24.11.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 474/41

P9_TA(2021)0074

Provedba Uredbe o građevnim proizvodima

Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2021. o provedbi Uredbe (EU) br. 305/2011 o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda (Uredba o građevnim proizvodima) (2020/2028(INI))

(2021/C 474/03)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 114.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda (1) (Uredba o građevnim proizvodima – CPR),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) (Uredba o normizaciji),

—

uzimajući u obzir procjenu Komisije od 24. listopada 2019. o Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda (SWD(2019)1770),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 24. listopada 2019. o ishodu ocjene važnosti zadataka utvrđenih člankom 31. stavkom 4. koji primaju sredstva Unije u skladu s člankom 34. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje u promet građevinskih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (COM(2019)0800),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (3),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (4),

—

uzimajući u obzir Odluku br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008 (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. listopada 2010. o budućnosti europske normizacije (7),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. studenoga 2016. o čistoj energiji za sve Europljane (COM(2016)0860),

—

uzimajući u obzir Europski zeleni plan (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. o „Novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0012/2021),

A.

budući da građevinska industrija izravno osigurava 18 milijuna radnih mjesta u Europi i generira 9 % BDP-a (8);

B.

budući da je svrha Uredbe o građevnim proizvodima (CPR) ukloniti tehničke prepreke trgovini građevnim proizvodima kako bi se poboljšalo njihovo slobodno kretanje na unutarnjem tržištu, istodobno osiguravajući da su ti proizvodi prikladni za predviđenu uporabu i da postižu svoju deklariranu učinkovitost, uzimajući u obzir zdravstvene, sigurnosne i ekološke aspekte povezane s njihovom uporabom, bez obzira na to gdje su proizvedeni;

C.

budući da se europski sustav tehničkih propisa i normizacije pokazao kao pokretač tržišnog natjecanja i inovacija, istodobno doprinoseći sigurnosti potrošača i smanjenju stopa nesreća, zbog čega su norme EU-a postale globalno mjerilo;

D.

budući da je sporo donošenje i nenavođenje usklađenih normi problematično jer postupak njihova donošenja ne ide u korak s razvojem u sektoru, što stvara nesigurnost za poduzeća; budući da su nedostatak usklađenih normi i nepotpunost postojećih normi doprinijeli nastanku dodatnih nacionalnih zahtjeva za građevne proizvode koji stvaraju prepreke njihovom slobodnom kretanju na jedinstvenom tržištu; budući da ti zahtjevi mogu biti štetni za potrošače i države članice pri ispunjavanju njihovih obveza u pogledu strukturne sigurnosti, zdravlja, zaštite okoliša, drugih pitanja povezanih s građevinarstvom te zaštite potrošača;

E.

budući da bi pravila o građevinskim radovima koja utvrđuju države članice trebala biti osmišljena i provedena tako da jamče sigurnost radnika i potrošača te da ne nanose štetu okolišu, što može utjecati i na zahtjeve za građevne proizvode;

F.

budući da troškovi usklađenosti s CPR-om predstavljaju od 0,6 % do 1,1 % prometa u građevinskom sektoru, koje snose uglavnom proizvođači, što može predstavljati znatno opterećenje za MSP-ove;

1.   

pozdravlja Komisijinu evaluaciju CPR-a i preispitivanje koje je u tijeku, kojima se nastoji dodatno ukloniti prepreke na unutarnjem tržištu građevnih proizvoda i pridonijeti ciljevima europskog zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo, uzimajući u obzir tehnološki razvoj i inovacije;

2.   

ukazuje na specifičnu prirodu CPR-a, koji se razlikuje od općih načela novog zakonodavnog okvira, ponajviše zato što se njime ne usklađuju nikakvi posebni zahtjevi ili minimalne sigurnosne razine za građevne proizvode, već se samo definira zajednički tehnički jezik za procjenu svojstava građevnih proizvoda, koji je jednak za sve građevinske proizvode unutar područja primjene CPR-a, u usporedbi s njihovim bitnim značajkama, utvrđenim u usklađenim tehničkim specifikacijama;

