5.5.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 184/82

P9_TA(2021)0429

Učinkovitost država članica pri korištenju novca iz Fonda solidarnosti EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2021. o učinkovitosti država članica pri korištenju novca iz Fonda solidarnosti EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa (2020/2127(INI))

(2022/C 184/05)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir članak 175., članak 310. stavak 5. i članak 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članke 2., 3. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (1) (Uredba o FSEU-u) i njezine naknadne izmjene od 15. svibnja 2014. i 30. ožujka 2020.,

—

uzimajući u obzir završno izvješće Komisije od 7. prosinca 2018. o ex post evaluaciji Fonda solidarnosti Europske unije za razdoblje 2002. – 2016.,

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 15. svibnja 2019. naslovljen „Ocjena Fonda solidarnosti Europske unije za razdoblje 2002. – 2017.” (SWD(2019)0186),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/461 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 radi pružanja financijske pomoći državama članicama i zemljama koje pregovaraju o pristupanju Uniji ozbiljno pogođenima izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2021. o reviziji Fonda solidarnosti Europske unije (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca 2016. naslovljenu „Fond solidarnosti Europske unije: ocjena” (5),

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 3/2008 od 15. travnja 2008. naslovljeno „Koliko je brz, učinkovit i fleksibilan Fond solidarnosti Europske unije?”,

—

uzimajući obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 24/2012 od 3. kolovoza 2013. naslovljeno „Reakcija Fonda solidarnosti Europske unije na potres u regiji Abruzzo 2009. godine: važnost i troškovi operacija”,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za proračune,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0273/2021),

A.

budući da je Fond solidarnosti Europske unije (FSEU) osnovan 2002. kao reakcija na teške poplave koje su u ljeto 2002. pogodile središnju Europu; budući da je osnovan radi pružanja financijske pomoći državama članicama i zemljama kandidatkinjama koje su pogođene prirodnim katastrofama, kao što su poplave, potresi ili oluje; budući da je FSEU postao jedan od glavnih instrumenata Unije za oporavak od katastrofa, kao i konkretan izraz solidarnosti u Uniji;

B.

budući da je FSEU jedan od najkonkretnijih izraza solidarnosti Unije koju svi njezini građani očekuju kada se dogode prirodne katastrofe ili ozbiljna izvanredna stanja u području javnog zdravlja; budući da je Parlament u svojoj Rezoluciji o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica istaknuo da solidarnost među državama članicama nije pitanje izbora već jedna od temeljnih vrijednosti Unije koja je utvrđena u članku 3. UEU-a te obveza koja među ostalim proizlazi iz članaka 2. i 21. UEU-a; budući da Parlament u istoj rezoluciji poziva Komisiju da ojača sve komponente upravljanja krizama i mehanizme odgovora na katastrofe;

C.

budući da je regulatorni okvir FSEU-a izmijenjen 2014. i 2020. jer je trebalo pojednostavniti postupke i proširiti područje primjene tog fonda na izvanredna stanja u području javnog zdravlja kao što je COVID-19;

D.

budući da je iz FSEU-a isplaćeno ukupno 6,548 milijardi EUR, odnosno u prosjeku 339,9 milijuna EUR godišnje; budući da godišnji iznosi koji se isplaćuju znatno variraju iz godine u godinu; budući da se neiskorištena sredstva iz određene godine mogu prenijeti u sljedeću godinu i budući da se sredstva dodijeljena za sljedeću godinu također mogu iskoristiti unaprijed, čime se pruža potrebna fleksibilnost u suočavanju s nepredviđenim katastrofama;

E.

budući da se petogodišnji prosjek rashoda FSEU-a povećao s oko 270 milijuna EUR u razdoblju 2002. – 2015. na 534 milijuna EUR u razdoblju 2016. – 2020.; budući da je do tog povećanja došlo zbog većih šteta u kombinaciji s rastom iznosa koji se isplaćuje po euru štete; budući da se u spomenutom povećanju također odražava dodana vrijednost fonda;

F.

budući da će se težina i učestalost prirodnih katastrofa i izvanrednih stanja u području javnog zdravlja sigurno i dalje povećavati zbog klimatskih promjena, čime će se povećati potreba za snažnim i dobro provedenim mehanizmom za oporavak od katastrofa;

G.

