Europski revizorski sud Izvješće o radu za 2016.

Europski revizorski sud

Tko smo

Europski revizorski sud (Sud) institucija je Europske unije uspostavljena u svrhu revizije financija EU-a.

Naša institucija, čije je sjedište u Luxembourgu, broji 28 članova, po jednog iz svake države članice EU-a. Zapošljavamo oko 900 djelatnika iz svih zemalja EU-a koji rade na stručnim i administrativnim poslovima.

Što radimo

Sud od 1977. godine doprinosi unaprjeđenju financijskog upravljanja EU-om, promiče odgovornost i transparentnost te djeluje kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana EU-a.

Provjeravamo jesu li sredstva EU-a točno prikazana u računovodstvenoj dokumentaciji, primjenjuje li EU pravilno svoja financijska pravila i ostvaruje li vrijednost za uloženi novac. Izradom revizijskih izvješća pružamo informacije Europskom parlamentu, Vijeću, nacionalnim parlamentima i općoj javnosti o načinu na koji su potrošena sredstva EU-a.

Predsjednikova uvodna riječ

Poštovani čitatelju,

2016. godina bila je godina u kojoj su ozbiljno uzdrmani temelji Europske unije. Nošenje s porastom populizma, zaštita naših građana od terorizma, suočavanje s izazovima migracija i svjedočenje referendumu o napuštanju Unije u jednoj od država članica ostavili su svoj trag. Kao rezultat toga, pouzdanje i vjera mnogih građana u naš zajednički europski projekt stavljeni su na kušnju te moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo zajamčili da naši sugrađani ne izgube povjerenje u rad europskih institucija. Vjerujem da dobro financijsko upravljanje igra važnu ulogu u tom pogledu. Europski revizorski sud doprinosi tom procesu objavljivanjem neovisnih revizijskih izvješća o stanju financija EU-a. Dužni smo našim građanima zajamčiti uvid u način na koji Unija troši njihov novac, kao i da se tim novcem ostvaruje odgovarajuća vrijednost. EU mora razborito ulagati u ime građana, birajući politike, programe i projekte kojima može ostvariti pozitivne promjene. Mora ostvarivati rezultate i osigurati odgovarajući povrat od ulaganja, čime će se zajamčiti održivost Unije, ali i potvrditi njezin legitimitet u očima građana.

Ovim su izvješćem obuhvaćene naše aktivnosti tijekom 2016. godine. Osim toga, ono sadržava informacije o upravljanju našom institucijom i resursima koje smo upotrijebili kako bismo ispunili svoje zadaće i ostvarili ciljeve. Nastavili smo s revizijom institucija i drugih tijela EU-a, kao i financijskih sredstava EU-a dodijeljenih državama članicama, zemljama koje nisu države članice EU-a, međunarodnim organizacijama i drugim stranama. U skladu s obvezama predviđenima Ugovorom, objavili smo godišnja izvješća o proračunu EU-a i europskim razvojnim fondovima te o svim agencijama EU-a i mnogim drugim tijelima diljem Unije. Naših 36 tematskih izvješća iz 2016. godine obuhvaća širok spektar tema.

Kako bismo svojim radom doprinijeli pozitivnim promjenama, ključno je da dionicima na razini EU-a i nacionalnoj razini djelotvorno prenosimo poruke o nalazima tog rada. Tijekom godine dodatno smo poboljšali suradnju s Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije. Međutim, većina sredstava EU-a troši se u državama članicama. Stoga je jednako važno da se obraćamo našim građanima i upoznajemo ih s našim radom.

U ovom se izvješću naglašavaju neke od promjena koje smo uveli u pogledu upravljačke strukture i upravljanja znanjem u našoj instituciji. U njemu pružamo i ključne informacije o upravljanju osobljem, financijama i uspješnosti tijekom prošle godine, o rezultatima provedenih unutarnjih i vanjskih revizija te o godišnjem postupku davanja razrješnice. Kako bismo i dalje djelotvorno ispunjavali svoje zadaće, također smo nastavili s radom započetim uvođenjem unutarnje reforme, optimalno iskoristivši naše osoblje i znanje kojim ono raspolaže.

Zadovoljstvo mi je što mogu reći da rekordni broj izvješća i drugih revizijskih publikacija 2016. godine svjedoči u prilog našoj učinkovitosti i služi kao dokaz naše predanosti ostvarivanju rezultata i zaštiti financijskih interesa građana EU-a.

Želim vam ugodno čitanje!

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik

Kratki pregled za 2016. godinu

Naše aktivnosti

• Godišnja izvješća o proračunu EU-a i europskim razvojnim fondovima.
• Pedeset i dva posebna godišnja izvješća o raznim agencijama i tijelima EU-a sa sjedištima diljem Unije.
• Trideset i šest tematskih izvješća u kojima se ispituje djelotvornost u okviru raznih tema povezanih s upravljanjem i proračunskih područja poput klimatskih promjena, pomorskog prometa, migracija ili nadzora nad bankama.
• Dva mišljenja o novim ili ažuriranim zakonima EU-a sa znatnim posljedicama za financijsko upravljanje: mišljenje o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) i mišljenje o nadzornom odboru Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), kao i informativni dokument o preispitivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. u sredini razdoblja.
• Sastanci, seminari i konferencije s našim partnerima i dionicima, uključujući konferenciju na visokoj razini o uporabi financijskih instrumenata za proračun EU-a.

Upravljanje našom institucijom

• Izabran je novi predsjednik, Klaus-Heiner Lehne (Njemačka).
• Imenovano je sedam novih članova Suda: Jan 
  Gregor (Češka Republika), Mihails Kozlovs (Latvija), Janusz Wojciechowski (Poljska), Samo Jereb (Slovenija), Rimantas Šadžius (Litva), Leo Brincat (Malta) i João Figueiredo (Portugal), a 1. siječnja 2017. Sudu se pridružio Juhan Parts (Estonija).
• Proveli smo reformu sustava revizijskih vijeća i odbora uspostavom petog vijeća koje je zaduženo za reviziju financiranja i administracije EU-a i uspostavom odbora za kontrolu revizija kako bismo zajamčili provedbu kvalitetnih revizija, a jednom članu Suda povjerili smo ukupnu odgovornost za godišnje izvješće Suda.
• Uveli smo okvir za upravljanje znanjem i novu politiku upravljanja rizicima na razini cijele institucije kao dio naše reforme.
• Nastavili smo sa smanjenjem broja osoblja u skladu s dogovorom među institucijama EU-a, kao i s provedbom politike jednakih prilika u postupcima zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima.
• Uveli smo visokokvalitetan sustav upravljanja okolišem za naše zgrade, zahvaljujući kojem su nam stručnjaci dali pozitivnu ocjenu utjecaja na okoliš.

Naše aktivnosti

Revizija

Revizija je temeljno područje rada Suda.

Obavljamo tri vrste revizija u različitim područjima proračuna EU-a:

• financijske revizije i revizije usklađenosti – revizije pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti transakcija kako je propisano zakonodavstvom (posebno izjava o jamstvu) te procjene usklađenosti sustava i transakcija u određenom proračunskom području s pravilima i propisima kojima su uređeni;
• revizije uspješnosti – revizije djelotvornosti politika i programa EU-a te pridržavanja načela dobrog financijskog upravljanja (uključujući ostvarenu vrijednost za uloženi novac). Riječ je o revizijama kojima se obuhvaćaju posebne teme povezane s upravljanjem ili proračunom, a odabiremo ih na temelju kriterija kao što je javni interes, rizik od nepravilnosti ili nezadovoljavajuće uspješnosti te potencijal za poboljšanja.

Na temelju dokaza koje prikupimo tijekom obavljanja revizije nastojimo iznijeti jasne zaključke o prikazivanju proračuna u računovodstvenoj dokumentaciji i financijskom upravljanju EU-a, uključujući informacije o određenim rashodovnim područjima, kao i iznijeti praktične i isplative preporuke za područja u kojima je moguće uvesti poboljšanja. Naši revizori prikupljaju predmetne dokaze ispitivanjem sufinanciranih politika, programa i projekata u EU-u i cijelom svijetu, odnosno gdje god se troše sredstva EU-a.

Revizijski posjeti 2016. godine

Iako se većina revizijskih aktivnosti obavlja u našem sjedištu u Luxembourgu, revizori su 2016. godine posjetili i brojna nacionalna, regionalna i lokalna tijela u državama članicama te druge primatelje sredstava EU-a u Uniji i izvan njezinih granica. To uključuje i druge institucije, agencije i tijela EU-a ili delegacije EU-a, ali i međunarodne organizacije uključene u obradu sredstava EU-a poput Ujedinjenih naroda. Tijekom tih posjeta pribavili smo izravne revizijske dokaze od subjekata koji su uključeni u prikupljanje i isplaćivanje sredstava EU-a te upravljanje tim sredstvima, kao i od krajnjih korisnika koji su ta sredstva primili.