3.   

naglašava da se trenutnim CPR-om osigurava slobodan promet građevnih proizvoda unutar Unije, dok države članice zadržavaju kontrolu nad pravilima o građevinama; u tom pogledu napominje da pravila država članica zahtijevaju da se građevine projektiraju i grade tako da ne ugrožavaju sigurnost osoba, domaćih životinja ni imovine te da nisu štetne za okoliš. ističe da na građevinske propise utvrđene na razini država članica općenito utječu svojstva građevnih proizvoda koji su integrirani u radove;

Zajednički tehnički jezik, uključujući norme

4.

 napominje da je zajednički tehnički jezik koji je uveden CPR-om definiran usklađenim europskim normama i europskim dokumentima za ocjenjivanje za proizvode koji nisu, ili nisu u potpunosti, obuhvaćeni usklađenim normama, kako bi se uzeli u obzir zahtjevi država članica u pogledu učinkovitosti; prihvaća da su Europski odbor za normizaciju (CEN) i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) nadležne organizacije za izradu nacrta usklađenih normi, a Europska organizacija za tehničko ocjenjivanje (EOTA) i tijela za tehničko ocjenjivanje odgovorni su za pripremu europskih dokumenata za ocjenjivanje;

5.

 ističe da je, za razliku od drugog zakonodavstva novog zakonodavnog okvira, primjena usklađenih normi na temelju CPR-a obvezna, što zahtijeva učinkovit sustav njihova usvajanja koji bi odgovorio na potrebe industrije, odražavao najučinkovitije industrijske prakse, otvorio put inovacijama, pratio tehnološki razvoj, osigurao pravnu jasnoću i jednake uvjete za MSP-ove te zadovoljio regulatorne potrebe država članica; u tu svrhu poziva Komisiju da zajamči aktivno sudjelovanje industrije i relevantnih dionika kako bi se osigurala najveća moguća relevantnost novih normi; napominje važnost aktivnog sudjelovanja država članica u postupku normizacije;

6.

 zabrinut je zbog činjenice da je od 444 postojeće usklađene norme za građevne proizvode samo 12 novih normi objavljeno nakon donošenja CPR-a; vjeruje da su vrijeme potrebno za razvoj i navođenje normi, zaostatak za reviziju i ažuriranje postojećih normi (pravna stečevina CPR-a), nedostatak pravne jasnoće u trenutnom zakonodavnom okviru, kao i izostanak produktivnog dijaloga između svih partnera koji su trenutačno uključeni u taj postupak među najvažnijim problemima povezanim s provedbom CPR-a;

7.

 ukazuje na činjenicu da velik broj normi ne obuhvaća u potpunosti sve temeljne zahtjeve koji su nužni za korištenje građevnih proizvoda u građevinskim radovima; zabrinut je zbog toga što je ta nepotpunost usklađivanja djelomično dovela do dodatnih nacionalnih zahtjeva i obveznih nacionalnih oznaka za građevne proizvode, što dovodi do stvaranja neopravdanih prepreka, fragmentacije i slabljenja unutarnjeg tržišta te stvaranja pravne nesigurnosti za poduzeća, graditelje, izvođače radova, planere i arhitekte, što pak dovodi do potencijalnih sigurnosnih rizika za građevinske radove;

8.

 hitno poziva Komisiju da pronađe brzo i održivo rješenje za poboljšanje procesa normizacije te da ukloni zaostatak povezan s normama koje nisu navedene; u tom pogledu daje potporu kombinaciji kratkoročnih mjera za rješavanje zaostatka i regulatornih nedostataka zajedno s dugoročnim mjerama za poboljšanje postupka definiranja zajedničkog tehničkog jezika u obliku sveobuhvatnih usklađenih normi;

9.