budući da je u novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) predviđena nova proračunska omotnica nazvana „pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi” (SEAR), kojom se objedinjuju FSEU i pričuva za pomoć u nuždi (EAR) i koja je s jedne strane namijenjena za odgovor na krizne situacije koje su posljedica katastrofa velikih razmjera u državama članicama ili u državama pristupnicama (FSEU), a s druge strane za posebne hitne potrebe u Uniji ili trećim zemljama, posebno u slučaju humanitarnih kriza (EAR);

H.

budući da su neke regije strukturno podložne određenim ponavljajućim prirodnim katastrofama kao što su poplave, pojačana seizmička ili vulkanska aktivnost ili krize u području javnog zdravlja te stoga zahtijevaju poseban proaktivan pristup;

I.

budući da bi se vrijeme potrebno za dodjelu svih bespovratnih sredstava moglo dodatno skratiti kako bi se zadovoljila hitna potreba za solidarnošću Unije;

1.

 naglašava činjenicu da je FSEU od 2002. do 2020. mobilizirao više od 6,5 milijardi EUR za intervencije u 96 katastrofa u 23 države članice i jednoj zemlji pristupnici; primjećuje da je najveći broj zahtjeva podnesen kako bi se pokrila šteta prouzročena poplavama, pri čemu toj kategoriji pripada više od 60 % katastrofa za koje je isplaćena pomoć; dodaje da su potresi prouzročili najveću ukupnu štetu u financijskom smislu te da je za njih isplaćeno 48 % potpore pružene u okviru FSEU-a;

2.

 napominje da je, kao dio koordiniranog paketa Unije za odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, područje primjene FSEU-a prošireno Uredbom (EU) 2020/461 koja je stupila na snagu 1. travnja 2020.; pozdravlja činjenicu da su krize u području javnog zdravlja sada obuhvaćene područjem primjene FSEU-a, iz kojeg se prema potrebi mogu isplatiti sredstva potpore za najteže pogođene države članice i zemlje pristupnice; pozdravlja povećanje stope isplate predujmova pogođenim zemljama s 10 % predviđenog iznosa pomoći (ograničeno na najviši iznos od 30 milijuna EUR) na 25 % (ograničeno na najviše 100 milijuna EUR) tijekom te revizije; potiče države članice da iskoriste tu mogućnost u bliskoj suradnji s regionalnim i lokalnim tijelima vlasti;

3.

 konstatira da je Komisija u ožujku 2021. predložila paket od gotovo 400 milijuna EUR u okviru FSEU-a za pomoć 17 država članica i trima zemljama pristupnicama u borbi protiv izvanrednog stanja u području javnog zdravlja prouzročenog bolešću COVID-19; napominje da će se tim sredstvima pokriti dio javnih rashoda iskorištenih za financiranje medicinske i osobne zaštitne opreme, pružanje hitne potpore stanovništvu i mjere za prevenciju, praćenje i kontrolu širenja bolesti;

4.

 ističe da, unatoč važnosti krize prouzročene bolešću COVID-19, FSEU treba nastaviti pružati potporu zemljama koje se oporavljaju od prirodnih katastrofa; ističe da su klimatske promjene nedvojbena stvarnost i da je stoga neophodno i srednjoročno i dugoročno djelovanje; i dalje je zabrinut zbog pitanja dostatnosti financijskih sredstava u okviru FSEU-a, naročito s obzirom na proširenje njegova područja primjene i spajanje s EAR-om u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.; napominje da maksimalna godišnja granica za SEAR iznosi 1,2 milijarde EUR;

5.

 žali zbog toga što će zbog proračunskih ograničenja zemlje koje podnose zahtjev za potporu zbog pandemije bolesti COVID-19 2020. primiti manje od 50 % mogućeg iznosa pomoći; i dalje je zabrinut zbog sredstava dostupnih FSEU-u u razdoblju 2021. – 2027., posebno s obzirom na njegovo šire područje primjene; stoga smatra da je potrebno pratiti utječu li ukupni dodijeljeni iznos i mehanizmi za raspodjelu za SEAR na djelotvornost FSEU-a s obzirom i na proširenje njegova područja primjene i na broj i razmjer katastrofa;

6.

 pozdravlja činjenicu da su reformom iz 2014. pojašnjeni kriteriji prihvatljivosti za regionalne katastrofe i da je time stopa odobrenja u takvim slučajevima porasla s 31 % na 85 %; uviđa da je to bio važan korak prema povećanju predvidljivosti postupka podnošenja zahtjeva i učinkovitosti FSEU-a; ističe da je također važno uzeti u obzir procijenjeni trošak štete koju je katastrofa prouzročila u okolišu u financijskom smislu;

