Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke Vijeća 2003/17/EZ u pogledu jednakovrijednosti pregleda usjeva na terenu koji se provode u Ukrajini na sjemenskim usjevima žitarica i jednakovrijednosti sjemena žitarica proizvedenog u Ukrajini

(COM(2020) 137 final – 2020/0053 (COD))

(2020/C 429/35)

Samostalni izvjestitelj:

Arnold PUECH D’ALISSAC

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 17.4.2020. Europski parlament, 16.4.2020.
Pravni temelj:	članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	29.6.2020.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	18.9.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	554
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	213/1/4

1.   Kontekst i prijedlog Komisije

1.1.

Odlukom Vijeća 2003/17/EZ (1) priznaje se jednakovrijednost određenim zemljama izvan EU-a u pogledu pregleda usjeva na terenu i proizvodnje sjemena određenih vrsta (2).

1.2.

Te nacionalne odredbe kojima se uređuje sjeme koje se pobire i kontrolira u tim zemljama pružaju ista jamstva u pogledu svojstava sjemena i postupaka za njegovo ispitivanje, za jamčenje identifikacije sjemena te za označivanje i za kontrolu kao i odredbe koje se primjenjuju na sjeme koje se pobire i kontrolira unutar Europske unije.

1.3.

Ukrajina se ne nalazi među trećim zemljama navedenima na popisu iz Odluke 2003/17/EZ i zato trenutačno nije moguće u Europsku uniju uvesti sjeme žitarica koje se pobire u toj zemlji. Ukrajina je zatražila od Komisije da se njezino sjeme žitarica obuhvati tom Odlukom Vijeća 2003/17/EZ kao jednakovrijedno.

1.4.

Na temelju tog zahtjeva Komisija je ispitala primjenjivo zakonodavstvo Ukrajine i provela reviziju pregleda usjeva na terenu i sustava certificiranja sjemena za sjeme žitarica u Ukrajini. Zaključila je da su postojeći zahtjevi i sustav u Ukrajini jednakovrijedni onima u Uniji i da pružaju ista jamstva kao i sustav Unije.

1.5.

Komisija stoga predlaže da se donošenjem Odluke Europskog parlamenta i Vijeća prizna sjeme iz Ukrajine kao jednakovrijedno sjemenu žitarica koje se pobire, proizvodi i kontrolira u Europskoj uniji.

2.   Napomene i preporuke

2.1.

EGSO prima na znanje pozitivan ishod revizije koju je Komisija provela u Ukrajini u skladu s odredbama iz Priloga II. Odluke 2003/17/EZ radi priznavanja jednakovrijednosti zakonskih zahtjeva i službenih kontrola za certificiranje sjemena žitarica. Međutim, EGSO napominje da se u izvješću o reviziji navodi da neki standardi nisu u potpunosti usklađeni sa zahtjevima EU-a, posebno onima koji se odnose na izolacijsku udaljenost certificiranog sjemena sirka, koji su niži, čistoću sorti roditeljskih linija koje se upotrebljavaju za proizvodnju hibridnog sjemena kukuruza i stopu sjemena drugih vrsta za certificirano sjeme kukuruza.

2.2.

EGSO, u skladu sa svojim prethodnim mišljenjima (3), odobrava predmetni zakonodavni prijedlog, ali predlaže da se njegovo stupanje na snagu odgodi do trenutka kada će EU, nakon ex post kontrole, dobiti jamstva da su ograničenja utvrđena u izvješću o reviziji ispravljena, da su standardi proizvodnje u Ukrajini strogo usklađeni s europskim zahtjevima, da ne postoji nepošteno tržišno natjecanje i da su isključeni štetni učinci na okoliš.

2.3.

EGSO se slaže s činjenicom da priznavanje jednakovrijednosti može potencijalno donijeti korist proizvođačima sjemena iz EU-a koji posluju u Ukrajini, potencijalnim uvoznicima koji uvoze sjeme iz te zemlje te poljoprivrednicima iz EU-a, koji će odsad imati pristup većem izboru sjemena, ali smatra da se mora uspostaviti recipročan sustav kontrole za uvoz i osigurati jednaka zaštita potrošača s obje strane. Kontrola tržišnog natjecanja treba biti obostrana kako se ne bi narušili trgovinski uvjeti za europske organizacije koje posluju u EU-u.

2.4.