 ukazuje na činjenicu da se problemi pri razvoju usklađenih normi moraju rješavati u svim fazama postupka pripreme; poziva Komisiju da provede savjetovanje sa svim relevantnim dionicima tijekom te faze pripreme, u skladu s Uredbom o normizaciji, i ističe važnost uravnotežene zastupljenosti, transparentnosti i otvorenosti svih uključenih strana kako bi se pronašla prihvatljiva rješenja; ističe da je potrebno zajamčiti visoku kvalitetu zahtjeva za normizaciju koje je uputila Komisija i potrebu za pružanjem jasnih i pragmatičnih smjernica; nadalje potiče Komisiju da razvije sveobuhvatne i horizontalne smjernice za tijela za normizaciju u kojima će opisati strukturu i zahtjeve zatražene norme; predlaže utvrđivanje jasno definiranih vremenskih okvira, kako bi Komisija procijenila pripremljene norme te jasnih rokova za sve strane, kako bi se osigurala dodatna revizija ako se utvrdi da se nije poštovao zahtjev za normizaciju ili CPR; smatra važnim preciznije utvrditi područje primjene normi, kako bi proizvođači mogli imati jasne smjernice kad izjavljuju da su njihovi proizvodi u okviru tog područja primjene;

10.

 vjeruje da bi, zbog obvezne prirode normi u kontekstu CPR-a i činjenice da se smatraju dijelom zakonodavstva Unije, tekstovi izdanih usklađenih normi trebali biti dostupni na svim jezicima Unije; ističe potrebu za osiguravanjem pristupa visokokvalitetnim prijevodima bez dodatnih troškova i jačanjem sudjelovanja nacionalnih tijela za normizaciju u postupku prevođenja; poziva Komisiju da dodatno podrži i pojednostavi financijske aranžmane za prijevod usklađenih normi;

11.

 zabrinut je zbog činjenice da se velika većina europskih dokumenata za ocjenjivanje ne odnosi se na inovativne proizvode, iako je alternativni put za proizvode koji nisu ili nisu u potpunosti obuhvaćeni usklađenim normama bio obuhvaćen CPR-om kako bi se inovativnim proizvodima omogućio ulazak na tržište;

12.

 vjeruje, posljedično, da su trenutačni loši rezultati sustava normizacije jedan od faktora koji dovodi do sve većeg korištenja EOTA-e kao alternativnog načina normizacije;

13.

 ukazuje na dugotrajnost i visoku cijenu korištenja EOTA-e koja nije prikladna za mala i srednja poduzeća te je uglavnom pristupačna samo velikim sudionicima na tržištu; naglašava da, bez obzira na potrebu za općim poboljšanjima u postupku normizacije, trenutačni postupak za razvoj europskih dokumenata za ocjenjivanje može biti koristan kao dopunski način za poticanje razvoja inovativnih proizvoda i sudjelovanja MSP-ova, ali se također mora pozabaviti ciljem proizvođača da inovativne proizvode stavi na tržište što je prije moguće, poštujući pritom zahtjeve Unije za proizvode, te da ga se ne bi trebalo smatrati trajnom alternativom sustavu normizacije;

14.

 ističe da bi zajednički tehnički jezik mogao biti od pomoći za promicanje kružnog gospodarstva budući da se tako svojstva građevnih proizvoda mogu prikazati na zajednički način; smatra da bi se veći naglasak trebao staviti na norme koje mogu pomoći u promicanju kružnog gospodarstva u Europi;

Oznaka CE i izjava o svojstvima

15.

 napominje da je oznaka sukladnosti CE sredstvo kojim se omogućuje da se građevni proizvod koji je legalno stavljen na tržište u jednoj državi članici stavi na tržište na državnom području bilo koje druge države članice; međutim, zabrinut je zbog činjenice da bi, s obzirom na to da se oznaka CE na temelju CPR-a, za razliku od drugog zakonodavstva novog zakonodavnog okvira, odnosi samo na svojstva proizvoda te ne predstavlja atest usklađenosti s određenim zahtjevima za proizvode, takva razlika u pristupu od ostalog zakonodavstva novog zakonodavnog okvira mogla stvoriti zabunu u vezi s oznakom CE i umanjiti njezinu vrijednost; u tom pogledu ukazuje na preklapanja u informacijama koje su potrebne za oznaku CE i izjavu o svojstvima; vjeruje da ovo umnožavanje stvara dodatna nepotrebna administrativna opterećenja i troškove za poduzeća te bi taj problem trebalo riješiti, uključujući većom upotrebom digitalnih rješenja;

16.