Naši revizorski timovi obično se sastoje od dva ili tri revizora, a trajanje posjeta kreće se od svega nekoliko dana pa do nekoliko tjedana. Učestalost i intenzitet revizijskih aktivnosti u pojedinačnim državama članicama i državama korisnicama sredstava ovisi o vrsti revizije koju provodimo.

Naši revizijski posjeti u EU-u često se organiziraju u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama (VRI) predmetnih država članica. Naši revizori proveli su 2016. godine 4 246 dana na terenu u državama članicama i izvan EU-a (2015.: 4 310 dana).

Usto su naši revizori proveli 2 510 dana u institucijama EU-a u Bruxellesu i Luxembourgu, decentraliziranim agencijama i tijelima diljem EU-a, međunarodnim organizacijama poput UN-a ili OECD-a te privatnim revizorskim društvima. Koristili smo se videokonferencijama i drugim oblicima informacijske tehnologije kao što sustavi za sigurnu razmjenu podataka i dokumenata povezanih s revizijskim aktivnostima, kad god je to bilo moguće.

Izvješća i mišljenja

Naša revizijska izvješća i mišljenja ključna su karika u lancu odgovornosti EU-a jer se upotrebljavaju za pozivanje na odgovornost onih koji su zaduženi za upravljanje proračunom EU-a, posebice u okviru godišnjeg postupka davanja razrješnice. To se prvenstveno odnosi na Europsku komisiju, ali i na druge institucije i tijela EU-a. Nacionalne, regionalne i lokalne uprave u državama članicama također imaju važnu ulogu u područjima pod podijeljenim upravljanjem, kao što su rashodovna područja poljoprivrede i kohezije u kojima se izvršava otprilike 80 % proračuna EU-a.

Objavljujemo tri glavne vrste revizijskih izvješća.

• Godišnja izvješća, koja uglavnom sadržavaju rezultate financijske revizije i revizije usklađenosti proračuna Europske unije i europskih razvojnih fondova, ali i informacije o proračunskom upravljanju i uspješnosti.
• Posebna godišnja izvješća, koja se objavljuju pojedinačno za agencije, decentralizirana tijela i zajednička poduzeća EU-a.
• Tematska izvješća, u kojima se prikazuju rezultati odabranih revizija uspješnosti i usklađenosti određenih rashodovnih područja ili područja politika, ili pitanja u vezi s proračunom ili upravljanjem.

Usto objavljujemo mišljenja o novim ili ažuriranim zakonskim aktima sa znatnim učinkom na financijsko upravljanje, kao i druge publikacije temeljene na pregledima koje Sud objavljuje na zahtjev drugih institucija ili na vlastitu inicijativu, poput panoramskih pregleda i informativnih dokumenata.

Sva naša revizijska izvješća, mišljenja i druge publikacije povezane s revizijom dostupne su na našim internetskim stranicama (eca.europa.eu).

Godišnja izvješća

Godišnje izvješće o proračunu EU-a za 2015. godinu

U okviru ispitivanja izvršenja proračuna EU-a za 2015. godinu obavljenog tijekom 2016. revizori su ispitali otprilike 1 200 transakcija iz svih rashodovnih područja. To znači da smo procijenili 1 200 različitih slučajeva u kojima je utrošen novac EU-a u svrhu potpore ključnim infrastrukturnim projektima, malim i srednjim poduzećima, istraživačkim organizacijama, poljoprivrednicima, studentima u našim državama članicama ili korisnicima u zemljama koje nisu članice EU-a.

U izvješću smo pružili jamstvo o načinu na koji su se sredstva EU-a upotrebljavala tijekom godine i istaknuli područja koja su bila izložena najvećem riziku od nepravilne potrošnje. Povrh toga, obavili smo posebnu procjenu svakog od glavnih područja djelovanja EU-a prema naslovima višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. i pružili informacije o proračunskom i financijskom upravljanju te o elementima uspješnosti u tri glavna područja proračuna EU-a. Analizirali smo i zašto je došlo do pojave pogrešaka te iznijeli korisne i isplative preporuke za poboljšanje.

Godišnje izvješće Suda za 2015. godinu objavljeno je 13. listopada, mjesec dana ranije nego prethodnih godina.

Tijekom 2016. godine uspostavili smo radnu skupinu na visokoj razini čija je zadaća istraživati mogućnosti za dodatno povećanje dodane vrijednosti našeg godišnjeg izvješća za njegove korisnike, posebice Europski parlament, primjerice pružanjem veće količine informacija o zemljopisnom kontekstu, procjenjivanjem uspješnosti u dodatnim područjima proračuna EU-a i dobivanjem jamstva na temelju unutarnjih kontrola na razinama EU-a i država članica. Te smo prijedloge usvojili početkom 2017. godine.

Godišnje izvješće o europskim razvojnim fondovima za 2015. godinu

Sredstvima europskih razvojnih fondova (ERF) Europska unija pruža pomoć za razvojnu suradnju afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) te prekomorskim zemljama i područjima. ERF-ovi se financiraju sredstvima država članica, a njima upravlja Europska komisija izvan okvira proračuna EU-a, a u nekim slučajevima i Europska investicijska banka (EIB).

Utvrdili smo da je računovodstvena dokumentacija ERF-ova za 2015. godinu pouzdana. U prihodima ERF-ova nisu postojale značajne pogreške. Općenito govoreći, kao i prethodnih godina, stopa pogreške koju smo utvrdili u rashodima ERF-ova (3,8 %) upućuje na nedostatke u ex ante provjerama. Pogreške uzrokovane nepostojanjem popratne dokumentacije kojom bi se opravdali rashodi i nepridržavanjem pravila javne nabave čine više od dvije trećine procijenjene stope pogreške.

Naše godišnje izvješće o ERF-ovima objavljuje se zajedno s godišnjim izvješćem o proračunu EU-a te je dostupno na našim internetskim stranicama (eca.europa.eu).

Posebna godišnja izvješća

Agencije, druga tijela i zajednička poduzeća imaju sjedišta diljem Unije i obavljaju posebne zadaće u područjima od ključne važnosti za građane EU-a poput zdravstva, sigurnosti, zaštite, slobode i pravde.

Tijekom 2016. godine obavili smo reviziju pouzdanosti njihove računovodstvene dokumentacije i usklađenosti povezanih transakcija s važećim pravilima. Pri donošenju mišljenja o njihovoj računovodstvenoj dokumentaciji uzeli smo u obzir rezultate revizija koje su obavila privatna revizorska društva u slučajevima u kojima su takve revizije obavljene. Usto smo obavili reviziju komunikacijske infrastrukture Sisnet, europskih škola i Mirovinskog fonda Europola.

Naši zaključci o računovodstvenoj dokumentaciji

Računovodstvena dokumentacija svih agencija, drugih tijela i zajedničkih poduzeća za 2015. godinu bila je pouzdana, osim u slučaju Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), za koju smo izrazili uvjetno mišljenje.

Naši zaključci o transakcijama

Transakcije povezane s računovodstvenom dokumentacijom za 2015. godinu bile su u skladu s važećim pravilima, osim u slučaju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) i Zajedničkog poduzeća za elektroničke komponente i sustave za vodeći položaj Europe (ECSEL), za koje smo izrazili uvjetna mišljenja.

Sva naša posebna godišnja izvješća, zajedno sa sažetim izvješćem o rezultatima naših revizija za 2015. godinu za agencije i druga tijela i sažetim izvješćem za zajednička poduzeća, dostupna su na našim internetskim stranicama (eca.europa.eu).

Tematska izvješća

Nalaze, zaključke i preporuke nastale na temelju naših revizija uspješnosti i usklađenosti iznosimo u tematskim izvješćima, koja objavljujemo tijekom cijele godine.

O revizijskim temama koje obrađujemo u tim tematskim izvješćima odlučuju članovi Suda. Pri izradi programa rada primjenjujemo kriterije kao što su javni interes, rizik od nepravilnosti ili nezadovoljavajuće uspješnosti te potencijal za poboljšanja. Pri odabiru revizijskih tema uzimamo u obzir i stajališta naših dionika, posebno Europskog parlamenta.

Revizijama uspješnosti često obuhvaćamo nekoliko financijskih godina te je zbog složenih predmeta takvih revizija moguće da one potraju i duže od godine dana. Povezane revizijske zadatke osmišljavamo tako da se postigne što veći učinak te na taj način zajamči najbolja uporaba resursa.

