibnju 2018. predložila reviziju zakonodavstva kojim je uređen zajednički rad država članica, EU-a i časnika za vezu zaduženih za imigraciju. Tom se revizijom nastoji osigurati bolja suradnja i koordinacija europskog osoblja raspoređenog u trećim zemljama radi rada na migracijama. Početak pregovora Europskog parlamenta i Vijeća očekuje se početkom 2019. pa bi nova pravila trebala stupiti na snagu do kraja svibnja 2019.

U prosincu je Europsko vijeće odobrilo mjere za borbu protiv kriminalnih mreža koje krijumčare migrante, s težištem na kaznenom progonu. Konkretne mjere temelje se na pojačanom međuagencijskom pristupu i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, najboljem mogućem iskorištavanju sinergija između dostupnih alata i maksimalnom iskorištavanju inozemne imovine EU-a. Ključni ciljevi uključuju povećanje operativnih i analitičkih kapaciteta Europskog centra za borbu protiv krijumčarenja migranata, povećanje kapaciteta za sprječavanje internetske komunikacije krijumčara, razvoj partnerstava s trećim zemljama i razmjenu informacija o kriminalnim mrežama.

Razvoj sigurnih i zakonitih putova u Europu

Omogućivanje zakonitih putova za osobe kojima je potrebna zaštita te otvaranje novih kanala za migracije radne snage ključni su dio sveobuhvatnog pristupa EU-a migracijama. Usko su povezani s čvrstom politikom o suzbijanju nezakonitih migracijskih tokova i osiguravanju jače zaštite granica, pojednostavnjenim postupcima azila i učinkovitijim vraćanjem. U govoru o stanju Unije iz rujna predsjednik Juncker ponovio je poziv Komisije da se otvori više zakonitih putova.

Preseljenje

Inicijative EU-a za preseljenje pokazale su da zakoniti i sigurni putovi mogu zamijeniti nesigurne i nezakonite migracije osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Od 2015. zahvaljujući brojnim EU-ovim programima preseljenja više od 48 700 najranjivijih osoba imalo je priliku pronaći utočište u EU-u. To uključuje gotovo 21 000 osoba koje su države članice preselile 2018. u okviru zajedničke obveze da će do kraja listopada 2019. preseliti više od 50 000 osoba kojima je potrebna zaštita, što je dosad najveći EU-ov program preseljenja.

Poticanje migracija utemeljenih na potrebama

Komisija je dala prijedloge za stvaranje privlačnijih putova za migracije radne snage utemeljene na potrebama. Novi sustav plave karte EU-a koji donosi stvarnu dodanu vrijednost u usporedbi s trenutačnom plavom kartom u skladu s prijedlogom Komisije iz 2016. ključan je element stvaranja privlačnoga i konkurentnijega gospodarstva. Do kraja godine znatno je napredovao i rad EU-a na provedbi pilot-projekata o zakonitim migracijama s ključnim afričkim partnerima. Nekoliko će projekata, uz financiranje od 20 milijuna eura, započeti 2019. U okviru tih projekata nezakonite migracije pretvorit će se u sigurne, uredne i dobro vođene zakonite migracije.

Integracija

Rana i učinkovita integracija ključna je u pretvaranju migracija u prednost za migrante i gospodarstvo, kao i koheziju europskog društva. Europska unija nastavila je s provedbom Akcijskog plana za integraciju državljana trećih zemalja donesenog 7. lipnja 2016. Taj plan pruža cjelovit okvir za potporu državama članicama u razvoju i jačanju politika integracije putem financijske pomoći i smjernica o najboljoj praksi. Komisija je poticala pristup s više dionika za veću integraciju migranata na tržište rada i podupirala dionike u integraciji na terenu, uključujući lokalna i regionalna tijela i nevladine organizacije.

Na Europskom forumu o migracijama u ožujku više od 200 dionika razgovaralo je o primjerima uspješne integracije migranata na tržište rada.

Vizna politika

Državljani nekih trećih zemalja moraju imati vizu kada ulaze u schengensko područje. EU je uspostavio zajedničku viznu politiku za kratkotrajne boravke u schengenskom području, koja uključuje zajednički popis zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i popis zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva. Prema zadnjim dostupnim brojkama za 2017., 26 država schengenskog područja izdalo je 14,6 milijuna viza za kratkotrajni boravak.

Komisija je u ožujku predložila reformu zajedničke vizne politike kako bi je prilagodila novim sigurnosnim problemima, izazovima povezanima s migracijama i novim mogućnostima koje nudi tehnološki napredak. Cilj je predloženih izmjena Zakonika o vizama olakšati postupke izdavanja viza za zakonite putnike uz jačanje sigurnosti i ublažavanje rizika od nezakonitih migracija. Do kraja 2018. i Europski parlament i Vijeće donijeli su svoje mandate za međuinstitucijske pregovore. Rasprave suzakonodavaca još su bile u tijeku, s ciljem zaključenja pregovora početkom 2019.

Komisija je u svibnju predložila unapređenje viznog informacijskog sustava kako bi bolje odgovorila na sve veće sigurnosne i migracijske probleme te poboljšala upravljanje vanjskim granicama EU-a. Predloženim će se izmjenama omogućiti temeljitije provjere podnositelja zahtjeva za vizu te zajamčiti veća sigurnost i više informacija, posebice u pogledu dokumenata za dugotrajni boravak koje izdaju države članice. Omogućit će se i potpuna interoperabilnost s drugim bazama podataka na razini EU-a. Krajem 2018. rasprave u Europskom parlamentu i Vijeću bile su pri kraju, s ciljem zaključenja pregovora početkom 2019.

Pregovori o sporazumima EU-a o pojednostavnjenju izdavanja viza s Bjelarusom, Kinom i Tunisom nastavljeni su 2018. U pogledu liberalizacije viznog režima Komisija je u srpnju potvrdila da je Kosovo (ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova) ispunilo sve kriterije kako bi njegovi građani mogli putovati bez vize u schengensko područje.

Europska komisija objavila je Komunikaciju o viznom reciprocitetu u prosincu 2018., u kojoj se opisuju trenutačno stanje i daljnji koraci u pogledu nedostatka reciprociteta sa Sjedinjenim Američkim Državama kao jedinog preostalog takvog slučaja. Državljani Bugarske, Hrvatske, Cipra, Poljske i Rumunjske i dalje trebaju vizu za putovanje u SAD. U Komunikaciji se analizirao napredak u postizanju viznog reciprociteta, a posebice napredak navedenih država članica u ispunjavanju potrebnih zahtjeva iz zakonodavstva Sjedinjenih Američkih Država.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027.

U lipnju 2018. Komisija je predložila strukturu posebnih instrumenata za financiranje upravljanja migracijama i granicama. Uz dodijeljena sredstva za relevantne agencije predloženi resursi iznose 34,9 milijardi eura, što je gotovo trostruko više od trenutačnih 13 milijardi eura (uključujući agencije). U prijedlozima za Fond za azil i migracije te Instrument za upravljanje granicama i vize, kao dio Fonda za integrirano upravljanje granicama, predviđa se mehanizam fleksibilnosti za dodjelu sredstava u skladu s razvojem izazova, potreba i prioriteta.

Susjedstvo Europske unije

Istočno susjedstvo

Na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva 2017. EU i njegovi partneri Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova i Ukrajina ponovno su potvrdili predanost partnerstvu. Tijekom 2018. radilo se na reformama koje su bile usmjerene na gospodarstvo, dobro upravljanje, bolju povezanost i snažnije društvo.

Nakon četiri uzastopne godine izuzetno bliskih odnosa EU-a i Ukrajine u srpnju je održan produktivan sastanak na vrhu na kojem je istaknuto da će EU nastaviti intenzivno podupirati program reformi u toj zemlji. EU je i dalje najveći trgovinski partner Ukrajine i njezin najvažniji izvor pomoći, koja je 2018. prije svega bila namijenjena poticanju vještina potrebnih za zapošljavanje, u okviru reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, i Fondu za energetsku učinkovitost.

Odnosi EU-a i Gruzije, koji su već uređeni ambicioznim Sporazumom o pridruživanju, postali su 2018. još bliskiji. U studenome su u zgradi Berlaymont u Bruxellesu predsjednik Jean-Claude Juncker i drugi članovi Europske komisije održali sastanak s članovima gruzijske vlade na čelu s premijerom Mamukom Bakhtadzeom. EU i Gruzija dogovorili su više od 25 konkretnih mjera koje se odnose na tri glavna područja: gospodarstvo, trgovinu i povezanost; obrazovanje, istraživanje i inovacije; pravosuđe i unutarnju sigurnost. Te će mjere unaprijediti suradnju i donijeti konkretne koristi gruzijskim građanima.