 žali zbog toga što se oznaka CE u okviru CPR-a pogrešno shvaća kao oznaka kvalitete te što ne određuje je li građevni proizvod siguran ili može li se upotrebljavati u građevinskim radovima; smatra da su potrebna daljnja rješenja kako bi se krajnjim korisnicima pružile precizne i jasne informacije o prirodi oznake CE o sigurnosti građevnih proizvoda i njihove usklađenosti s nacionalnim zahtjevima za sigurnost zgrada i građevinskih radova;

17.

 poziva Komisiju da razmotri i temeljito procijeni mogućnost postupnog poboljšanja CPR-a uključivanjem dodatnih obveza informiranja i zahtjeva u pogledu svojstava proizvoda s obzirom na aspekte zdravlja, sigurnosti i okoliša nakon procjene učinka i procjene regulatornih potreba Unije i država članica za svaku kategoriju proizvoda; nadalje, poziva Komisiju da ocijeni koji bi se pristup pokazao učinkovitim za CPR;

18.

 primjećuje nedovoljnu digitalizaciju građevinskog sektora i naglašava važnost potpunog iskorištavanja digitalnih tehnologija koje bi gospodarskim subjektima i krajnjim korisnicima omogućile dobivanje jasnih, transparentnih i pouzdanih informacija i kojima bi se riješilo pitanje preklapanja zahtjeva u pogledu informacija, a tijelima za tržišni nadzor omogućilo učinkovitije provođenje njihovih aktivnosti; poziva Komisiju da ocijeni prednosti upotrebe takvih tehnologija i da razvije rješenja za pametnu integraciju postojećih podataka koji se mogu koristiti u različitim informacijskim sustavima;

19.

 vjeruje da bi digitalna rješenja mogla povećati transparentnost tržišta građevnih proizvoda i osigurati točnost i pouzdanost informacija navedenih u izjavi o svojstvima te olakšati usporedivost građevnih proizvoda na temelju njihovih deklariranih svojstava, uključujući sigurnost i okolišnu učinkovitost, čime bi se gospodarskim subjektima i krajnjim korisnicima omogućilo da se koriste informacijama koje pružaju proizvođači brzom procjenom i uspoređivanjem zahtjeva za građevinske radove s informacijama iz izjave o svojstvima;

20.

 ističe potrebu za povećanjem osviještenosti gospodarskih subjekata, osobito MSP-ova i mikropoduzeća u pogledu oznake CE i izjave o svojstvima, uključujući putem jedinstvenog digitalnog pristupnika; smatra da bi se takvim pristupom povećalo povjerenje u usklađivanje na razini Unije i kvalitetu usklađenih normi te doprinijelo smanjenju rascjepkanosti jedinstvenog tržišta; ističe važnu ulogu nacionalnih kontaktnih točaka za građevne proizvode u informiranju gospodarskih subjekata o primjeni CPR-a i u pružanju pouzdanih informacija o odredbama o zahtjevima za građevinske radove koji se primjenjuju na predviđenu uporabu svakog građevnog proizvoda koje vrijede na području države članice; predlaže da se poduzmu daljnji napori kako bi se podigla razina osviještenosti o postojanju tih kontaktnih točaka s obzirom na to da je 2018. samo 57 % dionika bilo upoznato s njima;

Nadzor tržišta

21.

