|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/2520 |
16.12.2025 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/2520
оd 15. prosinca 2025.
o utvrđivanju mjera za sprečavanje udomaćivanja i širenja štetnog organizma Aromia bungii (Faldermann) na području Unije i o mjerama za iskorjenjivanje i obuzdavanje tog štetnog organizma unutar određenih demarkiranih područja te o stavljanju izvan snage Provedbene odluke (EU) 2018/1503
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavak 1. točke od (a) do (f) i stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1503 (2) utvrđene su mjere za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Aromia bungii (Faldermann) („navedeni štetni organizam”) i njegova širenja unutar Unije. Riječ je o štetnom organizmu koji je vrlo destruktivan za biljne vrste Prunus na području Unije. |
|
(2) |
U dijelu B Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (3) utvrđen je popis karantenskih štetnih organizama Unije za koje je poznato da se pojavljuju na području Unije. |
|
(3) |
Navedeni štetni organizam uvršten je u dio B Priloga II. toj uredbi jer je poznato da se pojavljuje u određenim dijelovima Unije. Uvršten je i na popis u Prilogu Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/1702 (4) kao prioritetni štetni organizam. |
|
(4) |
Najveći rizik od njegova širenja predstavlja bilje domaćin, za koje je već prije utvrđeno da je zaraženo navedenim štetnim organizmom na području Unije („navedeno bilje”). To bi bilje na demarkiranim područjima trebalo podlijegati godišnjim nadzorima i određenim mjerama za iskorjenjivanje ili, ovisno o slučaju, obuzdavanje. |
|
(5) |
Na temelju otkrivene prisutnosti navedenog štetnog organizma na području Unije popis navedenog bilja trebalo bi proširiti na sve vrste Prunus, odnosno ne bi trebala biti isključena vrsta Prunus laurocerasus. |
|
(6) |
Kako bi se osiguralo rano otkrivanje i iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma na području Unije, za koje nije poznato da se na njemu pojavljuje navedeni štetni organizam, države članice trebale bi provoditi godišnje nadzore. Kako bi bili maksimalno djelotvorni, takvi nadzori trebali bi obuhvaćati sve navedeno bilje. Trebali bi se temeljiti na znanstvenim savjetima Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) iz njezinih Općih smjernica za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku (5). |
|
(7) |
Navedeno bilje može se koristiti za privlačenje navedenog štetnog organizma i ograničavanje njegove prisutnosti u slučaju otkrivanja. |
|
(8) |
U skladu s Uredbom (EU) 2016/2031 svaka država članica treba izraditi i ažurirati krizni plan za svaki prioritetni štetni organizam koji može ući na njezino državno područje i na njemu se udomaćiti. Na temelju iskustva iz prethodnih izbijanja potrebno je donijeti posebna pravila za provedbu članka 25. Uredbe (EU) 2016/2031 za izradu sveobuhvatnog kriznog plana u slučaju otkrivanja navedenog štetnog organizma u Uniji. |
|
(9) |
Kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma na području Unije te imajući na umu njegov kapacitet širenja, širina sigurnosnog područja trebala bi biti najmanje 2 km od granica zaraženog područja. |
|
(10) |
Kako bi se mjere iskorjenjivanja počele odmah primjenjivati i kako bi se spriječilo daljnje širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije, potrebno je utvrditi pravila o godišnjim nadzorima demarkiranih područja. Kako bi bila u skladu s najnovijim znanstvenim i tehničkim dokazima, ta bi se pravila trebala temeljiti na Općim smjernicama Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku. |
|
(11) |
Za proporcionalan odgovor na fitosanitarni rizik potrebno je utvrditi pravila za smanjenje veličine demarkiranih područja, odstupanja od njihova uspostavljanja i ukidanje tih područja. Trebalo bi utvrditi posebne uvjete za primjenu tih pravila i odstupanja kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma na ostatak Unije. |
|
(12) |
Ako je riječ o izoliranim slučajevima otkrivanja navedenog štetnog organizma na području Unije, uspostava demarkiranog područja ne bi trebala biti obvezna ako se navedeni štetni organizam može ukloniti sa zaraženog bilja i ako postoje dokazi da je to bilje bilo zaraženo prije nego što je uneseno na to područje ili da je riječ o izoliranom slučaju otkrivanja za koji se ne očekuje da će dovesti do udomaćivanja. To je najproporcionalniji pristup ako se nadzorima provedenima na predmetnom području potvrdi odsutnost navedenog štetnog organizma. Međutim, u vrlo specifičnim slučajevima u kojima se pojava i širenje navedenog štetnog organizma može nedvojbeno isključiti i rizik povezan s njime smatra se zanemarivim, takav nadzor nije opravdan ni potreban. |
