<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.15-->
  <head>
    <title>2026-06-202606C104202504400-00-TRA-DOC-HR-CONCL-C-0440-25-202512160-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="true" name="ParExtraits_2021"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="5/01/2026 11:14:42" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="CNC" name="TypeDoc"/>
    <meta content="mPoJaVW50Lv9KV9dnwmjGlbl0mNpExbDwMKEOyV3Q2zmSdiKl/7idNR1I5hYxUuT4RbhgbTb/2ZDJ1l56jSyOL9dO1gVjBDfyaZb7W3SWxA34ytmU7HFBPdiMGz7tgKP6sk4s89pIOt2IEnwHLIxddwG9LEPdUS3q23fl/1JkSw=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="tomicma" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="0440" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2025" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="tomicma" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="FAST_document_go_ok" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="CNC_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 25-11-25 15:37:57" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="033ba977aa3a48418fd224e2bdedeb98" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0440" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="RP" name="NatureAff"/>
    <meta content="RP" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId25" style="first"/>
      <div id="rId21" style="even">Mišljenje T. Ćapeta – Predmet C‑440/25</div>
      <div id="rId22" style="default">Ebilum</div>
    </div>
    <p class="C36Centre" id="para-1" title="page-1">
      MIŠLJENJE NEZAVISNE ODVJETNICE
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-2" title="page-1">
      TAMARE ĆAPETA
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-3" title="page-1">
      od 4. prosinca 2025. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">1</a>
</span>)
      
    </p>
    <p class="C38Centregrasgrandespacement" id="para-4" title="page-1">
      Predmet C‑440/25 [Ebilum (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-2" href="#t-2">i</a>
</span>)]
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-5" title="page-1">
      PM,
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-6" title="page-1">
      QN,
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-7" title="page-1">
      RM,
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-8" title="page-1">
      SM,
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-9" title="page-1">
      TM,
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-10" title="page-1">
      UM,
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-11" title="page-1">
      VM,
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-12" title="page-1">
      WM
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-13" title="page-1">
      protiv
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-14" title="page-1">
      Minister van Asiel en Migratie
    </p>
    <p class="C39Centreespacement" id="para-15" title="page-1">
      (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio rechtbank den Haag zittingsplaats Zwolle (Sud u Haagu, stalna služba u Zwolleu, Nizozemska))
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-16" title="page-1">
      „Zahtjev za prethodnu odluku – Politika azila – Međunarodna zaštita – Zajednički postupci za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite – Pravo na učinkovito pravno sredstvo – Cjelovito i ex nunc razmatranje – Žalba protiv odluke o odbijanju zahtjeva za međunarodnu zaštitu – Ovlasti prvostupanjskih sudova za odlučivanje o osnovanosti zahtjeva – Pojam ‚osnovani strah od proganjanja’ – Razumna vjerojatnost proganjanja”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-17" title="page-2">
      
        <br/>
      
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">I.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvod</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovim zahtjevom za prethodnu odluku, rechtbank den Haag zittingsplaats Zwolle (Sud u Haagu, stalna služba u Zwolleu, Nizozemska), sud koji je uputio zahtjev, traži tumačenje Direktive o postupcima azila (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-3" href="#t-3">2</a>
</span>) i Direktive o kvalifikaciji (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-4" href="#t-4">3</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, kao što je to zatražio Sud, ovo se mišljenje usredotočuje samo na tumačenje pojma „osnovani strah od proganjanja” na koji se upućuje u definiciji „izbjeglice” u smislu članka 2. točke (d) Direktive o kvalifikaciji.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">II.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Činjenice u glavnom postupku, prethodna pitanja i postupak pred Sudom</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Obitelj iz regije Kurdistana u Iraku, koju čine majka, otac i njihove tri kćeri (tužitelji iz glavnog postupka, u daljnjem tekstu: tužitelji), podnijela je zahtjev za azil u Nizozemskoj Ministeru van Asiel en Migratie (ministar za azil i migracije, u daljnjem tekstu: ministar), tuženiku u glavnom postupku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog svojem zahtjevu za azil tužitelji su se, među ostalim, pozvali na probleme sa svojim susjedom te strah od krvne osvete i prisile njihovih kćeri na sklapanje braka, strah da će njihove kćeri biti izložene sakaćenju ženskih spolnih organa te na činjenicu da se njihove kćeri poistovjećuju s temeljnom vrijednosti ravnopravnosti između žena i muškaraca.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku proizlazi da se postupak azila vodi od 2017.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odlukama od 11. rujna 2023. (u daljnjem tekstu: pobijane odluke) ministar je odbio zahtjeve tužiteljâ za azil kao očito neosnovane jer njihove izjave nisu bile vjerodostojne.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelji su protiv tih rješenja podnijeli žalbu sudu koji je uputio zahtjev.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj je sud ispitao žalbu na raspravi održanoj 26. ožujka 2024. te je 30. travnja 2024. odlučio ponovno pokrenuti istragu nakon što je Sud Europske unije najavio da će donijeti presudu u predmetima K i L (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-5" href="#t-5">4</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon te presude ministar je održao dodatno saslušanje tužiteljâ. Svojim dopunskim odlukama od 25. veljače 2025. (u daljnjem tekstu: dopunske odluke) ministar je potvrdio odbijanje zahtjeva za azil. Međutim, pritom je naveo dodatne razloge za odbijanje, koji su se odnosili na navodni strah tužiteljâ od sakaćenja ženskih spolnih organa, strah od prisilnog braka te na poistovjećivanje s temeljnom vrijednosti ravnopravnosti između žena i muškaraca.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zbog tih dopunskih odluka tužitelji su izmijenili svoju žalbu pred sudom koji je uputio zahtjev i podnijeli dodatne žalbene razloge na temelju dodatnih razloga ministra za odbijanje njihovih zahtjeva za azil.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dana 12. lipnja 2025., tijekom postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, ministar je povukao dopunske odluke a da nije pružio nikakva daljnja objašnjenja, osim onoga da je trebao više vremena za analizu posljedica presude K i L te zakonodavstva donesenog radi izvršenja te presude. Naveo je da podnositelji zahtjeva mogu ostati u Nizozemskoj do donošenja novih odluka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da nisu htjeli čekati nove odluke ministra, tužitelji su od suda koji je uputio zahtjev zatražili da ispita i ocijeni osnovanost njihove žalbe, pozivajući se na znatan stres i psihološke posljedice uzrokovane dugim postupkom, osobito za tri kćeri.