Tijekom 2016. godine naša su tematska izvješća bila usmjerena na teme povezane s općim ciljevima EU-a koji se odnose na ostvarivanje dodane vrijednosti i rasta, kao i na odgovor EU-a na globalne izazove, uključujući ključna pitanja poput energije i klime, unutarnjeg tržišta i migracija. U našim tematskim izvješćima naglasak se u prvom redu stavlja na procjenu uspješnosti politika, programa i projekata financiranih sredstvima EU-a: posebno provjeravamo jesu li rezultati postignuti na djelotvoran i učinkovit način te je li sredstvima EU-a ostvarena dodana vrijednost. Osim toga, iznosimo preporuke za poboljšanja, koja mogu obuhvaćati financijsku uštedu, bolje metode rada, izbjegavanje nepotrebnih gubitaka ili veću isplativost u ostvarivanju očekivanih ciljeva politike.

Tijekom 2016. godine objavili smo 36 tematskih izvješća, što je rekordan broj (2015. godine objavili smo 25 tematskih izvješća). Među njima ističemo dva izvješća: izvješće o vanjskim migracijama, u kojem se pokazuje važnost našeg rada u području rashoda EU-a izvan njegovih granica, te izvješće o pomorskom prometu u EU-u, u kojem se ističu rizici povezani s neučinkovitošću rashoda Unije namijenjenih povećanju njezine vanjske konkurentnosti.

Popis svih tematskih izvješća izrađenih tijekom 2016. godine nalazi se u prilogu ovom izvješću.

Otkrivanje prijevara

Iako svrha naših revizija nije otkrivati prijevare, naišli smo na određeni broj slučajeva u kojima postoji sumnja da su provedene nepravilne aktivnosti ili da je počinjena prijevara. U borbi protiv prijevara povezanih s proračunom EU-a naša institucija blisko surađuje s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF). OLAF-u prijavljujemo sve slučajeve u kojima sumnjamo na prijevaru, korupciju ili bilo koju drugu nezakonitu radnju otkrivenu tijekom naših revizija, a koja utječe na financijske interese EU-a. U takvim slučajevima daljnje korake poduzima OLAF, koji odlučuje o pokretanju eventualne istrage i koji, u skladu s potrebama, surađuje s nadležnim tijelima država članica. Tijekom 2016. godine OLAF-u smo prijavili 11 takvih slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru i na koje smo naišli obavljajući revizije u svrhu davanja izjave o jamstvu za financijske godine 2015. i 2016. i druge revizijske zadatke.

Mišljenja i druge publikacije koje se temelje na pregledima

Poboljšanju financijskog upravljanja EU-om doprinosimo i svojim mišljenjima o prijedlozima novih ili izmijenjenih zakonskih akata sa znatnim financijskim učinkom. Mišljenja Suda sastavljaju se na zahtjev drugih institucija EU-a te ih u svojem radu upotrebljavaju zakonodavna tijela, tj. Parlament i Vijeće. Na vlastitu inicijativu možemo objavljivati i pismena očitovanja i preglede povezane s drugim pitanjima.

Tijekom 2016. godine donijeli smo dva mišljenja koja se odnose na nadzorni odbor OLAF-a i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU).

• Mišljenje br. 1/2016 o izmjeni Uredbe EU-a u pogledu tajništva nadzornog odbora Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF)

U našem mišljenju podržavamo prijedlog Komisije da osiguravanje tajništva nadzornog odbora OLAF-a bude njezina zadaća, a ne zadaća OLAF-a koji je, prema odboru, osoblju tajništva davao proturječne upute.

• Mišljenje br. 2/2016 o prijedlogu za proširenje i povećanje EFSU-a

U mišljenju ističemo da su planovi Europske komisije o povećanju i proširenju samo jednu godinu nakon pokretanja investicijskog fonda koji čini okosnicu „Junckerovog plana”, s ciljem mobilizacije 315 milijardi eura javnog i privatnog financiranja, izrađeni prerano i na temelju premalo dokaza o tome da je povećanje opravdano. Procijenili smo da je prerano da bi se izmjerili učinci na gospodarstvo, društvo i okoliš ili donio zaključak o tome postiže li EFSU svoje ciljeve.

Informativni dokument – nova vrsta publikacije

Tijekom 2016. godine osmislili smo novu vrstu publikacije, nazvanu informativni dokument, čiji je cilj zakonodavcima EU-a, a posebno Vijeću, pružiti neovisne, relevantne i pravodobne informacije o različitim temama. Takav smo informativni dokument objavili 2016. godine, a odnosi se na preispitivanje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014.–2020. u sredini razdoblja.

• Informativni dokument – Proračun EU-a: vrijeme je za reformu?

Analizirali smo komunikaciju Komisije o preispitivanju u sredini razdoblja i zaključili da se prijedlozi ne temelje na procjeni potrošnje u tekućem razdoblju, da neće biti mnogo prilika za procjenu uspješnosti prije sljedećeg VFO-a, kao i da postoji hitna potreba za pronalaženjem rješenja za sve veću složenost mehanizama financiranja politika EU-a. Predložili smo da Komisija ponovno razmotri raspored izrade sljedećeg VFO-a, provede sveobuhvatno preispitivanje potrošnje sredstava EU-a, osmisli jasnije, jednostavnije i usklađenije mehanizme financiranja te da osigura raspravu o prioritetima proračuna EU-a na visokoj razini.

Informativni dokumenti ne izrađuju se na isti način kao i revizijska izvješća jer se u njima naglasak stavlja na opširno znanje kojim Sud raspolaže. Njima se daje pregled trenutačnog stanja u okviru određene teme te se omogućuje donošenje utemeljenih odluka i osmišljavanje politika na temelju pouzdanih, neovisnih i nepristranih savjeta.

Naša mišljenja i druge publikacije koje se temelje na pregledima objavljuju se na našim internetskim stranicama (eca.europa.eu).

Važna događanja

Računovodstvo u javnom sektoru: bolja računovodstvena dokumentacija, bolji proračuni, bolja potrošnja sredstava?

25. i 26. siječnja 2016., Europski revizorski sud, Luxembourg

Organizirali smo radionicu namijenjenu stručnjacima za računovodstvo u javnom sektoru. Sudionici su raspravljali o tome može li se usklađivanjem financijskog računovodstva, izrade proračuna i makroekonomske statistike otvoriti put prema zajedničkom okviru utemeljenom na opće prihvaćenim računovodstvenim načelima (GAAP). Povjerenstvo stručnjaka raspravljalo je podrobnije o tome može li se financijske izvještaje, nacionalne račune i proračune smatrati trima dimenzijama iste stvarnosti. Zanimljiva stajališta iznesena su i tijekom održavanja okruglih stolova, na kojima se, među ostalim, raspravljalo o ulozi revizora u zagovaranju reformi u odnosu na prilagodbu reformama.

Konferencija o financijskim instrumentima EU-a

15. studenoga 2016., Europski revizorski sud, Luxembourg

Organizirali smo konferenciju na visokoj razini o financijskim instrumentima EU-a na kojoj su predstavnici iz javnog i privatnog sektora razmatrali na koji se način financijski instrumenti mogu najbolje upotrijebiti za pružanje financijske potpore iz proračuna EU-a. Među sudionicima konferencije bili su predsjednica Odbora Europskog parlamenta za proračunski nadzor Ingeborg Grässle, glavni direktor Europskog investicijskog fonda Pier Luigi Gilibert, potpredsjednik Europske investicijske banke Vazil Hudák te zamjenik glavnog direktora zadužen za politiku, usklađenost i uspješnost u Glavnoj upravi Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku Nicholas Martyn, koji su o toj temi raspravljali s članicom Suda Ilianom Ivanovom.

Konferencija se temeljila na zaključcima iz našeg tematskog izvješća „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007.–2013.” i na našem mišljenju o EFSU-u. Nakon toga uslijedile su rasprave u stručnim skupinama o mobilizaciji privatnog kapitala, ponovnoj uporabi dostupnih sredstava, troškovima upravljanja te o EFSU-u i inicijativi za mala i srednja poduzeća.

Međunarodni seminar instituta CIPFA pod nazivom „Beyond base camp”

24. i 25. studenoga 2016., Europski revizorski sud, Luxembourg

Međunarodni seminar instituta CIPFA (engl. Chartered Institute of Public Finance and Accountancy, ovlašteni institut za javne financije i računovodstvo) ključno je događanje za stručnjake u području financija i revizore koji rade u javnom sektoru. Sud i institut CIPFA dijele iste vrijednosti i aktivno promiču dobro financijsko upravljanje na svim razinama. Događanje, koje je organizirao institut CIPFA, vodio je Lazaros S. Lazarou, član Suda zadužen za godišnje izvješće. Sudionici su raspravljali o širokom spektru pitanja kao što je poboljšanje financijskog upravljanja, nadzora i revizije u nestabilnom okruženju te odgovornost i dobro upravljanje javnim financijama.