|
(13) |
Na nekim područjima Unije iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma više nije moguće. Stoga bi predmetnim državama članicama trebalo dopustiti da umjesto iskorjenjivanja primijene mjere za obuzdavanje štetnog organizma unutar tih područja. |
|
(14) |
Te bi mjere na demarkiranim područjima za obuzdavanje trebale biti manje stroge od mjera za iskorjenjivanje, ali bi trebale omogućiti temeljit pristup nadzoru i poduzimanje mjera opreza, prvenstveno na predmetnim sigurnosnim područjima, kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije. |
|
(15) |
Budući da su mjere na demarkiranim područjima za obuzdavanje manje stroge od mjera na demarkiranim područjima za iskorjenjivanje, širinu sigurnosnog područja trebalo bi povećati na najmanje 4 km kako bi se spriječilo da se navedeni štetni organizam proširi izvan tih demarkiranih područja. |
|
(16) |
Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju i druge države članice o svim demarkiranim područjima za obuzdavanje koja namjeravaju odrediti ili izmijeniti kako bi Komisija imala pregled širenja navedenog štetnog organizma na području Unije i kako bi mogla uključiti odgovarajuće područje na popis demarkiranih područja za obuzdavanje. |
|
(17) |
Kako bi se osiguralo hitno uklanjanje zaraženog bilja i spriječilo daljnje širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije, trebalo bi provoditi godišnje nadzore sigurnosnih područja u najprimjerenije doba godine i odgovarajućim intenzitetom, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir mogućnost da nadležna tijela dodatno prate navedeno bilje na zaraženim područjima radi obuzdavanja. |
|
(18) |
Kako bi se spriječilo moguće širenje navedenog štetnog organizma izvan demarkiranih područja, godišnji nadzori oko mjesta proizvodnje na demarkiranim područjima trebali bi biti intenzivniji nego na ostalim područjima. |
|
(19) |
Mjere iz Provedbene odluke (EU) 2018/1503 koje se odnose na unos navedenog bilja na područje Unije i njegovo premještanje unutar područja Unije uvrštene su u priloge VII. i VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072. Zahtjeve koji se odnose na nadzore, iskorjenjivanje i obuzdavanje navedenog štetnog organizma trebalo bi ažurirati u skladu s Uredbom (EU) 2016/2031 i zamijeniti mjerama iz ove Uredbe. |
|
(20) |
Provedbenu odluku (EU) 2018/1503 trebalo bi stoga staviti izvan snage. |
|
(21) |
Odredbe ove Uredbe koje se odnose na nadzore na temelju kartice s informacijama za nadzor štetnog organizma Aromia bungii (6) koju je objavila Agencija i Općih smjernica Agencije za statistički pouzdane nadzore utemeljene na riziku (7) trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2027. kako bi se nadležnim tijelima dalo dovoljno vremena za planiranje, pripremu i dodjelu dostatnih sredstava za takve nadzore. |
|
(22) |
Radi dosljednosti i usklađenosti o nadzorima na demarkiranim područjima trebalo bi izvješćivati na ujednačen način, stoga bi trebalo izraditi predložak za takvo izvješćivanje. |
|
(23) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
PREDMET I DEFINICIJE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom utvrđuju se mjere za sprečavanje udomaćivanja i širenja štetnog organizma Aromia bungii (Faldermann) unutar područja Unije, mjere za njegovo iskorjenjivanje ako se utvrdi da je prisutan na tom području te mjere za njegovo obuzdavanje ako iskorjenjivanje više nije moguće.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„navedeni štetni organizam” znači Aromia bungii (Faldermann); |
|
2. |
„navedeno bilje” znači bilje za sadnju, osim sjemena, čiji promjer stabljike ili vrata korijena na najdebljem dijelu iznosi 1 cm ili više, vrsta Prunus spp.; |
|
3. |
„kontrolno bilje” znači navedeno bilje posebno posađeno radi ranog otkrivanja navedenog štetnog organizma te za potrebe nadzora; |
|
4. |
„navedeno drvo i drveni materijal za pakiranje” znači drvo i drveni materijal od vrsta Prunus spp.; |
|
5. |
„demarkirano područje za obuzdavanje” znači područje na kojem se navedeni štetni organizam ne može iskorijeniti, navedeno u Prilogu I. |
POGLAVLJE II.
GODIŠNJI NADZORI ZA NAVEDENI ŠTETNI ORGANIZAM NA PODRUČJU UNIJE I KRIZNI PLANOVI
Članak 3.
Nadzori na području Unije izvan demarkiranih područja
1. Nadležna tijela provode godišnje nadzore navedenog bilja utemeljene na riziku na dijelovima svojeg državnog područja za koja nije poznato da se na njima pojavljuje navedeni štetni organizam, radi utvrđivanja prisutnosti tog štetnog organizma.
2. Plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se primjenjuje pri nadzoru moraju omogućiti otkrivanje, unutar predmetne države članice, niske razine prisutnosti zaraženog bilja s dostatnom razinom pouzdanosti.
Nadzori se temelje na Općim smjernicama Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku.
3. Nadzori se provode:
|
(a) |
na temelju stupnja predmetnog fitosanitarnog rizika; |
|
(b) |
na otvorenom, na prirodnim i urbanim područjima, u rasadnicima, vrtnim centrima, trgovačkim centrima, pilanama za tvrdo drvo, na lokacijama na kojima se skladišti ili trguje robom povezanom s drvenim materijalom za pakiranje i drugim relevantnim lokacijama, ovisno o slučaju; |
|
(c) |
u primjereno doba godine s obzirom na mogućnost otkrivanja navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir biologiju tog štetnog organizma, prisutnost i biologiju navedenog bilja te znanstvene i tehničke informacije navedene u kartici s informacijama za nadzor štetnog organizma Aromia bungii koju je objavila Agencija. |
4. Nadzori se sastoje od:
|
(a) |
vizualnog pregleda navedenog bilja; i |
|
(b) |
prema potrebi, hvatanja klopkama i prikupljanja uzoraka te provođenja testova. |
Za dopunu vizualnih pregleda prema potrebi se mogu koristiti posebno istrenirani psi tragači.
Članak 4.
Krizni planovi
Svaka država članica u kriznom planu propisanom člankom 25. Uredbe (EU) 2016/2031 utvrđuje sljedeće:
|
(a) |
iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma u skladu s člankom 9.; |
|
(b) |
potrebne resurse koje treba staviti na raspolaganje te postupke za stavljanje tih resursa na raspolaganje u slučaju potvrde prisutnosti navedenog štetnog organizma ili sumnje na njegovu prisutnost; |
|
(c) |
postupke za identificiranje vlasnika bilja koje treba ukloniti, obavješćivanje o nalogu za uklanjanje i pristup privatnim posjedima na kojima se moraju primijeniti mjere u slučaju otkrivanja navedenog štetnog organizma. |
Države članice svake godine prema potrebi ažuriraju svoje krizne planove.
POGLAVLJE III.
DEMARKIRANA PODRUČJA
Članak 5.
Uspostavljanje demarkiranih područja
1. Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma službeno potvrđena, predmetna država članica bez odgode uspostavlja demarkirano područje u svrhu iskorjenjivanja navedenog štetnog organizma.
2. Nakon službene potvrde prisutnosti navedenog štetnog organizma i uspostave demarkiranog područja iz stavka 1., nadležna tijela bez odgode utvrđuju razinu zaraze provođenjem nadzora radi razgraničenja.
3. Ako na temelju rezultata nadzora iz članka 3. tijekom najmanje četiri uzastopne godine zaključi da je razina zaraze navedenim štetnim organizmom takva da njegovo iskorjenjivanje nije moguće, nadležno tijelo može odlučiti promijeniti sustav u obuzdavanje. U tim slučajevima nadležno tijelo odmah obavješćuje Komisiju o pojedinostima novog demarkiranog područja za obuzdavanje koje namjerava odrediti ili izmijeniti kako bi se to područje uvrstilo na popis demarkiranih područja za obuzdavanje iz Priloga I.
4. Demarkirano područje sastoji se od sljedećeg:
|
(a) |
područje koje uključuje sve zaraženo bilje i sve navedeno bilje koje bi se moglo zaraziti u krugu od najmanje 100 m oko zaraženog bilja („zaraženo područje”); |
|
(b) |
sigurnosno područje:
|
5. Razgraničenje demarkiranog područja temelji se na:
|
(a) |
znanstvenim načelima, biologiji navedenog štetnog organizma, razini zaraze, specifičnoj rasprostranjenosti navedenog bilja na predmetnom području i dokazima o udomaćivanju navedenog štetnog organizma; |
|
(b) |
nadzoru radi razgraničenja s planom i sustavom uzorkovanja koji omogućuju da se s 95-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %; |
|
(c) |
Smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore utemeljene na riziku. |
6. Za potrebe poduzimanja mjera iskorjenjivanja iz članka 9., širina sigurnosnog područja može se smanjiti na najmanje 1 km ako nadležno tijelo zaključi da je iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma moguće uzimajući u obzir okolnosti izbijanja, kao što su njegova veličina i lokacija, razina zaraze ili broj i rasprostranjenost navedenog bilja.
