<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><CONCLUSION NNC="YES" xmlns:fmx="http://opoce" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:noNamespaceSchemaLocation="http://formex.publications.europa.eu/schema/formex-05.58-20161101.xd"><BIB.CONCLUSION><REF.CASE FILE="n.a."><NO.CASE>C-229/21</NO.CASE></REF.CASE><NO.CELEX>62021CC0229</NO.CELEX><NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2022:247">EU:C:2022:247</NO.ECLI><NO.SEQ>0001</NO.SEQ><PAGE.FIRST.ECR>1</PAGE.FIRST.ECR><PAGE.SEQ>1</PAGE.SEQ><PAGE.LAST.ECR>14</PAGE.LAST.ECR><PAGE.TOTAL>14</PAGE.TOTAL></BIB.CONCLUSION><CURR.TITLE><PAGE.HEADER><P><HT TYPE="SC">Mišljenje J. Richarda de la Toura – Predmet C‑229/21</HT></P><P><HT TYPE="SC">Port de Bruxelles i Région de Bruxelles‑Capitale</HT></P></PAGE.HEADER></CURR.TITLE><TITLE><TI><P><HT TYPE="UC">Mišljenje nezavisnog odvjetnika</HT></P><P><HT TYPE="UC">Jeana Richarda de la Toura</HT></P><P>od <DATE ISO="20220331">31. ožujka 2022.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0001"><P>Izvorni jezik: francuski</P></NOTE></P></TI><STI><P><HT TYPE="BOLD">Predmet C‑229/21</HT></P><P>Port de Bruxelles SA,</P><P>Région de Bruxelles‑Capitale</P><P>protiv</P><P>Infrabel SA</P><P>uz sudjelovanje:</P><P>Région de Bruxelles‑Capitale,</P><P>Port de Bruxelles,</P><P>Lineas SA</P><P><HT TYPE="NORMAL">(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio cour d’appel de Bruxelles (Žalbeni sud u Bruxellesu, Belgija))</HT></P></STI></TITLE><INTERMEDIATE><INDEX IDX.CLOSE="”" SEPARATOR=" – " IDX.OPEN="„"><KEYWORD>Zahtjev za prethodnu odluku</KEYWORD><KEYWORD>Promet</KEYWORD><KEYWORD>Smjernice Europske unije za razvoj transeuropske prometne mreže</KEYWORD><KEYWORD>Osnovna mreža</KEYWORD><KEYWORD>Infrastruktura prometa na unutarnjim plovnim putovima</KEYWORD><KEYWORD>Obveza države članice da poveže luke unutarnjih plovnih putova s cestovnom ili željezničkom infrastrukturom</KEYWORD></INDEX></INTERMEDIATE><CONTENTS.CONCLUSION><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">I.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Uvod</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0001"><NO.P>1.</NO.P><TXT>Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20131211">11. prosinca 2013.</DATE> o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0002"><P><REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="348" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2013">SL 2013., L 348, str. 1</REF.DOC.OJ>.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0002"><NO.P>2.</NO.P><TXT>Taj je zahtjev upućen u okviru postupka koji je pokrenulo društvo Port de Bruxelles SA radi zadržavanja jedine pristupne željezničke pruge od luke u Bruxellesu do belgijske željezničke mreže.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0003"><NO.P>3.</NO.P><TXT>Iznijet ću razloge zbog kojih smatram da se u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe br. 1315/2013 države članice trebaju suzdržati od uklanjanja cestovne ili željezničke infrastrukture na koju je već povezana luka unutarnjih plovnih putova, posebno ako je dio osnovne mreže koja je dio transeuropske prometne mreže, podložno određenim operativnim rezervama koje treba ocijeniti nacionalni sud.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="2"?><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">II.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Pravni okvir</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0004"><NO.P>4.</NO.P><TXT>U uvodnim izjavama 7., 8. i 13. Uredbe br. 1315/2013 navodi se:</TXT><QUOT.S LEVEL="1"><CONSID><NP><NO.P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0001" REF.END="QE0001"/>(7)</NO.P><TXT>Transeuropsku prometnu mrežu u velikoj mjeri čini postojeća infrastruktura. Kako bi se u potpunosti ispunili ciljevi nove politike transeuropske prometne mreže, u Uredbi bi se trebali uspostaviti jedinstveni zahtjevi vezani uz infrastrukturu koje moraju ispunjavati svi subjekti odgovorni za infrastrukturu transeuropske prometne mreže.