Odnosi s dionicima

Učinak našeg rada uvelike ovisi o mjeri u kojoj Europski parlament i Vijeće EU-a te nacionalni parlamenti upotrebljavaju naše revizijske rezultate i preporuke u svom radu.

Parlament

Tijekom 2016. godine predsjednik i članovi Suda održavali su redovni kontakt s odborima Europskog parlamenta, posebice s Odborom za proračunski nadzor (CONT).

Početkom godine predsjednik Caldeira predstavio je program rada Suda za 2016. godinu Odboru za proračunski nadzor i Konferenciji predsjednika odbora, kao dio godišnjeg savjetovanja s Europskim parlamentom o programu rada za sljedeću godinu. U travnju je sudjelovao u plenarnoj raspravi Europskog parlamenta o davanju razrješnice za 2014. godinu.

U listopadu 2016. novoizabrani predsjednik Lehne predstavio je godišnje izvješće Suda za 2015. godinu Odboru za proračunski nadzor, a potom i na plenarnoj sjednici. U studenome je ponovno posjetio Odbor kako bi predstavio naš program rada za 2017. godinu. U istome mjesecu delegacija Odbora za proračunski nadzor obavila je godišnji radni posjet našoj instituciji.

Tijekom 2016. godine članovi Suda predstavili su Odboru za proračunski nadzor 33 tematska izvješća, kao i nalaze i preporuke iz poglavlja našeg godišnjeg izvješća za 2015. Usto je od njih zatraženo da 12 tematskih izvješća i poglavlje godišnjeg izvješća koje se odnosi na „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” predstave drugim parlamentarnim odborima. Osim toga, članovi Suda i revizorski timovi pozvani su na predstavljanje naših revizijskih aktivnosti i raspravu o njima u okviru raznih radnih skupina odbora, seminara i drugih parlamentarnih događanja. Kao i prijašnjih godina, održali smo zajednički sastanak s Odborom Parlamenta za poljoprivredu i ruralni razvoj kako bismo raspravili o pitanjima od zajedničkog interesa povezanima s tekućim aktivnostima te smo nastavili suradnju sa službom Parlamenta za istraživanja s ciljem postizanja učinkovitije razmjene znanja.

Vijeće

Nastavili smo ulagati napore u jačanje suradnje s Vijećem u njegovim različitim sastavima, kako na političkoj tako i na radnoj razini.

U siječnju 2016. održan je sastanak na kojem su sudjelovali predsjednik Caldeira i Jeroen Dijsselbloem, nizozemski ministar financija, predsjedatelj Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) i predsjednik Euroskupine. Raspravljali su o daljnjem postupanju u pogledu našeg godišnjeg izvješća za 2014. godinu u kontekstu davanja razrješnice za 2014. godinu, kao i o izazovima u upravljanju financijama EU-a.

U listopadu 2016. predsjednik Lehne sastao se s Peterom Kažimirom, slovačkim ministrom financija i predsjedateljem Vijeća Ecofin, a u studenome s Edwardom Sciclunom, malteškim ministrom financija i budućim predsjedateljem Vijeća Ecofin, kako bi raspravili o godišnjem izvješću Suda za 2015. godinu i daljnjem postupanju u njegovu pogledu u okviru postupka davanja razrješnice za 2015., kao i o drugim tekućim revizijskim aktivnostima.

Nacionalni parlamenti

Nacionalna, regionalna i lokalna tijela u državama članicama upravljaju potrošnjom 80 % sredstava iz proračuna EU-a. Stoga predano radimo na jačanju buduće suradnje s parlamentima u svim državama članicama, kojima redovito pružamo informacije o našem radu i s kojima raspravljamo o rezultatima naših revizija i njihovu značenju, uključujući preporuke koje iznosimo. Tijekom 2016. godine članovi Suda predstavili su godišnje izvješće za 2015. u 19 država članica, a u velikom broju država članica predstavili su i nekoliko tematskih izvješća Suda.

Suradnja s vrhovnim revizijskim institucijama

Sud je vanjski revizor EU-a i s drugim vrhovnim revizijskim institucijama (VRI) surađuje ponajprije u okviru:

• Kontaktnog odbora VRI-jeva država članica EU-a;
• mreže VRI-jeva zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u;
• međunarodnih organizacija javnih revizijskih institucija, posebice Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (Intosai) i njezine europske regionalne skupine (Eurosai).

Kontaktni odbor vrhovnih revizijskih institucija država članica EU-a

Ugovorom o Europskoj uniji propisuje se da Sud i nacionalna revizijska tijela država članica surađuju u duhu povjerenja, no istodobno zadržavaju svoju neovisnost. Aktivno surađujemo s VRI-jevima država članica EU-a u okviru Kontaktnog odbora, što uključuje godišnji sastanak i različite radne skupine, mreže i projektne skupine uspostavljene radi rješavanja određenih pitanja od zajedničkog interesa.

Tijekom 2016. godine doprinijeli smo ili sudjelovali u aktivnostima radnih tijela zaduženih za bankovnu uniju EU-a, strukturne fondove, strategiju Europa 2020., reviziju fiskalne politike, porez na dodanu vrijednost te sprječavanje i borbu protiv nepravilnosti i prijevara.

Kao dio potpore razmjeni znanja i stručnog iskustva u reviziji sredstava EU-a omogućili smo revizorima iz nacionalnih VRI-jeva da pohađaju odabrane tečajeve osposobljavanja koji se održavaju u okviru Suda.

Također smo koordinirali pregled i procjenu okvira Kontaktnog odbora za suradnju. Odbor je primio na znanje izvješće koje je nastalo na temelju tog rada i odobrio povezane preporuke.

Osim toga, Sud pruža administrativnu potporu odboru, posebno upravljanjem njegovim internetskim stranicama te pružanjem administrativne pomoći i koordinacijom njegova mehanizma za rano upozoravanje, s pomoću kojeg se VRI-jevi međusobno obavještavaju o ključnim razvojnim promjenama povezanima s njihovim radom.

Pojačana suradnja u području revizije sredstava EU-a

Sud kontinuirano surađuje s VRI-jevima država članica kako bi poboljšao suradnju u području revizije sredstava EU-a i analizirao mogućnosti odabira revizijskih tema koje se mogu obraditi na koordinirani način. Sud je 2016. godine potpisao memorandum o razumijevanju s VRI-jevima Republike Hrvatske i Poljske radi provedbe koordinirane revizije programa JASPERS, a objava tematskog izvješća planirana je za 2017. godinu. Također smo nastavili s radom na pojednostavnjenju administrativnih postupaka za obavještavanje nacionalnih VRI-jeva o revizijskim posjetima koje obavljamo, kao i za očitovanja o nalazima revizije koja daju subjekti nad kojima provodimo revizije u državama članicama.

Mreža vrhovnih revizijskih institucija zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u

Sud surađuje s VRI-jevima zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u ponajprije u okviru mreže slične Kontaktnom odboru.

Tijekom 2016. godine nastavili smo s pružanjem potpore toj mreži u obavljanju usporednih revizija u području energetske učinkovitosti i javne nabave, pri čemu smo u slučaju druge revizije ujedno bili domaćinom uvodnog sastanka kojem su prisustvovali čelnici VRI-jeva sudionika.

Nadalje, aktivno smo sudjelovali u nizu drugih sastanaka i aktivnosti te mreže radom na temama kao što su značajnost i uzorkovanje u financijskoj reviziji, uspostava djelotvornih radnih odnosa između VRI-jeva i nacionalnih parlamenata te neovisnost VRI-jeva.

Devet revizora iz mreže VRI-jeva sudjelovalo je u našem programu stažiranja za 2016. godinu, a dodatnih 12 revizora pohađalo je tečajeve osposobljavanja koji se organiziraju za osoblje Suda.

Drugi oblici suradnje

Tijekom 2016. godine nastavili smo aktivno sudjelovati u aktivnostima organizacija Intosai i Eurosai i davati svoj doprinos, posebno u okviru njihovih relevantnih radnih tijela.

U lipnju 2016. Sud je bio domaćin 44. sastanka upravnog odbora organizacije Eurosai.

Na XXII. kongresu organizacije Intosai održanom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u prosincu 2016. Sud je službeno imenovan potpredsjednikom Odbora za profesionalne standarde. To je imenovanje odraz ambicije Suda da doprinese procesu utvrđivanja standarda za javnu reviziju. Sud je dao znatan doprinos sastavljanju i odobravanju standarda ISSAI 5600 (smjernice za preglede koje obavljaju stručnjaci iste razine), kao i izradi dvaju novih standarda za reviziju u području okoliša (ISSAI 5110 i 5120).