U slučaju demarkiranog područja za obuzdavanje širina sigurnosnog područja može se smanjiti na najmanje 2 km ako nadležno tijelo smatra da je ta udaljenost primjerena za obuzdavanje navedenog štetnog organizma uzimajući u obzir okolnosti izbijanja, kao što su njegova veličina i lokacija, razina zaraze ili broj i rasprostranjenost navedenog bilja.
Unutar demarkiranih područja nadležna tijela osiguravaju da šira javnost i specijalizirani subjekti budu upoznati s razgraničenjem demarkiranih područja.
Članak 6.
Odstupanja od uspostavljanja demarkiranih područja
1. Odstupajući od članka 5., nadležno tijelo može odlučiti da neće uspostaviti demarkirano područje ako postoje dokazi da je:
|
(a) |
navedeni štetni organizam unesen na područje s biljem, drvom ili drvenim materijalom za pakiranje na kojem je otkriven, a to bilje, drvo ili drveni materijal za pakiranje zaraženi su prije unošenja na predmetno područje i nije došlo do umnožavanja navedenog štetnog organizma ili je riječ o izoliranom slučaju otkrivanja za koji se ne očekuje da će dovesti do udomaćivanja; i |
|
(b) |
na temelju rezultata posebne istrage te poduzetih mjera iskorjenjivanja utvrđeno da se navedeni štetni organizam nije udomaćio te da širenje i uspješno razmnožavanje navedenog štetnog organizma nije moguće zbog njegove biologije. |
2. Ako primjenjuje odstupanje predviđeno u stavku 1., nadležno tijelo:
|
(a) |
poduzima hitne mjere kojima se osigurava brzo iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma i isključuje mogućnost njegova širenja; |
|
(b) |
tijekom barem jednog životnog ciklusa navedenog štetnog organizma i jedne dodatne godine te najmanje četiri uzastopne godine nadzire područje širine najmanje 1 km oko zaraženog bilja ili mjesta na kojem je otkriven navedeni štetni organizam te redovito i intenzivno, u skladu s člankom 3., tijekom najmanje prvog razdoblja leta navedenog štetnog organizma; |
|
(c) |
utvrđuje podrijetlo zaraze pregledom navedenog bilja, drva ili drvenog materijala za pakiranje oko mjesta pojave radi otkrivanja znakova zaraze, među ostalim ciljanim uzorkovanjem destrukcijskom metodom, kako bi se isključila prisutnost ličinki; |
|
(d) |
informira javnost o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam; i |
|
(e) |
poduzima druge mjere koje mogu doprinijeti iskorjenjivanju navedenog štetnog organizma u skladu s Međunarodnom normom za fitosanitarne mjere („ISPM”) br. 9 (8) i uz primjenu integriranog pristupa u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 (9). |
Točka (b) stavka 2. ne primjenjuje se u slučajevima u kojima se prisutnost ili pojava odraslih jedinki navedenog štetnog organizma na navedenom bilju, drvu ili drvenom materijalu za pakiranje može nedvojbeno isključiti, a razlozi za taj zaključak dostavljeni su Komisiji u pisanom obliku.
Članak 7.
Ukidanje demarkiranog područja
Demarkirano područje može se ukinuti na temelju nadzora iz članka 8. ako navedeni štetni organizam nije otkriven na tom području tijekom najmanje četiri uzastopne godine.
Demarkirano područje može se ukinuti i ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 6. stavku 1.
Članak 8.
Godišnji nadzori na demarkiranim područjima i inspekcije kontrolnog bilja
1. Na demarkiranim područjima nadležna tijela provode intenzivne godišnje nadzore navedenog bilja, kako je navedeno u članku 19. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/2031, kako bi otkrila prisutnost navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir informacije iz kartice za nadzor štetnog organizma Aromia bungii koju je objavila Agencija i u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovog članka.
2. Nadzori za otkrivanje prisutnosti navedenog štetnog organizma provode se u skladu s člankom 3. stavcima 3. i 4.
Ako je to primjereno, za dopunu vizualnih pregleda mogu se koristiti kontrolna stabla.
Osim toga, nadležno službeno tijelo prema potrebi provodi ciljano uzorkovanje destrukcijskom metodom.
3. U planu nadzora vodi se računa o Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore utemeljene na riziku, a plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se primjenjuju za nadzore za otkrivanje prisutnosti jamče otkrivanje razine prisutnosti navedenog štetnog organizma od 1 % s najmanje 95-postotnom pouzdanošću.
4. Ako se koristi kontrolno bilje, ono podliježe inspekcijskim pregledima najmanje jednom mjesečno tijekom sezone leta. Uništava se i pregledava najkasnije prije nego što navedeni štetni organizam može završiti jedan cijeli životni ciklus na području predmetne države članice.