</TXT></NP></CONSID><CONSID><NP><NO.P>(8)</NO.P><TXT>Transeuropske prometne mreže trebalo bi razviti izgradnjom nove prometne infrastrukture, obnovom i nadogradnjom postojeće prometne infrastrukture te pomoću mjera koje promiču učinkovito korištenje resursa. U posebnim slučajevima, zbog nedostatka redovitog održavanja u prošlosti, potrebna je obnova željezničke infrastrukture. Obnova je proces kojim se ponovno uspostavljaju prvobitni građevinski parametri postojeće željezničke infrastrukture zajedno s dugoročnim poboljšanjem njezine kvalitete s obzirom na njezino trenutno stanje u skladu sa zahtjevima i odredbama ove Uredbe.</TXT></NP></CONSID><P>[…]</P><CONSID><NP><NO.P>(13)</NO.P><TXT>Trebalo bi a utvrditi osnovnu mrežu i poduzeti odgovarajuće mjere za njezinu izgradnju do 2030. kao prioritet u okviru predviđenom sveobuhvatnom mrežom. Osnovna mreža trebala bi predstavljati okosnicu razvoja održive multimodalne prometne mreže te bi trebala poticati razvoj cjelokupne sveobuhvatne mreže. Trebala bi omogućiti usmjeravanje mjera Unije na one komponente transeuropske prometne mreže s najvećom europskom dodanom vrijednošću, osobito prekogranične dionice, veze koje nedostaju, multimodalne točke povezivanja i najvažnija uska grla, čime bi se ostvario cilj naveden u Bijeloj knjizi [Europske komisije naslovljenoj ,Plan za jedinstveni europski prometni prostor – put prema konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se učinkovito gospodari resursima’<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0003"><P>Od <DATE ISO="20110328">28. ožujka 2011.</DATE>, COM(2011) 144 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>/2. Ta jezična verzija na francuskom jeziku poništava i zamjenjuje dokument COM(2011) 144 <HT TYPE="ITALIC">final</HT> od <DATE ISO="20110328">28. ožujka 2011.</DATE> U daljnjem tekstu: Bijela knjiga.</P></NOTE>], odnosno smanjivanje do 2050. emisije stakleničkih plinova iz prometa za 60 % u odnosu na razine iz godine 1990.</TXT></NP></CONSID><P>[…]<QUOT.END REF.START="QS0001" CODE="201D" ID="QE0001"/></P></QUOT.S></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0005"><NO.P>5.</NO.P><TXT>Člankom 1. te uredbe, naslovljenim <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0002" REF.END="QE0002"/>Sadržaj<QUOT.END REF.START="QS0002" CODE="201D" ID="QE0002"/>, predviđa se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="001.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0003" REF.END="QE0003"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Ovom se Uredbom uspostavljaju smjernice za razvoj transeuropske prometne mreže koja obuhvaća dvoslojnu strukturu koja se sastoji od sveobuhvatne mreže i od osnovne mreže koja je uspostavljena na temelju sveobuhvatne mreže.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="001.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>Ova Uredba utvrđuje projekte od zajedničkog interesa i određuje zahtjeve kojih se mora pridržavati za upravljanje infrastrukturom transeuropske prometne mreže.</ALINEA><ALINEA>[…]<QUOT.END REF.START="QS0003" CODE="201D" ID="QE0003"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><?PAGE NO="3"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0006"><NO.P>6.</NO.P><TXT>Člankom 4. navedene uredbe‚ naslovljenim <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0004" REF.END="QE0004"/>Ciljevi transeuropske prometne mreže<QUOT.END REF.START="QS0004" CODE="201D" ID="QE0004"/>‚ određuje se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0005" REF.END="QE0005"/>Transeuropska prometna mreža jača socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju Unije i doprinosi stvaranju jedinstvenog europskog prometnog prostora koji je djelotvoran i održiv, povećava koristi za svoje korisnike i podupire uključiv rast. Odlikuje se europskom dodanom vrijednošću doprinoseći ciljevima koji su utvrđeni u sljedeće četiri kategorije:</P><P>[…]</P><P>(b) djelotvornost kroz:</P><P>[…]</P><LIST TYPE="roman"><ITEM><NP><NO.P>iii.