|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/2110 |
6.11.2025 |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a br. 174/2025
od 11. srpnja 2025.
o izmjeni Priloga II. (Tehnički propisi, norme, ispitivanje i potvrđivanje) Sporazumu o EGP-u i Priloga IV. (Energija) Sporazumu o EGP-u [2025/2110]
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru („Sporazum o EGP-u”), a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (1) treba se uključiti u Sporazum o EGP-u. |
|
(2) |
Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (2) treba se uključiti u Sporazum o EGP-u. |
|
(3) |
Države EFTA-e nisu uključene u glavni cilj energetske učinkovitosti EU-a kojim bi se do 2020. ostvarila ušteda energije od 20 %. Članak 3. Direktive 2012/27/EU trebao bi se primjenjivati na države EFTA-e, osim odredaba iz članka 3. stavka 1. točke (a) i članka 3. stavka 5. |
|
(4) |
Države EFTA-e nisu uključene u glavne ciljeve energetske učinkovitosti EU-a kojima bi se do 2030. ostvarila ušteda energije od najmanje 32,5 %. Članak 1. stavak 1. Direktive 2012/27/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/2002, stoga se ne bi trebao primjenjivati na države EFTA-e. Države EFTA-e trebale bi umjesto toga utvrditi nacionalne okvirne ciljeve energetske učinkovitosti za 2030. |
|
(5) |
Odstupanjima za Island nastoji se osigurati da se mjere energetske učinkovitosti provode na troškovno učinkovit i primjeren način za tu zemlju s izoliranim energetskim sustavom, koja je gotovo bez fosilnih goriva te ima visoku razinu sigurnosti opskrbe i energetske neovisnosti. Island u velikoj mjeri upotrebljava obnovljivu geotermalnu energiju s posebnim značajkama, zbog čega je, među ostalim, potrebno da odstupi od određenih zahtjeva u pogledu mjerenja iz članaka 9.a, 9.b i 9.c. |
|
(6) |
Članak 5. Direktive 2012/27/EU odnosi se na minimalne zahtjeve energetskih svojstava iz članka 4. Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada. U skladu s Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 135/2022 Island je izuzet od primjene Direktive 2010/31/EU. Stoga obveze u pogledu minimalnih energetskih svojstava zgrada proizlaze iz nacionalnih propisa Islanda. |
|
(7) |
Island ima nerazmjerno visok udio energetski intenzivne industrije, iz čega proizlazi obveza uštede koja je nekoliko puta veća od prosjeka EU-a. U Islandu 88 % primarne energije dolazi iz obnovljivih izvora, a troškovi električne i toplinske energije su niski, što podrazumijeva manje troškovno optimalnih ušteda. Stoga bi u skladu s člankom 7. stavkom 1. Island trebao ostvariti novu uštedu energije svake godine od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. koja je jednaka 0,24 % krajnje potrošnje energije prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019. |
|
(8) |
Island nema infrastrukturu za prirodni plin i izuzet je od Direktive 2009/73/EZ o unutarnjem tržištu prirodnog plina u skladu s Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 93/2017. Stoga se članci 9. i 10. Direktive 2012/27/EU u pogledu mjerenja prirodnog plina i informacija o obračunu za prirodni plin ne bi trebali primjenjivati na Island. |
|
(9) |
Direktiva 2004/8/EZ o promicanju kogeneracije na temelju potražnje korisne topline na unutarnjem tržištu energije ne primjenjuje se na geotermalnu kogeneraciju u pogledu Islanda u skladu s Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 151/2006. Članci 14. i 15. o kogeneraciji u Direktivi 2012/27/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/2002, povezani su s člancima o kogeneraciji u Direktivi 2004/8/EZ. Island već pokriva 90 % ukupne potražnje za toplinom geotermalnom energijom i nastavlja promicati razvoj geotermalne kogeneracije u okviru svojeg nacionalnog pravnog okvira kad god je to tehnički izvedivo. Stoga se članci 14. i 15. ne primjenjuju na geotermalnu kogeneraciju u pogledu Islanda. |
|
(10) |
Dogovorena je dodatna fleksibilnost u primjeni članaka 5. i 20. Direktive 2012/27/EU. U članku 20. stavku 5. upućivanje na članak 5. stavak 1. trebalo bi zamijeniti upućivanjem na članak 5. kako bi se omogućilo ispunjavanje obveza iz cijelog članka 5. putem doprinosa fondu. |
|
(11) |
Direktivom 2012/27/EU stavlja se izvan snage Direktiva 2004/8/EZ (3), koja je uključena u Sporazum o EGP-u i stoga se treba isključiti iz njega. |
|
(12) |
Priloge II. i IV. Sporazumu o EGP-u trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
U točki 6. (Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) u poglavlju IV. Priloga II. Sporazumu o EGP-u dodaje se sljedeće:
„, kako je izmijenjena:
|
— |
32012 L 0027: Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).” |
Članak 2.