5. Rezultati nadzora provedenih na temelju ovog članka dostavljaju se Komisiji s pomoću jednog od predložaka iz Priloga II.
POGLAVLJE IV.
MJERE ISKORJENJIVANJA I OBUZDAVANJA
Članak 9.
Mjere iskorjenjivanja
1. Kako bi se navedeni štetni organizam iskorijenio, nadležna tijela na zaraženim područjima poduzimaju sljedeće mjere:
|
(a) |
hitna sječa zaraženog bilja i bilja sa simptomima zaraze navedenim štetnim organizmom te potpuno uklanjanje njegova korijenja ako su ispod vrata korijena zaražene biljke pronađeni larvalni hodnici; |
|
(b) |
sječa sveg navedenog bilja u krugu od najmanje 100 m oko zaraženog bilja i pregled tog navedenog bilja radi otkrivanja znakova zaraze; |
|
(c) |
uklanjanje, pregled i sigurno odlaganje bilja posječenog u skladu s točkama (a) i (b), uz poduzimanje svih potrebnih mjera opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma tijekom i nakon sječe; |
|
(d) |
uklanjanje, pregled i sigurno odlaganje drva i drvenog materijala za pakiranje povezanog sa zarazom, uz poduzimanje svih potrebnih mjera opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma tijekom i nakon sječe; |
|
(e) |
zabrana svakog premještanja potencijalno zaraženog bilja, drva i drvenog materijala za pakiranje izvan demarkiranog područja; |
|
(f) |
istraga izvora zaraze utvrđivanjem sljedivosti bilja, drva, drvenog materijala za pakiranje i drugih predmeta povezanih sa zarazom te njihov pregled radi otkrivanja znakova zaraze, među ostalim ciljanim uzorkovanjem destrukcijskom metodom; |
|
(g) |
prema potrebi, zamjena navedenog bilja drugim biljnim vrstama koje nisu osjetljive; |
|
(h) |
zabrana prisutnosti novog navedenog bilja na otvorenom na području iz točke (b), osim:
|
|
(i) |
informiranje javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i o mjerama donesenima za sprečavanje njegova unošenja na područje Unije i širenja unutar njega, uključujući uvjete za premještanje navedenog bilja, drva i drvenog materijala za pakiranje iz demarkiranog područja; |
|
(j) |
posebne mjere za rješavanje svih iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da bi mogle spriječiti, omesti ili odgoditi iskorjenjivanje, a posebno onih koje su povezane s dostupnošću i prikladnim iskorjenjivanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, javno ili privatno vlasništvo te osobu ili subjekt koji je za njega odgovoran; |
|
(k) |
sve druge mjere koje mogu doprinijeti iskorjenjivanju navedenog štetnog organizma u skladu s normom „ISPM” br. 9 (10) i uz primjenu sustavnog pristupa u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 (11). |
U slučajevima iz točke (a), ako nije moguće ukloniti duboko ukorijenjene panjeve i površinsko korijenje, oni se melju na najmanje 40 cm ispod površine tla ili se pokrivaju materijalom za zaštitu od kukaca. Ako se zaraženo bilje otkrije izvan razdoblja leta navedenog štetnog organizma, sječa i uklanjanje provode se prije početka sljedećeg razdoblja leta.
2. Godišnji službeni nadzori na području širine najmanje 1 km oko mjesta proizvodnje iz točke 17.4. Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 temelje se na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, a plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se primjenjuju moraju biti takvi da se s najmanje 99-postotnom razinom pouzdanosti utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.
3. U slučaju premještanja navedenog drva i drvenog materijala za pakiranje izvan demarkiranog područja i ako na demarkiranom području nisu dostupni prostori za tretiranje ili za preradu, navedeno drvo ili drveni materijal za pakiranje pod službenom se kontrolom i u zatvorenim uvjetima premještaju u najbliže prostore izvan demarkiranog područja na način kojim se osigurava da se navedeni štetni organizam ne može širiti, kako bi se odmah provelo tretiranje ili prerada u skladu s točkama od 33. do 35. Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072.
Radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma nadležno tijelo u primjereno vrijeme provodi godišnje nadzore s pomoću pregleda navedenog bilja na području širine najmanje 1 km od tih prostora za tretiranje ili preradu.
4. Odstupajući od stavka 1. prvog podstavka točke (b), ako nadležno tijelo zaključi da sječa nije primjerena za ograničeni broj pojedinačnih biljaka zbog njegove posebne društvene, kulturne ili okolišne vrijednosti, to pojedinačno bilje podvrgava se mjesečnom pojedinačnom pregledu za otkrivanje znakova zaraze i poduzimaju se mjere koje nisu sječa, a koje osiguravaju visoku razinu zaštite kako bi se spriječilo moguće širenje navedenog štetnog organizma s tih biljaka.