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, tužitelji su tvrdili da se tri kćeri stvarno poistovjećuju s temeljnom vrijednošću ravnopravnosti i između žena i muškaraca i da bi se, u slučaju povratka u svoju zemlju podrijetla, smatrale različitima i zbog toga bi mogle biti progonjene.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ministar nije zaključio da je taj argument uvjerljiv jer tri kćeri nisu dokazale da je njihovo poistovjećivanje s određenom društvenom skupinom ključno za njihov identitet.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev osporava tu tvrdnju i smatra, među ostalim, da se ministrov argument temelji na pogrešnom tumačenju presude u predmetu K i L.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, tužitelji su naveli da strahuju od proganjanja ako se vrate u svoju zemlju podrijetla jer pripadaju obitelji ili klanu u kojem su žene prisiljene na brak i smatraju se neravnopravnim muškarcima te u kojima ih se može ubiti zbog neslaganja s njihovim suprugom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ministar je smatrao da njihov strah nije osnovan jer je u biti smatrao da su roditelji triju kćeri tolerantni.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev ponovno se ne slaže s ministrom. Prema mišljenju tog suda, ministar nije dovoljno obrazložio zašto tri kćeri, ako se doista poistovjećuju s temeljnom vrijednosti ravnopravnosti između žena i muškaraca, ne bi imale osnovani strah od proganjanja nakon povratka u Irak. U tom pogledu sud koji je uputio zahtjev smatra da kriterij razumne vjerojatnosti proganjanja, kako ga je ministar prethodno primijenio, treba ocijeniti s gledišta „pažljive i razumne osobe”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, ministar je odbio zahtjev tužiteljâ za azil u dijelu u kojem se taj zahtjev odnosio na njihove navodne probleme sa susjedom i na njihov strah od krvne osvete i prisilnog braka jer je smatrao da su određene očeve izjave u tom pogledu proturječne.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelji tvrde da, unatoč detaljnim razgovorima s ocem, on nije imao dovoljno prilike za saslušanje kako bi opovrgnuo navodne nedosljednosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev ističe da, iako nedosljednosti u očevim izjavama nisu osporene, sâme proturječnosti ne ugrožavaju automatski vjerodostojnost njegovih izjava. Prema mišljenju tog suda, to je potkrijepljeno činjenicom da se majčinim izjavama o problemima sa susjedom mogu potvrditi očeve izjave.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju prethodno navedenog, sud koji je uputio zahtjev smatra da je dovoljno dobro obaviješten da bi odlučio o vjerodostojnosti potkrijepljenosti zahtjevâ za azil tužiteljâ, za koje smatra da su vjerodostojni. Međutim, postojeća sudska praksa Afdelinga bestuursrechtspraak van de Raad van State (Odjel za upravne sporove Državnog vijeća, Nizozemska) ne omogućuje sudu koji je uputio zahtjev da sam ispita osnovanost zahtjeva za azil.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zbog toga sud koji je uputio zahtjev dvoji o usklađenosti postojeće sudske prakse Afdelinga bestuursrechtspraak van de Raad van State (Odjel za upravne sporove Državnog vijeća) s Direktivom o kvalifikaciji i Direktivom o postupcima azila.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev ističe da, prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, kada nacionalni sud koji razmatra žalbu protiv odluke o odbijanju zahtjeva za azil smatra da raspolaže svim potrebnim činjeničnim i pravnim elementima u vezi s tim, taj je nacionalni sud ovlašten, nakon cjelovitog i ex nunc razmatranja tih elemenata, donijeti obvezujuću odluku o tome ispunjava li osoba koja je podnijela tu žalbu uvjete predviđene u Direktivi o kvalifikaciji za priznavanje međunarodne zaštite. Odluka tog suda u vezi s tim tada obvezuje nadležno tijelo tijekom odlučivanja o zahtjevima za azil.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, sud koji je uputio zahtjev smatra da pojam „osnovani strah” treba tumačiti tako da znači „razumnu vjerojatnost” ili „stvarnu opasnost” od proganjanja, pri čemu odlučujući kriterij može biti to je li, sa stajališta pažljive i razumne osobe koja se nalazi u situaciji tražitelja azila, povratak u zemlju podrijetla očito nerazuman nakon procjene svih poznatih okolnosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim je okolnostima rechtbank den Haag zittingsplaats Zwolle (Sud u Haagu, stalna služba u Zwolleu) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-46" title="page-6">
      „1. Može li sud na temelju članka 46. stavka 3. [Direktive o postupcima azila], eventualno u vezi s člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, odnosno na temelju druge odredbe prava Unije ili načela prava Unije zaključiti da ima ovlast sâm procijeniti je li zahtjev za azil vjerodostojno potkrijepljen i tom ocjenom zamijeniti ministrovu ocjenu?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-47" title="page-6">
      2. Može li sud na temelju navedenih odredbi zaključiti da ima ovlast meritorno i konačno odlučiti o zahtjevu za međunarodnu zaštitu na temelju dijelova obrazloženja zahtjeva za azil koje ministar smatra vjerodostojnima i, u slučaju potvrdnog odgovora na prvo pitanje, dijelova tog obrazloženja koje, osim toga, sud smatra vjerodostojnima? Može li sud pritom ministrovu ocjenu zamijeniti vlastitom procjenom opravdanosti straha od proganjanja ili stvarne opasnosti od ozbiljne nepravde, osobito ako se sud u kontekstu javno dostupnih informacija o zemlji smatra dovoljno informiranim da provede takvu ocjenu?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-48" title="page-6">
      3. Mogu li se ovlasti u smislu prvog i drugog pitanja ograničiti nacionalnom sudskom praksom, primjerice na temelju postupovne autonomije, na način da se te ovlasti ipak priznaju isključivo ministru?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-49" title="page-6">
      4. Može li sud prilikom ocjene pitanja ima li dovoljno informacija za meritornu odluku uzeti u obzir informacije koje su iznesene u okviru postupka povodom tužbe, ali još nisu bile dostupne u upravnom postupku? Je li pritom relevantno jesu li se stranke mogle sveobuhvatno očitovati o činjenicama u pisanom obliku ili na raspravi?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-50" title="page-6">