Rusija

Kad je riječ o odnosima EU-a i Rusije, i dalje je najvažnije poštovanje međunarodnog prava. Temelj EU-ove politike prema Rusiji čine sljedeća načela: potpuna potpora neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, potpuna provedba sporazuma iz Minska (paket mjera za trajni mir u Ukrajini koji su potpisali predstavnici Ukrajine, Rusije i separatisti iz „Narodne Republike Donjecka” i „Narodne Republike Luganska”), jačanje odnosa s našim istočnim partnerima, jačanje otpornosti EU-a, potreba za selektivnom suradnjom s Rusijom te spremnost na potporu ruskom civilnom društvu. U 2018. EU je s Rusijom sudjelovao u rješavanju sigurnosnih pitanja povezanih s Iranom i Sirijom. Osim toga, EU je potvrdio politiku nepriznavanja nezakonitog pripojenja Krima te je izrazio duboku zabrinutost zbog eskalacije nasilja u Kerčkim vratima i Azovskom moru i ruskog kršenja međunarodnog prava.

Južno susjedstvo Europske unije

EU je 2018. nastavio surađivati s partnerskim zemljama iz južnog susjedstva u promicanju održive stabilnosti, sigurnosti i rasta u brojnim područjima, posebice na temelju novih prioriteta u okviru europske politike susjedstva s Alžirom, Egiptom, Jordanom i Libanonom. U svibnju su s Tunisom dogovoreni politički prioriteti za razdoblje 2018.–2020. EU podupire socioekonomski razvoj, dobro upravljanje, ljudska prava, sigurnost i borbu protiv temeljnih uzroka nezakonite migracije u svim zemljama regije.

Osim toga, EU je aktivno surađivao s međunarodnim financijskim institucijama i privatnim sektorom u okviru europskog plana za vanjska ulaganja i na uspostavi Europskog fonda za održivi razvoj, koji je osmišljen prema internom planu ulaganja EU-a i uključuje financijsko jamstvo za smanjenje rizika za ulaganja. Taj plan podupire mobilizaciju ulaganja privatnog sektora u mala i srednja poduzeća, žensko poduzetništvo, energetsku i digitalnu infrastrukturu te mnoga druga područja kako bi se pridonijelo lokalnom razvoju. Plan uključuje i tehničku pomoć za jačanje lokalnih institucija i borbu protiv korupcije. Egipat, Jordan, Maroko i Libanon pridružili su se 2018. Alžiru, Izraelu i Tunisu u Partnerstvu za istraživanje i inovacije na mediteranskom području (PRIMA). U okviru PRIMA-e financirat će se istraživanja i ulaganja kako bi se poboljšali održiva poljoprivreda i pristup vodi u regiji koja je pogođena klimatskim promjenama i bilježi rast stanovništva. EU je i dalje poticao regionalnu suradnju preko Unije za Mediteran i Lige arapskih država.

Zapadni Balkan i proširenje

EU je 2018. uvelike poboljšao odnose sa zapadnim Balkanom. Europska komisija u veljači je objavila strategiju za zapadni Balkan za vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu suradnju EU-a s tom regijom. U toj je strategiji potvrđeno da je perspektiva članstva u EU-u glavni pokretač reformi i modernizacije na zapadnom Balkanu. Ona uključuje sveobuhvatan akcijski plan od 57 mjera za razdoblje 2018.–2020. na temelju šest vodećih inicijativa (vladavina prava, sigurnost i migracije, socioekonomski razvoj, povezanost, digitalna agenda, pomirenje i dobrosusjedski odnosi). U tijeku je provedba mjera iz strategije, a neke su već dovršene 2018.

Na sastanku na vrhu u Sofiji u svibnju predsjednik Juncker ponovno je podržao perspektivu članstva. Izjavio je: „Ovaj nam je sastanak na vrhu omogućio dodatno zbližavanje s našim prijateljima sa zapadnog Balkana koji se svakim danom korak po korak približavaju Europskoj uniji – svaki vlastitim tempom i u skladu s vlastitim zaslugama. Čvrsta povezanost s Europskom unijom znači zajedničke vrijednosti i načela, uključujući poštovanje vladavine prava, neovisnosti pravosuđa i slobode izražavanja – jer Europska je unija prije svega zajednica vrijednosti i zakona.”

U Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji EU je pokrenuo programe potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji se već provode u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji. Njima se želi poboljšati sigurnost i kvalitetu hrane te privući stanovništvo u ruralne krajeve.

Crna Gora i Srbija 2018. su nastavile pregovore o pristupanju EU-u. Brzina pregovora ovisi o napretku u pogledu vladavine prava i, kad je riječ o Srbiji, o normalizaciji odnosa s Kosovom (ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova). EU je pozdravio bilateralni dogovor Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije o imenu potonje zemlje te podupire njegovu ratifikaciju. Nakon intenzivnih reformi u Albaniji i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, koje je podupro EU, Komisija je preporučila da se s obje zemlje otvore pristupni pregovori. EU nastavlja podupirati reforme u Bosni i Hercegovini te Kosovu.

Turska

Odnosi EU-a i Turske ostali su narušeni zbog daljnjeg pogoršanja vladavine prava, ljudskih prava i neovisnosti sudstva u Turskoj. Pristupni pregovori zato su zaustavljeni i nije se dalje radilo na modernizaciji carinske unije EU-a i Turske. Međutim, nastavljeni su politički dijalog i suradnja na tehničkoj razini u područjima jakoga zajedničkog interesa kao što su migracije, sigurnost, trgovina, energetika, promet i okoliš.

Odnosi Afrike i Europe

Novi Savez Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta pokrenut u rujnu 2018. dodatno će unaprijediti partnerstvo EU-a s Afrikom. Ta će inicijativa pridonijeti otvaranju radnih mjesta u Africi jer će se njome poduprijeti razvoj obrazovanja i vještina, jačati trgovina i potaknuti ulaganja u strateške gospodarske sektore. U govoru o stanju Unije 2018. predsjednik Juncker rekao je: „Taj savez, kako ga mi zamišljamo, u idućih bi pet godina omogućio otvaranje do 10 milijuna radnih mjesta u Africi. Želimo stvoriti okvir koji bi omogućio više privatnih ulaganja u Africi. Činjenica je da ne krećemo od nule: u okviru fonda za vanjska ulaganja, osnovanog prije dvije godine, mobilizirat će se više od 44 milijarde eura ulaganja u javnom i privatnom sektoru. U već predviđenim i pokrenutim projektima mobilizirat će se 24 milijarde eura.”

Partnerstvo EU-a i Afrike kao partnerstvo ravnopravnih ojačano je u prosincu na forumu na visokoj razini u Beču, na kojem su glavne teme bile inovacije, ulaganja i otvaranje radnih mjesta, obrazovanje te potpora poduzećima i trgovini. U roku od tri mjeseca Savez Afrike i Europe već je provodio prve projekte.

Neke od inicijativa iz Beča uključivale su jamstvo EU-a (instrument za financiranje na temelju podjele rizika NASIRA), prvo takvo jamstvo u okviru EU-ova plana za vanjska ulaganja, koje će s pomoću 75 milijuna eura sredstava EU-a mobilizirati do 750 milijuna eura ulaganja za poduzetnike u supsaharskoj Africi i južnom susjedstvu EU-a. Tako bi se trebalo otvoriti 800 000 radnih mjesta i pomoći onima kojima je obično teško dobiti povoljne kredite kao što su mala i srednja poduzeća, interno raseljene osobe, izbjeglice, povratnici, žene i mladi. Kad je riječ o razmjenama u području obrazovanja, EU je na dobrom putu da ostvari svoj cilj od 35 000 razmjena do 2020.

Samo 2018. Europska unija namijenila je više od 540 milijuna eura reformama poslovne i investicijske klime, čime je znatno premašena obveza Saveza Afrike i Europe da se u razdoblju 2018.–2020. potpora EU-a poveća na 300–350 milijuna eura godišnje.

Europska unija podupire uspostavu kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi te je najavila da će za taj cilj izdvojiti 50 milijuna eura. Prvi je korak napravljen u prosincu kad je s Gospodarskom komisijom Ujedinjenih naroda za Afriku potpisan program vrijedan tri milijuna eura u okviru kojeg bi se trebale izraditi nacionalne provedbene strategije za kontinentalno područje slobodne trgovine.

Ključni je aspekt Saveza Afrike i Europe suradnja zbog koje su na sastanku u Beču osnovane zajedničke radne skupine za ruralnu Afriku, digitalno gospodarstvo, promet i energetiku.

Europski plan za vanjska ulaganja također je uspješan. EU podupire projekte ulaganja u sjevernu i supsaharsku Afriku u okviru svojih regionalnih platformi za ulaganje. Osim toga, podržava i programe ulaganja u važne sektore kao što su energija iz obnovljivih izvora, održiva poljoprivreda, urbana infrastruktura, povezivanje i digitalizacija. U okviru platforme održivog poslovanja za Afriku jača se dijalog afričkog i europskog privatnog sektora. Javno-privatni dijalozi za promicanje održivog poslovanja za Afriku uspostavljeni su u sljedećim afričkim zemljama: Côte d’Ivoireu, Etiopiji, Maroku, Nigeriji, Južnoj Africi, Tanzaniji, Tunisu i Ugandi.

U tijeku su pripreme za slične dijaloge u još 25 afričkih zemalja. Tako će se potaknuti otvaranje pristojnih radnih mjesta, posebice za mlade i žene. Tijekom poslovnog foruma EU-a i Afrike u studenome 2017. pokrenuti su dijalozi u Abidjanu. U okviru te inicijative predsjednik Juncker posjetio je u listopadu 2018. Tunis.