 zabrinut je zbog činjenice da industrija nadzor tržišta građevnih proizvoda smatra nedovoljnim i neučinkovitim; naglašava da takva situacija potkopava jednake uvjete za gospodarske subjekte koji se pridržavaju zakonodavstva u korist nezakonitih trgovaca koji to ne čine; ističe da bi slab i nedosljedan nadzor tržišta mogao dovesti do porasta broja proizvoda koji ne ispunjavaju svoja deklarirana svojstva, što bi krajnje korisnike dovelo u opasnost;

22.

 poziva države članice da u potpunosti provedu Uredbu (EU) 2019/1020 čiji je cilj ojačati nadzor tržišta proizvoda obuhvaćenih zakonodavstvom Unije o usklađivanju, uključujući CPR, i kojom se uspostavlja okvir za suradnju s gospodarskim subjektima; ističe potrebu za konzistentnom, usklađenom i jedinstvenom provedbom novih pravila nacionalnih tijela za tržišni nadzor i pojačanom prekograničnom suradnjom u tom pogledu kako bi se osigurali jednaki uvjeti u građevinskom sektoru i pošteno tržišno natjecanje na tržištu Unije;

23.

 poziva države članice da u skladu s Uredbom (EU) 2019/1020 osiguraju potrebne financijske, ljudske i tehničke resurse tijelima za nadzor tržišta, među ostalim tako što će osigurati da imaju dovoljno stručnog znanja i kompetencija; potiče države članice da poboljšaju suradnju među svojim tijelima za nadzor tržišta, među ostalim i na prekograničnoj razini, i da povećaju broj, učinkovitost i djelotvornost provjera kako bi ona mogla utvrditi koji građevni proizvodi nisu u skladu sa svojim deklariranim svojstvima i spriječiti njihovo kretanje na jedinstvenom tržištu;

24.

 poziva Komisiju da brzo usvoji provedbene akte u skladu s Uredbom (EU) 2019/1020 kako bi se dodatno uskladio rad tijela za nadzor tržišta utvrđivanjem jedinstvenih uvjeta provjera, kriterija za određivanje učestalosti provjera i količina uzoraka koji će se provjeravati u vezi s određenim proizvodima ili kategorijama proizvoda i propisivanjem mjerila i tehnike za provjere usklađenih proizvoda, uzimajući u obzir specifičnosti uključenih sektora, uključujući građevne proizvode, te učinak revidiranog CPR-a; prima na znanje važnu ulogu Mreže Unije za sukladnost proizvoda i skupina za administrativnu suradnju u jamčenju strukturirane koordinacije i suradnje između provedbenih tijela država članica i Komisije te u pojednostavnjenju praksi nadzora tržišta kako bi bile učinkovitije;

25.

 smatra da je ključno da nacionalna tijela za tržišni nadzor odgovorna za građevne proizvode usko surađuju s nacionalnim tijelima za nadzor izgradnje kako bi osigurala nijansiran pristup u ocjenjivanju usklađenosti građevnih proizvoda koji se upotrebljavaju u građevinama s deklariranim svojstvima ili namjeravanom uporabom te njihovu usklađenost s građevinskim propisima, jamčeći tako zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika koji koriste građevne proizvode i korisnika građevinskih radova;

26.

 naglašava da bi države članice trebale preuzeti odgovornost kada uvode nacionalne odredbe o građevinskim radovima, uključujući zahtjeve povezane sa sigurnošću zgrada tijekom izgradnje, održavanja i rušenja građevinskih radova, tako što će uzeti u obzir druge aspekte važne za javni interes, kao što su zdravlje, sigurnost i zaštita radnika te zaštita okoliša;

27.

 ukazuje na povećanje internetske prodaje u građevinskom sektoru; ističe da je potrebno zajamčiti učinkovit nadzor tržišta građevnih proizvoda koji se prodaju na internetu, posebno onih kupljenih od gospodarskih subjekata koji nisu iz EU-a, jer ti proizvodi možda nisu u skladu sa zakonodavstvom Unije i stoga bi mogli utjecati na kvalitetu i sigurnost građevinskih radova, kako bi se zajamčila sukladnost građevnih proizvoda koji cirkuliraju na jedinstvenom tržištu s njihovim deklariranim svojstvima ili namjenom, bez obzira na njihovo podrijetlo; ističe ulogu koju bi u tom pogledu mogla imati internetska tržišta;