      5. Smatra li se ‚osnovanim strahom’ u smislu članka 2. točke (d) [Direktive o kvalifikaciji] situacija u kojoj postoji razumna vjerojatnost da će tražitelj azila u slučaju povratka biti izložen progonu? Treba li tu razumnu vjerojatnost konkretizirati na temelju kriterija ‚pažljive i razumne osobe’ u slučaju kojeg je odlučujuće čini li se povratak u zemlju podrijetla nerazumnim sa stajališta pažljive i razumne osobe u situaciji tražitelja azila nakon odvagivanja svih poznatih okolnosti? Ako je odgovor niječan, koji kriterij treba primijeniti u tom slučaju?”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev zatražio je da se o ovom predmetu odluči u hitnom prethodnom postupku predviđenom u članku 107. Poslovnika Suda ili u ubrzanom postupku predviđenom u članku 105. tog Poslovnika.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 105. stavak 1. Poslovnika predviđa da na zahtjev suda koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku ili, iznimno, po službenoj dužnosti, predsjednik Suda može, kad priroda predmeta zahtijeva postupanje u kratkim rokovima, nakon što sasluša suca izvjestitelja i nezavisnog odvjetnika, odlučiti da se o tom zahtjevu odluči u ubrzanom postupku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Predsjednik Suda odlučio je 19. kolovoza 2025., nakon što je saslušao suca izvjestitelja i nezavisnog odvjetnika, prihvatiti zahtjev suda koji je uputio zahtjev da se o tom zahtjevu odluči u ubrzanom postupku u skladu s člankom 105. stavkom 1. Poslovnika Suda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Predsjednik Suda temeljio je svoju odluku na činjenici da je sud koji je uputio zahtjev pružio Sudu konkretne, precizne i opipljive dokaze u pogledu zdravlja predmetnih tužiteljâ i uzročne veze između njihova zdravlja i neizvjesnosti koja je nastala zbog okolnosti glavnog postupka. Iz tih razmatranja također proizlazi da odgovor Suda u kratkom roku može znatno smanjiti rizik od pogoršanja zdravstvenog stanja tih dvaju tužitelja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pisana očitovanja Sudu podnijeli su tužitelji, češka, njemačka i nizozemska vlada te Europska komisija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dana 27. listopada 2025. održana je zajednička rasprava s drugim zahtjevom za prethodnu odluku koji je u tijeku pred Sudom u predmetu C‑198/25 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-6" href="#t-6">5</a>
</span>), na kojoj su tužitelji, nizozemska vlada i Komisija iznijeli usmena očitovanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">III.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Analiza</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što sam to već objasnila, moje mišljenje u ovom predmetu usredotočuje se samo na peto prethodno pitanje, kojim se traži tumačenje pojma „osnovani strah” iz članka 2. točke (d) Direktive o kvalifikaciji.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao dio zajedničke politike Unije o azilu, Direktiva o kvalifikaciji temelji pravo na međunarodnu zaštitu na priznavanju statusa izbjeglice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, „osnovani strah” osobe od proganjanja nakon njezina povratka u zemlju podrijetla ključan je za priznavanje takvog statusa.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 2. točkom (d) Direktive o kvalifikaciji izbjeglica se kvalificira kao „državljanin treće zemlje koji je, zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini, izbjegao iz svoje nacionalne države te nije u mogućnosti ili, zbog takvog straha, ne želi staviti se pod zaštitu te države, kao i osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan države prethodnog uobičajenog boravišta, a koja se zbog istih gore navedenih razloga, ili zbog takvog straha, ne želi vratiti u tu državu, te na koju se ne primjenjuje članak 12.”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ta je definicija preuzeta iz članka 1. točke (a) podtočke 2. Ženevske konvencije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-7" href="#t-7">6</a>
</span>) koju je zakonodavac Unije priznao kao „temelj međunarodnog pravnog režima za zaštitu izbjeglica”, koji Unija također poštuje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-8" href="#t-8">7</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom su smislu ta konvencija (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-9" href="#t-9">8</a>
</span>), uključujući različita međunarodna tumačenja pojma „izbjeglica” koja ona sadržava, kao i smjernice međunarodnih institucija sastavljene pod okriljem Ujedinjenih naroda, poput Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-10" href="#t-10">9</a>
</span>), relevantne za tumačenje pojma „izbjeglica” u smislu prava Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osoba se smatra izbjeglicom čim ispunjava uvjete iz definicije izbjeglice iz Ženevske konvencije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-11" href="#t-11">10</a>
</span>). Drugim riječima, priznavanje statusa izbjeglice je deklaratorni akt (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-12" href="#t-12">11</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da ta definicija uključuje pojam „osnovani strah” od proganjanja, razumijevanje njegova smisla i metoda za utvrđivanje je li taj uvjet ispunjen nužni su kako bi se utvrdilo treba li osobi priznati status izbjeglice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prilikom odlučivanja o tome jesu li ispunjeni uvjeti za odobravanje statusa izbjeglice, tijela odlučivanja ili sudovi, ovisno o slučaju, najprije moraju utvrditi materijalne činjenice koje se odnose na osobu koja traži priznavanje kao izbjeglice te činjenice koje se odnose na situaciju u njezinoj zemlji podrijetla. Kao drugo, moraju odlučiti može li se na temelju tih činjenica zaključiti da postoji osnovani strah od proganjanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-13" href="#t-13">12</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To je taj drugi korak na koji se odnosi peto pitanje suda koji je uputio zahtjev u ovom predmetu. Taj sud u biti najprije pita moraju li nacionalna tijela, kada procjenjuju je li ispunjen uvjet „osnovanog straha” iz članka 2. točke (d) Direktive o kvalifikaciji, ispitati postoji li razumna vjerojatnost da će osoba koja traži međunarodnu zaštitu biti progonjena u slučaju povratka u svoju zemlju podrijetla. Kao drugo, sud koji je uputio zahtjev pita o kriterijima prema kojima valja utvrditi razumnu vjerojatnost. Konkretno pita treba li to procjenjivati na temelju „pažljive i razumne osobe” koja se nalazi u situaciji tražitelja azila ili primjenom alternativnih kriterija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ta pitanja shvaćam tako da sud koji je uputio zahtjev u biti traži potvrdu da je zahtjev postojanja „osnovanog straha” objektivna procjena i da ga stoga treba utvrditi na temelju objektivnih kriterija, u kojem slučaju sud koji je uputio zahtjev usto želi znati koje bi kriterije trebao primijeniti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Moja analiza tih pitanja organizirana je na sljedeći način. Najprije ću objasniti zašto zahtjev „osnovanog straha” treba ocijeniti samo na temelju objektivnih kriterija (odjeljak A). Zatim ću razmotriti tumačenje suda koji je uputio zahtjev, za koje ću predložiti Sudu da ga prihvati, pri čemu osnovani strah od proganjanja treba shvatiti tako da znači da postoji razumna vjerojatnost proganjanja (odjeljak B). Naposljetku, zauzet ću stav da nije potrebno uvesti standard „razumne osobe” kako bi se povećala objektivnost prilikom procjene mogućeg postojanja osnovanog straha (odjeljak C).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">A.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Objektivna procjena „straha”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iako je pojam „osnovani strah” ključan za definiciju izbjeglice, njegovo značenje ne pojašnjava se ni u Direktivi o kvalifikaciji ni u Ženevskoj konvenciji.