EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.10.2026.
COM(2026) 564 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Evaluacija primjene Odluke br. 573/2014/EU o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje
{SWD(2026) 318 final}
1.UVOD
1.1. Mreža javnih službi za zapošljavanje u razdoblju obuhvaćenom evaluacijom
Javne službe za zapošljavanje (JSZ-ovi) glavna su tijela koja provode politike zapošljavanja radi lakše integracije tražitelja zaposlenja na tržište rada te lakšeg usklađivanja ponude i potražnje na tom tržištu. Kvaliteta njihovih usluga izravno utječe na učinke politika zapošljavanja u praksi i na zapošljivost osoba koje traže ili koriste njihove usluge. JSZ-ovi imaju važnu ulogu u uspješnoj provedbi relevantnih inicijativa politike EU-a u području zapošljavanja, a time i u jačanju konkurentnosti EU-a.
Odlukom br. 573/2014/EU 1 o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) („Odluka o JSZ-ovima”) službeno je uspostavljena Europska mreža javnih službi za zapošljavanje („Mreža JSZ-ova”). Cilj Mreže JSZ-ova je poticati djelotvornu i učinkovitu suradnju JSZ-ova i omogućiti usporedbu njihove uspješnosti na razini EU-a, utvrđivanje dobre prakse i razvoj inovativnih politika zapošljavanja utemeljenih na dokazima u skladu s prioritetima EU-a.
Odluka o JSZ-ovima izmijenjena je 2020. Odlukom (EU) 2020/1782, kojom je mandat Mreže JSZ-ova produljen do kraja 2027. i kojom su utvrđeni sljedeći važni ciljevi: posvećivanje veće pozornosti uključivanju i podupiranju ranjivih skupina, poticanje održivog i uključivog rasta te jačanje suradnje Mreže JSZ-ova sa širom zajednicom dionika na tržištu rada. U skladu s izmijenjenom Odlukom br. 573/2014/EU Komisija do 30. rujna 2026. treba podnijeti evaluacijsko izvješće o provedbi te odluke. Mreža je 2023. prešla na višegodišnji program rada (koji se ažurira svake godine) kako bi učinkovitije provodila aktivnosti i racionalizirala planiranje te tako pojednostavnila svoj rad. U okviru kontinuiranih nastojanja da se pojednostavne i racionaliziraju postupci prikupljanja podataka, Mreža je ojačala i sinergije između prikupljanja podataka za benchmarking JSZ-ova i baze podataka Europske komisije o politikama tržišta rada.
Članovi Mreže su JSZ-ovi država članica EU-a, Islanda, Lihtenštajna i Norveške i Europska komisija. Ustroj JSZ-ova razlikuje se od zemlje do zemlje, među ostalim po pravnom statusu, organizaciji, stupnju neovisnosti o vladi i raspodjeli zadaća među administrativnim razinama.
Odbor za zapošljavanje (EMCO) u Mreži JSZ-ova ima status promatrača. Aktivnosti Mreže financiraju se iz tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), a njezino se tajništvo nalazi u Europskoj komisiji.
Iako su se njihove osnovne nadležnosti u razdoblju od 2021. do 2025. 2 vrlo malo promijenile, JSZ-ovi su prilagodili svoje usluge sve izraženijoj nestašici radne snage. Među ostalim, sve su se više bavili dugoročnim problemima i strukturnim nejednakostima, pri čemu su usluge usmjeravali na ranjive skupine (npr. dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, mlade, radnike starije od 55 godina, raseljene osobe iz Ukrajine i migrante) ili su te skupine obuhvaćali posebnim ciljevima 3 . Osim toga, iako su registrirani tražitelji zaposlenja i dalje njihova glavna ciljna skupina, JSZ-ovi su intenzivirali svoj rad na pružanju usluga zaposlenim osobama kojima prijeti gubitak posla 4 i pružanju potpore osobama izvan radne snage, među ostalim provedbom aktivnosti informiranja 5 .
1.2. Pregled metodologije evaluacije
Evaluacijom je ocijenjena primjena Odluke o JSZ-ovima u razdoblju od 2021. do 2025. u 27 država članica EU-a (EU-27) te u Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj.