7.

 podsjeća da bi trebalo obratiti posebnu pozornost na najudaljenije regije koje se suočavaju s teškim klimatskim uvjetima koji ozbiljno ometaju njihov razvoj; stoga smatra da je od ključne važnosti donijeti posebne mjere za najudaljenije regije i sva područja koja su posebno ugrožena prirodnim katastrofama kao što su otoci, planinske regije i rijetko naseljene regije;

8.

 naglašava da je u okviru FSEU-a potrebno isplatiti financijsku pomoć regijama i područjima u Uniji koja su posebno pogođena prirodnim katastrofama; smatra da se financijska pomoć koju fond pruža mora pravedno raspodijeliti između najpogođenijih regija i područja država članica;

9.

 naglašava da se fondom ostvaruje velika dodana vrijednost pružanjem podrške hitnim mjerama i naporima za obnovu te ublažavanjem financijskog opterećenja nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela vlasti bez obzira na to što će se provesti poboljšanja u smislu brzine, usklađenosti, učinkovitosti i promicanja intervencija;

10.

 naglašava važnu ulogu sprječavanja rizika od katastrofe i upravljanja tim rizikom u EU-u; poziva Komisiju da olakša uspostavu koordiniranog plana za točnu i brzu procjenu štete; poziva svaku zemlju korisnicu da u svojim izvješćima o provedbi detaljno navede preventivne mjere koje je poduzela ili koje planira poduzeti, uključujući način na koji će iskoristiti strukturne fondove Unije kako bi ograničila buduću štetu i u najvećoj mogućoj mjeri izbjegla ponavljanje sličnih prirodnih katastrofa; naglašava da je za buduće izazove koji se odnose na klimatske promjene ili izvanredna stanja u području javnog zdravlja potrebna prvenstveno preventivna politika; napominje da je FSEU kurativnog karaktera; stoga podsjeća na potrebu za djelotvornim sinergijama s drugim politikama i programima Unije, posebno s fondovima kohezijske politike, Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu, europskim zelenim planom i politikama i programima Unije kojima se podupiru sprečavanje katastrofa i upravljanje rizikom; poziva na reviziju FSEU-a kako bi se zajamčilo da će se u njega uvrstiti načelo bolje ponovne izgradnje;

11.

 podsjeća na važnost poštovanja vladavine prava i važnost zaštite financijskih interesa Unije; stoga smatra da bi Komisija, Europski ured za borbu protiv prijevara, Revizorski sud i prema potrebi Ured europskog javnog tužitelja trebali moći pratiti provedbu FSEU-a u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa svojim ovlastima;

12.

 ističe potrebu za praktičnom potporom Komisije državama članicama, osobito pri procjeni štete, te potiče Komisiju da se pobrine za širenje dobrih praksi u vezi s upravljanjem i uporabom struktura institucijske koordinacije u slučajevima katastrofa; naglašava da u slučajevima jakih potresa ili velikih poplava ublažavanje posljedica može trajati dulje nego kod drugih prirodnih katastrofa; smatra da bi se to trebalo odraziti u svakoj budućoj reviziji FSEU-a, naročito u pogledu omogućavanja dostatnog vremena za apsorpciju sredstava nakon trenutačnih rokova za podnošenje zahtjeva;

Kvaliteta zahtjeva

13.

 sa žaljenjem napominje da kvaliteta zahtjeva za financiranje varira i da se zbog toga postupak mobilizacije može odužiti; konstatira da je pritom često najteži dio procjena štete i to zbog izazova povezanih s prikupljanjem, preklapanjem i udvostručavanjem podataka te izradom agregiranih podataka u skladu sa zahtjevima Komisije; poziva Komisiju da uvede što jednostavnije i izravnije zahtjeve, ali da istovremeno zadrži potrebnu razinu detalja; poziva Komisiju da razvije zajednički alat ili sustav za jačanje kapaciteta korisnika kako bi mogli slijediti standardizirane pristupe za sustave za kvantificiranje i prikupljanje podataka o gubicima u katastrofama, čime će se smanjiti administrativno opterećenje i pojednostavniti postupak podnošenja zahtjeva u najvećoj mogućoj mjeri;

14.