28.

 naglašava važnost osiguravanja ujednačene razine rada prijavljenih tijela koja provode ocjenjivanje svojstava građevnih proizvoda kako bi se njihove funkcije obavljale na istoj razini i pod istim uvjetima; u tom pogledu napominje ulogu objekata Unije za ispitivanje koji su uvedeni Uredbom (EU) 2019/1020 u doprinosu jačanju laboratorijskih kapaciteta te osiguravanju pouzdanosti i dosljednosti ispitivanja u svrhu nadzora tržišta u svim državama članicama;

29.

 ističe potrebu za poboljšanjem davanja i razmjene informacija o potencijalno opasnim tvarima u građevnim proizvodima i jačanjem suradnje s bazama podataka Europske agencije za kemikalije u skladu s važećim zakonodavstvom;

30.

 poziva Komisiju da nastavi učinkovito nadzirati i uklanjati neopravdane prepreke na unutarnjem tržištu koje proizlaze iz nacionalnih regulatornih mjera; naglašava potrebu za poboljšanim dijalogom i suradnjom između Komisije i država članica kako bi se riješile prakse koje otežavaju slobodno kretanje građevnih proizvoda na unutarnjem tržištu, kao što su stalna uporaba nacionalnih oznaka i dodatne potvrde za građevne proizvode;

Održivost građevnih proizvoda

31.

 ističe opću potrebu za prijelazom na održivo te kružnije gospodarstvo pri dobavi, proizvodnji, ponovnom korištenju i recikliranju građevnih proizvoda te u njihovoj primjeni u građevinama; naglašava potrebu za poboljšanjem održivosti građevnih proizvoda i dostupnosti sekundarnih i obnovljivih proizvoda i materijala na tržištu;

32.

 u tom pogledu pozdravlja cilj Komisije da građevinski sektor učini održivijim baveći se održivošću svojstava građevnih proizvoda u reviziji CPR-a, kao što je najavljeno u akcijskom planu za kružno gospodarstvo; podržava predanost Komisije usklađivanju zakonodavstva o građevnim proizvodima s horizontalnim politikama zaštite okoliša;

33.

 poziva Komisiju da predvidi uključivanje određenih zahtjeva u pogledu ekološke učinkovitosti i kriterija održivosti tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda u usklađene norme za posebne kategorije proizvoda u skladu s CPR-om, uzimajući u obzir tržišni i tehnološki razvoj i nacionalne regulatorne zahtjeve za građevinski sektor ili politike u vezi sa zgradama, kako bi se proizvođačima osigurao jedinstven okvir za procjenu i ispitivanje proizvoda gdje postoje relevantni zajednički zahtjevi za sukladnost; ističe činjenicu da trenutačni osnovni zahtjevi za građevinske radove utvrđeni u CPR-u već mogu biti osnova za pripremu zahtjeva za normizacijsku i usklađenih tehničkih specifikacija u pogledu ekološke učinkovitosti i održivosti građevnih proizvoda; naglašava važnost pravilne procjene kategorija proizvoda za koje bi takvi zahtjevi bili relevantni te potrebu da svi relevantni dionici budu uključeni u postupak ocjenjivanja; naglašava da takva uključenost ne bi trebala dovesti do povećanja cijena građevnih proizvoda;

34.

 poziva Komisiju da procijeni kako bi se CPR-om mogla poduprijeti kružnost građevnih proizvoda, uključujući ponovno upotrijebljene ili ponovno proizvedene proizvode ili one proizvedene od recikliranih materijala; naglašava da će za to biti potrebni pouzdani podaci o prethodnoj uporabi građevnih proizvoda, uzimajući u obzir moguće troškove; u tom pogledu pozdravlja cilj Komisije da uspostavi zajednički europski podatkovni prostor za pametne kružne aplikacije s podacima o informacijama o proizvodima (9);