Prilog IV. Sporazumu o EGP-u mijenja se kako slijedi:
|
1. |
tekst točke 24. (Direktiva 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) zamjenjuje se sljedećim:
Za potrebe ovog Sporazuma odredbe Direktive sadržavaju sljedeće prilagodbe:
|
|
2. |
u točki 26. (Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) dodaje se sljedeće: „, kako je izmijenjena:
|
Članak 3.
Tekstovi direktiva 2012/27/EU i (EU) 2018/2002 na islandskom i norveškom jeziku, koji će se objaviti u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu 12. srpnja 2025., pod uvjetom da su podnesene sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma o EGP-u (*1).
Članak 5.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u Službenog lista Europske unije i u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2025.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Kristján Andri STEFÁNSSON
(1) SL L 315, 14.11.2012., str. 1.
(2) SL L 328, 21.12.2018., str. 210.
(3) SL L 52, 21.2.2004., str. 50.
(*1) Ustavni su zahtjevi navedeni.
Izjava država EFTA-e
uz Odluku br. 174/2025 o uključivanju Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća u Sporazum
Uključivanjem Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća u Sporazum o EGP-u zajednički regulatorni okvir mjera za promicanje energetske učinkovitosti proširuje se na države EFTA-e. Države EFTA-e nisu uključene u glavni cilj energetske učinkovitosti EU-a. Međutim, države EFTA-e utvrdile su sljedeće nacionalne okvirne ciljeve energetske učinkovitosti:
|
— |
Islandska vlada postavila je nacionalni cilj od 25 % učinkovitije potrošnje energije do 2030. u odnosu na 2015. Cilj je izražen kao međusektorski cilj smanjenja energetskog intenziteta, tj. omjera potrošnje energije (krajnje) i realnog BDP-a iskazanog u standardu kupovne moći. Pokazatelj je dio energetske prognoze koju Agencija za okoliš i energiju Islanda objavljuje svake godine. |
|
— |
Lihtenštajnski parlament (Landtag) donio je 6. studenog 2020. svoju energetsku strategiju za 2030., u kojoj je postavio nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti za 20 % u odnosu na 2008. Središnji elementi povećanja učinkovitosti u razdoblju do 2030. uključuju obnovu zgrada, visokoučinkovite nove zgrade i poboljšanje učinkovitosti rasvjete, pogonskih sustava i kućanskih aparata. Električne dizalice topline za opskrbu toplinskom energijom i elektrifikacija prometa u budućnosti će dovesti do znatnog smanjenja potrošnje fosilnih goriva. Izvješćivanje o postizanju ciljeva odvija se jednom godišnje (u okviru izvješća o praćenju koje se dostavlja parlamentu). |
|
— |
Norveški parlament (Storting) postavio je nacionalni cilj od 30 % učinkovitije potrošnje energije do 2030. u odnosu na 2015. (Vladin prijedlog zakona 25 (2015. – 2016.)). Cilj je izražen kao međusektorski cilj smanjenja energetskog intenziteta, tj. omjera unosa energije (primarne) i realnog BDP-a. Ministarstvo energetike dostavlja godišnje izvješće o postizanju cilja u Izvješću Stortingu (Bijela knjiga) o nacionalnom proračunu. |
ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2025/2110/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)