European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serije C


C/2024/1810

29.2.2024

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(C/2024/1810)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Grignan-les-Adhémar”

PDO-FR-A0929-AM03

Datum obavijesti: 7.12.2023.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Zemljopisno područje i područje u neposrednoj blizini

U poglavlju I. specifikacije proizvoda „Grignan-Lès-Adhémar” odjeljak „IV. – Područja na kojima se provode različiti postupci – točka 1. – Zemljopisno područje i točka 3. – Područje u neposrednoj blizini” dopunjuje se bez izmjene upućivanjem na službeni zemljopisni šifrarnik iz 2023.

Tom izmjenom teksta uvodi se upućivanje na zemljopisno područje iz verzije službenog zemljopisnog šifrarnika koja je bila na snazi 2023., koji objavljuje INSEE, kao i pravna sigurnost razgraničenja zemljopisnog područja.

Jedinstveni dokument dopunjuje se tim upućivanjem na točku „Zemljopisno područje” kao i na točku „Dodatni uvjeti – Područje u neposrednoj blizini”.

2.   Razgraničeno područje čestice

U Poglavlju I. specifikacije proizvoda „Grignan-Lès-Adhémar” „odjeljak IV. – Područja na kojima se provode različiti postupci – točka 2. – Zemljopisno područje” dopunjuje se bez izmjene kako bi se ispravio datum kada je nadležno nacionalno tijelo odobrilo razgraničeno područje čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom zaštićenom oznakom izvornosti. Zemljopisno područje ne mijenja se.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

3.   Prijelazne mjere

U poglavlju I. specifikacije proizvoda mijenja se odjeljak XI. Prijelazne mjere – dopunjene su kako bi se nakon revizije razgraničenja čestica dodala prijelazna mjera kako bi se subjektima čije su čestice zasađene prije datuma revizije i koje su isključene iz razgraničenog područja obuhvaćenog oznakom omogućila primjena oznake najkasnije do i uključujući berbu 2053., pod uvjetom da su u skladu s drugim odredbama specifikacije proizvoda.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4.   Upućivanje na nadzorno tijelo

U poglavlju III. specifikacije proizvoda mijenja se „odjeljak II. – Upućivanje na nadzorno tijelo” kako bi se navelo da kontrolu usklađenosti specifikacije proizvoda provodi INAO na temelju odobrenog plana kontrole.

To pojašnjenje ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Grignan-les-Adhémar

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

1.   Analitički opis

KRATAK OPIS

Vina s oznakom izvornosti „Grignan-les-Adhémar” mirna su vina koja se dijele na crna, ružičasta i bijela vina. Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost iznosi 12 % za crna vina te 11,5 % za bijela i ružičasta vina.

Nakon fermentacije udio fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) u vinima iznosi najviše:

—

Bijela i ružičasta vina: 4 g/l

—

Crna vina s prirodnom volumnom alkoholnom jakosti od najviše 14 %: 3 g/l

—

Crna vina s prirodnom volumnom alkoholnom jakosti većom od 14 %: 4 g/l

Sadržaj hlapljivih kiselina u vinima u fazi pakiranja iznosi najviše:

—

18,37 miliekvivalenata po litri za crna vina; – 14,28 miliekvivalenata po litri za bijela i ružičasta vina.

—

Crna vina u fazi pakiranja imaju:

indeks ukupnih polifenola (DO 280 nm) koji iznosi najmanje 40,

modificirani intenzitet boje (DO 420 nm + DO 520 nm + DO 620 nm) veći od 5,

najveći sadržaj jabučne kiseline od 0,4 grama po litri.

Ukupna volumna alkoholna jakost vina nakon pojačavanja ne premašuje 13 %.

Drugi analitički kriteriji u skladu su s vrijednostima utvrđenima propisima EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanji ukupni udio kiselosti

 

Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

2.   Organoleptički opis

KRATAK OPIS

Po osjetilnim svojstvima navedeni proizvodi pripadaju velikoj obitelji vina iz doline rijeke Rhône pod uvjetom da su slična tla i sorte vinove loze.