Radi pribavljanja pouzdanih dokaza provedene su, među ostalim, sljedeće istraživačke aktivnosti:
·analiza dokumentacije (više od 650 dokumenata na razini EU-a),
·razgovori s 38 dionika na razini EU-a, uključujući socijalne partnere, nevladine organizacije, relevantne mreže i međunarodne organizacije, agencije EU-a i predstavnike Komisije,
·dvije ankete, jedna za savjetnike za pitanja europskih JSZ-ova (AFEPA) (31 odgovor) te jedna za predstavnike EMCO-a i nacionalnih ministarstava nadležnih za zapošljavanje (22 odgovora),
·dvije radionice i šest studija slučaja po zemljama (BG, DE, ES, FI, LT i SI) 6 .
Poziv na očitovanje objavljen je u studenom 2025., a bio je otvoren do kraja prosinca 2025.
2.GLAVNI NALAZI I ZAKLJUČCI
Od 2021. do 2025. Mreža JSZ-ova provela je brojne aktivnosti i ostvarila niz raznovrsnih konkretnih rezultata kako bi pružila potporu JSZ-ovima u uvjetima promjena na tržištu rada.
Te su aktivnosti obuhvaćale: (i) upravljanje Mrežom (uz aktivno sudjelovanje višeg rukovodstva JSZ-ova i potporu savjetnika AFEPA); (ii) uzajamno učenje (događanja te analitičke i komunikacijske aktivnosti); (iii) benchlearning, odnosno proces kojim se JSZ-ovima iz cijele Europe pomaže da poboljšaju uspješnost usporedbom s drugim JSZ-ovima na temelju kvalitativnih i kvantitativnih ocjena; i (iv) doprinos važnim politikama EU-a.
U ovom se odjeljku sažimaju nalazi i zaključci evaluacije provedbe Odluke o JSZ-ovima na temelju pet kriterija utvrđenih u Komisijinim Smjernicama za bolju regulativu, a to su: djelotvornost, učinkovitost, koherentnost, dodana vrijednost EU-a i relevantnost.
2.1. Djelotvornost
Nadovezujući se na uspjehe ostvarene u razdoblju od 2014. do 2020., primjena izmijenjene Odluke o JSZ-ovima nastavila je jačati suradnju i uzajamno učenje te podupirati modernizaciju JSZ-ova i povećanje transparentnosti njihova rada, a zajedničko stručno znanje europskih JSZ-ova doprinijelo je oblikovanju politika na razini EU-a.
Benchlearning je u cjelini uspješno pridonio većoj transparentnosti uspješnosti JSZ-ova i potaknuo organizacijske promjene zahvaljujući sveobuhvatnom pristupu i uzajamnom stručnom ocjenjivanju koji se u okviru njega primjenjuju i koji među JSZ-ovima potiču kulturu preispitivanja vlastitog rada. Ocjene provedene u okviru benchlearninga sve su više služile kao poticaj za daljnje mjere u obliku aktivnosti uzajamnog učenja, što je dovelo do jače veze između utvrđivanja područja koja treba poboljšati i provedbe mjera. Dosadašnje ograničeno širenje rezultata ocjena provedenih u okviru benchlearninga donekle je negativno utjecalo na vidljivost uspješnosti JSZ-ova među dionicima izvan Mreže, ali je u svakom slučaju ojačalo povjerenje među JSZ-ovima koji sudjeluju u ocjenama.
Mreža JSZ-ova djeluje kao zajednica prakse i potiče razmjenu znanja i operativnu suradnju u rješavanju zajedničkih problema, što doprinosi širenju dobre prakse. Važni su čimbenici uspjeha mogućnost sudjelovanja u raznim oblicima i uključivanje stručnjaka za pojedina tematska područja, a posebno se korisnima za uzajamno učenje pokazuju tematski dijalozi za učenje, radne skupine i radionice za tematski pregled. Konkretne koristi donijeli su i projekti uzajamne pomoći, zahvaljujući kojima se JSZ-ovi mogu izravno posvetiti područjima za koja je u okviru benchlearninga i europskog semestra utvrđeno da ih je potrebno poboljšati.
Sudjelovanje u aktivnostima Mreže doprinijelo je poboljšanjima u više važnih područja rada JSZ-ova, uključujući bolje upravljanje uspješnošću, kvalitetom i promjenama te strateški usmjereniji pristup ljudskim resursima. Poboljšanja je bilo i u pružanju usluga, osobito u kontekstu njihove digitalizacije, pružanja potpore ranjivim skupinama (uključujući osobe s invaliditetom) i prilagodbe usluga poslodavcima. Brojni su primjeri u kojima je učenje u okviru Mreže JSZ-ova dovelo do konkretnih mjera u pojedinim JSZ-ovima, neovisno o njihovoj veličini ili stupnju razvoja. Međutim, ograničeni kapaciteti i financijska sredstva (npr. u manjim JSZ-ovima), različit organizacijski ustroj (npr. centralizirani i decentralizirani JSZ-ovi) te neusklađeni nacionalni politički prioriteti i dalje utječu na brzinu i opseg primjene dobre prakse koja se razmjenjuje preko Mreže.