Članak 10.
Mjere obuzdavanja
1. Na zaraženom području demarkiranih područja za obuzdavanje navedenom u Prilogu I. nadležna tijela poduzimaju sljedeće mjere:
|
(a) |
sječa zaraženog bilja i bilja sa simptomima zaraze navedenim štetnim organizmom te potpuno uklanjanje njegova korijenja ako su ispod vrata korijena zaražene biljke pronađeni larvalni hodnici; |
|
(b) |
uklanjanje, pregled i odlaganje bilja posječenog u skladu s točkom (a) i njegova korijenja, uz poduzimanje potrebnih mjera opreza radi sprečavanja širenja navedenog štetnog organizma nakon sječe; |
|
(c) |
zabrana svakog premještanja potencijalno zaraženog bilja, drva i drvenog materijala za pakiranje izvan demarkiranog područja; |
|
(d) |
prema potrebi, zamjena navedenog bilja drugim biljem koje nije osjetljivo; |
|
(e) |
zabrana prisutnosti novog navedenog bilja na zaraženom području na otvorenom, osim na mjestima proizvodnje iz točke 17.4. Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 i kontrolnog bilja; |
|
(f) |
informiranje javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i mjerama donesenima za sprečavanje njegova unošenja na područje Unije i širenja unutar njega, uključujući uvjete za premještanje navedenog bilja, navedenog drva i drvenog materijala za pakiranje iz demarkiranog područja uspostavljenog na temelju članka 5.; |
|
(g) |
posebne mjere za rješavanje svih iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da bi mogle spriječiti, omesti ili odgoditi obuzdavanje, a posebno onih koje su povezane s dostupnošću i prikladnom sječom i uništavanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, vlasništvo te osobu koja je za njega odgovorna; |
|
(h) |
sve druge mjere koje mogu pomoći u obuzdavanju navedenog štetnog organizma. |
U slučaju iz točke (a), ako nije moguće ukloniti duboko ukorijenjene panjeve i površinsko korijenje, oni se melju na najmanje 40 cm ispod površine tla ili se pokrivaju materijalom za zaštitu od kukaca. Sječa se mora započeti odmah, međutim, u slučajevima kad je zaraženo bilje otkriveno izvan razdoblja leta navedenog štetnog organizma, sječa i uklanjanje provode se prije početka novog razdoblja leta.
Godišnji službeni nadzori na području širine najmanje 1 km oko mjesta proizvodnje iz točke 17.4. Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 temelje se na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, a plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se primjenjuju moraju biti takvi da se s najmanje 99-postotnom razinom pouzdanosti utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.
2. U slučaju premještanja navedenog drva i drvenog materijala za pakiranje izvan demarkiranog područja i ako na demarkiranom području nisu dostupni prostori za tretiranje ili za preradu, navedeno drvo ili drveni materijal za pakiranje pod službenom se kontrolom i u zatvorenim uvjetima premještaju u najbliže prostore izvan demarkiranog područja na način kojim se osigurava da se navedeni štetni organizam ne može širiti, kako bi se odmah provelo tretiranje ili prerada u skladu s točkama od 33. do 35. Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072.
Radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma nadležno tijelo u primjereno vrijeme provodi godišnje nadzore s pomoću pregleda navedenog bilja na području širine najmanje 1 km od tih prostora za tretiranje ili preradu.
3. Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma službeno potvrđena na sigurnosnom području, primjenjuju se članci 17. i 18. Uredbe (EU) 2016/2031.
POGLAVLJE V.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 11.
Izvješćivanje
Države članice do 30. travnja svake godine Komisiji i drugim državama članicama dostavljaju izvješće u kojem navode:
|
(a) |
mjere poduzete tijekom prethodne kalendarske godine u skladu s ovom Uredbom i rezultate mjera predviđenih člancima od 3. do 10.; |
|
(b) |
broj uzoraka uzetih u skladu s člankom 8. stavkom 2.; |
|
(c) |
razloge za primjenu odstupanja iz članka 9. stavka 4. i na temelju njega poduzete mjere. |
Članak 12.
Stavljanje izvan snage Provedbene odluke (EU) 2018/1503
|
|
Provedbena odluka (EU) 2018/1503 stavlja se izvan snage. |
Članak 13.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 3. stavak 2., članak 5. stavak 5. točka (b) i članak 8. stavak 3. primjenjuju se od 1. siječnja 2027.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2025.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/2031/oj.
(2) Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1503 od 8. listopada 2018. o utvrđivanju mjera za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Aromia bungii (Faldermann) i njegova širenja unutar Unije (SL L 254, 10.10.2018., str. 9., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2018/1503/oj).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenog 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/2072/oj).