EU je nastavio raditi na izgradnji ravnopravnog partnerstva s Afrikom. Primjeri ojačane suradnje EU-a i Afrike u pitanjima mira i sigurnosti uključuju zajedničke snage skupine G5 Sahel, Memorandum o razumijevanju o miru, sigurnosti i upravljanju između Afričke unije i Europske unije te EU-ovu potporu sigurnosti i pomirenju na Rogu Afrike. Humanitarna pomoć, razvojna suradnja te potpora miru i sigurnosti ostaju važna područja suradnje, a EU je znatno ojačao i gospodarsko partnerstvo s Afrikom. Danas EU i Afrika surađuju kao partneri u novim područjima poput istraživanja i inovacija te u strateškim gospodarskim sektorima poput poljoprivrede, digitalizacije, prometa i energije.

Sjeverna Amerika i Latinska Amerika

Jako i funkcionalno transatlantsko partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama ključan je element sigurnosti i blagostanja u Europi. EU se i dalje zalaže za strateško partnerstvo sa SAD-om koje se temelji na zajedničkim vrijednostima i interesima te spremnosti da se preuzme odgovorna uloga u svjetskim zbivanjima u obostranu korist. EU je prošle godine blisko surađivao s Vladom i Kongresom SAD-a u zajedničkim ciljevima (zapadni Balkan, Ukrajina, Rusija, Sjeverna Koreja, borba protiv terorizma, kibersigurnost i obrana, uključujući NATO). EU se zauzimao za svoje vrijednosti, načela i interese ako su bili dovedeni u pitanje.

U srpnju su nakon sastanka predsjednika Junckera i predsjednika Trumpa EU i SAD dali zajedničku izjavu u kojoj su se obvezali da će zajednički raditi na postizanju nultih carinskih stopa, nultih necarinskih prepreka i nultih subvencija na neautomobilsku industrijsku robu. Dogovorili su se da će raditi na smanjenju prepreka i povećanju trgovine uslugama, kemikalijama, farmaceutskim i medicinskim proizvodima te sojom. Dvije strane složile su se i da će jačati stratešku suradnju u području energije.

EU je zahvaljujući Sporazumu o strateškom partnerstvu ojačao odnos s Kanadom. EU i Kanada nastavljaju blisko surađivati u područjima kao što su sigurnost, obrana i rodna ravnopravnost.

Suradnja EU-a s Latinskom Amerikom i karipskim državama bila je usmjerena na modernizaciju sporazuma o pridruživanju s Mercosurom, Meksikom i Čileom. Sporazumom s Havanom iz 2018. počelo je novo doba suradnje EU-a i Kube. EU i dalje podupire provedbu mirovnog sporazuma u Kolumbiji.

Azija i Pacifik

EU je 2018. učvrstio gospodarsku diplomaciju i povećao svoj doprinos sigurnosti u Aziji, među ostalim tako što je nastojao smanjiti tenzije na Korejskom poluotoku. Radio je na strategiji za povezivanje Europe i Azije u čijem su središtu borba protiv klimatskih promjena i regionalna suradnja. EU je donio novu strategiju za Indiju i ratificirao Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Filipina kako bi maksimalno izgradio odnose s tim zemljama. S Tajlandom je pokrenuo dijalog o radu radi promicanja dostojnih uvjeta rada.

EU i Kina nastavljaju suradnju u području klimatskih promjena i zajedničkih sigurnosnih interesa kao što su nuklearni sporazum s Iranom, Afganistan i Korejski poluotok. Istodobno, EU je osigurao veći reciprocitet u gospodarskim odnosima te u području znanosti i tehnologije. Surađivao je s Kinom u pitanjima infrastrukture i usklađivanju ulaganja sa strateškim mrežama EU-a te promicao transparentnost i gospodarsku i socijalnu održivost. Zalagao se za bliskiju suradnju kad je riječ o ciljevima održivog razvoja, rješavanju sporova, međunarodnim propisima i poštovanju ljudskih prava.

Prethodna godina bila je Godina turizma između EU-a i Kine i time jedinstvena prilika da se na obje strane povećaju ulaganja i broj posjetitelja. Cilj je bio promicati manje poznate destinacije, poboljšati putnička i turistička iskustva te stvoriti prilike za intenzivniju gospodarsku suradnju. Tijekom godine provedeno je i održano više od 150 inicijativa i događaja.

U Bruxellesu je 18. i 19. listopada 2018. održan 12. sastanak na vrhu Azije i Europe na kojem su se okupili 51 čelnik europskih i azijskih zemalja, predstavnici EU-a i glavni tajnik Udruženja zemalja jugoistočne Azije.

Bliski istok

EU i dalje aktivno sudjeluje u rješavanju aktualne krize i konflikata u regiji. Konkretno, u kontekstu stabilizacijskog procesa podržao je više inicijativa: mirovne procese pod vodstvom UN-a u Siriji i Jemenu, proces stabilizacije u Iraku i pronalazak dvodržavnog rješenja za sukob između Izraela i Palestine.

Sirija

U travnju 2018. održana je konferencija pod nazivom „Potpora budućnosti Sirije i regije”, na kojoj je međunarodna zajednica ponovno potvrdila i učvrstila svoje političke, humanitarne i financijske obveze prema sirijskom narodu. EU je donio Strategiju EU-a za Irak radi potpore oporavku te zemlje nakon borbe protiv Da’esha.

Jemen

U Jemenu EU je nastavio podupirati proces pod vodstvom UN-a i posebnog izaslanika UN-a Martina Griffithsa, a pružao je potporu i krizom pogođenom stanovništvu.

Izrael, okupirano palestinsko područje i mirovni proces na Bliskom istoku

EU i dalje čvrsto podupire rješavanje sukoba između Izraela i Palestine te dvodržavno rješenje. Susannu Terstal imenovao je novom posebnom predstavnicom EU-a za bliskoistočni mirovni proces. Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku EU je dodijelio dodatnih 40 milijuna eura potpore za obrazovanje 500 000 djece izbjeglica iz Palestine, zdravstvenu skrb više od 3,5 milijuna pacijenata i pomoć za više od 250 000 ranjivih palestinskih izbjeglica pa je ukupni doprinos 2018. iznosio 146 milijuna eura.

Iran

U 2018. EU je nastavio podupirati provedbu nuklearnog sporazuma s Iranom, koji smatra temeljem globalnog režima neširenja nuklearnog oružja i ključnim sigurnosnim interesom za EU, regiju i svijet. Izrazio je duboko žaljenje zbog povlačenja SAD-a i ponovnog uvođenja sankcija. EU je pozvao Iran da i dalje u potpunosti izvršava svoje obveze povezane s nuklearnim pitanjem, a poštovanje tih obveza potvrđeno je nizom izvješća Međunarodne agencije za atomsku energiju. Usto je nastavio razvijati odnose s Iranom, osobito u području trgovine i ulaganja, energetike, okoliša, obrazovanja, istraživanja, civilne nuklearne suradnje, humanitarne pomoći i ljudskih prava. Kako bi potaknuo suzdržanost i konstruktivnu suradnju u regiji, EU s Iranom aktivno surađuje i u osjetljivim područjima kao što su regionalna pitanja, balistički projektili i ljudska prava.

Sigurnost i obrana

S obzirom na to da je budućnost nepredvidljiva, Europa mora preuzeti veću odgovornost za svoju unutarnju i vanjsku sigurnost. Europska obrana nužna je ne samo za sigurnost Europe, nego i za mir i sigurnost na globalnoj razini.

U ožujku je potpisan prvi sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru pripremnog djelovanja za istraživanje u području obrane. Za projekt Ocean 2020., prvi transeuropski projekt vojnog istraživanja, dodijeljeno je 35 milijuna eura. Istodobno je postignut velik napredak u okviru stalne strukturirane suradnje u području obrane, koju je Vijeće uspostavilo u prosincu 2017. Tijekom godine pokrenuta su 34 multinacionalna projekta suradnje u području obrane, koji su među ostalim povezani s vojnim osposobljavanjem i vježbama, vojnim kapacitetima na kopnu, u zraku i na moru te sve važnijim područjem kiberobrane. U ožujku 2018. predstavljen je akcijski plan EU-a za poboljšanje vojne mobilnosti, jedna od inicijativa u području obrane. EU je u srpnju donio Europski program industrijskog razvoja u području obrane za razdoblje 2019.–2020. i predložio 13 milijardi eura vrijedan proračun Europskog fonda za obranu za sljedeće dugoročno razdoblje (2021.–2027.) kako bi povećao svoj doprinos sigurnosti i obrani.

EU je 2018. u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) proveo šest vojnih i deset civilnih misija i operacija izvan svojih granica. Za izgradnju snažnih, otpornih i uključivih državnih institucija potrebno je ulagati u razvoj profesionalnih policajaca, sudaca, liječnika i školskih djelatnika, ali i u pouzdanu vojsku pod demokratskim nadzorom, bez obzira na to je li riječ o Afganistanu, Sahelu ili Iraku. EU je stoga u lipnju predložio uspostavu Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi lakše financirao svoje misije i operacije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike te podržao europske partnere. Ministri iz EU-a u studenome su sklopili pakt za civilni ZSOP koji bi trebao dovesti do povećanja sposobnosti, djelotvornosti i povezanosti civilnog ZSOP-a.