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Utvrđivanje postojanja straha prilikom odlučivanja o tome treba li osobi priznati status izbjeglice nužno je procjena koja je usmjerena pro futuro. Tijelo odlučivanja mora se zapitati je li strah od proganjanja s kojim bi osoba bila suočena u slučaju povratka u svoju zemlju podrijetla osnovan.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, i zbog nepostojanja „kristalne kugle”, odgovor na takvo pitanje nužno je procjena vjerojatnosti ili mogućnosti da će se takvo proganjanje dogoditi u budućnosti. To pitanje, na koje ću se vratiti, stoga postaje sljedeće: kojom bi metodom trebalo procjenjivati tu vjerojatnost proganjanja?</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, dodatno pitanje koje se postavlja u pogledu pojma „strah” jest mora li, ako postoji vjerojatnost proganjanja, osoba koja odlučuje o zahtjevu za međunarodnu zaštitu usto utvrditi ima li podnositelj zahtjeva zaista takav strah od proganjanja. Smjernice za određivanje tog subjektivnog elementa zahtjeva „osnovanog straha” mogu se izvesti iz smjernica danih u UNHCR‑ovu Priručniku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tom dokumentu, pojam osnovanog straha ima subjektivne i objektivne elemente. Strah je osjećaj i stoga subjektivni uvjet. Međutim, u UNHCR‑ovu Priručniku dalje se pojašnjava da dodatna kvalifikacija „osnovanog” podrazumijeva da „nije samo stanje duha određene osobe odlučno za utvrđivanje statusa izbjeglice, već ono mora biti u skladu s objektivnim okolnostima. Pojam ‚osnovani strah’ zbog toga sadržava i subjektivni i objektivni element, pa se, pri utvrđivanju činjenice postoji li osnovani strah, oba elementa moraju uzeti u obzir” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-14" href="#t-14">13</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Čini se da to upućuje na to da prije nego što se osobi može priznati status izbjeglice treba utvrditi subjektivni osjećaj straha i objektivno priznavanje da je taj osjećaj osnovan.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na navedeno, u nekoliko se komentara u pravnoj teoriji navodi da nije potrebno utvrditi postojanje subjektivnog osjećaja straha podnositelja zahtjeva kako bi se ispunio kriterij „osnovanog straha” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-15" href="#t-15">14</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Slažem se s tim stajalištem i predlažem Sudu da zaključi kako je dovoljno utvrditi da objektivno postoji vjerojatnost proganjanja kako bi se osobi priznao status izbjeglice. To podrazumijeva utvrđenje da bi svaka osoba koja ima karakteristike tužiteljâ bila izložena proganjanju ako bi bila vraćena u svoju državu podrijetla, uzimajući u obzir okolnosti koje prevladavaju u toj državi. Stoga nije potrebno utvrditi strahuje li ta osoba stvarno od takvog proganjanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Isključenje tog subjektivnog elementa iz procjene postojanja osnovanog straha može se opravdati brojnim razlozima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, ne samo da je teško izmjeriti osjećaj poput straha, nego su i pojedinci različiti i izražavaju osjećaje na različite načine.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo – i još važnije – ako osoba ne uspije dokazati svoj strah na odgovarajući način, tijelo odlučivanja moglo bi smatrati da njezin zahtjev za azil nije vjerodostojan. To bi pak moglo dovesti do odbijanja statusa izbjeglice toj osobi, a da to tijelo uopće nije ocijenilo objektivan element osnovanog straha.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, neke osobe, poput djece, možda neće osjetiti strah unatoč objektivnoj vjerojatnosti proganjanja nakon povratka u svoju zemlju podrijetla (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-16" href="#t-16">15</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Je li to tumačenje, kojim se od tijela odlučivanja zahtijeva da uzmu u obzir samo objektivne elemente straha, protivno smjernicama iz UNHCR‑ova Priručnika? Ne nužno. Utvrđivanjem postojanja objektivne opasnosti od proganjanja osobe u slučaju vraćanja u njezinu državu podrijetla, tijelo odlučivanja također može implicitno zaključiti da postoji subjektivan strah. Stoga zasebna procjena subjektivnog aspekta straha nije nužna čak i ako se pojam „strah” na koji se upućuje u definiciji izbjeglice shvaća na način da ima subjektivne i objektivne elemente.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Čini se da je oslanjanje samo na objektivne elemente kako bi se utvrdilo postoji li opravdan strah praksa koju je prihvatilo nekoliko sudova (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-17" href="#t-17">16</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Primjerice, čini se da se neki američki sudovi pitaju bi li strah iskusila „razumna osoba” koja bi se našla u istoj situaciji kao i podnositelj zahtjeva za azil. Ako je to slučaj, subjektivni strah podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu može se podrazumijevati (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-18" href="#t-18">17</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, sudovi i tijela odlučivanja u drugim zemljama, primjerice u Australiji, Francuskoj, Njemačkoj i Novom Zelandu, podržavaju objektivan pristup utvrđivanju osnovanog straha od proganjanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-19" href="#t-19">18</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Od Suda se još nije izravno tražilo da zauzme stajalište o tome trebaju li tijela koja odlučuju o zahtjevima za međunarodnu zaštitu uzeti u obzir subjektivan strah podnositelja zahtjeva kada odlučuju o odobravanju statusa izbjeglice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud je u presudi Y i Z, odgovarajući na drukčije pitanje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-20" href="#t-20">19</a>
</span>), naveo sljedeće: „[...] nadležna tijela prilikom svoje procjene o tome strahuje li podnositelj zahtjeva opravdano od proganjanja nastoje ispitati predstavljaju li utvrđene okolnosti ili ne predstavljaju prijetnju zbog koje dotična osoba može razumno strahovati od stvarnih djela proganjanja u pogledu svoje osobne situacije” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-21" href="#t-21">20</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz te bi se točke moglo zaključiti da je Sud od nadležnih tijela zahtijevao da dokažu postojanje subjektivnog straha podnositelja zahtjeva, čak i ako bi se osnova za taj strah također trebala objektivno priznati, zahtijevajući da podnositelj zahtjeva razumno strahuje od proganjanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, Sud je u presudi Y i Z nastavio tako da „ta procjena ozbiljnosti rizika, koja u svakom slučaju treba biti izvršena oprezno i razborito [...] počiva jedino na konkretnoj procjeni činjenica i okolnosti u skladu s pravilima navedenima posebno u članku 4. [Direktive o kvalifikaciji]” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-22" href="#t-22">21</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mojem mišljenju, to upućuje na zaključak da je Sud smatrao da samo objektivna procjena prevladavajućih okolnosti može dovesti do zaključka da razumno postoji strah od proganjanja, što je istodobno nužno i dovoljno kako bi se utvrdilo je li osoba izbjeglica.