</NO.P><TXT>optimalnu integraciju i međupovezanost svih oblika prijevoza;</TXT></NP></ITEM></LIST><P>[…]</P><LIST TYPE="roman"><ITEM><NP><NO.P>v.</NO.P><TXT>učinkovito korištenje nove i postojeće infrastrukture;</TXT></NP></ITEM></LIST><P>[…]</P><P>(c) održivost kroz:</P><P>[…]</P><P><LIST TYPE="roman"><ITEM><NP><NO.P>ii.</NO.P><TXT>doprinos ciljevima niske emisije stakleničkih plinova, nisko‑ugljičnog i čistog prijevoza, sigurnosti opskrbe gorivom, smanjenja vanjskih troškova i zaštite okoliša;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>iii.</NO.P><TXT>promicanje nisko‑ugljičnog prijevoza s ciljem ostvarenja do 2050. značajnog smanjenja emisija CO<HT TYPE="SUB">2</HT>, u skladu s odgovarajućim ciljevima smanjenja CO<HT TYPE="SUB">2</HT> u Uniji;</TXT></NP></ITEM></LIST></P><P>[…]<QUOT.END REF.START="QS0005" CODE="201D" ID="QE0005"/></P></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0007"><NO.P>7.</NO.P><TXT>U članku 5. iste uredbe‚ naslovljenim <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0006" REF.END="QE0006"/>Mreža koja učinkovito koristi resurse<QUOT.END REF.START="QS0006" CODE="201D" ID="QE0006"/>‚ navodi se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="005.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0007" REF.END="QE0007"/>1.</NO.PARAG><ALINEA><P>Transeuropska prometna mreža planira se, razvija i djeluje uz učinkovito korištenje resursa, kroz:</P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>razvoj, poboljšanje i održavanje postojeće prometne infrastrukture;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>optimizaciju integracije i međupovezanosti infrastrukture;</TXT></NP></ITEM></LIST><P>[…]<QUOT.END REF.START="QS0007" CODE="201D" ID="QE0007"/></P></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><?PAGE NO="4"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0008"><NO.P>8.</NO.P><TXT>U odjeljku 1. poglavlja II., naslovljenog <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0008" REF.END="QE0008"/>Sveobuhvatna mreža<QUOT.END REF.START="QS0008" CODE="201D" ID="QE0008"/>, Uredbe br. 1315/2013, člankom 13. te uredbe, naslovljenim <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0009" REF.END="QE0009"/>Prioriteti za razvoj željezničke infrastrukture<QUOT.END REF.START="QS0009" CODE="201D" ID="QE0009"/>, određuje se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0010" REF.END="QE0010"/>Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na željezničku infrastrukturu i osim općih prioriteta iz članka 10., prednost će se dati sljedećem:</P><P>[…]</P><P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(f)</NO.P><TXT>ovisno o slučaju, povezivanju infrastrukture željezničkog prometa s infrastrukturom luka unutarnjih plovnih putova.</TXT></NP></ITEM></LIST></P><P>[…]<QUOT.END REF.START="QS0010" CODE="201D" ID="QE0010"/></P></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0009"><NO.P>9.</NO.P><TXT>Odjeljak 2. tog poglavlja, naslovljen <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0011" REF.END="QE0011"/>Infrastruktura prometa na unutarnjim plovnim putovima<QUOT.END REF.START="QS0011" CODE="201D" ID="QE0011"/>, sadržava članke 14. do 16. U članku 14., naslovljenom <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0012" REF.END="QE0012"/>Dijelovi infrastrukture<QUOT.END REF.START="QS0012" CODE="201D" ID="QE0012"/>, u stavku 1. točki (e) navodi se da infrastruktura unutarnjih plovnih putova među ostalim obuhvaća luke unutarnjih plovnih putova, uključujući infrastrukturu nužnu za prijevoz unutar lučkog područja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0010"><NO.P>10.</NO.P><TXT>Člankom 15. stavkom 1. te uredbe, naslovljenim <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0013" REF.END="QE0013"/>Zahtjevi prometne infrastrukture<QUOT.END REF.START="QS0013" CODE="201D" ID="QE0013"/>, određuje se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="015.