Vojne misije tek su jedan od načina na koji se EU nosi s današnjim zahtjevnim sigurnosnim okruženjem. Države članice 2018. su prepoznale da su civilne misije ZSOP-a ključne za rješavanje sigurnosnih problema kao što su organizirani kriminal, terorizam i hibridne prijetnje. Odlučile su dodatno ojačati civilnu dimenziju zajedničke sigurnosne i obrambene politike u obliku pakta za civilni ZSOP.

Suzbijanje i borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma

Prošle su godine jedan od prioriteta EU-a bili borba protiv terorizma i suzbijanje nasilnog ekstremizma, što je u skladu s Globalnom strategijom UN-a za borbu protiv terorizma i Akcijskim planom UN-a za sprečavanje nasilnog ekstremizma. EU je produbio dijalog o borbi protiv terorizma s Turskom te sa zemljama zapadnog Balkana, Bliskog istoka i sjeverne Afrike kao i s važnim međunarodnim organizacijama.

Migracije

EU nastavlja suradnju s državama članicama i međunarodnim partnerima kako bi se spasili životi, pružila zaštita, osigurali sigurni i zakoniti migracijski putovi te uklonili temeljni uzroci migracija. Intenzivnije se borio protiv kriminalnih mreža koje često iskorištavaju očaj ljudi i bave se krijumčarenjem i trgovinom ljudima. Prošle su godine doneseni Globalni sporazum Ujedinjenih naroda o migracijama i Globalni sporazum za izbjeglice.

Rezultati EU-ovih zalaganja su: siguran povratak kući za 33 000 migranata blokiranih u Libiji, 80 % manje dolazaka preko srednjosredozemne rute i uspostava evakuacijskog kanala u Nigeru za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita. Od studenoga 2017. evakuirano je 2 105 ranjivih izbjeglica i tražitelja azila. Iz Kriznog uzajamnog fonda za Afriku izdvajalo se za borbu protiv temeljnih uzroka nestabilnosti, prisilnog raseljavanja i nezakonitih migracija te za upravljanje migracijama.

Odgovor na humanitarne krize i hitne situacije

Sukob u Siriji uzrokovao je nezamislivu patnju milijuna osoba. Od početka sukoba 2011. EU pruža životno važnu pomoć civilima u Siriji i susjednim zemljama. Za projekte humanitarne pomoći u Siriji, Jordanu, Libanonu, Egiptu i Turskoj 2018. je izdvojio ukupno 311 milijuna eura.

Međunarodni sukobi mogu se riješiti jedino putem snažnog multilateralnog sustava. Gotovo polovina EU-ovih sredstava za humanitarnu pomoć 2018. je dodijeljena organizacijama UN-a, prvenstveno Svjetskom programu za hranu, dvjema agencijama UN-a za izbjeglice i migracije, Unicefu i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Velik dio humanitarne pomoći, u iznosu od 100 milijuna eura, izdvojen je za projekte povezane s obrazovanjem.

Europska unija 2018. je 10 puta aktivirala svoj mehanizam za civilnu zaštitu nakon iznenadnih katastrofa u Latinskoj Americi, Africi i Aziji. Primjerice, kad je krajem rujna Indoneziju pogodio niz potresa i cunamija, Europska komisija koordinirala je transport skloništa, generatora i jedinica za pročišćavanje vode iz osam država članica EU-a.

Ljudska prava

EU je nastavio braniti i promicati ljudska prava, što je posebice važno u vrijeme kad su ta prava u mnogim dijelovima svijeta ugrožena. Dostojno je obilježio i 70. obljetnicu Opće deklaracije o ljudskim pravima. Na općem zasjedanju UN-a pokrenuta je inicijativa „Dobri primjeri u području ljudskih prava” koja okuplja niz zemalja i čiji je cilj podijeliti primjere dobre prakse u tom području.

Ravnopravnost žena i muškaraca jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a i prioritet njegovih europskih i međunarodnih politika. EU podupire program UN-a za žene, mir i sigurnost. Radi i na provedbi akcijskog plana utvrđenog u radnom dokumentu „Rodna ravnopravnost i jačanje položaja žena: vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016.–2020. do preobrazbe života djevojčica i žena”.
Proveo je misije promatranja izbora u Gambiji, Kosovu (ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova), Libanonu, Tunisu i Hondurasu.

Sankcije EU-a

Sankcije, često zvane i „restriktivne mjere”, jedan su od instrumenata EU-a za promicanje ciljeva zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mira, demokracije te poštovanja vladavine prava, ljudskih prava i međunarodnog prava. One su dio širega sveobuhvatnoga političkog pristupa koji obuhvaća politički dijalog i komplementarne aktivnosti. Sankcije EU-a nisu kaznene mjere, a uvode se kako bi ciljana zemlja, subjekti ili pojedinci promijenili svoju politiku ili djelovanje. Mapa sankcija EU-a dostupna je na https://ec.europa.eu/fpi/what-we-do/sanctions_en

Suradnja s međunarodnim partnerima

EU mora preuzeti stratešku odgovornost da djeluje samostalno kad je to potrebno, odnosno u suradnji s partnerima kad je to moguće. Zbog toga je jačao suradnju s međunarodnim partnerima kao što su NATO i Ujedinjeni narodi.

Ujedinjeni narodi

EU smatra da je za stabilan i siguran svijet potreban međunarodni poredak utemeljen na pravilima u čijem su središtu Ujedinjeni narodi. Na općem zasjedanju UN-a 2018. delegacija EU-a (predvođena predsjednikom Donaldom Tuskom i predsjednikom Jean-Claudeom Junckerom) dogovorila je obnavljanje strateškog partnerstva s UN-om i utvrdila obvezu jačanja razvojne suradnje. EU je podržao reforme koje je predložio glavni tajnik UN-a António Guterres za prilagodbu UN-a izazovima 21. stoljeća. Intenzivnije se surađivalo na uspostavi mira i sigurnosti, osobito sa Srednjoafričkom Republikom, Malijem, Sahelom, Libijom i Somalijom.

Snažnije partnerstvo EU-a i NATO-a

Suradnja EU-a i NATO-a temeljni je stup EU-ova rada na jačanju europske sigurnosti i obrane u okviru Globalne strategije EU-a.

U raznim se područjima trenutačno provode ukupno 74 aktivnosti, a u trećem izvješću o napretku iz 2018. kao pozitivni aspekti istaknuti su brz napredak i dodana vrijednost suradnje EU-a i NATO-a. Osim toga, EU i NATO proveli su koordiniranu i paralelnu vježbu, kojoj je cilj bio ojačati sposobnost EU-a za reagiranje na složenu krizu hibridne prirode te produbiti interakciju organizacija u kontekstu svijesti o situaciji, odgovora na kiberkrizu i strateške komunikacije u kriznim situacijama.

Europska unija u G-7 i G-20

Europska unija punopravni je član skupina G-7 i G-20. U okviru tih foruma bori se za očuvanje međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, koji trenutačno uvelike narušavaju pitanja trgovine, sigurnosti, klimatskih promjena i ljudskih prava. Čelnici skupine G-7 u lipnju su se sastali u Kanadi i deklaracijom obvezali na borbu protiv trgovinskog protekcionizma i modernizaciju Svjetske trgovinske organizacije te pozvali Rusiju da okonča svoje djelovanje kojim narušava demokratske sustave i prestane podupirati sirijski režim. Pozvali su i na nuklearno razoružavanje Korejskog poluotoka i Irana. Također su se obvezali da će surađivati na ostvarenju uključivog rasta i rodne ravnopravnosti, a EU je potvrdio da će predano raditi na provedbi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Čelnici skupine G-20 na sastanku u Buenos Airesu objavili su deklaraciju o postizanju konsenzusa za pravedan i održiv razvoj. Ponovno su potvrdili da će surađivati u uspostavi kvalitetnijega međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i podržali reforme koje su potrebne za bolje funkcioniranje WTO-a.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027.

EU je najveći pružatelj razvojne pomoći, glavni trgovinski partner i glavni strani ulagač za većinu zemalja u svijetu. U dugoročnom proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. još će više povećati izdvajanja za razvojnu i humanitarnu pomoć. Kao Unija koja promiče mir i stabilnost te koja širi svoje vrijednosti i pravila, nailazi na brojne izazove, ali i prilike u sve složenijem i povezanijem svijetu. Blagostanje i mir u susjedstvu EU-a pozitivno se odražavaju i na njegovo vlastito blagostanje. Komisija predlaže da se u okviru sljedećega dugoročnog proračuna ulaganja u vanjsko djelovanje povećaju za 26 % i iznose 123 milijarde eura. Osim toga, predlaže i veliko restrukturiranje instrumenata EU-a za vanjsko djelovanje radi veće koherentnosti, djelotvornije suradnje, pojednostavnjenja procesa i primjene ekonomije razmjera.