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mojem mišljenju, takav zaključak potvrđuje novija sudska praksa. Sud je u presudi K i L spojio dvije točke presude Y i Z u jednu, koja glasi: „[...] ocjena osnovanosti straha podnositelja zahtjeva od proganjanja koju provode nadležna nacionalna tijela mora biti pojedinačna te se mora provesti u svakom slučaju zasebno, pažljivo i oprezno, isključivo na temelju konkretne procjene činjenica i okolnosti, kako bi se utvrdilo predstavljaju li utvrđene činjenice i okolnosti takvu prijetnju da dotična osoba, s obzirom na svoju pojedinačnu situaciju, opravdano strahuje da će stvarno biti žrtva djela proganjanja ako se vrati u svoju zemlju podrijetla [...] (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-23" href="#t-23">22</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je, prema mojem mišljenju, Sud već zauzeo stajalište prema kojem tijela trebaju objektivno ocijeniti je li osoba koja se nalazi u situaciji podnositelja zahtjeva i uzimajući u obzir okolnosti u njezinoj državi podrijetla razumno strahovala od proganjanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">B.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Shvaćanje osnovanog straha kao razumne vjerojatnosti proganjanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Utvrđivanje bi li podnositelj zahtjeva mogao razumno strahovati od proganjanja ovisi o procjeni rizika koju provodi ovlašteno tijelo kako bi utvrdilo je li vjerojatno da će podnositelj zahtjeva u slučaju povratka u svoju zemlju podrijetla biti proganjan. Takva procjena rizika nužno je subjektivna, osim ako je moguće osmisliti matematičku formulu izvedenu na temelju postojećih modela umjetne inteligencije koju mogu provjeriti osobe koje donose odluke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">69.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu postoje mnogobrojni čimbenici koje treba uzeti u obzir prilikom provedbe takve procjene i oni mogu utjecati jedni na druge na različite načine. Nije nemoguće da bi model umjetne inteligencije, u odnosu na ljude, uspio u većoj mjeri predvidjeti vjerojatnost proganjanja tražitelja azila, i to ostvarivanjem veće preciznosti. Međutim, nema dovoljno podataka o prošlim događajima – pogotovo u pogledu broja situacija u kojima su podnositelji zahtjeva za međunarodnu zaštitu proganjani zbog odbijanja međunarodne zaštite te su zbog toga vraćeni u svoju zemlju podrijetla – kako bi se osposobio takav model umjetne inteligencije, a zatim kako bi se usporedila točnost tog modela s točnošću odluka osoba koje su ih donijele. Čak i ako bi se takav model mogao razviti, i dalje bi bio potreban ljudski nadzor te bi se u najboljem slučaju mogao koristiti kao dodatni alat za odlučivanje o tome ispunjava li osoba uvjete potrebne za priznavanje statusa izbjeglice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">70.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U svakom slučaju, koliko mi je poznato, takav model još nije razvijen. Stoga ocjenu opasnosti od proganjanja u ovom trenutku mogu provesti samo ljudska bića, čija će procjena nužno biti subjektivna, tako da bi dva različita tijela odlučivanja mogla doći do različitog zaključka prilikom ocjenjivanja istog skupa okolnosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">71.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na mogućnost da tijela odlučivanja donesu različite odluke u pogledu dvaju podnositelja zahtjeva koji se nalaze u sličnim situacijama, važno je smanjiti takav rizik.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">72.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga se postavlja pitanje kako učiniti objektivnijom subjektivnu odluku o vjerojatnosti proganjanja određene osobe?</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">73.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Direktiva o kvalifikaciji sadržava određene elemente koji služe objektivizaciji postupka odlučivanja u vezi s odlukama o vjerojatnosti proganjanja. Kao što je to Sud već objasnio, utvrđivanje postojanja osnovanog straha mora se provesti „u skladu s pravilima navedenima, među ostalim, u članku 4. stavcima 3. do 5. [Direktive o kvalifikaciji]” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-24" href="#t-24">23</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">74.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 4. stavak 3. Direktive o kvalifikaciji najprije zahtijeva da se procjena provede na pojedinačnoj osnovi. To znači da se svaki zahtjev mora zasebno analizirati i da tu analizu treba provoditi u svakom slučaju zasebno. U okviru te analize tijelo odlučivanja mora uzeti u obzir dvije vrste činjenica. Prva vrsta jesu činjenice koje omogućuju tijelima odlučivanja da dođu do zaključka o situaciji koja prevladava u zemlji podrijetla, uključujući zakone i druge propise te zemlje, te o načinu na koji se oni primjenjuju u praksi. Druga su vrsta činjenice koje se izravno odnose na podnositelja zahtjeva; one uključuju osobne karakteristike te osobe poput njezina podrijetla, spola, vjere i identiteta, što se može potkrijepiti dokumentima ili izjavama koje podnosi podnositelj zahtjeva. Ako se određene činjenice ne mogu dokazati na temelju podnesene dokumentacije ili drugih dokaza, člankom 4. stavkom 5. Direktive o kvalifikaciji predviđaju se okolnosti u kojima podnositelju zahtjeva treba vjerovati u slučaju sumnje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-25" href="#t-25">24</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">75.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U načelu se sve relevantne činjenice utvrđuju u trenutku ocjene zahtjeva. Međutim, ovlašteno tijelo trebalo bi uzeti u obzir i dokaze o proganjanju tog konkretnog podnositelja zahtjeva u prošlosti, ako postoje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-26" href="#t-26">25</a>
</span>), kao i aktivnosti podnositelja zahtjeva nakon što je napustio zemlju, a koje su mogle doprinijeti strahu od proganjanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-27" href="#t-27">26</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">76.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tijelo odlučivanja trebalo bi odlučiti je li strah od proganjanja podnositelja zahtjeva doista „osnovan” tek nakon povezivanja osobne situacije podnositelja zahtjeva s utvrđenim činjenicama s obzirom na moguće razloge proganjanja u zemlji podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">77.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Slijedom toga, i suprotno stajalištu nizozemske vlade, tijela odlučivanja nemaju široku marginu prosudbe kada odlučuju o zahtjevima za međunarodnu zaštitu. Umjesto toga, ona su dužna, na temelju članka 4. Direktive o kvalifikaciji, u suradnji s tražiteljom azila, pažljivo ispitati sve okolnosti slučaja koje su im poznate, bilo zato što ih je podnositelj zahtjeva naveo, bilo zato što su provela temeljitu procjenu na vlastitu inicijativu kako bi njihova ocjena, koja im omogućuje donošenje odluke o tom pitanju, bila što potpunija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">78.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je osobna i subjektivna procjena tijela odlučivanja ograničena člankom 4. Direktive o kvalifikaciji. Ipak, uzimajući u obzir sve potrebne činjenice, to tijelo i dalje mora odlučiti o vjerojatnosti proganjanja tog podnositelja zahtjeva u slučaju vraćanja u njegovu zemlju podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">79.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu sud koji je uputio zahtjev predlaže da standard dokazivanja bude „razumna vjerojatnost” proganjanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-28" href="#t-28">27</a>