No posebno se ističu crna vina, prvenstveno zbog sorte grenache N, koja se bere netom prije dozrijevanja i koja vinu daje profinjenost, elegantnu voćnu aromu i zaokružen okus. Sorta syrah N upotpunjuje mješavinu sorti i daje taninsku strukturu, intenzivnu boju i profinjene biljne i cvjetne arome. Ta crna vina mogu se piti mlada i imaju potencijal za odležavanje zbog znatnog udjela sorte syrah N za tu kontroliranu oznaku izvornosti iz južnog dijela vinograda u dolini rijeke Rhône.

Ružičasta vina, dobivena prešanjem ili metodom „saignée”, voćna su i elegantna te blijedoružičaste do svijetlocrvene boje. Okus im je svjež i mekan i prevladavaju arome crvenog voća.

Bijela vina dobivaju se miješanjem južnih sorti kao što su bourboulenc B, grenache B i clairette B te sjevernih sorti kao što su marsanne B, roussanne B ili viognier B. Taj raspon sorti omogućuje različite kombinacije i omogućuje proizvodnju suhih bijelih vina vrlo složenih aroma (cvjetnih, voćnih, mineralnih...) čija je kiselost u ravnoteži s njihovom zaokruženosti okusa.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanji ukupni udio kiselosti

 

Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

5.   Enološki postupci

5.1.   Posebni enološki postupci

1)   Postupak uzgoja

Gustoća sadnje

—

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru. Razmak između redova ne smije biti veći od 2,5 metara.

– Razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 1 metar, a najviše 1,5 metara.

Pravila o rezidbi

Opće odredbe:

—

Vinova loza kratko je rezana (račvasti uzgojni oblik, kordonac Royat) s najviše 12 pupova po trsu.

—

U razdoblju oblikovanja kordonca Royat, koje je ograničeno na dvije godine, dopuštena je rezidba Guyot.

—

Za parcele zasađene nakon 1. kolovoza 2022. najveća visina kordonca iznosi 70 cm.

Posebne odredbe:

—

Sorte viognier B i syrah N mogu se rezati i rezidbom jednokraki Guyot s najviše 10 pupova na kraku i jednim reznikom s najviše dva pupa.

Pravila o pričvršćivanju za žicu

Pričvršćivanje za žicu obvezno je za sorte marsanne B, marselan N, roussanne B, syrah N i viognier B i to upotrebom najmanje jedne nosive žice i jednog reda pomoćnih žica (način uzgoja upotrebom „vertikalne armature”).

Navodnjavanje se može odobriti.

2)   Poseban enološki postupak

—

Reduktivne tehnike pojačavanja vina dopuštene su za crna vina uz ograničenje stope koncentracije na 10 %.

—

Za proizvodnju ružičastih vina upotreba ugljena za enološku primjenu, čistog ili umiješanog u pripravke, dopuštena je kod vinogradara, isključivo na moštu nakon prešanja u omjeru od najviše 20 % ukupnog volumena proizvedenog kod predmetnog subjekta tijekom predmetne berbe.

Uz te odredbe u pogledu enoloških postupaka vina moraju ispunjavati uvjete utvrđene na europskoj razini i u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

5.2.   Najveći prinos

58 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i razvoj vina odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Drôme na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2023:

Allan, La Baume-de-Transit, Chamaret, Chantemerle-lès-Grignan, Châteauneuf-du-Rhône, Clansayes, Colonzelle, Donzère, La Garde-Adhémar, Les Granges-Gontardes, Grignan, Malataverne, Montségur-sur-Lauzon, Réauville, Roche-Saint-Secret-Béconne, Roussas, Saint-Paul-Trois-Châteaux, Saint-Restitut, Salles-sous-Bois, Solérieux, Valaurie.

7.   Sorte vinove loze

Bourboulenc B – Doucillon blanc

Carignan N

Cinsaut N – Cinsault

Clairette B

Grenache N

Grenache blanc B

Marsanne B

Marselan N

Mourvèdre N – Monastrell

Roussanne B

Syrah N – Shiraz

Viognier B

8.   Opis povezanosti

8.1.   Prirodni i ljudski čimbenici koji pridonose povezanosti

Opis prirodnih čimbenika koji doprinose povezanosti

Zemljopisno područje oznake „Grignan-les-Adhémar” nalazi se u središtu regije Drôme Provençale, koja obuhvaća prijelazno područje i raskrižje između današnje regije Dauphiné i regije Comtat te Središnjeg masiva i predalpskog područja. Smješteno je s lijeve strane rijeke Rhône, na jugu općine Montélimar i na sjeveru općine Bollène u departmanu Drôme i obuhvaća područje 21 općine koje je ograničeno rijekom Rhône na zapadu i područjem Enclave des Papes na istoku. Reljef je mjestimično ravničarski, a mjestimično brežuljkast, ali umjerene nadmorske visine od prosječno 200 m.