Prošle je godine uspostavljen Europski fond za obranu kako bi se državama članicama pomoglo da učinkovitije troše novac poreznih obveznika, smanje dvostruke rashode i postignu bolju vrijednost za novac. U okviru Fonda koordinirat će se i povećavati nacionalna ulaganja u istraživanja u području obrane te u razvoj obrambene opreme i tehnologije. Njegova sredstva usmjeravaju se u dva glavna područja: istraživanja i razvoj. Istraživanja će se provoditi prvenstveno u područjima elektronike, metamaterijala, kriptiranog softvera i robotike, dok će razvoj biti usmjeren na obrambenu opremu i tehnologiju, primjerice razvoj tehnologije dronova ili satelitske komunikacije radi smanjenja troškova.

Sigurnosne prijetnje prelaze granice i sve više poprimaju međunarodne razmjere. Zbog njihove složene prirode nijedna se država članica s njima ne može niti mora suočiti sama. Države članice odgovorne su za zaštitu Europljana, a proračun EU-a ih u tome mora poduprijeti. Prema prijedlozima Komisije Vijeću i Parlamentu proračun EU-a za sigurnost i obranu iznosit će oko 19,5 milijardi eura (13 milijardi eura za Europski fond za obranu i 6,5 milijardi eura za vojnu mobilnost u okviru Instrumenta za povezivanje Europe). Usto, Visoki predstavnik uz podršku Komisije predlaže Vijeću da izvan proračuna EU-a bude dostupno dodatnih 10,5 milijardi eura za Europski instrument mirovne pomoći. Ukupni proračun za sigurnost i obranu za razdoblje 2021.–2027. stoga bi trebao biti veći od 30 milijardi eura.

Budućnost Europe

U govoru o stanju Unije 2016. predsjednik Juncker pokrenuo je postupak promišljanja o budućnosti Europe i EU-a s 27 država članica. Čelnici EU-a donijeli su dvije važne izjave o budućim koracima: u Bratislavi u rujnu 2016. te u Rimu u ožujku 2017. Osim toga, Komisija je zajedno s Europskim parlamentom i državama članicama pozvala građane da doprinesu raspravi o budućnosti Europe sudjelovanjem u dijalozima s građanima i u internetskim savjetovanjima koja su osmislili sami građani.

Europska komisija objavila je u ožujku 2017. Bijelu knjigu o budućnosti Europe, u kojoj je predstavila pet scenarija za razvoj Unije. Nakon toga objavila je pet dokumenata za razmatranje o pitanjima koja će najviše utjecati na budućnost EU-a. U svojem govoru o stanju Unije 2017. predsjednik Juncker predložio je Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju.

Na temelju tog plana nacionalni čelnici dogovorili su se o programu čelnika, popisu najvažnijih problema i izazova za koje treba iznaći rješenja prije europskih izbora u svibnju 2019. Komisija je znatno uznapredovala u tome, donijevši sve prijedloge koje su čelnici EU-a zatražili u Bratislavi i Rimu i iznoseći ambiciozne prijedloge u području migracija, ekonomske i monetarne unije, institucijskih pitanja, oporezivanja u digitalnom gospodarstvu, digitalnih pitanja, istraživanja i inovacija te obrazovanja i kulture.

Komisija je u veljači 2018. predložila paket mogućnosti za učinkovitiji rad EU-a, u koji je uključeno potvrđivanje i poboljšanje sustava s vodećim kandidatima za predsjednika Europske komisije (Spitzenkandidaten). Pozvala je i na veću transparentnost veza između europskih političkih stranaka i nacionalnih i regionalnih stranaka članica kako bi glasači znali kako njihov glas utječe na odluke u Europi. Kako bi se osiguralo da europski izbori budu slobodni i pošteni, Komisija je u rujnu 2018. predstavila dodatne mjere za zaštitu demokratskih procesa od manipulacije trećih zemalja ili privatnih interesa, koja se provodi, primjerice, upotrebom nezakonito dobivenih osobnih podataka.

U rujnu 2018. čelnici su se dogovorili o mjerama za unutarnju sigurnost, a u prosincu o mjerama koje se odnose na ekonomsku i monetarnu uniju.

Put do Sibiua

U Planu za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju predsjednik Juncker predložio je poseban sastanak čelnika u rumunjskom gradu Sibiuu na kojem bi se raspravilo o strateškim pitanjima o budućnosti Unije. Na neformalnom sastanku koji će se održati 9. svibnja 2019. nacionalni čelnici dobit će priliku poslati poruku nade, jedinstva i odlučnosti te podsjetiti na naše zajedničke vrijednosti. Bit će to prilika i za obilježavanje dovršetka procesa promišljanja o budućnosti Europe i potvrđivanje predanosti Unije rješavanju pitanja koja su zaista važna građanima. Čelnici bi na tom sastanku, koji će se održati šest tjedana nakon predviđenog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a i dva tjedna prije izbora za Europski parlament, trebali razmotriti novi strateški program u kojem će se utvrditi prioriteti i smjernice za rad Europske unije u sljedećih pet godina.

U govoru o stanju Unije 2018. predsjednik Juncker ponovio je svoju predanost stvaranju ujedinjenije, snažnije i demokratskije Europe. Na putu prema Sibiuu nekoliko je ključnih etapa i inicijativa za ostvarenje deset političkih prioriteta Komisije, a potrebno je dovršiti i ključne prijedloge za budućnost koji ih dopunjuju. Tri su prioriteta za tri institucije – Europski parlament, Vijeće i Komisiju – koje mogu ostvariti taj cilj:

• ispuniti dogovore i obećanja donošenjem zakonodavnih prijedloga koji su još u postupku;
• prevladati preostale velike izazove, uključujući završetak rada u području migracija, ojačati ekonomsku i monetarnu uniju i ublažiti sve veće napetosti u globalnom trgovinskom sustavu; i
• osigurati Europskoj uniji perspektivu za budućnost. Komisija je s tim u vidu u svibnju predstavila prijedlog sljedećeg dugoročnog proračuna Unije s 27 država članica (2021.–2027.). Kako bi Uniji omogućila da bude učinkovit i suveren globalni akter, Komisija je u rujnu predložila širu primjenu glasovanja kvalificiranom većinom u određenim područjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a. Jačanje mehanizma za zaštitu i obranu vladavine prava u svim državama članicama još je jedna od inicijativa koje Uniji osiguravaju perspektivu za budućnost.

Plan EU-a za 2019. može se sažeti u tri riječi: rezultati, sudbina i demokracija.

Komisija i predsjednik Juncker bit će usredotočeni na rezultate sve do posljednjeg dana svojeg mandata. Izneseni su svi prijedlozi koji se temelje na 10 prioriteta Junckerove Komisije, ali u sljedećih nekoliko mjeseci treba donijeti još 241 prijedlog. Kolegij će nastojati osigurati da suzakonodavci donesu što veći broj tih prijedloga kako bi građani osjetili stvarno poboljšanje u svakodnevnom životu.

Godina 2019. bit će godina u kojoj Europa mora uzeti svoju sudbinu u svoje ruke, na što je predsjednik Juncker pozvao u svojem posljednjem govoru o stanju Unije. Na tom posebnom sastanku 9. svibnja u Sibiuu 27 čelnika otvorit će novo poglavlje na putu prema snažnijoj, ujedinjenijoj i demokratskijoj Europi.

Samo dva tjedna kasnije Europljani će sudjelovati u drugim najvećim izborima na svijetu, manjima samo od općih izbora u Indiji. Demokracija i europski izbori omogućit će građanima da iznesu svoje mišljenje o tome kakvu Unije žele, a strankama iz cijelog političkog spektra da iznesu svoje ideje za budućnost.

Europski parlament

Tijekom 2018. Europski parlament raspravljao je o brojnim političkim temama te donio zakonodavstvo u brojnim područjima, od sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, omogućivanja državama članicama da bolje nadziru tko prelazi vanjske granice, osnivanja novih snaga solidarnosti kako bi se mladima pomoglo da volontiraju u projektima u svojoj zemlji ili u inozemstvu pa do poticanja razvoja ekološki održivog „kružnog” gospodarstva i smanjivanja emisija stakleničkih plinova. Odobrio je modernizaciju europskih alata za borbu protiv nepoštene trgovačke prakse zemalja iz cijelog svijeta i donio zakonodavstvo koje pravila za radnike upućene na rad u drugu zemlju EU-a čini pravednijima i djelotvornijima.

Europsko vijeće

Na neformalnom sastanku Europskog vijeća u veljači raspravljalo se o institucijskim pitanjima koja uključuju sastav Europskog parlamenta, transnacionalne liste te imenovanja, uključujući imenovanja vodećih kandidata za mjesto predsjednika Europske komisije. Osim toga, čelnici su održali raspravu o političkim prioritetima sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a (2021.–2027.).

Središnje teme sastanka Europskog vijeća u ožujku bile su gospodarstvo (posebice strategije jedinstvenog tržišta), trgovina, socijalna pitanja te pripreme za sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u svibnju. U kontekstu programa čelnika raspravljalo se i o digitalnom oporezivanju i vanjskim odnosima. Europsko vijeće (u sastavu s 27 država članica na temelju članka 50.) donijelo je smjernice o budućim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom. Na sastanku na vrhu država europodručja čelnici su razmijenili mišljenja o svim elementima ekonomske i monetarne unije osim o bankovnoj uniji i Europskom stabilizacijskom mehanizmu.