Mreža JSZ-ova povećala je svoj doprinos razvoju, praćenju i provedbi politika EU-a. U usporedbi s razdobljem prije 2020. Mreža JSZ-ova povećala je učestalost i proširila opseg svojih doprinosa oblikovanju i praćenju politika EU-a, zahvaljujući formalnim ulogama utvrđenima u preporukama Vijeća (npr. o Garanciji za mlade, dugoročnoj nezaposlenosti i minimalnom dohotku) te povremenim doprinosima (npr. ciljana savjetovanja i dokumenti o stajalištu). Doprinos provedbi politika povećan je razmjenom znanja i bližom suradnjom s institucijama EU-a. Iako se doprinos Mreže JSZ-ova i dalje uglavnom odnosi na politike zapošljavanja, uočeno je nekoliko primjera njezina doprinosa aspektima zapošljavanja u širim područjima politika (npr. migracije radne snage, zelena i digitalna tranzicija te obrazovanje i vještine). Međutim, vidljivost Mreže u oblikovanju politika EU-a mogla bi se dodatno poboljšati kako bi se njezino stručno znanje još bolje iskoristilo.
Intenziviranje suradnje s dionicima na tržištu rada u skladu s izmijenjenom Odlukom o JSZ-ovima dovelo je do snažnije suradnje Mreže s glavnim akterima (npr. institucijama na razini EU-a i međunarodnim institucijama, socijalnim partnerima, mrežama i odborima). Dionici izvan Mreže smatraju da bi tu suradnju trebalo proširiti u narednim godinama.
2.2. Učinkovitost
Provedba aktivnosti predviđenih Odlukom o JSZ-ovima pokazala se troškovno učinkovitom. Ukupni godišnji troškovi potpore Mreži JSZ-ova i njezinu programu aktivnosti procjenjuju se na 2,2 milijuna EUR, što je manje od godišnjih troškova u prethodnom razdoblju (3,12 milijuna EUR, odnosno 3,99 milijuna EUR izraženo u cijenama iz 2024.), a razlog je ponajprije veće oslanjanje na digitalne alate, što podrazumijeva veći broj internetskih događanja, zahvaljujući čemu se aktivnosti provode učinkovitije uz niže troškove.
Većina JSZ-ova ne prati sustavno koliko vremena ili financijskih sredstava ulaže u sudjelovanje u Mreži. Dostupne procjene upućuju na znatne razlike među zemljama, od 10 do 30 pa sve do 500 – 1000 dana ekvivalenta punog radnog vremena godišnje. Dodatni troškovi (npr. putovanje i prevođenje) uglavnom su bili niski, a samo je manji broj JSZ-ova prijavio veće izdatke. Uloženo vrijeme i sredstva općenito se smatraju razumnima i razmjernima ostvarenim koristima jer Mreža potiče modernizaciju JSZ-ova, uštedu resursa i institucionalnu otpornost.
Iako u početku iziskuju određeni utrošak radnog vremena zaposlenika, benchlearning i aktivnosti uzajamnog učenja donose izrazito velike koristi u odnosu na troškove jer ubrzavaju procese reformi, smanjuju udvostručavanje posla i doprinose učinkovitijoj upotrebi nacionalnih resursa. Te aktivnosti znatno doprinose učinkovitosti pojedinačnih JSZ-ova jer im omogućuju pristup saznanjima o međunarodnim kretanjima, savjetima o modernizaciji i ocjenama uspješnosti.
2.3. Koherentnost
Izmijenjena Odluka o JSZ-ovima usklađena je s politikama zapošljavanja EU-a i povezanim instrumentima financiranja te ih dopunjuje (npr. europski stup socijalnih prava, ESF+ i europski semestar). U nekoliko inicijativa (npr. Garancija za mlade i Europsko jamstvo za vještine) izričito se spominju Mreža ili važna uloga JSZ-ova u njihovu praćenju i provedbi.