(4) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1702 od 1. kolovoza 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća izradom popisa prioritetnih štetnih organizama (SL L 260, 11.10.2019., str. 8.; ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2019/1702/oj).
(5) EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), General guidelines for statistically sound and risk-based surveys of plant pests, 8. rujna 2020.; DOI:10.2903/sp.efsa.2020.EN-1919.
(6) EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), de la Peña E, Schrader G i Vos S, 2021. Pest survey card on Aromia bungii. EFSA, povezana publikacija 2021:EN-6914. Dostupno na internetu: https://efsa.europa.eu/plants/planthealth/monitoring/surveillance/aromia-bungii . Posljednji put ažurirano: 26. siječnja 2021.
(7) EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), Opće smjernice za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, 8. rujna 2020., DOI:10.2903/sp.efsa.2020.EN-1919.
(8) Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim.
(9) Primjena integriranih mjera u sustavnom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim.
(10) Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 15. prosinca 2011.
(11) Primjena integriranih mjera u sustavnom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 8. siječnja 2014.
PRILOG I.
Demarkirana područja za obuzdavanje
1. Italija
|
Broj EUROPHYT / Naziv demarkiranog područja |
Dio demarkiranog područja (zaraženo / sigurnosno područje) |
Regija |
Općine ili druga administrativna/geografska razgraničenja |
|
274/Campania |
Zaraženo područje |
Kampanija |
Čitavo područje sljedećih općina: Afragola, Arzano, Bacoli, Brusciano, Calvizzano, Cardito, Casalnuovo di Napoli, Casavatore, Casoria, Castello di Cisterna, Cercola, Crispano, Frattamaggiore, Frattaminore, Grumo Nevano, Isola di Ischia , Marano, Mariglianella, Massa di Somma, Melito di Napoli, Monte di Procida, Mugnano di Napoli, Napoli, Ottaviano, Pollena Trocchia, Pomigliano D'Arco, Pozzuoli, Procida, San Giorgio a Cremano, San Giuseppe Vesuviano. Dijelovi sljedećih općina: Acerra, Angri, Aversa, Boscoreale, Boscortrecase, Caivano, Castel Volturno, Cesa, Ercolano, Giugliano in Campania, Marigliano, Mondragone, Nola, Orta di Atella, Palma Campania, Poggiomarino, Pompei, Portici, Qualiano, Quarto, San Gennaro Vesuviano, San Marzano Sul Sarno. |
|
Sigurnosno područje |
Kampanija |
Čitavo područje sljedećih općina: Lusciano, Parete, Torre Annunziata. Dijelovi sljedećih općina: Acerra, Angri, Aversa, Boscoreale, Boscotrecase, Caivano, Camposano, Cancello ed Arnone, Carbonara di Nola, Carinaro, Casaluce, Casola di Napoli, Castellammare di Stabia, Castel Volturno, Cicciano, Cimitile, Corbara, Domicella, Ercolano, Gragnano, Gricignano di Aversa, Lettere, Liveri, Maddaloni, Marcianise, Marigliano, Mondragone, Nocera Inferiore, Nola, Orta di Atella, Pagani, Palma Campania, Poggiomarino, Pompei, Portici, Qualiano, Quarto, San Felice a Cancello, San Gennaro Vesuviano, San Marcellino, San Marzano Sul Sarno, San Paolo Belsito, San Valentino Torio, San Vitaliano, Santa Maria la Carità, Sant'Antonio Abate, Sant'Arpino, Sant'Egidio del Monte Albino, Sarno, Saviano, Scafati, Scisciano, Striano, Succivo, Teverola, Torre del Greco, Trecase, Trentola Ducenta, Villa Literno, Villaricca. |
2. Njemačka
|
Broj EUROPHYT / Naziv demarkiranog područja |
Dio demarkiranog područja (zaraženo / sigurnosno područje) |
Regija |
Općine ili druga administrativna/geografska razgraničenja |
|
825/Rosenheim/Kolbermoor |
Zaraženo područje |
Južna Bavarska |
Dijelovi gradova Kolbermoor i Rosenheim |
|
|
Sigurnosno područje |
Južna Bavarska |
Dijelovi gradova Bad Aibling, Kolbermoor i Rosenheim Dijelovi općina Bad Feilnbach, Großkarolinenfeld, Neubeuern, Raubling Rohrdorf, Schechen i Stephanskirchen. |
PRILOG II.
Predlošci za izvješćivanje o rezultatima nadzora provedenih na temelju članka 8.