Većina podloge cijelog tog zemljopisnog područja sastoji se od formacija iz srednjeg miocena. Na istoku (u općinama Grignan i Colonzelle) te formacije čine pjeskoviti lapor i lapor na obalama molase koje se nazivaju „Molasses de Grignan”. U središnjem dijelu na naslage iz neogena nastavlja se pijesak i žućkasti pješčenjak (Saffres) u općini Valréas. Zbog toga su tla lagana i pjeskovita, više ili manje duboka i siromašna mineralima.

Na jugu se ističe općina La Baume-de-Transit svojim terasama iz glacijala Würm s glinovito-vapnenačkim i šljunčanim tlima koja je nataložila rijeka Aygues, dok se na zapadu nalaze riječne terase rijeke Rhône.

Na sjeveru se starije riječne terase nalaze pod vapnenačkim brežuljcima koji okružuju dolinu rijeke Rhône i djelomično su prekrivene vapnenačkim nanosima s njihovih obronaka. Ta područja siromašnih i sipkih tala bila su prekrivena makijom (područje Bois des Mattes). Vinogradi su na njima zasađeni relativno nedavno, 60-ih godina prošlog stoljeća.

Kad je riječ o klimi, to je područje klimatska granica. Klima je mediteranska, više ili manje ublažena prema sjeveru regije, koji je sjeverna granica uzgoja maslina i sorte grenache N.

Padaline su neredovite, pri čemu godišnji prosjek iznosi od 700 do 1 000 mm/m2.

Temperature su blage, srednja godišnja temperatura zraka iznosi 13 °C uz velik broj sunčanih sati od oko 2 500 godišnje. Učestalost vjetra (većinom mistrala) pridonosi suhoći na obroncima koji su često prekriveni vinovom lozom.

Klima je izložena i kontinentalnim utjecajima zbog niza brežuljaka koji presijecaju dolinu rijeke Rhône, što zime čini oštrijima.

Sadnja vinove loze na klimatskoj granici podrazumijeva znatne razlike u lokalnim uvjetima ovisno o nadmorskoj visini i topografiji.

Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Pronađeni su brojni ostaci iz rimskog doba koji svjedoče o prisutnosti vinove loze i vinarstva u toj regiji, no otkriće velikog vinogradarskog imanja u općini Donzère 1983., u središtu tog proizvodnog područja, nedvojbeno je temelj prestižne povijesti lokalnog vinogradarstva.

Vinogradi tu uspijevaju još od antičkih vremena. Godine 1850. prekrivali su površinu od 2 500 hektara. No, kao što je to bio slučaj s vinogradima u drugim francuskim regijama, 1885. teško su pogođeni filokserom. Unatoč tom relativnom gubitku interesa za uzgoj vinove loze, skupina poduzetnih vinogradara vjernih vinogradarskoj tradiciji u regiji okrenula se kvalitetnom uzgoju.

Stoga je 1962. predan zahtjev Nacionalnom institutu za podrijetlo i kvalitetu za dodjelu vinima iz regije oznake izvornosti vina visoke kvalitete „Coteaux du Tricastin”.

Zahtjev je službeno odobren odlukom od 13. ožujka 1964., kojom su utvrđeni uvjeti proizvodnje.

Deset godina kasnije proizvođači su rafinirali svoje sorte vinove loze prema položaju vinograda, prilagodili i poboljšali tehnike proizvodnje, što je 27. srpnja 1973. priznato dodjelom kontrolirane oznake izvornosti.

U 70-im i 80-im godinama dvadesetog stoljeća vinogradi se obnavljaju i proizvodnja naglo raste pa se tako u razdoblju od 1976. do 1983. povećala s 53 000 na 78 000 hektolitara.