Upravljanje našom institucijom

Kolegij Suda

Kolegij Suda sastoji se od po jednog člana iz svake države članice, pri čemu mandat svakog člana traje šest godina i može se obnoviti. Članove imenuje Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i na temelju prijedloga matične države članice. Ugovorom o funkcioniranju Europske unije propisuje se da su članovi Suda obvezni obavljati svoju dužnost potpuno neovisno i u općem interesu EU-a.

Većina članova raspoređuje se u jedno od pet revizijskih vijeća, u okviru kojih se usvajaju izvješća, mišljenja i druge publikacije koje se temelje na pregledima te donose odluke o širim strateškim i administrativnim pitanjima. Svaki član zadužen je za obavljanje svojih revizijskih zadataka. Jednom se članu povjerava vođenje Odbora za kontrolu kvalitete revizija, a jednom članu koordinacija međuinstitucijskih odnosa. Članovima u radu pomažu njihovi uredi.

Članovi su odgovorni za izradu izvješća, mišljenja i druge publikacije koje se temelje na pregledima. Te se publikacije zatim predstavljaju revizijskim vijećima i/ili kolegiju u punom sastavu na usvajanje, a zatim i Europskom parlamentu i Vijeću.

Članovi među svojim redovima odabiru predsjednika Suda na obnovljiv mandat od tri godine. Uz ostale dužnosti, predsjednik Suda zadužen je za nadzor nad uspješnošću rada Suda i vanjsko predstavljanje naše institucije. Klaus-Heiner Lehne zamijenio je 1. listopada 2016. Vítora Caldeiru, koji je nakon devet godina obnašanja dužnosti predsjednika Suda postao predsjednikom VRI-ja Portugala (Tribunal De Contas).

Tijekom 2016. godine, nakon što su ih predložile vlade matičnih država članica te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Vijeće Europske unije imenovalo je sljedeće članove Suda:

• Jan Gregor (Češka Republika), Mihails Kozlovs (Latvija), Janusz Wojciechowski (Poljska) i Samo Jereb (Slovenija), članovi Suda od 7. svibnja 2016.
• Rimantas Šadžius (Litva), član Suda od 16. lipnja 2016.
• Leo Brincat (Malta) i João Figueiredo (Portugal), članovi Suda od 1. listopada 2016.
• Juhan Parts (Estonija), član Suda od 1. siječnja 2017.
• Obnovljeni su mandati sljedećih dvaju članova Suda: Ladislav Balko (Slovačka), čiji je mandat obnovljen 7. svibnja 2016. i Lazaros S. Lazarou (Cipar), čiji je mandat obnovljen 2. studenoga 2016.

Revizijska vijeća i odbori

U lipnju 2016. proveli smo reformu revizijskih vijeća i odbora u okviru kojih naša institucija priprema i donosi odluke. Posebno valja istaknuti tri promjene uvedene reformom:

• Uspostavljeno je pet ravnopravnih vijeća u koja je raspoređeno po pet članova, uključujući doajena ili doajenku, koje odabire svako vijeće i koji su zaduženi za koordinaciju rada svog vijeća. Revizijska vijeća više nisu zadužena za posebna područja proračuna EU-a ili tijela EU-a, već je sada rad svakog vijeća usmjeren na jednu od tema povezanih s politikama EU-a, a to su okoliš, društvo, gospodarstvo, vanjski poslovi i unutarnje upravljanje.
• Uspostavljen je novi odbor zadužen za nadgledanje upravljanja kvalitetom revizija. Odbor za kontrolu kvalitete revizija čine član zadužen za kontrolu kvalitete revizija i dva druga člana iz revizijskih vijeća, koji se imenuju na prijedlog predsjednika Suda.
• Uvedene su nove dužnosti, a upravni odbor dobio je još jednog člana. Odbor je i dalje zadužen za pripremu odluka Suda o strategijama, programu rada i organizacijskim pitanjima, a preuzeo je i dodatne dužnosti koje se odnose na donošenje odluka o određenim pitanjima povezanima s članovima osoblja. Novi član zadužen za kontrolu kvalitete revizija pridružio se odboru, koji se sastoji od predsjednika (predsjedatelj odbora), doajena revizijskih vijeća i člana zaduženog za međuinstitucijske odnose, uz sudjelovanje glavnog tajnika.

Reformom revizijskih vijeća i odbora Suda nadopunjuju se druge dvije velike reforme povezane s provedbom naše strategije za razdoblje 2013.–2017., a to su preustroj u organizaciju prilagođenu pojedinačnim zadatcima početkom 2016. godine i inicijativa za uspostavu mreže za jačanje upravljanja znanjem na razini cijele institucije, koja je još uvijek u tijeku. U okviru preustroja u organizaciju prilagođenu pojedinačnim zadatcima revizijske uprave sastoje se od rukovoditeljskog tima (ravnatelj i glavni rukovoditelji) i centraliziranih skupina osoblja (revizori i asistenti).

Odgovorno revizijsko vijeće za svaki zadatak određuje člana izvjestitelja, voditelja radnog zadatka i revizorski tim. Revizijska vijeća i njihovi stručnjaci u području politika također imaju ključnu ulogu u aktivnostima upravljanja znanjem u svrhu stjecanja, obnavljanja i razmjene znanja. Osim toga, tijekom 2016. godine provedena je inicijativa EKA (engl. Enabling Knowledge for Audit), koja je postala okosnicom naših procesa upravljanja znanjem, u okviru kojih revizori Suda među ostalim izrađuju preglede politika i informativne članke.

Svrha je svih sastavnih dijelova reforme povećati fleksibilnost naše institucije u provedbi njezinih zadaća te bolje iskoristiti znanje, vještine i iskustvo Suda kako bi se provodile relevantne, visokokvalitetne i pravodobne revizije, što je jedan od ključnih ciljeva naše strategije za razdoblje 2013.–2017.

Mjerenje uspješnosti

Upotrebljavamo sedam ključnih pokazatelja uspješnosti (KPU) kako bismo pratili napredak u ostvarivanju naših strateških ciljeva, pružili potporu procesu donošenja odluka i pružili informacije o našoj uspješnosti.

Svrha je tih pokazatelja mjeriti ključne elemente kvalitete i učinka našeg rada, kao i učinkovitost i djelotvornost načina na koji upotrebljavamo svoje resurse.

Kvaliteta i učinak našeg rada

Kvalitetu i učinak naših izvješća procjenjujemo na temelju ocjena dionika, stručnih pregleda i praćenja provedbe preporuka koje smo iznijeli. Povrh toga, mjerimo zastupljenost Suda u medijima.

Ocjene dionika

Pozvali smo svoje glavne dionike – Odbor Europskog parlamenta za proračunski nadzor i Odbor Europskog parlamenta za proračune, Odbor Vijeća za proračun, glavne subjekte nad kojima provodimo reviziju u Komisiji i agencijama EU-a te čelnike VRI-jeva EU-a – da ocijene izvješća koja objavljujemo.

Kao i prethodnih godina, 2016. godine većina dionika ocijenila je korisnost i učinak naših izvješća „visokima” ili „vrlo visokima”.

Stručni pregledi

Svake godine neovisni vanjski stručnjaci pregledavaju sadržaj uzorka naših izvješća i način na koji je taj sadržaj izložen radi procjene kvalitete. Stručnjaci su 2016. godine obavili procjenu šest tematskih izvješća (br. 13/2016, br. 14/2016, br. 23/2016, br. 25/2016, br. 27/2016 i br. 29/2016 – vidjeti prilog) i godišnja izvješća za 2015. godinu. Ocijenili su kvalitetu različitih aspekata tih izvješća ocjenom na ljestvici od 1 („izrazito niska kvaliteta”) do 4 („visoka kvaliteta”).

Rezultati su posljednjih godina gotovo nepromijenjeni, što upućuje na zadovoljavajuću kvalitetu naših izvješća.

Praćenje provedbe preporuka

Iznošenje preporuka u našim revizijskim izvješćima jedan je od ključnih načina na koje doprinosimo unaprjeđenju financijskog upravljanja EU-om. Neke se preporuke mogu provesti brzo, dok je za druge potrebno više vremena zbog njihove složenosti.

Sustavno pratimo mjeru u kojoj su subjekti obuhvaćeni revizijom proveli naše preporuke. Do kraja 2016. godine provedeno je 97 % preporuka koje smo iznijeli 2013. godine.

Tijekom 2016. godine uveli smo dodatnu ključnu etapu u provedbi naših preporuka sustavnim utvrđivanjem rokova u kojima bi te preporuke trebalo provesti. Na taj će način narednih godina biti lakše pratiti jesu li naše preporuke provedene pravodobno.

Zastupljenost u medijima

Pokazateljem zastupljenosti Suda u medijima pružaju se informacije o našem medijskom utjecaju. On je povezan sa strateškim ciljem podizanja svijesti o našoj instituciji, publikacijama i zaključcima koje donosimo.