 naglašava da lokalna tijela vlasti, odnosno općine, nevladine organizacije i civilno društvo, imaju važnu ulogu u dostavljanju podataka s terena nacionalnim tijelima vlasti; stoga ističe da učinkovita suradnja s lokalnim tijelima vlasti i nevladinim organizacijama također može poboljšati kvalitetu zahtjeva za financiranje; poziva države članice da razviju djelotvorne mehanizme koordinacije kako bi u potpunosti iskoristile podatke koje dostave nevladine organizacije;

15.

 ističe da je prikupljanje podataka za podnošenje zahtjeva FSEU-u za krize u području javnog zdravlja novost za zemlje i da stoga može biti posebno zahtjevno; poziva Komisiju da na to pitanje obrati posebnu pozornost i da pruži podršku zemljama na sve moguće načine, uključujući pružanje tehničke podrške;

16.

 žali zbog toga što se Uredbom o FSEU-u trenutačno ne omogućuje prekogranično podnošenje zahtjeva za potporu, iako se određena područja koja su posebno osjetljiva na prirodne katastrofe, kao što su planinska područja, često protežu preko granica;

Pravovremena intervencija

17.

 napominje da je u skladu s člankom 1. Uredbe o FSEU-u taj fond uspostavljen kako bi Unija mogla „brzo, učinkovito i fleksibilno reagirati na hitne slučajeve”; primjećuje da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 3/2008 zaključio da FSEU nije pružao brz odgovor na hitne situacije jer bi od pojave katastrofe do isplate sredstava obično prošla otprilike jedna godina; napominje da se to trajanje tek neznatno smanjilo nakon reforme FSEU-a iz 2014., kako je istaknuto u evaluaciji FSEU-a iz 2018.; i dalje je zabrinut zbog budućeg trajanja postupka u okviru mehanizama novog VFO-a, u kojem je proračun FSEU-a uključen u SEAR;

18.

 podsjeća da je što brže, jednostavnije i fleksibilnije slanje pomoći i sredstava pogođenim regijama od vitalne važnosti; u tom smislu podsjeća na važnost sinergija između Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, sastavnice Europskog fonda za regionalni razvoj za prilagodbu klimatskim promjenama, programâ teritorijalne suradnje i FSEU-a; naglašava da su te sinergije neophodne kako bi se zajamčio opsežan i brz odgovor na hitnu situaciju i istovremeno pružio snažan paket za izgradnju otpornosti;

19.

 zabrinut je zbog toga što je prosječno vrijeme za isplatu predujmova i dalje vrlo dugo (oko pet mjeseci) iako se vrijednost predujmova povećala s 10 % na 25 % predviđenog financijskog doprinosa;

20.

 ponovno poziva Komisiju da razmotri reaktivnija rješenja, a posebno da nastavi raditi na smjernicama za pojednostavnjenu primjenu FSEU-u kako bi se olakšalo postupanje nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima vlasti, kao i da nastavi raditi na pojednostavnjenju i ubrzanju postupka za podnošenje zahtjeva za države članice, primjerice obraćajući posebnu pozornost na pojednostavnjenje zahtjeva za aktivaciju FSEU-a u nekoliko regija u kontekstu prekograničnih katastrofa kako bi se zajamčio brži odgovor na intenziviranje prirodnih katastrofa velikih razmjera i regionalnih prirodnih katastrofa te izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja; potiče Komisiju da uspostavi mehanizam kojim se državi članici u hitnoj situaciji pruža financijska potpora bez obzira na to je li godišnji proračun FSEU-a potrošen;

21.

 sa žaljenjem primjećuje da prevođenje dokumenata ili drugi specifični tehnički izazovi mogu dovesti do znatnih kašnjenja u različitim fazama intervencija FSEU-a; poziva Komisiju da osigura sredstva potrebna za bržu obradu prijevoda dokumenata koje dostavljaju države pogođene katastrofom i time spriječi bilo kakva kašnjenja u intervencijama FSEU-a;

22.