Čelnici EU-a sastali su se u svibnju u Sofiji u povodu sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana. Prije sastanka čelnici su održali radnu večeru u kontekstu programa čelnika na kojoj se raspravljalo o izazovima digitalizacije te istraživanju i inovacijama.

U lipnju je glavna tema rasprave čelnika bila migracija. Na dnevnom redu bili su i sigurnost i obrana, sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021.–2027.), trgovina, europski semestar, digitalno oporezivanje te inovacije i digitalna Europa. Na sastanku na vrhu država europodručja čelnici su raspravljali o dovršetku bankovne unije i o budućoj ulozi Europskog stabilizacijskog mehanizma. Europsko vijeće (u sastavu s 27 država članica iz članka 50.) razmotrilo je napredak u pregovorima o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz EU-a te istaknulo nedostatak bitnog napretka u pogledu nacrta sporazuma o povlačenju kao i budućih odnosa od sastanka Europskog vijeća u ožujku.

Na neformalnom sastanku u Salzburgu u rujnu čelnici su raspravljali o pregovorima na temelju članka 50., a tema je bila i unutarnja sigurnost, u okviru programa čelnika. Osvrnuli su se i na provedbu lipanjskih zaključaka Europskog vijeća o migraciji.

U listopadu su čelnici nastavili raspravu o unutarnjoj sigurnosti i migracijama s neformalnog sastanka u rujnu. U okviru vanjskih odnosa čelnici su razmatrali odnose EU-a i Afrike, sastanak na vrhu EU-a i Arapske lige zakazan za veljaču 2019., Program održivog razvoja do 2030. i pripreme za konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Katowicama u Poljskoj. Čelnici su raspravljali i o pregovorima na temelju članka 50., kao i o pitanjima ekonomske i monetarne unije.

U studenome je održano izvanredno Europsko vijeće (članak 50.) kako bi čelnici država EU-27 mogli potvrditi nacrt sporazuma o povlačenju i odobriti političku izjavu kojom se uspostavlja okvir za buduće odnose EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

U prosincu je Europsko vijeće raspravljalo o sljedećem dugoročnom proračunu, migracijama, jedinstvenom tržištu, klimatskim promjenama, sigurnosti i obrani, dezinformiranju, borbi protiv rasizma i ksenofobije, dijalozima i savjetovanjima s građanima te pripremama za strateški program. U okviru vanjskih odnosa čelnici su razmotrili pripreme za sastanak na vrhu EU-a i Arapske lige, odnose s Rusijom i Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana. Održan je i sastanak Europskog vijeća (članak 50.), kao i sastanak na vrhu država europodručja na kojem su glavne teme rasprave bili proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost za europodručje te jačanje međunarodne uloge eura.

Vijeće Europske unije

Bugarska i Austrija preuzele su 2018. šestomjesečna predsjedanja Vijećem Europske unije. U prvoj polovini 2018. Bugarska se usredotočila na migracije, sigurnost, digitalnu ekonomiju, zapadni Balkan te ekonomsku i socijalnu koheziju. U drugoj polovini godine glavne su teme austrijskog predsjedništva bile migracije, unutarnja sigurnost, supsidijarnost i digitalizacija.

Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija

Tijekom 2018. Europski gospodarski i socijalni odbor aktivno je sudjelovao u raspravama o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021.–2027., a u rujnu je održao plenarnu sjednicu uz sudjelovanje povjerenika Günthera Oettingera, nadležnog za proračun i resurse. Sudjelovao je i u raspravi o europskoj građanskoj inicijativi. Odbor je u svibnju održao komemorativno plenarno zasjedanje kako bi proslavio svoju 60. obljetnicu. Usto je bio domaćin Dana civilnog društva, godišnje manifestacije čije su glavne teme bile građanstvo, demokracija i kultura u digitaliziranoj Europi.

U prvoj polovini 2018. Europski odbor regija sudjelovao je u radu Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, dajući svoje prijedloge o pitanjima koja su bitna lokalnim i regionalnim tijelima. Odbor je nastavio održavati niz javnih tribina i dijaloga s građanima o budućnosti Europe, na temelju kojih je doneseno mišljenje o budućnosti Europe i obnovljena podrška Savezu za koheziju, savezu onih koji vjeruju da kohezijska politika EU-a mora i dalje biti jedan od temelja budućnosti EU-a. Odbor je u studenome bio domaćin devetoj Europskoj konferenciji o javnoj komunikaciji, posvećenoj kampanji za Europu u okviru priprema za europske izbore 2019.

Dovršetak agende za bolju regulativu

Program rada Komisije za 2019.

Europska komisija predstavila je u listopadu svoj program rada za 2019. U njemu su utvrđena tri glavna prioriteta za narednu godinu: postizanje brzog dogovora sa suzakonodavcima o tekućim zakonodavnim prijedlozima kako bi se postigli rezultati u okviru deset političkih prioriteta, donošenje ograničenog broja novih inicijativa kao odgovora na preostale izazove te, u okviru programa za sastanak na vrhu u Sibiuu 9. svibnja 2019., predstavljanje nekoliko inicijativa s perspektivom buduće Unije s 27 država članica, kojima se učvršćuju temelji za snažnu, ujedinjenu i suverenu Europu. Nove inicijative obuhvaćaju područja kao što su migracije, jačanje ekonomske i monetarne unije, ublažavanje napetosti u globalnom trgovinskom sustavu, prevladavanje izazova u pogledu vladavine prava te dovršetak sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz EU-a.

Radna skupina za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”

Radna skupina za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” osnovana je 2017. kako bi dala preporuke za bolju primjenu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, utvrdila područja politika u kojima bi se djelovanje moglo ponovno delegirati ili u potpunosti prepustiti zemljama EU-a te pronašla načine za veću uključenost regionalnih i lokalnih tijela u donošenje i provedbu politika na razini EU-a. Skupinom, u koju su uključeni predstavnici nacionalnih parlamenata i Odbora regija, predsjedao je Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Komisije. Europski parlament pozvan je da imenuje svoje predstavnike, ali je odlučio da to neće učiniti.

Radna skupina objavila je 10. srpnja svoje završno izvješće. U njemu je zaključeno da je potreban nov način rada u području supsidijarnosti i proporcionalnosti kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima i nacionalnim parlamentima omogućio učinkovitiji doprinos donošenju politika i oblikovanju novog zakonodavstva na razini EU-a. Prema predloženom novom pristupu supsidijarnost i proporcionalnost dosljednije bi se ocjenjivale na svim razinama vlasti, na temelju modela „tablice” slične kontrolnom popisu za supsidijarnost i proporcionalnost. Radna skupina nije odredila područja nadležnosti ni područja politika koje bi trebalo potpuno ili djelomično prenijeti na države članice.

Komisija je na temelju izvješća radne skupine 23. listopada objavila Komunikaciju „Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti: Jačanje njihove uloge u donošenju politika EU-a”. Komisija namjerava, kao dio analize agende za bolju regulativu koju trenutačno provodi, provesti velik broj mjera iz Komunikacije, o čemu će izvijestiti u proljeće 2019.

Rad na pojednostavnjenju zakonodavstva

U skladu s obvezama iz Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva Komisija je u studenome predstavila godišnje istraživanje mjera koje je Unija 2018. poduzela za pojednostavnjenje zakonodavstva kako se ne bi donosili prekomjerni propisi i kako bi se smanjilo regulatorno opterećenje. To se odvija u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa, kojim se nastoje utvrditi mogućnosti za pojednostavnjenje zakonodavstva i smanjenje nepotrebnih troškova. Svaki put kad predlaže reviziju postojećeg zakonodavstva, Komisija provjerava može li se ono pojednostavniti i mogu li se izbjeći eventualni nepotrebni troškovi. U istraživanju je utvrđeno da je u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) ova Komisija iznijela više od 150 inicijativa usmjerenih na pojednostavnjenje zakonodavstva i smanjivanje opterećenja. Nedavni je primjer prijedlog izmjene postojećih pravila o PDV-u, koji bi troškove usklađivanja za mala poduzeća trebao smanjiti za 11,9 milijardi eura godišnje, na 56,1 milijardu eura godišnje, što je smanjenje za 18 % u odnosu na sadašnje stanje.

To se nastojanje temelji na radu platforme REFIT (koja se sastoji od dionika i skupine predstavnika vlada), koja je 2018. izdala 31 mišljenje. U tim se mišljenjima Komisiji preporučuje da poduzme mjere u područjima koja građanima i poduzećima predstavljaju posebno veliko opterećenje.

Druge velike inicijative za pojednostavnjenje provedene su 2018. u kontekstu sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a (2021.–2027.). U novim programima korisnici će se lakše prijavljivati za financiranje sredstvima EU-a i moći će bolje iskoristiti njegove prednosti.

Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva

Europski parlament, Vijeće i Europska komisija dogovorili su 2016. i 2017. dvije zajedničke izjave o zakonodavnim prioritetima EU-a. Istaknuli su 89 inicijativa kojima je trebalo dati prednost u zakonodavnom postupku. To predstavlja zajedničku obvezu triju institucija da postignu znatan napredak i, ako bude moguće, dovrše taj posao prije europskih izbora u svibnju 2019.

Do prve polovine 2018. Europska komisija donijela je sve inicijative najavljene u zajedničkim izjavama o zakonodavnim prioritetima. Od 89 inicijativa iz zajedničke izjave, Europski parlament i Vijeće postigli su do kraja 2018. politički dogovor ili dovršili donošenje u 61 slučaju. Od ukupno 28 inicijativa na kojima se još radi, kod sedam postoje dobri izgledi za postizanje dogovora do svibnja 2019. Uz snažnu političku volju suzakonodavaca, do svibnja 2019. mogao bi se postići dogovor i o preostaloj 21 inicijativi.

Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva unio je više transparentnosti, odgovornosti i pravne jasnoće u postojeći sustav provedbenih akata (komitologija) i delegiranih akata. Europska komisija nastavila je 2018. pregovore s Parlamentom i Vijećem o kriterijima za odabir između provedbenih i delegiranih akata i o usklađivanju postojećeg zakonodavstva sa sustavom koji je uveden Ugovorom iz Lisabona, što su dvije obveze iz Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva. U tijeku su i pregovori o daljnjim poboljšanjima sustava komitologije. Ti se pregovori vode radi povećanja pravne stabilnosti i smanjivanja nesuglasica u pregovorima o zakonodavstvu. Novi registar delegiranih akata, prvi uistinu međuinstitucijski alat za izradu zakonodavstva, dostupan je na internetu od 12. prosinca 2017.

Praćenje primjene prava EU-a

Stvarna primjena prava ključna je kako bi pravo EU-a koristilo građanima i poduzećima. Međutim, koliko god se pažnje posveti izradi i pripremi nekog pravila, ono je djelotvorno samo onoliko koliko se provodi. Komisija stoga vodi računa ne samo o predlaganju novog zakonodavstva nego i o osiguravanju njegove pravilne primjene i provedbe.

U godišnjem izvješću za 2017., objavljenom 12. srpnja 2018., zabilježeno je blago (za 5,91 %) smanjenje broja otvorenih predmeta zbog povrede protiv država članica u odnosu na prethodnu godinu. Područja politike u kojima je 2017. pokrenuto najviše postupaka zbog povrede bila su mobilnost i promet, okoliš i financijska stabilnost, usluge i tržišta kapitala.

Građani imaju pravo glasa pri donošenju zakonodavstva EU-a

U okviru Komisijine agende za bolju regulativu poboljšana je središnja internetska stranica za savjetovanje pod naslovom „Iznesite svoje mišljenje” kako bi javnost lakše pratila postupak donošenja zakonodavstva i sudjelovala u njemu.

Od postavljanja internetske stranice 2016. broj godišnjih posjeta sve je veći te je 2018. dosegnuo gotovo 500 000. Kako bi analizirala svoj pristup „bolje regulative” te ocijenila koliko dobro različiti alati za bolju regulativu funkcioniraju u praksi i pridonose postizanju zadanih ciljeva, Komisija je od 17. srpnja do 23. listopada provela javno savjetovanje. Na sudjelovanje su pozvani svi građani, organizacije i javna tijela s interesom ili iskustvom u oblikovanju politika EU-a. Primljeno je više od 600 odgovora iz svih država članica. Oni su pažljivo pregledani i analizirani zajedno s informacijama dobivenima ciljanim savjetovanjima koja su proveli institucije i tijela EU-a. Ta će analiza biti dovršena u prvoj polovini 2019.

Osiguravanje vladavine prava

Poštovanje vladavine prava ključan je element demokracije i poštovanja temeljnih prava. To je i temeljno jamstvo funkcioniranja Europske unije kao jedinstvenog tržišta i područja u kojem se propisi primjenjuju ujednačeno, proračunska se sredstva troše pravilno, a države članice i njihovi građani mogu u duhu uzajamnog povjerenja surađivati na ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

Najveći je rizik nepoštovanja vladavine prava narušavanje uzajamnog povjerenja: nepridržavanje pravila iz Ugovora EU-a izravno utječe na same temelje solidarnosti, kohezije i uzajamnog priznavanja nacionalnih odluka.

Komisija se 2018. nastavila suočavati s izazovima povezanima s vladavinom prava u nekoliko država članica, posebno u Mađarskoj i Poljskoj. U tom je kontekstu Komisija bila primorana pokrenuti postupke zbog povrede, a u slučaju Poljske i primijeniti odredbe članka 7. Ugovora o Europskoj uniji.

Komisija je nastavila surađivati s Bugarskom i Rumunjskom u kontekstu mehanizma suradnje i provjere.

Velika je inovacija u predloženom dugoročnom proračunu jačanje povezanosti financijskih sredstava EU-a s poštovanjem vladavine prava. Poštovanje vladavine prava bitan je preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a. Komisija stoga predlaže nov mehanizam zaštite proračuna EU-a od financijskih rizika povezanih s općenitim nedostacima u području vladavine prava u državama članicama. Novi predloženi alati omogućit će Europskoj uniji da suspendira, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima EU-a razmjerno prirodi, ozbiljnosti i opsegu nedostataka u pogledu vladavine prava.

Transparentnost i odgovornost

Zajednički registar transparentnosti

Kontakti s dionicima i civilnim društvom sastavni su dio rada institucija EU-a. Osim toga, transparentnost i odgovornost ključni su za održavanje povjerenja europskih građana u legitimnost političkih, zakonodavnih i administrativnih postupaka u Uniji. Transparentnost zastupanja interesa posebno je važna kako bi se građanima omogućilo praćenje aktivnosti i mogućeg utjecaja onih koji žele utjecati na zakonodavni postupak EU-a. Zbog toga je Komisija podnijela prijedlog da se postojeći registar transparentnosti poboljša novim međuinstitucijskim sporazumom koji će biti obvezan i obuhvatiti Europski parlament i Komisiju te prvi put i Vijeće Europske unije. U tijeku su pregovori o tom predmetu s drugim institucijama.

Novi kodeks ponašanja članova Komisije

Europska komisija donijela je 31. siječnja novi Kodeks ponašanja za članove Europske komisije. Neke od novosti uključuju produljenje razdoblja obveznog prijavljivanja aktivnosti nakon mandata na dvije godine (tri godine za predsjednika), stroža pravila o financijskim interesima povjerenika, bolje sprečavanje sukoba interesa i veću transparentnost (na primjer, objavljivanje troškova službenih putovanja povjerenika svaka dva mjeseca). Osim toga, u duhu transparentnosti i odgovornosti i prema zahtjevima iz novog kodeksa ponašanja, Komisija će objavljivati godišnja izvješća o njegovoj primjeni.

Pristup dokumentima

Komisija je u listopadu donijela izvješće o zahtjevima za pristup dokumentima za 2017. Prema izvješću, broj početnih zahtjeva za pristup dokumentima koji su podneseni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima povećao se za gotovo 3 % (sa 6 077 zahtjeva 2016. na 6 255 u 2017.), a broj ponovnih zahtjeva za 1 % (s 295 u 2016. na 299 u 2017.). Europska komisija i dalje ostaje institucija EU-a koja obrađuje daleko najveći broj zahtjeva za pristup dokumentima.

To dokazuje da građani EU-a i ostali korisnici aktivno ostvaruju svoje pravo na pristup dokumentima kojima raspolaže Komisija. Zatraženi dokumenti u potpunosti su ili djelomično dati na uvid podnositeljima zahtjeva u više od 82 % slučajeva. Širi ili čak potpuni uvid odobren je u 46 % predmeta preispitanih u fazi ponovnog zahtjeva. Komisija je istovremeno nastavila proaktivno objavljivati velike količine dokumentacije i informacija na svojim internetskim stranicama i u različitim javnim registrima. Ti dokumenti i informacije obuhvaćaju sva područja aktivnosti EU-a.

Kontrola nad proračunom EU-a

Uspostavljeni su kontrolni okvir i okvir uspješnosti kako bi se osiguralo razumno jamstvo da se sredstva EU-a isplaćuju u skladu s relevantnim pravilima. Kontinuirano se radi na mjerama za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje pogrešaka, čime se naglasak stavlja na rezultate.

Nakon pozitivne preporuke Vijeća, Europski parlament odobrio je u travnju 2018. način na koji je Komisija izvršavala proračun EU-a 2016. Godišnji postupak davanja razrješnice omogućuje Parlamentu i Vijeću da Komisiju drže politički odgovornom za izvršenje proračuna i da demokratski nadziru upravljanje novcem poreznih obveznika.

Komisija je u srpnju predstavila integrirani paket financijskog izvješćivanja o proračunu EU-a za 2017., u kojem su objedinjene sve dostupne informacije o izvršenju, uspješnosti, rezultatima, dobrom financijskom upravljanju i zaštiti proračuna EU-a. Izvješća su pokazala da je proračun EU-a dao rezultate u skladu s prioritetima Komisije te da se pravilno izvršavao.