Odluka o JSZ-ovima također dopunjuje i koherentna je s aspektima zapošljavanja u zakonodavnim instrumentima i instrumentima politike koji obuhvaćaju šira područja politike (npr. migracije, zelena i digitalna tranzicija te konkurentnost). U razdoblju od 2021. do 2025. intenziviran je rad na jačanju sinergija s procesima oblikovanja politika u području proširenja EU-a i mobilnosti radne snage te s agencijama EU-a u djelokrugu Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (Cedefop, Eurofound, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, Europska zaklada za osposobljavanje i Europsko nadzorno tijelo za rad), pri čemu i dalje postoji prostor za jačanje tih sinergija.
Odluka o JSZ-ovima koherentna je i s nacionalnim politikama zapošljavanja te ih dopunjuje, a aktivnosti Mreže često pomažu u oblikovanju nacionalnih odgovora na zajedničke probleme na tržištu rada.
Odluka o JSZ-ovima odlikuje se i dobrom unutarnjom koherentnošću jer predviđa odgovarajuće aktivnosti i resurse za ostvarenje svojih ciljeva. Središnja koordinacijska uloga tajništva Mreže JSZ-ova ključna je za dosljednost, sinergiju i djelotvornu provedbu aktivnosti.
2.4. Dodana vrijednost EU-a
Izmijenjena Odluka o JSZ-ovima donijela je dodanu vrijednost EU-a, što potvrđuje važnost produljenja njezine primjene nakon 2027. Ta dodana vrijednost posebno se očituje u sljedećem: (i) ubrzavanju reformi JSZ-ova zahvaljujući usporednim dokazima; (ii) uzajamnom učenju i primjenjivim preporukama iz benchlearninga; (iii) dostupnosti usporedivih podataka o uspješnosti JSZ-ova u raznim pitanjima tržišta rada; (iv) bržem i troškovno učinkovitijem širenju dobre prakse; (v) većoj otpornosti i sposobnosti odgovora na krize; (vi) jačem zajedničkom nastupu JSZ-ova u procesima oblikovanja politika EU-a; i (vii) jačanju suradnje među dionicima u području zapošljavanja.
Prestanak primjene Odluke o JSZ-ovima imao bi znatne negativne posljedice, među kojima su gubitak strukturirane suradnje na razini EU-a, sporije inovacije i reforme, sve veće razlike među JSZ-ovima, manja koherentnost politika i slabija zajednička sposobnost reagiranja na buduće poremećaje na tržištu rada. To bi posebno pogodilo područja u kojima su aktivnosti Mreže JSZ-ova znatno ubrzale reforme, kao što su digitalizacija, uvođenje umjetne inteligencije, usluge za poslodavce i upravljanje učinkom.
2.5. Relevantnost
Ciljevi izmijenjene Odluke o JSZ-ovima bili su relevantni tijekom cijelog razdoblja od 2021. do 2025. i dovoljno fleksibilni da se mogu prilagođavati novim potrebama i situacijama. Mreža JSZ-ova pritom je pokazala veliku sposobnost prilagodbe promjenjivim okolnostima i mijenjala je svoje aktivnosti kako bi se nosila s novim zbivanjima, kao što su pandemija bolesti COVID-19 i agresivni rat Rusije protiv Ukrajine.
Osim toga, izmijenjena Odluka o JSZ-ovima i dalje je odgovarala na dugotrajne i nove situacije na tržištu rada, uključujući nedostatak radne snage i vještina te digitalizaciju i zelenu tranziciju. Relevantnost njezinih općih i posebnih ciljeva koji se odnose na suradnju i uzajamno učenje očuvana je zahvaljujući: (i) provedbi aktivnosti izravno povezanih s tim pitanjima; (ii) uključivanju važnih tema u širi raspon aktivnosti; i (iii) poticanju participativnog pristupa izradi programa rada i strateških dokumenata, koji omogućuje uvođenje novih tematskih prioriteta prema potrebi.
3.STEČENA ISKUSTVA
Nalazi evaluacije u cjelini potvrđuju da postoji visok stupanj kontinuiteta s rezultatima evaluacije iz 2019., ali i da su ostvarena jasna poboljšanja u suradnji, koherentnosti i razvijenosti Mreže. Mreža JSZ-ova učvrstila je svoju ulogu, s vremenom povećala relevantnost i učinak, i visoko je cijene i njezini članovi i vanjski dionici.
Iz evaluacije aktivnosti Mreže JSZ-ova proizlazi nekoliko važnih pouka koje mogu poslužiti kao temelj za njezin budući strateški smjer.