Posebne preporuke o reviziji CPR-a

35.

 ističe potrebu za osiguranjem pravilnog sudjelovanja svih dionika u postupku savjetovanja i ocjenjivanja; naglašava važnost opsežne procjene učinka mogućih regulatornih odluka; ističe potrebu za jednakim uvjetima i olakšavanjem administrativnog opterećenja u zakonodavstvu o građevnim proizvodima za sva poduzeća, posebice za MSP-ove, uzimajući u obzir nove poslovne modele te pošteno tržišno natjecanje na globalnoj razini; u tom pogledu poziva na dodatno pojašnjenje i poboljšanje pojednostavljenih postupaka za mikropoduzeća;

36.

 naglašava važnost izbjegavanja udvostručavanja i osiguravanja usklađenosti revidiranog CPR-a s postojećim zakonodavstvom i budućim zakonodavnim inicijativama; stoga poziva Komisiju da razjasni odnos CPR-a i povezanog zakonodavstva o unutarnjem tržištu, kao što su Direktive o ekološkom dizajnu (10), Uredba o označivanju energetske učinkovitosti (11), Okvirna direktiva o otpadu (12) i Direktiva o vodi za piće (13), kako bi se izbjegla moguća preklapanja, te po potrebi pojednostavi relevantne odredbe kako bi se osigurala pravna jasnoća za poduzeća;

37.

 naglašava da bi svaka revizija CPR-a trebala biti u skladu s načelima i ciljevima Uredbe o normizaciji u pogledu pripreme usklađenih normi kako bi se osigurale njihova transparentnost i kvaliteta; ističe da bi se svakom revizijom trebalo osigurati odgovarajuće sudjelovanje svih zainteresiranih strana i regulatornih potreba država članica;

38.

 naglašava potrebu da se za prijelazno razdoblje osigura pravna jasnoća u pogledu svake revizije CPR-a i revizije pravne stečevine CPR-a kako bi se izbjegao pravni vakuum i osigurao neometan prelazak s postojećih na nove odredbe;

39.

 zabrinut je da će za svaku reviziju CPR-a, a posebice reviziju pravne stečevine CPR-a biti potrebno mnogo vremena, dok poduzeća, graditelji, izvođači radova, planeri i arhitekti i krajnji korisnici trebaju brza rješenja za prevladavanje pravne nesigurnosti koja proizlazi iz nedostatka ažuriranih usklađenih normi i, među ostalim, regulatornih praznina; poziva Komisiju da se pozabavi tim pitanjima u okviru svoje očekivane revizije CPR-a, uključujući osmišljavanje rješenja kako bi se suočila s hitnim pravnim i tehničkim izazovima;

40.

 poziva na ambicioznu reviziju CPR-a u cilju izrade stabilnog regulatornog okvira s učinkovitim i usklađenim propisima koje je lako provoditi;

o

o o

41.

 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1)  SL L 88, 4.4.2011., str. 5.

(2)  SL L 316, 14.11.2012., str. 12.

(3)  SL L 169, 25.6.2019., str. 1.

(4)  SL L 218, 13.8.2008., str. 30.

(5)  SL L 218, 13.8.2008., str. 82.

(6)  SL L 91, 29.3.2019., str. 1.

(7)  SL C 70 E, 8.3.2012., str. 56.

(8)  Europska komisija, „Europski građevinski sektor – globalni partner”, 2016.

(9)  Kako je navedeno u akcijskom planu za kružno gospodarstvo.

(10)  SL L 285, 31.10.2009., str. 10.

(11)  SL L 198, 28.7.2017., str. 1.

(12)  SL L 312, 22.11.2008., str. 3.

(13)  SL L 330, 5.12.1998., str. 32.