Naziv kontrolirane oznake izvornosti službeno je promijenjen odlukom od 16. studenoga 2010. mijenja iz „Coteaux du Tricastin” u „Grignan-les-Adhémar”, u skladu s dugogodišnjim željama proizvođača.

Vinogradi su 2010. prekrivali površinu od 2 600 hektara s prosječnom proizvodnjom od 55 000 hektolitara vina u četrdesetak privatnih vinskih podruma i 12 zadružnih vinarija. Vina s kontroliranom oznakom izvornosti „Grignan-les-Adhémar” postoje u tri boje, ali se najviše proizvodi crno vino s udjelom u ukupnoj proizvedenoj količini od približno 75 % 2008..

U novijim vinogradima postoji tendencija postupnog povećanja proizvodnje suhih bijelih vina koja su 2008. činila 7 % proizvedene količine vina.

8.2.   Uzročna veza

Između regija Dauphiné i Provanse, na lijevoj obali rijeke Rhône, zasađeni su vinogradi kojima koriste mediteranski utjecaji regije Drôme provençale. U tim se vinogradima često nalaze južne sorte, koje se beru netom prije dozrijevanja i koje pokazuju jedinstven karakter zbog toga što ih proizvođači kontinuirano sade na umjerenim nadmorskim visinama i na najosunčanijim položajima.

Ti vinogradi i znanje i iskustvo u proizvodnji vina imaju vrlo staro podrijetlo i potječu još iz predrimske Galije, što je dokazano zahvaljujući otkriću jedne od najstarijih „vinogradarskih vila” antičkog svijeta.

To znanje i iskustvo prenosilo se kroz povijest na cijelom području naroda Trikastin, a generacije proizvođača uspjele su održati vinograde unatoč velikim prijetnjama. Jedna od njih bila je filoksera, zbog koje su osnovani sindikati proizvođača koji su uveli zajednička pravila, što je omogućilo razvoj kvalitetne proizvodnje.

Napredak postignut tom suradnjom naglašen je uzastopnim priznavanjem vina iz tih vinograda prvo oznakom izvornosti vina visoke kvalitete, a zatim i kontroliranom oznakom izvornosti „Coteaux du Tricastin”, u vrijeme kada su kriteriji zahtjeva mogli opravdati povećanje proizvodnje, a ne kvalitetu povezanu s izvornosti.

Sva se vina proizvode od grožđa ubranog s pažljivo biranih parcela i od mješavine nekoliko sorti zasađenih na parcelama sa siromašnim tlima, koja su često propusna i topla. Te značajke čine crna vina jedinstvenima i daju im blag, voćni, ali pun okus, dok suhim bijelim vinima, prepoznatljivima po svojem južnom karakteru, daju široku paletu aroma. Ružičasta vina slična su crnima – blaga su i voćna.

Ta su vina odavno uspostavila svoju kvalitetu i ugled, iako se njihov identitet s vremenom mijenjao u skladu s fragmentiranim nazivima koji su isticali ili naziv neke općine ili naziv regije.

Tako je 2010. u skladu s dugogodišnjom željom proizvođača naziv kontrolirane oznake izvornosti promijenjen u „Grignan-les-Adhémar”, čime se naglasak zbog povezanosti zemljopisnog središta tog proizvodnog područja i vina stavio na općinu Grignan, čija je povijest povezana s obitelji Adhémar de Grignan. François de Castellane Adhémar, grof od Grignana i guverner Provanse u 17. stoljeću, koji se 1669. vjenčao s kćeri Madame de Sévigné, pridonio je tome da je ime njegove obitelji neodvojivo od imena općine Grignan.

U djelu „Histoire naturelle de la province de Dauphiné”, koje je 1781. napisao Faujas de Saint-Fonds, spominju se vina na dobrome glasu pod nazivom „vina Donzère”, koja su se proizvodila u istoimenoj općini: „najpoznatiji su okruzi Roussettes, Suel, Figerasse i Javalin, u kojima su smješteni brežuljci koji se protežu približno pola milje i čija su tla puna kamenja i oblutaka”. A zatim: „U nizini Grès... proizvode se i dobra vina, kao i u okruzima Opplilias, Borillon i Lerminas, čije se vino treba pomiješati s vinom iz nizine Grès”. Dalje u tekstu saznajemo da su ta vina već prepoznata i cijenjena izvan svojeg zemljopisnog područja, a ponekad i dosta daleko šire: „Vina Donzère izvoze se u Pariz, Lyon i Grenoble te u regije Velay i Vivarais; dobro podnose prijevoz morem jer je vino već vrlo uspješno prevezeno u Konstantinopol”. U istom djelu autor iskazuje mišljenje da sorte koje su se uzgajale u to vrijeme (Clairette, Picardan, Rosani) „daju izvrsno bijelo vino”.