-Veće sudjelovanje zahvaljujući troškovno učinkovitim rješenjima. Mreža JSZ-ova provodi raznovrsne, dinamične i strateški povezane aktivnosti koje podupiru modernizaciju JSZ-ova i njihovu prilagodbu novim kretanjima i okolnostima. Nove tehnologije mogle bi sve više pružati troškovno učinkovita rješenja za provedbu aktivnosti (npr. održavanje internetskih sastanaka) i širenje izrađenih materijala (npr. pomoću dinamičkih funkcija pretraživanja na platformama za razmjenu znanja ili automatskog prevođenja).
-Veća vidljivost rezultata benchlearninga. Vidljivost rezultata benchlearninga mogla bi se povećati njihovim širenjem izvan Mreže. Veća dostupnost rezultata mogla bi doprinijeti jačanju sinergija između aktivnosti Mreže, aktivnosti drugih dionika na tržištu rada i politika EU-a. Međutim, pri širenju rezultata treba voditi računa o tome da benchlearning ostane sigurno okruženje u kojem JSZ-ovi mogu razmjenjivati osjetljive informacije.
-Jačanje operativne suradnje u području strateških prioriteta. Mreža JSZ-ova intenzivno je radila na poticanju primjene zajedničkih strateških pristupa i instrumenata. Postoji prostor za daljnje jačanje operativne suradnje JSZ-ova u području strateških prioriteta, kao što su digitalizacija i okviri za mjerenje uspješnosti. To bi moglo uključivati primjenu provjerenih metoda i udruživanje resursa za pilot-projekte i inovacije, uz oslanjanje na primjere izrade zajedničkih definicija i pristupa, među ostalim za zelene vještine i radna mjesta te mjerenje manjka radne snage 7 . Iako se takva suradnja ne spominje izričito u Odluci o JSZ-ovima, u potpunosti je u skladu s ciljevima Mreže i predstavljala bi korak naprijed u njezinim desetogodišnjim nastojanjima da ojača suradnju i uzajamno učenje JSZ-ova.
-Jačanje doprinosa oblikovanju politika EU-a i davanje prednosti radu na tim doprinosima. Mreža JSZ-ova nastoji što više doprinijeti oblikovanju politika EU-a, a postoji i mogućnost da taj doprinos proširi na dodatna područja. Mreža sudjeluje u savjetovanjima o nekoliko politika zapošljavanja EU-a ili o aspektima zapošljavanja u okviru širih područja politike, među ostalim suradnjom s postojećim strukturama (npr. EMCO-om). Mogle bi se razmotriti dodatne mogućnosti za doprinos procesima oblikovanja politika i jačanje vidljivosti Mreže kao aktera sa znatnim stručnim znanjem o provedbi politika, među ostalim u vezi s njezinim doprinosom europskom semestru i aktivaciji osoba koje nailaze na znatne prepreke pri ulasku na tržište rada. Međutim, te bi mogućnosti trebalo ocijeniti s obzirom na raspoložive resurse i prioritete politika te ih utvrditi u savjetovanju s JSZ-ovima.
-Poticanje dodatnih sinergija s inicijativama EU-a u području mobilnosti radne snage. Mreža JSZ-ova povećala je svoj doprinos brojnim područjima politika, a mogla bi dodatno razviti svoju ulogu važne kontaktne točke i mjesta za razmjenu informacija o politikama zapošljavanja EU-a. Kako se Mreža dalje razvijala i kako su se pojavljivali novi izazovi, otvorile su se mogućnosti za daljnje sinergije u području mobilnosti radne snage, među ostalim s dionicima koji se bave pitanjima mobilnosti radne snage izravno relevantnima za JSZ-ove. To uključuje, na primjer, potporu mobilnim radnicima preko EURES-a, razmjenu podataka i informacija u slučajevima prijenosa naknada za nezaposlenost u okviru europskog sustava elektroničke razmjene informacija o socijalnom osiguranju (EESSI) te profesionalno usmjeravanje i procjenu vještina putem Europassa.