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0014" REF.END="QE0014"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Države članice osiguravaju da luke unutarnjih plovnih putova budu povezane s cestovnom ili željezničkom infrastrukturom.<QUOT.END REF.START="QS0014" CODE="201D" ID="QE0014"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0011"><NO.P>11.</NO.P><TXT>U članku 16. navedene uredbe‚ naslovljenom <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0015" REF.END="QE0015"/>Prioriteti za razvoj infrastrukture unutarnjih plovnih putova<QUOT.END REF.START="QS0015" CODE="201D" ID="QE0015"/>‚ navodi se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0016" REF.END="QE0016"/>Pri promicanju projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu unutarnjih plovnih putova, osim općih prioriteta iz članka 10., prednost se daje sljedećem:</P><P>[…]</P><P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(d)</NO.P><TXT>povezivanje infrastrukture luke unutarnjih plovnih putova s infrastrukturom željezničkog teretnog i cestovnog prometa;</TXT></NP></ITEM></LIST></P><P>[…]<QUOT.END REF.START="QS0016" CODE="201D" ID="QE0016"/></P></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0012"><NO.P>12.</NO.P><TXT>Poglavlje III. te uredbe, naslovljeno <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0017" REF.END="QE0017"/>Osnovna mreža<QUOT.END REF.START="QS0017" CODE="201D" ID="QE0017"/>, sadržava članak 38. koji se odnosi na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0018" REF.END="QE0018"/>Određivanje osnovne mreže<QUOT.END REF.START="QS0018" CODE="201D" ID="QE0018"/> u skladu s kojim:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="038.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0019" REF.END="QE0019"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Osnovna mreža prikazana na zemljovidima iz Priloga I. sastoji od onih dijelova sveobuhvatne mreže koji su od najvećeg strateškog značaja za postizanje ciljeva za razvoj politike transeuropske prometne mreže i odražava rastuće prometne zahtjeve i potrebu za multimodalnim prijevozom. Ona posebice pomaže u suočavanju s povećanom mobilnošću i osiguravanju visokog sigurnosnog standarda, kao i doprinosu razvijanja prometnog sustava s niskom razinom ugljika.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="038.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>Osnovna mreža je međusobno povezana u čvorove i omogućava povezanost između država članica s prijevoznim infrastrukturnim mrežama susjednih zemalja.</ALINEA></PARAG><?PAGE NO="5"?><PARAG IDENTIFIER="038.003"><NO.PARAG>3.</NO.PARAG><ALINEA>Ne dovodeći u pitanje članak 1. stavak 4. i članak 41. stavke 2. i 3., države članice poduzimaju odgovarajuće mjere da se Osnovna mreža razvije u skladu s odredbama ovog poglavlja do <DATE ISO="20301231">31. prosinca 2030.</DATE></ALINEA><ALINEA>U skladu s člankom 54., provedbu osnovne mreže ocjenjuje Komisija do <DATE ISO="20231231">31. prosinca 2023.</DATE><QUOT.END REF.START="QS0019" CODE="201D" ID="QE0019"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0013"><NO.P>13.</NO.P><TXT>U članku 39. Uredbe br. 1315/2013‚ naslovljenom <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0020" REF.END="QE0020"/>Infrastrukturni zahtjevi<QUOT.END REF.START="QS0020" CODE="201D" ID="QE0020"/>‚ u stavku 2. navodi se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0021" REF.END="QE0021"/>Infrastruktura osnovne mreže mora udovoljavati svim zahtjevima iz Poglavlja II. […]<QUOT.END REF.START="QS0021" CODE="201D" ID="QE0021"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0014"><NO.P>14.</NO.P><TXT>Članak 40. te uredbe koji se odnosi na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0022" REF.END="QE0022"/>Razvoj osnovne mreže<QUOT.END REF.START="QS0022" CODE="201D" ID="QE0022"/> glasi kako slijedi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0023" REF.END="QE0023"/>Prometna infrastruktura uključena u osnovnu mrežu razvijena je u skladu s pripadajućim odredbama poglavlja II.<QUOT.END REF.START="QS0023" CODE="201D" ID="QE0023"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0015"><NO.P>15.