 sa zabrinutošću napominje da je, kako navodi Komisija u svojim godišnjim izvješćima o FSEU-u, jedan od glavnih izazova tog fonda i dalje vrijeme koje protekne između pojave katastrofe i isplate pomoći u cijelosti; ističe da je to posebno važno u aktualnoj situaciji jer će zbog pandemije bolesti COVID-19 i klimatskih promjena vjerojatno znatno porasti broj podnesenih zahtjeva, što bi moglo dovesti do daljnjih kašnjenja; prima na znanje stajalište Komisije da je prostor za ubrzanje postupka odlučivanja za mobilizaciju FSEU-a u potpunosti iskorišten izmjenama uvedenim tijekom revizije FSEU-a iz 2014. i da je prostor za daljnje ubrzanje FSEU-a ograničen; podsjeća da brzi odgovor na hitne situacije može biti ključan za jamčenje učinkovitog funkcioniranja FSEU-a; ističe da je to posebno važno u regijama s ograničenim alternativnim izvorima financiranja; poziva Komisiju da iskoristi sve postojeće mogućnosti kako bi ubrzala mobilizaciju FSEU-a u okviru dogovorâ o novom VFO-u, posebno za slabije razvijene regije;

Nalazi evaluacije

23.

 sa žaljenjem prima na znanje nalaz evaluacije da se izvješća o provedbi koja su dostavile zemlje primateljice znatno razlikuju duljinom, sadržajem i detaljnošću podataka; sa zabrinutošću primjećuje da zbog te razlike nije moguće provesti sustavne i usporedne analize postignuća, kao ni usporediti planirane rezultate sa stvarnim ishodima; nadalje napominje da su analizirane studije slučaja pokazale da se pretpostavke o prioritetima za potporu FSEU-a iz sporazuma o provedbi često razlikuju od stvarnih potreba na terenu; zabrinut je zbog toga što taj nedostatak informacija i usporedivih podataka ometa Komisiju u djelotvornom praćenju provedbe FSEU-a i potencijalno ugrožava njegovu djelotvornu i učinkovitu primjenu, što negativno utječe na promicanje teritorijalne, gospodarske i socijalne kohezije u EU-u;

24.

 prima na znanje dokaze iz studija slučaja navedenih u izvješću o vanjskoj evaluaciji da se provedba potpunog postupka javne nabave u ograničenom vremenu raspoloživom u kriznoj situaciji pokazala zahtjevnom za neke države korisnice; upozorava da je javna nabava u hitnim situacijama posebno podložna prijevarama, korupciji i nepravilnostima, zbog čega naglašava važnost učinkovitih kontrolnih sustava i postupaka za podnošenje pritužbi; ističe da je važno zajamčiti da se države članice pri odgovaranju na krizne situacije pridržavaju postupaka javne nabave; naglašava da se pri svakom izuzeću mora osigurati da se postupkom javne nabave poštuju načela dobrog financijskog upravljanja i da se zaštite financijski interesi Unije, što se odnosi i na regionalne i lokalne razine;

25.

 napominje da se FSEU aktivira pojavom katastrofe i da prema tome raspodjela sredstava ne odgovara teritorijalnim kvotama; iznenađen je, međutim, nalazom evaluacije da je većina sredstava isplaćena malom broju primatelja, pri čemu je 77 % sredstava dodijeljeno četirima najvećim državama članicama; ističe potrebu za solidarnošću utemeljenom na potrebama, pri čemu treba uzeti u obzir sposobnost zemalja primateljica da se suoče s katastrofom;

26.

 konstatira da su za provedbu FSEU-a zadužena imenovana tijela u zemljama primateljicama u skladu s načelom podijeljenog upravljanja; napominje da su ovlasti Komisije da utječe na projekte za koje se dodjeljuju financijska sredstva stoga ograničene; podsjeća Komisiju na svoju rezoluciju od 1. prosinca 2016. u kojoj je istaknuo da je važno utvrditi jesu li subvencije FSEU-a iskorištene u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i pozvao Komisiju i države članice da poboljšaju transparentnost i zajamče javni pristup informacijama tijekom cijelog procesa mobilizacije pomoći; poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost na slučajeve moguće zlouporabe sredstava FSEU-a u okviru podijeljenog upravljanja, da uvede korake za poboljšanje transparentnosti te da prati i spriječi takve potencijalne zlouporabe;

27.

 sa žaljenjem primjećuje kašnjenje u zaključenju nekih intervencija; zabrinut je zbog toga što su u nekim slučajevima nacionalna tijela zahtijevala produljenje roka za odgovor na revizijska pitanja ili nisu odgovarala na opetovane zahtjeve za informacijama potrebnim za reviziju; uviđa važnost pravovremenog zaključenja; poziva Komisiju da izvješćuje Parlament o zaključenju;

28.