-Razvoj sustavnog okvira za praćenje i ključnih pokazatelja uspješnosti. Dosad je praćenje prvenstveno bilo usmjereno na prikupljanje povratnih informacija o pojedinačnim aktivnostima te podataka o sudjelovanju i dosegu komunikacijskih materijala. Praćenje učinaka provedbe programa rada mijenjalo se tijekom vremena. Trenutačno ne postoji dovoljno sustavan interni postupak ili okvir za praćenje uspješnosti same Mreže koji bi se temeljio na ključnim pokazateljima uspješnosti. Mreža JSZ-ova i njezini članovi mogli bi razviti takav okvir radi sustavnijeg mjerenja rezultata aktivnosti Mreže tijekom vremena, što bi omogućilo potrebne prilagodbe kako bi učinak i troškovna učinkovitost aktivnosti i dalje bili na potrebnoj razini. Okvir bi se temeljio na dosadašnjim aktivnostima praćenja i omogućio bi dosljedniji i sveobuhvatniji pristup, uz svođenje administrativnog opterećenja i opterećenja povezanog s izvješćivanjem na najmanju nužnu mjeru.
-Sustavnija razmjena znanja i zajedničke inicijative s partnerima. Mreža JSZ-ova s vremenom je intenzivirala suradnju i komunikaciju s drugim dionicima na tržištu rada, ali moguće je i daljnje jačanje te suradnje. To bi moglo uključivati utvrđivanje zajedničkih prioriteta, sustavniju razmjenu znanja, osmišljavanje zajedničkih inicijativa i veće sudjelovanje u relevantnim odborima i događanjima, u skladu s raspoloživim ljudskim i financijskim resursima.
-Mogućnosti za daljnje povećanje učinkovitosti. Mreža JSZ-ova troškovno je učinkovita i provodi cijeli niz aktivnosti potpore uz relativno skromne troškove. Međutim, učinkovitost bi se mogla još donekle povećati, na primjer širom upotrebom digitalnih alata i razvojem jedinstvenog centra znanja (objedinjavanjem raznih platformi koje se koriste za razmjenu dokumenata, njihovu zajedničku izradu te kao repozitoriji), jačanjem operativne suradnje ili pojednostavnjenjem postupaka odlučivanja. Učinkovitost bi se mogla dodatno povećati ako bi Mreža JSZ-ova ojačala sinergije s relevantnim agencijama EU-a (npr. Eurofoundom, Cedefopom, Europskim nadzornim tijelom za rad i Europskom zakladom za osposobljavanje) i doprinosila njihovu radu, što bi dovelo do smanjenja broja studija i publikacija Mreže te rizika od udvostručavanja posla. Osim toga, promjenom učestalosti izvješćivanja za koje je zadužena Mreža pojednostavnili bi se postupci izvješćivanja i smanjilo povezano administrativno opterećenje.
-Izgradnja kapaciteta JSZ-ova i optimalno korištenje financijskih sredstava EU-a. Mreža JSZ-ova potiče sinergije s mehanizmima financiranja EU-a (npr. Europskim socijalnim fondom plus, Instrumentom za tehničku potporu, Mehanizmom za oporavak i otpornost te Fondom za pravednu tranziciju). JSZ-ovima bi se mogla pružiti dodatna potpora u izgradnji njihovih kapaciteta i provedbi reformi, konkretno optimalnim korištenjem dostupnih sredstava EU-a, među ostalim u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2027.
-Osiguravanje kontinuiteta. Svi sudionici u evaluaciji potvrdili su da je Mreža JSZ-ova i dalje potrebna. Nakon dvije uzastopne pozitivne evaluacije prestanak primjene Odluke o JSZ-ovima bio bi znatan gubitak za suradnju na razini EU-a i doveo bi do usporavanja inovacija i reformi, povećanja razlika među JSZ-ovima i manje koherentnosti politika. Odluka o JSZ-ovima čvrst je i fleksibilan okvir koji JSZ-ovima pomaže da se nose sa sadašnjim i budućim okolnostima i promjenama na tržištu rada, u skladu sa širim i novim prioritetima politika EU-a. S obzirom na ograničena financijska sredstva kojima Mreža raspolaže i ustaljenu ulogu JSZ-ova kao ključnih aktera na tržištu rada, veća dugoročna stabilnost Mreže doprinijela bi administrativnom pojednostavnjenju jer više ne bi bilo potrebno periodično produljivati mandat već uspostavljene strukture koja dobro funkcionira. Međutim, kako je prethodno sažeto navedeno, Odluka bi se mogla dodatno poboljšati ciljanim izmjenama.
Radni dokument službi Komisije o evaluaciji koji prati prijedlog revidirane odluke o Mreži JSZ-ova sadržava podrobniji opis metodologije.
Za više informacija vidjeti okvir 4. u Radnom dokumentu službi Komisije.