</span>). Taj kriterij znači, kao što se zaista slažu sve stranke ovog postupka, da nije dovoljna puka mogućnost proganjanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-29" href="#t-29">28</a>
</span>). Istodobno, standard ne bi trebao biti previsok i nipošto ne bi trebao biti „izvan razumne sumnje”, kako se primjenjuje u kaznenom pravu. Međutim, stranke se ne slažu u vezi s time zahtijeva li razumna vjerojatnost da je proganjanje „vjerojatnije nego da nije”. Iako se čini da je ESLJP izrazio volju da prihvati takav standard dokazivanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-30" href="#t-30">29</a>
</span>), slažem se s Komisijom da se takav zahtjev od 50:50 čini previsokim standardom. Postojanje razumne mogućnosti da bi se određena osoba mogla progoniti ako bi bila vraćena u svoju zemlju podrijetla trebalo bi biti dovoljno da se dokaže osnovani strah, a da se ne postavi unaprijed potrebna mogućnost u postocima (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-31" href="#t-31">30</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">80.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodno navedeno, na prvi dio petog pitanja suda koji je uputio zahtjev može se odgovoriti na sljedeći način: osnovani strah od proganjanja postoji ako postoji razumna vjerojatnost da će podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu biti proganjan ako se vrati u svoju zemlju podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">C.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kriterij „razumne osobe” kao metoda za objektiviziranje subjektivnih odluka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">81.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev usto pita može li se razumna vjerojatnost proganjanja u slučaju povratka određenog podnositelja zahtjeva u njegovu zemlju podrijetla ocijeniti pomoću pravnog standarda „razumne osobe”. U tom se pogledu sud koji je uputio zahtjev poziva na praksu njemačkih sudova koji primjenjuju standard „razumne i dobro informirane osobe” za odlučivanje o zahtjevima za međunarodnu zaštitu (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-32" href="#t-32">31</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">82.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U svojim pisanim očitovanjima njemačka vlada i Komisija podržavaju tu praksu i predlažu da se kriterij „razumne i dobro informirane osobe” primijeni na situaciju tražiteljâ azila.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">83.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, tužitelji smatraju da se zahtjev za azil treba ocjenjivati samo sa stajališta tražitelja azila, primjerice s obzirom na situaciju koja prevladava u njegovoj državi podrijetla. Objašnjavaju da se samo tim pristupom osigurava da kriterij sadržava neutralnu i objektivnu ocjenu u svim slučajevima, dok bi kriterij „razumne i informirane osobe” mogao zanemariti sveobuhvatnu ocjenu. Tako je tužitelj na raspravi objasnio da bi pozivanje na kriterij „razumne i dobro informirane osobe” moglo odvojiti ocjenu od podnositelja zahtjeva o kojemu je riječ u određenom predmetu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">84.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nizozemska vlada smatra da primjena takvog kriterija ne bi dovela do veće ujednačenosti jer način na koji fiktivna razumna osoba doživljava određeni (subjektivni) strah također ovisi o tumačenju koje tijelo odlučivanja i/ili sud daju u svakom slučaju zasebno. Slijedom toga, nizozemska vlada, koju u tom pogledu podržava Komisija, smatra da ne postoji nijedan razlog da Sud dodatno definira kriterij razumne vjerojatnosti proganjanja, nego tu ocjenu treba prepustiti nacionalnim tijelima i sudovima u svakom pojedinačnom slučaju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">85.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mojem mišljenju, ako se pravilno primijeni, pravni standard razumne osobe mogao bi služiti cilju objektiviziranja odluke tijela koje treba utvrditi postoji li razumna vjerojatnost proganjanja u konkretnom slučaju. To bi bio slučaj, s obzirom na to da se taj standard shvaća i upotrebljava kako bi se donositelja odluka, uključujući suca, potaknulo da postane „socijalno biće koje se zanima za drugoga” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-33" href="#t-33">32</a>
</span>), drugim riječima, da se ne temelji isključivo na osobnoj perspektivi. U tom bi smislu primjena pravnog standarda „razumne osobe” služila kao dodatni podsjetnik za osobu koja odlučuje da ne nametne svoje osobno stajalište.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">86.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, s obzirom na to da je moguće i da se na standard razumne osobe poziva samo kako bi se ojačalo određeno stajalište, iznošenjem toga stajališta kao „razumnog”, što ne predstavlja čimbenik koji ograničava nečiju subjektivnost, nego naprotiv, onaj kojim se omogućava opravdanje subjektivne odluke (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-34" href="#t-34">33</a>
</span>) – slažem se s tužiteljima i nizozemskom vladom da se ne bi trebalo koristiti tim standardom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">87.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kako bi se odgovorilo na drugi dio petog pitanja koje je postavio sud koji je uputio zahtjev, kriterij koji treba primijeniti kako bi se utvrdilo postoji li osnovani strah od proganjanja jest pitanje može li osoba koja ima karakteristike podnositelja zahtjeva, u situaciji u kojoj se nalazi, osobito uzimajući u obzir vezu između njezinih osobnih karakteristika i činjenica utvrđenih u vezi s djelima proganjanja u njezinoj državi podrijetla, razumno strahovati od proganjanja u slučaju povratka u tu zemlju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">88.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ta se procjena mora provesti u svakom slučaju zasebno, uzimajući u obzir sve dostupne i relevantne dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva i sve druge informacije koje tijelo odlučivanja može pribaviti i upotrijebiti za potkrepljivanje izjava koje je dao taj podnositelj zahtjeva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">89.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To je tumačenje u skladu sa stajalištem koje Sud i dalje razvija i koje je već iznio u nekoliko presuda, kako je navedeno u točki 66. ovog mišljenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">IV.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">90.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodna razmatranja, predlažem da Sud na prethodna pitanja koja je uputio rechtbank den Haag zittingsplaats Zwolle (Sud u Haagu, stalna služba u Zwolleu, Nizozemska) odgovori na sljedeći način:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C10Marge1" id="para-120" title="page-17">
      Članak 2. točku (d) Direktive 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite
    </p>
    <p class="C10Marge1" id="para-121" title="page-17">
      treba tumačiti tako da osnovani strah od proganjanja postoji ako postoji razumna vjerojatnost da će podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu biti proganjan ako se vrati u svoju zemlju podrijetla.