DIO A
1. Predložak za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Naziv |
Datum uspostavljanja |
Opis |
Broj |
|
Broj |
Datum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
A |
B |
C |
D |
E |
F |
G |
H |
I |
i. |
ii. |
iii. |
iv. |
i. |
ii. |
iii. |
iv. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. Upute za ispunjavanje predloška
Ako se ispunjava ovaj predložak, ne ispunjava se predložak iz dijela B ovog Priloga.
Za stupac 1.: navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.
Za stupac 2.: navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.
Za stupac 3.: navesti veličinu DP-a nakon nadzora.
Za stupac 4.: navesti pristup: iskorjenjivanje ili obuzdavanje. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.
Za stupac 5.: navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje ZP-a na kojem je proveden nadzor (npr. posljednjih 20 km uz SP, oko rasadnikâ) u zasebnim recima.
Za stupac 6.: navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:
|
1. |
otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma; |
|
2. |
otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrt; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje); |
|
3. |
fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija). |
Za stupac 7.: navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnog organizma, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.
Za stupac 8.: navesti koja su područja rizika iz stupca 7. uključena u nadzor.
Za stupac 9.: navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ.
Za stupac 10.: navesti popis nadziranih biljnih vrsta/rodova, jedan redak po biljnoj vrsti/rodu.
Za stupac 11.: navesti mjesece u kojima je nadzor proveden.
Za stupac 12.: navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive.
Za stupce 13. i 14.: navesti rezultate, ako je primjenjivo, navodeći dostupne informacije u odgovarajućim stupcima. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).
|
|
Za stupac 15.: navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor za nalaze na SP-u. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je nalaz jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti u stupcu 16. („Napomene”) razloge zbog kojih te informacije nisu navedene. |
DIO B
1. Predložak za izvješćivanje o rezultatima statistički utemeljenih godišnjih nadzora
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Naziv |
Datum uspostavljanja |
Opis |
Broj |
Vrsta domaćin |
Površina (ha ili druga relevantnija mjerna jedinica) |
Inspekcijske jedinice |
Opis |
Jedinice |
Vizualni pregledi |
Hvatanje klopkama |
Testiranje |
Ostale metode |
Čimbenik rizika |
Razine rizika |
Broj lokacija |
Relativni rizici |
Udio populacije domaćina |
pozitivni |
negativni |
neodređeni |
Broj |
Datum |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
2. Upute za ispunjavanje predloška
Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:
|
— |
ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice, |
|
— |
metodu otkrivanja i osjetljivost metode, |
|
— |
čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina. |
Za stupac 1.: navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.
Za stupac 2.: navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.
Za stupac 3.: navesti veličinu DP-a nakon nadzora.
Za stupac 4.: navesti pristup: iskorjenjivanje ili obuzdavanje. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.
Za stupac 5.: navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje ZP-a na kojem je proveden nadzor (npr. posljednjih 20 km uz SP, oko rasadnikâ) u zasebnim recima.
Za stupac 6.: navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:
|
1. |
otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma; |
|
2. |
otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrt; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje); |
|
3. |
fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija). |
Za stupac 7.: navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni.
Za stupac 8.: navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta/rodova bilja domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji su pregledani radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama.
Za stupac 9.: navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina i abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija bilja domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije statističke nomenklature prostornih jedinica (NUTS), urbana područja, šume, ružičnjaci, poljoprivredna gospodarstva ili hektari. Odabir epidemioloških jedinica mora se obrazložiti u temeljnim pretpostavkama.
Za stupac 10.: navesti metode primijenjene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.
Za stupac 11.: navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.
Za stupac 12.: „osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će rezultat testiranja stvarno pozitivnog bilja domaćina biti pozitivan. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci) i dijagnostičke osjetljivosti (koju karakterizira vizualni pregled i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).
Za stupac 13.: navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije domaćina.
Za stupac B: navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje je potrebno navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama iz stupca 10. „Metode otkrivanja”.
Za stupac 18.: navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 17.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).
Za stupac 21.: navesti broj pozitivnih, negativnih ili neodređenih uzoraka. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).
Za stupac 22.: navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je nalaz jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti u stupcu 25. („Napomene”) razloge zbog kojih te informacije nisu navedene.
Za stupac 23.: navesti osjetljivost nadzora kako je definirana u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere (ISPM) 31. Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.
Za stupac 24.: navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma na polju prije nadzora. Zadana prevalencija utvrđena je kao cilj nadzora i predstavlja kompromis koji su osobe odgovorne za upravljanje rizikom pronašle između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa koji su na raspolaganju za nadzor. Za nadzor za otkrivanje prisutnosti obično se utvrđuje vrijednost od 1 %.
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/2520/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)