Međutim, EGSO želi naglasiti određene tehničke aspekte koji se odnose na metode proizvodnje sjemena koje se razlikuju između Ukrajine i Europske unije, osobito u pogledu pristupa sredstvima za zaštitu bilja. Naime, ukrajinski proizvođači imaju pristup većem broju proizvoda za zaštitu bilja nego proizvođači iz Europske unije i imaju pristup određenim molekulama koje su u Europskoj uniji zabranjene. Ta odstupanja dovode do narušavanja tržišnog natjecanja, a mogla bi rezultirati uvođenjem proizvoda na teritorij Europske unije koji nisu u skladu s njezinim zdravstvenim i okolišnim standardima. Najznačajnije razlike uključuju pristup aktivnim tvarima koje se upotrebljavaju za uništavanje korova kao što su atrazin (zabranjen u EU-u od 2003.) ili acetoklor (zabranjen u EU-u od 2012.). Osim zdravstvenog utjecaja, pristup tim tvarima sa širokim rasponom djelovanja, rezidualnim karakterom, visokom tehničkom učinkovitošću na korovima i smanjenim troškovima ukrajinskim proizvođačima daje konkurentsku prednost. Kad je riječ o zaštiti od štetočina, ukrajinski proizvođači i dalje imaju pristup aktivnim tvarima iz obitelji neonikotinoida, od kojih su neke zabranjene u EU-u, kao što su klotianidin, tiametoksam, a uskoro i tiakloprid.

2.5.

U skladu s europskim zelenim planom potrebno je zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Europske unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika za okoliš te je stoga ključno da Ukrajina prestane upotrebljavati kemijske proizvode u proizvodnji sjemena koje je EU zabranio na svojem području. Ukrajina mora ostvarivati istu razinu zahtjeva kao Unija, obvezati se na potpunu usklađenost sa svim uvjetima Pariškog sporazuma i omogućiti godišnje ocjenjivanje sklopljenih sporazuma. Razlike se ne smiju održavati ili produbljivati jer se u suprotnom plasiranje sjemena na tržište EU-a ne može odobriti.

2.6.

EGSO je primio na znanje stav Komisije, koja smatra da je priznavanje postupaka certificiranja predmetnih proizvoda tehnička mjera. Međutim, s obzirom na prethodno navedeno i na činjenicu da će otvaranje tržišta EU-a za proizvode iz trećih zemalja imati gospodarske i socijalne posljedice, Odbor preporučuje Komisiji da prije donošenja odluke provede procjenu učinka kako bi se provjerilo da ta mjera neće utjecati na europske proizvođače (odnosno uzgajivače i poduzeća za proizvodnju sjemena), a osobito na mikropoduzeća i mala poduzeća.

2.7.

Na temelju te procjene učinka i s obzirom na to da se trenutačnim Sporazumom o slobodnoj trgovini s Ukrajinom ne jamči poštena trgovina s usporedivim poreznim, socijalnim i ekološkim standardima, potrebno je prvo preispitati Sporazum o slobodnoj trgovini i, općenitije, europsku trgovinsku politiku kako bi se izbjeglo nepošteno tržišno natjecanje. To preispitivanje planira i Europska komisija u svojoj Komunikaciji od 16. lipnja u okviru sveobuhvatne revizije trgovinske politike EU-a i pokretanjem javnog savjetovanja.

2.8.

To je između Ukrajine i EU-a posebno važno za sektor sjemena kukuruza jer je trošak proizvodnje u Ukrajini znatno niži (razlika u odnosu na trošak proizvodnje u Francuskoj procijenjena je 2019. godine na 26 %). Kombinacija tih odluka ugrozila bi europski sektor uzgoja sjemena kukuruza.

2.9.

U vrijeme kada shvaćamo pouke krize izazvane COVID-om 19 ovisnost o trećim zemljama u sektoru od strateške važnosti za prehrambenu suverenost ne može se prihvatiti te stoga to pitanje treba rješavati od samog početka.

---

(1)  SL L 8, 14.1.2003., str. 10.

(2)  U skladu s direktivama Vijeća 66/401/EEZ (SL 125, 11.7.1966., str. 2298.), 66/402/EEZ (SL 125, 11.7.1966., str. 2309.), 2002/54/EZ (SL L 193, 20.7.2002., str. 12.) i 2002/57/EZ (SL L 193, 20.7.2002., str. 74.).

(3)  SL C 74, 23.3.2005., str. 55., SL C 351, 15.11.2012., str. 92.