    </p>
    <p class="C10Marge1" id="para-122" title="page-17">
      Kako bi se procijenilo postoji li takva razumna vjerojatnost, tijelo odlučivanja mora se pitati može li osoba koja ima karakteristike podnositelja zahtjeva, u situaciji u kojoj se on nalazi, osobito uzimajući u obzir vezu između njegovih osobnih obilježja i činjenica utvrđenih u vezi s djelima proganjanja u njegovoj državi podrijetla, razumno strahovati od proganjanja u slučaju povratka u tu zemlju.
    </p>
    <p class="C10Marge1" id="para-123" title="page-17">
      Ta se procjena mora provesti u svakom slučaju zasebno, uzimajući u obzir sve dostupne i relevantne dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva i sve druge informacije koje tijelo odlučivanja može pribaviti i upotrijebiti za potkrepljivanje izjava koje je dao taj podnositelj zahtjeva.
    </p>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">1</a>
</span>) Izvorni jezik: engleski</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-2" href="#c-2">i</a>
</span>) Naziv ovog predmeta je izmišljen. On ne odgovara stvarnom imenu nijedne stranke u postupku.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-3" href="#c-3">2</a>
</span>) Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL 2013., L 180, str. 60.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 12., str. 249. i ispravci SL 2020., L 76, str. 38., SL 2020., L 415, str. 90. i SL 2023./90200, L, u daljnjem tekstu: Direktiva o postupcima azila).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-4" href="#c-4">3</a>
</span>) Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL 2011., L 337, str. 9.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 13., str. 248. i ispravci SL 2020., L 76, str. 37. i SL 2023./90216, L, u daljnjem tekstu: Direktiva o kvalifikaciji)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-5" href="#c-5">4</a>
</span>) Presuda od 11. lipnja 2024., Staatssecretaris van Justitie en Veiligheid (Žene koje se poistovjećuju s vrijednošću rodne ravnopravnosti) (C‑646/21, u daljnjem tekstu: presuda K i L, EU:C:2024:487).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-6" href="#c-6">5</a>
</span>)  Vidjeti predmet C‑198/25, Quotal – zahtjev za prethodnu odluku koji je rechtbank den Haag zittingsplaats Zwolle (Sud u Haagu, stalna služba u Zwolleu) uputio 11. ožujka 2025. – S/Minister van Asiel en Migratie (SL C, C/2025./3395), dostupno na: http://data.europa.eu/eli/C/2025/3395/oj.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-7" href="#c-7">6</a>
</span>)  Konvencija o statusu izbjeglica, potpisana u Ženevi 28. srpnja 1951., koja je stupila na snagu 22. travnja 1954. (Zbornik međunarodnih ugovora Ujedinjenih naroda, sv. 189., str. 1.), kako je dopunjena Protokolom o statusu izbjeglica, sklopljenim u New Yorku 31. siječnja 1967. (Zbornik međunarodnih ugovora Ujedinjenih naroda, sv. 606., str. 267.), koji je stupio na snagu 4. listopada 1967. (u daljnjem tekstu zajedno: Ženevska konvencija).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-8" href="#c-8">7</a>
</span>) Vidjeti uvodne izjave 3. i 4. Direktive o kvalifikaciji.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-9" href="#c-9">8</a>
</span>) Vidjeti primjerice presudu od 4. listopada 2024., Bundesamt für Fremdenwesen und Asyl i dr. (Afganistanske žene) (C‑608/22 i C‑609/22, EU:C:2024:828, t. 33. i navedenu sudsku praksu).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-10" href="#c-10">9</a>
</span>) Stoga za razumijevanje pojma „izbjeglica” treba uzeti u obzir Priručnik o postupcima i kriterijima za određivanje statusa izbjeglice i smjernicama o međunarodnoj zaštiti prema Konvenciji iz 1951. godine i Protokolu iz 1967. godine o statusu izbjeglica, 2019. (UNHCR‑ov priručnik).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-11" href="#c-11">10</a>
</span>) Vidjeti točku 28. UNHCR‑ova Priručnika.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-12" href="#c-12">11</a>
</span>) Vidjeti uvodnu izjavu 21. Direktive o kvalifikaciji.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-13" href="#c-13">12</a>
</span>) Za detaljan opis koraka koje treba poduzeti prilikom odlučivanja je li osoba koja traži međunarodnu zaštitu izbjeglica vidjeti internetske stranice Agencije Europske unije za azil (EUAA), „Osnovani strah”, u EASO‑ovu praktičnom vodiču: Kvalifikacija za međunarodnu zaštitu, siječanj 2022., str. 20.‑21., dostupno na: https://euaa.europa.eu/sites/default/files/publications/EASO‑Practical‑Guide‑for‑international‑protection_HR.pdf.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-14" href="#c-14">13</a>
</span>) Vidjeti točku 38. UNHCR‑ova Priručnika (moje isticanje).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-15" href="#c-15">14</a>
</span>) Primjerice Hathaway, J. C. i Foster, M., The Law of Refugee Status, Cambridge University Press, Cambridge, 2014., str. 92. Vidjeti također Storey, H., The Refugee Definition in International Law, Oxford University Press, Oxford, 2023. i pregled literature iz te knjige.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-16" href="#c-16">15</a>
</span>) Vidjeti primjerice Hathaway, J. C. i Hicks, W. S., ‘Is there a subjective element in the refugee convention’s requirement of “well‑founded fear”?’, Michigan Journal of International Law, 2005., str. 505.‑562., osobito str. 512.; i Zimmermann, A. i Herrmann, F. M., ‘Article 1 A, para. 2 1951 Convention – (Definition of the term “refugee”/définition du terme “réfugié”)’, u Zimmermann, A. i dr. (ured.), The 1951 Convention Relating to the Status of Refugees and its 1967 Protocol, Oxford University Press, Oxford, 2024., str. 359.‑555., osobito str. 484.‑489.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-17" href="#c-17">16</a>