 napominje da godišnja izvješća FSEU-a obuhvaćaju razdoblje 2008. – 2018. i da se ne objavljuju redovito; nadalje primjećuje da još uvijek nisu objavljena godišnja izvješća za 2019. i 2020. godinu; podsjeća Komisiju da je obavezna svake godine do 1 srpnja objaviti izvješće o aktivnostima FSEU-u u prethodnoj godini; poziva Revizorski sud da obavijesti Parlament o svim nalazima u okviru godišnje izjave o jamstvu u vezi s provedbom FSEU-a;

29.

 inzistira na potpunoj zaštiti uloge proračunskog tijela; napominje da se u novom VFO-u odobrena sredstva FSEU-a unose u opći proračun i stavljaju na raspolaganje putem prijenosa; naglašava potrebu za pravovremenim informacijama o takvim prijenosima i za time da Komisija, bez obzira na novi postupak, pruža jednaku razinu informacija kao u prethodnom VFO-u; nadalje žali zbog nedostatka detaljnih popratnih podataka o zahtjevima za potporu iz FSEU-a, što otežava nadzor, te ustraje u tome da Komisija pruži sve dostupne podatke u skladu s člankom 4. Uredbe o FSEU-u;

30.

 poziva Revizorski sud da provede novu reviziju FSEU-a s ciljem mogućeg preispitivanja instrumenata i proračuna kako bi se zajamčila dostupnost dostatnog i funkcionalnog proračuna za djelotvorno nošenje s prirodnim katastrofama velikih razmjera i regionalnim prirodnim katastrofama, kao i s izvanrednim stanjima velikih razmjera u području javnog zdravlja;

31.

 podsjeća da je cilj FSEU-a iskazivanje i jačanje solidarnosti; ističe da se taj cilj može postići samo ako su građani upoznati s intervencijama FSEU-a; ističe da je važno jačati publicitet u tom pogledu; poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse za povećanje vidljivosti FSEU-a; potiče države članice da u svoja izvješća o provedbi uključe opis komunikacijskih aktivnosti koje su poduzete da bi se skrenula pozornost javnosti na rad FSEU-a kako bi dale potpun i sustavan pregled medijske pokrivenosti;

32.

 žali zbog nedostatka vidljivosti FSEU-a, što znači da uloga Unije nije uvijek jasno istaknuta; žali zbog toga što Uredba o FSEU-u ne sadrži ni obvezu objavljivanja potpore iz FSEU-a ni obvezu izvješćivanja o tome; ističe da su u državama članicama razvijene dobre prakse za komuniciranje o potpori iz FSEU-a, kao što je upotreba zastava i logotipa Unije; poziva države članice da predstave financijsku pomoć iz FSEU-a javnosti i daju do znanja koji su se radovi i usluge financirali ili će se financirati iz FSEU-a; očekuje da će buduća revizija Uredbe o FSEU-u uključivati obvezu obavještavanja javnosti i komuniciranja o potpori iz EUSF-a, primjerice putem nacionalnih i drugih medija, radi informiranja građana;

33.

 podsjeća da pomoć u okviru FSEU-a pokriva samo vraćanje infrastrukture u području energetike, vodoopskrbe i odvodnje, telekomunikacija, prometa, zdravstva i obrazovanja u prijašnje stanje, ali ne i dodatne troškove obnove infrastrukture tako da bude otpornija na katastrofe i klimatske promjene, na što se poziva u europskom zelenom planu, koje država korisnica mora financirati iz vlastitih sredstava i drugih fondova Unije, kao što su Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond; poziva na višu razinu sinergije između instrumenata kohezijske politike i FSEU-a;

34.

 poziva Komisiju da utvrdi regije koje su podložnije određenim ili ponavljajućim prirodnim katastrofama i da predloži akcijski plan za ublažavanje rizika i ciljane aktivnosti predviđanja; nadalje poziva Komisiju da predloži reviziju FSEU-a s ciljem uspostave usmjerenijeg, učinkovitijeg i pravodobnijeg mehanizma za brzi odgovor u područjima i regijama podložnima određenim ili ponavljajućim prirodnim katastrofama;

o

o o

35.

 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)  SL L 311, 14.11.2002., str. 3.

(2)  SL L 99, 31.3.2020., str. 9.

(3)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0220.

(4)  SL C 316, 6.8.2021., str. 2.

(5)  SL C 224, 27.6.2018., str. 140.