Tijekom 2016. godine pronašli smo otprilike 9000 internetskih članaka povezanih s našim tematskim izvješćima, godišnjim izvješćima i našom institucijom općenito. Otprilike polovica članaka odnosila na naša revizijska izvješća, dok se u ostalim člancima naša institucija i rad spominju u općenitom kontekstu. Za usporedbu, 2015. godine pronašli smo otprilike 3400 internetskih članaka. Povrh toga, naša institucija i publikacije spomenuti su u društvenim medijima više od 11 500 puta, što je gotovo dvostruko više nego 2015. godine.

Razina medijske pozornosti razlikuje se od izvješća do izvješća. Izvješća Suda koja su 2016. godine dobila najviše medijske pozornosti bila su tematska izvješća o rashodima za vanjske migracije, pomoći EU-a Ukrajini, prekograničnim prijetnjama zdravlju, pomorskom prometu i jedinstvenom nadzornom mehanizmu. Smatramo da je znatno opće povećanje naše prisutnosti u medijima uzrokovano nizom čimbenika: većim brojem tematskih izvješća, većom aktualnošću obrađenih tema i boljom komunikacijom s medijima – kako s dopisnicima EU-a u Bruxellesu, tako i s novinarima u državama članicama.

Učinkovita i djelotvorna uporaba resursa

Procjenjujemo učinkovitost i djelotvornost uporabe naših resursa s obzirom na našu sposobnost provedbe programa rada, obavljanja pravodobnih revizija i stručnosti našeg osoblja.

Provedba programa rada

Revizijske i druge zadatke planiramo u godišnjem programu rada i pratimo napredak tijekom cijele godine.

Sva godišnja izvješća i posebna godišnja izvješća 2016. godine izrađena su prema planu. Nadalje, 80 % tematskih izvješća objavljeno je u izvorno planiranom roku, u odnosu na 69 % tematskih izvješća 2015. godine. U izradi preostalih tematskih izvješća došlo je do kašnjenja te će se ona objaviti 2017. godine.

Izrada tematskih izvješća

Posljednjih godina uspješno smo skratili vrijeme potrebno za izradu naših tematskih izvješća. Tijekom 2016. godine izradili smo 36 tematskih izvješća unutar prosječnog ciljnog roka od 18 mjeseci. Od toga je 25 tematskih izvješća (69 %) izrađeno u roku kraćem od 18 mjeseci. Nastavit ćemo ulagati napore u dodatno skraćivanje vremena potrebnog za izradu naših tematskih izvješća kako bi ono bilo u skladu s ciljnim rokom predviđenim novom Financijskom uredbom.

Nastavit ćemo ulagati napore u dodatno skraćivanje vremena potrebnog za izradu naših tematskih izvješća kako bi ono bilo u skladu s ciljnim rokom predviđenim novom Financijskom uredbom.

Stručno osposobljavanje

U skladu s preporukama koje je izdala Međunarodna federacija računovođa svakom revizoru nastojimo omogućiti stručno osposobljavanje u prosječnom trajanju od 40 sati (5 dana).

Tijekom 2016. godine ponovno smo dosegnuli ciljnu vrijednost stručnog osposobljavanja revizora, što pokazuje važnost koju pridajemo usavršavanju osoblja. Ako se tome pridodaju tečajevi jezika, koji su našim revizorima potrebni kako bi mogli obavljati svoj posao učinkovito u svim državama članicama EU-a, revizori Suda 2016. godine prosječno su proveli 10 dana u osposobljavanju. Uzme li se u obzir sve osoblje Suda (odnosno, revizori i ostalo osoblje), ukupan broj dana provedenih u osposobljavanju bio je 7,9.

Naše osoblje

Raspodjela osoblja

Na kraju 2016. godine u našoj je instituciji bilo zaposleno 839 dužnosnika i privremenih djelatnika (917 uključujući ugovorno osoblje i upućene nacionalne stručnjake).

Nastavili smo smanjivati broj osoblja za 1 % godišnje tijekom petogodišnjeg razdoblja (2013.–2017.), kako je utvrđeno Međuinstitucijskim sporazumom o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju iz prosinca 2013.

Stoga je broj radnih mjesta 2016. godine smanjen s 872 na 862 dužnosnika i privremena djelatnika (što ne uključuje članove Suda, ugovorno osoblje, upućene nacionalne stručnjake i stažiste). Od toga su 553 djelatnika zaposlena u revizijskim vijećima, uključujući 118 djelatnika u uredima članova Suda.

Zapošljavanje

Osoblje Suda ima bogato akademsko i stručno iskustvo. Politika zapošljavanja na Sudu u skladu je s općim načelima i uvjetima zapošljavanja u institucijama EU-a, a osoblje Suda sastoji se od stalnih dužnosnika i osoblja s ugovorima na određeno vrijeme. Javne natječaje za radna mjesta u pravilu organizira Europski ured za odabir osoblja (EPSO). Tijekom 2016. godine zaposlen je 51 djelatnik: 19 dužnosnika, 13 privremenih djelatnika, 14 ugovornih djelatnika i pet upućenih nacionalnih stručnjaka. Sud je omogućio i stažiranje za 88 osoba sa sveučilišnom diplomom u trajanju od tri do pet mjeseci, uključujući stažiranje za 9 revizora iz vrhovnih revizijskih institucija zemalja kandidatkinja. Na dan 31. prosinca 2016. u našoj je instituciji bilo nepopunjeno 14 radnih mjesta (1,6 % ukupnog broja radnih mjesta).

Dobni profil

Dobni profil aktivnog osoblja na dan 31. prosinca 2016. pokazuje da otprilike polovica našeg osoblja ima 44 godine ili manje.

Od ukupno 67 ravnatelja i glavnih rukovoditelja, njih
27 (40 %) ima 55 godina ili više. Zbog toga će u narednih pet do deset godina zbog njihovog odlaska u mirovinu doći do promjena višeg rukovodstva.

Ravnomjerna zastupljenost spolova

Pri upravljanju ljudskim resursima i zapošljavanju provodimo politiku jednakih prilika. Općenito smo uspostavili ravnomjeran omjer muškaraca i žena među našim osobljem, a 42 % revizora i administratora na Sudu su žene.

Udio žena na rukovodećim mjestima povećao se u odnosu na 2015. godinu, odnosno s 31 % na 36 %. Cilj je našeg akcijskog plana za pružanje jednakih prilika postići ravnomjernu zastupljenost spolova na svim razinama. Nakon najnovijih postupaka zapošljavanja, 51 % cjelokupnog osoblja Suda u razredima od AD 5 do AD 8 čine žene (što je porast u odnosu na 50 % iz 2015. godine). S obzirom na očekivane promjene rukovoditelja na višim i srednjim razinama, sve veći udio žena na razini AD trebao bi u budućnosti doprinijeti povećanju udjela žena na rukovodećim mjestima.

Informacije o državljanstvu i spolu rukovodećeg osoblja navedene su u tablici u nastavku.

Podrška revizijskim aktivnostima

Stručno osposobljavanje

Nastavili smo podupirati stalni profesionalni razvoj našeg osoblja omogućavanjem sudjelovanja na tečajevima i financijskom potporom osoblju koje sudjeluje u programima namijenjenima stjecanju ili obnavljanju profesionalnih kvalifikacija i diploma u područjima koja su relevantna za ulogu i rad Suda.

Unutar međuinstitucijskog okvira nastavili smo raditi na jačanju suradnje s Europskom komisijom i Europskom upravnom školom. Povrh toga, proširili smo ponudu dostupnih e-tečajeva i nastavili uspješan niz prezentacija unutarnjih i vanjskih stručnjaka na temu razvojnih promjena u području revizije ili o pitanjima povezanima s radom naših revizora.

Započeli smo i s jednogodišnjom pilot fazom poslijediplomskog sveučilišnog studija „Revizija javnih organizacija i politika” i diplomskog studija „Upravljanje javnim organizacijama” u suradnji sa Sveučilištem u Loreni. Osim toga, revizori iz šest vrhovnih revizijskih institucija posjetili su Sud kako bi našem osoblju predstavili svoje revizijske metodologije povodom našeg godišnjeg dana osposobljavanja.

Prevođenje

Naša Uprava za prevođenje i jezične usluge prevela je i redigirala 230 640 stranica, odnosno 16 % stranica više nego 2015. godine, što je najveći broj stranica u povijesti Suda. Nastavili smo s provedbom kampanje za uporabu jasnog jezika (engl. Clear Language Campaign) organiziranjem konferencije i radionica za neizvorne govornike engleskoga jezika koji sudjeluju u izradi tekstova. Prevoditelji su pružili potporu revizorskim timovima u izradi niza izvješća. Povrh toga, naši su prevoditelji pružili jezičnu podršku revizorima tijekom 34 revizijska posjeta na terenu (službena putovanja u svrhu obavljanja revizije) u ukupnom trajanju od 30 tjedana (u odnosu na 26 službenih putovanja u ukupnom trajanju od 22 tjedna tijekom 2015. godine), kao i usluge usmenog prevođenja na događanjima koja smo organizirali.