</span>) Za pregled vidjeti primjerice, Hathaway, J. C. i Foster, M., bilješka 14, op. cit., str. 104.; Anderson, A. et al., ‘A well‑founded fear of being persecuted […] But when?’, Sydney Law Review, 2020., str. 155.‑181., osobito str. 161.‑162.; i Zimmermann, A. i Herrmann, F. M., bilješka 15, op. cit., osobito str. 413.‑414.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-18" href="#c-18">17</a>
</span>) Primjerice, prema mišljenju United States Court of Appeals for the 5e Circuit (Savezni žalbeni sud Sjedinjenih Država za Peti okrug), „stranac opravdano strahuje od proganjanja ako bi razumna osoba u njegovim okolnostima strahovala od proganjanja ako bi bila vraćena u svoju rodnu zemlju” (Guevara Flores, podnositelj zahtjeva, protiv Immigration and Naturalisation Service, tuženika (1986.) 786 F.2d 1242 (USCA, 5th Cir., 11. travnja 1986.), str. 1249.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-19" href="#c-19">18</a>
</span>) Za primjere takvih odluka u tim zemljama vidjeti Australija: High Court (Visoki sud), Chan v. Minister for Immigration and Ethnic Affairs (9. prosinca 1989.); Francuska: Cour nationale du droit d’asile (Nacionalni sud za azil), predmet br. 24009761 (17. srpnja 2024.); Njemačka: Oberverwaltungsgericht, Niedersachsen (Visoki upravni sud za Donju Sasku, Njemačka), predmet br. 2 LA 1584/17 (17. kolovoza 2018.); Novi Zeland: Refugee Status Appeals Authority (Tijelo za žalbe o statusu izbjeglica), žalba izbjeglice br. 72635/01 (6. rujna 2002.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-20" href="#c-20">19</a>
</span>) Pitanje postavljeno u tom predmetu odnosilo se na to je li strah podnositelja zahtjeva od proganjanja osnovan ako takva osoba može izbjeći izloženost proganjanju u svojoj državi podrijetla suzdržavanjem od određenih vjerskih radnji. Vidjeti u tom pogledu presudu od 5. rujna 2012., Y i Z (C‑71/11 i C‑99/11, u daljnjem tekstu: presuda Y i Z, EU:C:2012:518, t. 73.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-21" href="#c-21">20</a>
</span>) Presuda Y i Z, t. 76. (moje isticanje).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-22" href="#c-22">21</a>
</span>) Vidjeti presudu Y i Z, t. 77. (izostavljeno upućivanje na sudsku praksu, moje isticanje).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-23" href="#c-23">22</a>
</span>) Vidjeti presudu K i L, t. 59. i navedenu sudsku praksu.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-24" href="#c-24">23</a>
</span>) Presuda od 21. rujna 2023., Staatssecretaris van Veiligheid en Justitie (Politička mišljenja u državi članici domaćinu) (C‑151/22, EU:C:2023:688, t. 42. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-25" href="#c-25">24</a>
</span>) Slično stajalište prihvaća Europski sud za ljudska prava (ESLJP). Vidjeti u tom pogledu presudu ESLJP‑a od 23. ožujka 2016., F. G. protiv Švedske, (CE:ECHR:2016:0323JUD004361111, t. 113. i navedenu sudsku praksu), koja glasi: „[...] zbog posebne situacije u kojoj se tražitelji azila često nalaze, pri ocjenjivanju vjerodostojnosti njihovih navoda i podnesenih dokumenata često je potrebno vjerovati im u slučaju sumnje. Međutim, kada iznesene informacije daju osnovani povod za sumnju u istinitost navoda tražitelja azila, pojedinac mora pružiti zadovoljavajuće objašnjenje za navodne nepodudarnosti [...]”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-26" href="#c-26">25</a>
</span>) Vidjeti članak 4. stavak 4. Direktive o kvalifikaciji.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-27" href="#c-27">26</a>
</span>) Vidjeti članak 4. stavak 3. točku (d) Direktive o kvalifikaciji.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-28" href="#c-28">27</a>
</span>) To je standard dokazivanja koji je predložio i EUAA; vidjeti njegov Practical Guide on Evidence and Risk Assessment (Praktični vodič o procjeni dokaza i rizika), 2024., str. 8.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-29" href="#c-29">28</a>
</span>) To je stajalište i ESLJP‑a; vidjeti njegovu presudu od 30. listopada 1991., Vilvarajah i drugi protiv Ujedinjene Kraljevine (CE:ECHR:1991:1030JUD001316387, t. 111.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-30" href="#c-30">29</a>
</span>) Vidjeti presudu ESLJP‑a od 28. veljače 2008., Saadi protiv Italije (CE:ECHR:2008:0228JUD003720106, t. 140.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-31" href="#c-31">30</a>
</span>) U tom pogledu vidjeti presudu U. S. Supreme Courta, Immigration and Naturalization Service v. Cardoza‑Fonseca (480 U. S. 421 (1987.), br. 85.‑782.). Taj je sud u točki 440. naveo: „Definicija Ujedinjenih naroda jednostavno ne omogućuje zaključak da zbog toga što podnositelj zahtjeva ima samo 10 % izgleda za ubijanje, mučenje ili proganjanje na drugi način nema ‚osnovanog straha’ od događaja. [...] umjereno tumačenje kriterija „osnovanog straha” upućuje na to da „sve dok se na temelju dokaza utvrdi objektivna situacija, nije potrebno dokazati da će situacija vjerojatno dovesti do proganjanja, nego je dovoljno da proganjanje bude razumna mogućnost”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-32" href="#c-32">31</a>
</span>) Konkretno, navodi presudu Oberverwaltungsgerichta Niedersachsen (Visoki upravni sud za Donju Sasku) od 17. kolovoza 2018., predmet br. 2 LA 1584/17. Vidjeti bilješku 26 odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku (na izvornom i na francuskom jeziku).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-33" href="#c-33">32</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu Jeutner, V., The Reasonable Person, Cambridge University Press, 2024., str. 173.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-34" href="#c-34">33</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu istraživanje koje je objavio Jeutner, V., bilješka 32, op. cit.</p>
</body>
</html>