Komisija je 2018. ostvarila znatan napredak u uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja, koji će biti nadležan za istragu i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na proračun EU-a u 22 države članice sudionice. Očekuje se da će početi s radom do kraja 2020.

U listopadu je Europski revizorski sud jedanaestu uzastopnu godinu pozitivno ocijenio godišnje financijske izvještaje EU-a i zaključio da daju istinit i vjeran prikaz. Osim toga, Sud je uočio manje pogrešaka u područjima potrošnje no što je zabilježeno u izvještajima za prethodne četiri godine. Za otprilike polovinu utrošenih sredstava EU-a stopa pogreške nije dosegnula ni razinu koju bi Sud smatrao značajnom. Na prihodovnoj strani proračuna nisu pronađene pogreške.

Nacionalni parlamenti

Godišnja izvješća za 2017. o supsidijarnosti i proporcionalnosti i o odnosima Komisije s nacionalnim parlamentima objavljena su istog dana, 23. listopada, zajedno s Komunikacijom Komisije o načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Tijekom 2018. zaprimljeno je ukupno 570 mišljenja nacionalnih parlamenata, uključujući 37 obrazloženih mišljenja u okviru mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti, u kojima se iznosi tvrdnja da zakonodavni akti koje je predložila Komisija nisu u skladu s načelom supsidijarnosti. Komisija je nastavila intenzivan politički dijalog s nacionalnim parlamentima. Konkretno, povjerenici su se tijekom godine s nacionalnim parlamentima sastali 140 puta, tijekom posjeta državama članicama ili prilikom posjeta zastupnika Bruxellesu. Članovi Komisije usto su sudjelovali na različitim međuparlamentarnim sastancima i drugim događanjima na kojima su se susretali sa zastupnicima u nacionalnim parlamentima.

Europski ombudsman

Istrage Europskog ombudsmana o navodnim nepravilnostima u postupanju u institucijama i tijelima Europske unije odnosile su se, među ostalim, na Kodeks ponašanja članova Komisije, a posebno na aktivnosti nakon mandata, imenovanje posebnih savjetnika Komisije i transparentnost međunarodnih pregovora. Rješavana su i konkretna pitanja poput onih povezanih s pozivima na podnošenje ponuda, ugovorima, zakašnjelim plaćanjima, pojedinačnim kadrovskim pitanjima i pristupom dokumentima. U više od 97 % od 229 odluka i preporuka koje je Europski ombudsman izdao 2018. nije utvrđeno postojanje nepravilnosti.

Europska građanska inicijativa

Komisija je 2018. registrirala sedam novih građanskih inicijativa.

Drugo trogodišnje izvješće o primjeni Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi objavljeno je 28. ožujka 2018. U njemu je opisana trenutačna situacija u tom području, odnosno glavni problemi s kojima se dionici suočavaju, ali i poboljšanja koja je Komisija već uvela ili predložila u prijedlogu nove uredbe koji je donijela 13. rujna 2017.

U povodu Dana europske građanske inicijative 2018., koji je Europski gospodarski i socijalni odbor organizirao 10. travnja, Europska komisija pokrenula je trogodišnju komunikacijsku kampanju o europskoj građanskoj inicijativi. Njezini su glavni elementi kampanja na društvenim medijima koja se temelji na kratkim videozapisima i događanja u državama članicama usmjerena na moguće multiplikatore.

Forum europske građanske inicijative također je pokrenut 22. svibnja. Forum je internetska platforma za suradnju na kojoj se građanima koji su zainteresirani za pokretanje inicijative ili koji već koordiniraju inicijativu predstavlja najbolja praksa i pomaže u pronalaženju partnera u drugim zemljama ili im se pružaju neovisni savjeti stručnjaka.

Politički dogovor o reformi europske građanske inicijative s Europskim parlamentom i Vijećem postignut je 12. prosinca, na temelju prijedloga Komisije donesenog 2017.

Dijalozi s građanima i savjetovanja s građanima

Dijalozi s građanima

Od 2015. održano je gotovo 1 300 dijaloga s građanima u više od 400 gradova diljem EU-a. Broj dijaloga znatno je porastao nakon objave Bijele knjige o budućnosti Europe 2017. Komisija je iskoristila to povećanje interesa te je u veljači 2018. najavila svoju namjeru da održi 1 000 dijaloga s građanima.

Ta je brojka dosegnuta 1. listopada 2018. u njemačkom gradu Freiburgu kada su se dijalogu s građanima pridružili predsjednik Juncker i Winfried Kretschmann, predsjednik vlade Baden-Württemberga.

U 2018. održana su 833 dijaloga s građanima u 27 država članica. Na njima se okupilo više od 70 000 ljudi. Od 2015. godine više od 160 000 ljudi raspravljalo je s predsjednikom i potpredsjednicima Komisije, povjerenicima, dužnosnicima EU-a, članovima Europskog parlamenta i nacionalnim političarima o pitanjima koja su za njih najvažnija. Učinak je već vidljiv u radu Komisije i drugih institucija. Na primjer, prijedlozi Komisije za novi dugoročni proračun i naknadne rasprave suzakonodavaca odražavaju prioritete i ambicije koje su građani iznijeli tijekom rasprava o Bijeloj knjizi.

Europska komisija razvija nove formate dijaloga s građanima, uključujući prekogranične događaje s građanima iz dvije ili tri države članice, dijalog s građanima koji se održava uživo s korisnicima platformi društvenih medija, radionice za građane na kojima građani tijekom cijelog dana raspravljaju o temama, poslije čega slijedi dijalog, te nova partnerstva s drugim institucijama i državama članicama.

Prošle su godine u graničnim gradovima održani prvi transnacionalni dijalozi s građanima Malte i Italije, Njemačke i Nizozemske te Njemačke i Poljske. Europski parlament i Komisija suorganizirali su u travnju 2018. zajednički dijalog s građanima u Bledu u Sloveniji. Institucije su predstavljali zastupnici u Europskom parlamentu Franc Bogovič i Tibor Szanyi te povjerenici Violeta Bulc i Phil Hogan. Među temama te javne rasprave bili su ruralni razvoj i pametna sela, povezanost i zajednička poljoprivredna politika.

Rasprava o budućnosti Europe

Rasprava o budućnosti Europe postala je intenzivnija tijekom 2018. Krajnji je cilj rasprave čuti sva stajališta i ideje iz cijele Europe, pri čemu se uvažava svaki glas. Stoga se Europska komisija usredotočila na različite načine komunikacije i partnerstva sa svim drugim institucijama i državama članicama koje žele sudjelovati. Mnogi su odgovorili na taj poziv. Europski parlament pokrenuo je niz rasprava na visokoj razini o budućnosti Europe s čelnicima država ili vlada, a Europski odbor regija proširio je raspravu u europske regije, gradove i općine u okviru kampanje „Promišljanje o Europi”.

Nakon inicijative francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i drugih vođa, 27 država članica dogovorilo se u ožujku o zajedničkom okviru za savjetovanja s građanima o budućnosti Europe oblikovanom na temelju iskustva Europske komisije.

Kako bi potpomogla taj proces, u svibnju 2018. Europska komisija surađivala je s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom u jedinstvenom primjeru participativne demokracije. Neovisna agencija za ispitivanje javnog mnijenja odabrala je panel građana s 96 osoba iz 27 država članica koje odražavaju raznolikost socioekonomskog okruženja i stavova prema EU-u. Tijekom dva dana u svibnju održali su raspravu i na temelju nje oblikovali niz pitanja koja će se postaviti Europljanima.

Na temelju tog upitnika provodi se internetsko savjetovanje u kojem se od svih Europljana traži mišljenje o smjeru kojim bi Europska unija trebala krenuti u budućnosti. Do kraja 2018. zaprimljeno je više od 77 000 odgovora. Uz odgovore na „zatvorena” pitanja usmjerena na glavne izazove za budućnost Europe, većina sadržava i kvalitativne komentare i ideje.

Internetsko savjetovanje dopunjeno je posebnim istraživanjem Eurobarometra o budućnosti Europe koje je provedeno od 24. listopada do 7. studenoga na reprezentativnom uzorku od 27 339 građana EU-a.

Očekivanja građana

Unatoč raznolikosti formata i sudionika, dijalozi su obično usmjereni na određene teme koje se ponavljaju. Sudionici uglavnom imaju pozitivne stavove prema Europskoj uniji. Smatraju da je Europa ključna za rješavanje problema. Međutim, iskazuju i zabrinutosti i frustracije. Vrlo se često pojavljuje pitanje tko bi što trebao učiniti. Građani često misle da se ključni problemi mogu učinkovitije rješavati kombiniranim djelovanjem na europskoj i nacionalnoj razini. Najčešće podržavaju veću usklađenost na europskoj razini, na primjer u pogledu okoliša i sigurnosti hrane. Većina očekuje i traži i reforme za veću učinkovitost i transparentnost Unije.

Dodatne informacije o sadržaju i rezultatima dijaloga s građanima i rasprava o budućnosti Europe dostupne su u Izvješću o napretku dijaloga i savjetovanja s građanima koje je Komisija predstavila Europskom vijeću 11. prosinca 2018.