Informacijska tehnologija

Tijekom 2016. godine Uprava za informacije i tehnologije postala je Uprava za informacije, radnu okolinu i inovacije, koja je zadužena za informacijsku tehnologiju, upravljanje informacijama (knjižnica i arhivi) te infrastrukturne usluge za zgrade. Taj je preustroj odgovor na potrebu za time da se pri osmišljavanju radnih prostora organiziranih prema aktivnostima uzmu u obzir i fizičke i digitalne komponente.

Zamijenili smo i nadogradili cjelokupnu infrastrukturu za skladištenje u našim podatkovnim centrima, povećali kapacitet pristupa internetu i internetskog filtra, zamijenili sustav elektroničke pošte Lotus Notes programom Outlook te započeli s nadogradnjom i migracijom nekoliko sustava za upravljanje ljudskim resursima.

Pri uvođenju svih promjena i isporuci svih proizvoda vodili smo računa o upravljanju rizicima te jamčenju sigurnosti i kontinuiteta poslovanja.

Zgrade

U vlasništvu Suda trenutačno su tri zgrade („K1”, „K2” i „K3”), a Sud usto u Luxembourgu unajmljuje uredske prostore za svoj centar za oporavak u slučaju katastrofa. Također unajmljujemo prostoriju za sastanke i tri ureda u Europskom parlamentu u Bruxellesu i jedan ured u Strasbourgu.

Zgrada K1

Zgrada K1 otvorena je 1988. godine. U njoj se nalaze uredi koji mogu primiti do 310 zaposlenika i prostorije za sastanke. Na podzemnim razinama smještena su parkirališta, tehničke i skladišne prostorije, knjižnica i glavni arhiv, dok cijeli gornji kat zauzimaju tehničke prostorije.

Zgrada K1 modernizirana je 2008. godine kako bi bila u skladu s nacionalnim standardima u području zdravlja, sigurnosti i okoliša. Gdje god je to bilo moguće, tehnologija u zgradi K1 prilagođena je kako bi se uskladila s tehnologijom koja se koristi u zgradama K2 i K3. Zahvaljujući tome navedene tri zgrade povezane su u najvećoj mogućoj mjeri u jedinstven i integriran tehnički objekt.

Predani smo daljnjem unaprjeđenju našeg radnog okruženja kako bismo još više povećali učinkovitost rada koji obavljamo. Tijekom 2016. godine na jednom od katova zgrade K1 uveli smo otvorene radne prostorije, što će nam omogućiti stjecanje korisnog iskustva za uvođenje radnih prostora organiziranih prema aktivnostima koje planiramo za zgradu K2.

Trenutačno provodimo studije izvedivosti s ciljem unaprjeđenja zgrade u pogledu standarda u području okoliša.

Zgrada K2

Zgrada K2 otvorena je 2003. godine. Na podzemnim razinama nalaze se parkirališta, tehničke i skladišne prostorije te centar za fitness. Gornji kat koristi se isključivo za tehničke prostorije. Preostali katovi koriste se za urede koji mogu primiti do 241 zaposlenika, prostorije za sastanke, prostoriju za konferencije s kabinama za usmeno prevođenje, prostorije za videokonferencije, kafeteriju te prostorije s osnovnom kuhinjskom opremom.

Dozvola za uporabu zgrade K2 (potvrda o sukladnosti) valjana je do kraja 2017. godine. Dotad će biti potrebno pribaviti novu dozvolu i modernizirati zgradu kako bi bila u skladu s važećim standardima u pogledu zdravlja, sigurnosti i okoliša. U skladu s dogovorom sklopljenim s Vijećem i Europskim parlamentom u ožujku 2014. troškove modernizacije pokrit ćemo iz preostalog proračuna za projekt izgradnje zgrade K3 koji je dovršen prije nekoliko godina.

Zgrada K3

Zgrada K3 otvorena je 2012. godine. Na podzemnim razinama nalaze se parkirališta, tehničke i skladišne prostorije, mjesto za istovar, objekti za skladištenje otpada, tiskara, kuhinje i arhivi. U prizemlju su smješteni kantina, kafeterija i učionice. U zgradi se, osim toga, nalaze uredi koji mogu primiti do 503 zaposlenika, prostorije za sastanke i informatička prostorija. Na šestom katu nalaze se prostorije za prijam, kuhinja i tehničke prostorije. Za zgradu K3 dodijeljen je certifikat s ocjenom „vrlo dobar” (BREEAM) na temelju vodeće svjetske metode za ocjenjivanje i certificiranje održivosti zgrada.

Kao i za sve druge institucije EU-a, sigurnost osoblja od ključne je važnosti za Sud. Tijekom 2016. godine pokrenuli smo projekt namijenjen jačanju sigurnosti naše institucije, koji uključuje izgradnju nove ograde, poboljšanje sustava za videonadzor, rendgenske uređaje za pregled prtljage, sigurnosna rotirajuća vrata na ulazima u zgrade, novi centar za sigurnosnu kontrolu i vanjski centar za akreditaciju i kontrolu pristupa za osoblje i posjetitelje. Projekt napreduje prema planu. Rendgenski uređaji za pregled prtljage i sigurnosna rotirajuća vrata već su postavljeni i u uporabi. Infrastrukturne komponente projekta bit će dovršene do kraja 2017. godine.

Upravljanje okolišem

Smatramo da smo, kao institucija EU-a, u svim aktivnostima koje provodimo dužni primjenjivati načela dobrog upravljanja okolišem. Tijekom 2014. godine započeli smo s uvođenjem sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS), a 2016. godine naša je institucija dobila povoljnu preporuku za certifikat EMAS. Usto smo stekli certifikat ISO 14 001:2004 za naš sustav upravljanja okolišem.

Tijekom 2016. godine ponovno smo, drugu godinu zaredom, analizirali emisije stakleničkih plinova uzrokovane aktivnostima naše institucije kako bismo sustavno smanjili svoje emisije CO₂. Rezultati studije o ugljičnom otisku dostupni su na našim internetskim stranicama (eca.europa.eu).

Tijekom 2016. godine uveli smo politiku e-publikacija za naša tematska izvješća, koja se sada objavljuju na internetu i distribuiraju elektroničkim putem.

Odgovornost Suda

Financijske informacije

Sud se financira iz općeg proračuna Europske unije. Proračun Suda sastoji se u cijelosti od administrativnih rashoda. Proračun Suda 2016. godine iznosio je otprilike 137,6 milijuna eura, odnosno manje od 0,1 % ukupnih rashoda EU-a i otprilike 1,5 % ukupnih administrativnih rashoda. Ukupna stopa izvršenja iznosila je 99 %.

Proračun za 2017. godinu

Proračun za 2017. godinu donosi povećanje od 2,7 % u odnosu na proračun za 2016. godinu.

Upravljanje rizicima

Tijekom 2016. godine usvojili smo politiku korporativnog upravljanja rizicima. Svaka od naših uprava sada procjenjuje rizike povezane s aktivnostima koje obavlja, koje Sud pregledava svake godine u svrhu donošenja planova za upravljanje tim rizicima.

Te planove uzimamo u obzir pri osmišljavanju i provedbi unutarnjih provjera, pri čemu vodimo računa o isplativosti tih provjera. Sustavi Suda za unutarnju kontrolu temelj su godišnjeg jamstva koje glavni tajnik daje u pogledu pouzdanosti rada koji obavljamo, koje je izneseno u ovom izvješću o radu i koje će se upotrijebiti u svrhu procjene rizika za sljedeću godinu.

Unutarnje i vanjske revizije

Unutarnja revizija

Služba Suda za unutarnju reviziju savjetuje našu instituciju u vezi s upravljanjem rizicima iznošenjem mišljenja o kvaliteti upravljanja i sustava unutarnje kontrole. Aktivnosti Službe za unutarnju reviziju prati revizijski odbor koji se sastoji od triju članova naše institucije i vanjskog stručnjaka. Odbor redovito prati napredak u obavljanju različitih zadataka koji su predviđeni godišnjim programom rada Službe za unutarnju reviziju i vodi računa o njezinoj neovisnosti.

Služba za unutarnju reviziju 2016. godine ispitala je sustav Suda za izvješćivanje o upravljanju, upravljanje ugovorima, ulaganja u informacijsku tehnologiju te upravljanje arhivskim i knjižničnim uslugama. Osim toga, pregledala je provedbu nove politike upravljanja rizicima i pratila provedbu svojih preporuka kako bi zajamčila provedbu akcijskih planova.

Svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosimo izvješće o rezultatima unutarnje revizije.

Vanjska revizija

Reviziju naše računovodstvene dokumentacije provodi neovisni vanjski revizor. Primjenjivanje istih načela transparentnosti i odgovornosti na našu instituciju kao i na subjekte nad kojima provodimo reviziju važan je sastavni dio naše politike. Izvješće vanjskog revizora – društva PricewaterhouseCoopers Sàrl – o našoj računovodstvenoj dokumentaciji za financijsku godinu 2015. objavljeno je 30. kolovoza 2016.

Razrješnica

Kao i na sve druge institucije, na Sud se primjenjuje postupak davanja razrješnice. U travnju 2016. Europski parlament dao je našem glavnom tajniku razrješnicu za izvršenje proračuna Suda za financijsku godinu 2014., što znači da je naša računovodstvena dokumentacija za 2014. godinu zaključena i odobrena.

Obavili smo temeljitu analizu svih pitanja iznesenih tijekom postupka davanja razrješnice u pogledu naših dužnosti u području revizije i upravljanja, poduzeli odgovarajuće mjere i podnijeli izvješće Europskom parlamentu o našem daljnjem postupanju.

Izjava dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja

Ja, niže potpisani glavni tajnik Europskog revizorskog suda, u svojstvu dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja, izjavljujem:

• da su informacije u ovom izvješću istinite i točne; te
• da imam razumno jamstvo:
  • da su resursi dodijeljeni za aktivnosti opisane u ovom izvješću upotrijebljeni u predviđene svrhe i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja,
  • da se uspostavljenim kontrolnim postupcima pružaju potrebna jamstva o zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom i jamči odgovarajuće postupanje u slučaju optužbi ili sumnji na prijevaru, te
  • da su koristi ostvarene provedbom kontrola razmjerne troškovima.

Ovo se jamstvo temelji na mojoj prosudbi i informacijama koje su mi dostupne, kao što su izvješća i izjave dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja, izvješća unutarnjeg revizora i izvješća vanjskog revizora za prethodne financijske godine.

Potvrđujem da nemam saznanja ni o čemu što nije navedeno u ovom izvješću, a što bi moglo naštetiti interesima ove institucije.

Sastavljeno u Luxembourgu 16. veljače 2017.

Eduardo Ruiz García
glavni tajnik

Prilog – Tematska izvješća 2016. godine

• Je li sustav kojim se Komisija služi za mjerenje uspješnosti u vezi s dohodcima poljoprivrednika dobro osmišljen i temelji li se na pouzdanim podatcima? (br. 1/2016)
• Izvješće za 2014. godinu o praćenju provedbe preporuka iz tematskih izvješća Europskog revizorskog suda (br. 2/2016)
• Borba protiv eutrofikacije u Baltičkom moru: potrebne su dodatne i djelotvornije mjere (br. 3/2016)
• Europski institut za inovacije i tehnologiju mora izmijeniti svoje mehanizme provedbe i elemente ustroja kako bi postigao očekivani učinak (br. 4/2016)
• Je li Komisija zajamčila djelotvornu provedbu Direktive o uslugama? (br. 5/2016)
• Suzbijanje bolesti životinja programima za iskorjenjivanje, kontrolu i praćenje tih bolesti (br. 6/2016)
• Kako Europska služba za vanjsko djelovanje upravlja svojim zgradama diljem svijeta (br. 7/2016)
• Željeznički prijevoz tereta u EU-u i dalje nije na pravome putu (br. 8/2016)
• Potrošnja sredstava EU-a u području vanjske migracije u zemljama južnog Sredozemlja i istočnog susjedstva do 2014. godine (br. 9/2016)
• Kako bi se zajamčila djelotvorna provedba postupka u slučaju prekomjernog deficita, potrebna su dodatna poboljšanja (br. 10/2016)
• Jačanje administrativnih kapaciteta u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji: ograničen napredak u zahtjevnim okolnostima (br. 11/2016)
• Način na koji agencije upotrebljavaju bespovratna sredstva nije uvijek primjeren ili dokazano djelotvoran (br. 12/2016)
• Pomoć EU-a jačanju javne uprave u Moldovi (br. 13/2016)
• Političke inicijative i financijska potpora EU-a za integraciju Roma: tijekom posljednjeg desetljeća postignut je znatan napredak, ali potrebni su dodatni napori na terenu (br. 14/2016)
• Je li Komisija djelotvorno upravljala humanitarnom pomoći stanovništvu područja pogođenih sukobima u regiji afričkih Velikih jezera? (br. 15/2016)
• Obrazovni ciljevi EU-a: programi su usklađeni, no postoje nedostatci u mjerenju uspješnosti (br. 16/2016)
• Institucije EU-a mogu dodatno poraditi na tome da postupke javne nabave koje provode učine pristupačnijima (br. 17/2016)
• Sustav EU-a za certifikaciju održivih biogoriva (br. 18/2016)
• Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007.–2013. (br. 19/2016)
• Jačanje administrativnih kapaciteta u Crnoj Gori: napredak je postignut, ali potrebno je postići bolje rezultate u brojnim ključnim područjima (br. 20/2016)
• Pretpristupna pomoć EU-a za jačanje administrativnih kapaciteta na zapadnom Balkanu (metarevizija) (br. 21/2016)
• Programi pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj izvan pogona: od 2011. godine postignut je određeni napredak, no ključni izazovi tek predstoje (br. 22/2016)
• Pomorski promet u EU-u suočen je s problemima – mnoga ulaganja nedjelotvorna su i neodrživa (br. 23/2016)
• Potrebno je ulagati veće napore za podizanje razine osviještenosti o pravilima o državnim potporama u kohezijskoj politici i za osiguravanje usklađenosti s njima (br. 24/2016)
• Sustav za identifikaciju zemljišnih parcela koristan je alat za utvrđivanje prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta, no upravljanje tim sustavom moglo bi se još poboljšati (br. 25/2016)
• Povećanje djelotvornosti sustava višestruke sukladnosti i njegovo pojednostavnjenje i dalje su izazov (br. 26/2016)
• Upravljanje u Europskoj komisiji – provodi li se najbolja praksa? (br. 27/2016)
• Ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju u EU-u: poduzeti su važni koraci, no potrebno je učiniti više (br. 28/2016)
• Jedinstveni nadzorni mehanizam – dobar početak, ali potrebna su daljnja poboljšanja (br. 29/2016)
• Djelotvornost potpore EU-a prioritetnim sektorima u Hondurasu (br. 30/2016)
• Provode se ambiciozne mjere kako bi se najmanje svaki peti euro iz proračuna EU-a potrošio na klimatske aktivnosti, ali i dalje postoji ozbiljan rizik da se taj cilj neće postići (br. 31/2016)
• Pomoć EU-a Ukrajini (br. 32/2016)
• Koordinacija odgovora na katastrofe izvan EU-a u sklopu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu uglavnom je bila djelotvorna (br. 33/2016)
• Borba protiv nepotrebnog bacanja hrane: prilika za EU da poboljša učinkovitost resursa u lancu opskrbe hranom (br. 34/2016)
• Uporaba proračunske potpore za poboljšanje mobilizacije domaćih prihoda u supsaharskoj Africi (br. 35/2016)
• Procjena mehanizama za zaključenje kohezijskih programa i programa ruralnog razvoja u razdoblju 2007.–2013. (br. 36/2016)

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2017.

Print	ISBN 978-92-872-6656-9	ISSN 1977-9267	doi:10.2865/423207	QJ-AA-17-001-HR-C
PDF	ISBN 978-92-872-6661-3	ISSN 2315-3962	doi:10.2865/06530	QJ-AA-17-001-HR-N
HTML		ISSN 2315-3962	doi:10.2865/972040	QJ-AA-17-001-HR-Q

© Europska unija, 2017.

Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da je naveden izvor.

Za svaku uporabu ili umnažanje sljedeće fotografije dopuštenje je potrebno zatražiti izravno od vlasnika autorskih prava:

* © Cour des comptes – Elombard

Umnažanje fotografija u nastavku dopušta se pod uvjetom da su navedeni vlasnik autorskih prava, izvor i ime fotografa (ako je navedeno u nastavku):

* © Europska unija, 2016.; izvor: Europski parlament

* © Europska unija, 2015.; izvor: Europska komisija – Audiovizualna služba; Oliver Bunić

* © Stalno predstavništvo Malte

Ova publikacija dostupna je na 23 jezika i u sljedećem formatu:

PDF

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak:
  • u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);
• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi:
  • u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm),
  • pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm),
  • kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm)
  • ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).

(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).