U obavijesti iz 1896. o vinogradu Château-Bizard, smještenom u općini Allan, izjednačava vina iz općina Allan, Roussas i La Garde-Adhémar s drugim vinima za koje se smatra da su izvorna vina iz doline rijeke Rhône. Vina iz općine Allan spominju se i u topografiji francuskih vinograda koju je pripremio André Jullien (1822.). On ih smješta u klasu odmah ispod vina „Ermitage” i „Côte-Rôtie”. U traktatu o vitikulturi koji je napisao Gustave Foëx (1895.), na stranici 811, autor spominje vinograd u općini Allan i uspoređuje vino iz Allana s vinom „Châteauneuf-du-Pape”.

Općina Grignan, koja je zemljopisno središte kontrolirane oznake izvornosti i često se spominje u povijesnim iskazima o tim vinogradima, ponovno je postala poznata u vinskom svijetu zbog truda koji su proizvođači uložili u poboljšanje kvalitete. Njezin ugled pokazuju, među ostalim, brojne manifestacije koje se u toj općini odvijaju i tzv. Maison des vins „Grignan-les-Adhémar” (Kuća vina „Grignan-les-Adhémar”). ”

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje i dodatne obrade vina, obuhvaća sljedeće općine, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2023.:

—

u departmanu Ardèche: Alba-la-Romaine, Aubignas, Bidon, Bourg-Saint-Andéol, Gras, Larnas, Ruoms, Saint-Just-d’Ardèche, Saint-Marcel-d’Ardèche, Saint-Martin-d’Ardèche, Saint-Montan, Saint-Remèze, Saint-Thomé, Le Teil, Valvignières, Viviers.

—

u departmanu Drôme: Aleyrac, Arpavon, Aubres, La Bégude-de-Mazenc, Bouchet, Châteauneuf-de-Bordette, Condorcet, Curnier, Dieulefit, Espeluche, Eyroles, Eyzahut, Mirabel-aux-Baronnies, Montaulieu, Montboucher-sur-Jabron, Montbrison-sur-Lez, Montélimar, Montjoux, Montjoyer, Nyons, Le Pègue, Piégon, Pierrelatte, Les Pilles, Le Poët-Laval, Pont-de-Barret, Portes-en-Valdaine, Puygiron, Rochebaudin, Rochefort-en-Valdaine, Rochegude, Rousset-les-Vignes, Saint-Ferréol-Trente-Pas, Saint-Gervais-sur-Roubion, Sainte-Jalle, Saint-Maurice-sur-Eygues, Saint-Pantaléon-les-Vignes, Salettes, Souspierre, Suze-la-Rousse, Taulignan, Teyssières, La Touche, Tulette, Valouse, Venterol, Vesc, Vinsobres.

—

u departmanu Gard: Pont-Saint-Esprit, Saint-Paulet-de-Caisson.

—

u departmanu Vaucluse: Bollène, Buisson, Cairanne, Entrechaux, Faucon, Gigondas, Grillon, Lagarde-Paréol, Lamotte-du-Rhône, Lapalud, Mondragon, Mornas, Puyméras, Rasteau, Richerenches, Roaix, Sablet, Saint-Marcellin-lès-Vaison, Saint-Romain-en-Viennois, Saint-Roman-de-Malegarde, Sainte-Cécile-les-Vignes, Séguret, Travaillan, Vacqueyras, Vaison-la-Romaine, Valréas, Villedieu, Violès, Visan.

Označivanje

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Vignobles de la Vallée du Rhône” prema uvjetima navedenima u ugovoru potpisanom između raznih organizacija za zaštitu i upravljanje.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-f57bb70c-e0a8-44c0-bc75-3aeca81c658d


(1)   SL L 9, 11.1.2019., str. 2.


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/1810/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)