</NO.P><TXT>Člankom 41., naslovljenim <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0024" REF.END="QE0024"/>Čvorovi osnovne mreže<QUOT.END REF.START="QS0024" CODE="201D" ID="QE0024"/>, navedene uredbe određuje se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="041.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0025" REF.END="QE0025"/>1.</NO.PARAG><ALINEA><P>Čvorovi osnovne mreže su određeni u Prilogu II. i uključuju:</P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>gradske čvorove, uključujući njihove luke i zračne luke;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>morske luke i luke unutarnjih plovnih putova;</TXT></NP></ITEM></LIST><P>[…]</P></ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="041.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>Morske luke osnovne mreže navedene u dijelu 2. Priloga II. moraju biti povezane s infrastrukturom željezničkog i cestovnog prometa i, gdje je to moguće, s unutarnjim plovnim putovima transeuropske prometne mreže najkasnije do <DATE ISO="20301231">31. prosinca 2030.</DATE>, osim ako to fizički uvjeti ne dozvoljavaju takvu povezanost.</ALINEA><ALINEA>[…]<QUOT.END REF.START="QS0025" CODE="201D" ID="QE0025"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">III.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Glavni postupak i prethodno pitanje</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0016"><NO.P>16.</NO.P><TXT>Port de Bruxelles pravna je osoba javnog prava, odgovorna za upravljanje, iskorištavanje i razvoj u pogledu kanala, luke grada Bruxellesa (Belgija), ulaza u luku, lučkih objekata i njihove pomoćne infrastrukture u Région de Bruxelles‑Capitale (Regija glavnog grada Bruxellesa, Belgija).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0017"><NO.P>17.</NO.P><TXT>Infrabel SA je belgijsko javno gospodarsko poduzeće. Upravlja belgijskom željezničkom mrežom te je vlasnik željezničkih konstrukcija i imovine potrebne ili korisne za to upravljanje.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0018"><NO.P>18.</NO.P><TXT>Fonds d’infrastructure ferroviaire (Fond za željezničku infrastrukturu, FIF‑FSI)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0004"><P>U daljnjem tekstu: FIF</P></NOTE> dioničko je društvo privatnog prava, odgovorno za upravljanje i razvoj zemljišta i drugih komercijalnih djelatnosti u području razvoja, kupoprodaje, upravljanja i financiranja nekretnina. Sav njegov kapital neizravno je u vlasništvu belgijske države.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="6"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0019"><NO.P>19.</NO.P><TXT>Dvjema kraljevskim uredbama od <DATE ISO="20040614">14. lipnja 2004.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0005"><P><HT TYPE="ITALIC">Moniteur belge</HT> od <DATE ISO="20040614">14. lipnja 2004.</DATE>, str. 51971.</P></NOTE> i od <DATE ISO="20041230">30. prosinca 2004.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0006"><P><HT TYPE="ITALIC">Moniteur belge</HT> od <DATE ISO="20041230">30. prosinca 2004.</DATE>, str. 87338.</P></NOTE>, nalaže se Infrabelu da najkasnije do <DATE ISO="20201231">31. prosinca 2020.</DATE> rastavi željezničke objekte koji se nalaze na ranžirnom kolodvoru Schaerbeek u Bruxellesu (Belgija) i vrati ih u prvobitno stanje, kako bi FIF u potpunosti prestao koristiti taj kolodvor. Među objektima koje treba rastaviti nalazi se jedina željeznička veza lučkih objekata luke grada Bruxellesa s belgijskom željezničkom mrežom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0020"><NO.P>20.</NO.P><TXT>Port de Bruxelles pokrenuo je <DATE ISO="20181012">12. listopada 2018.</DATE> protiv Infrabela postupak pred tribunalom de première instance francophone de Bruxelles (Prvostupanjski sud na francuskom jeziku u Bruxellesu, Belgija) kako bi se Infrabelu zabranile <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0026" REF.END="QE0026"/>sve radnje protivne odredbama Uredbe br. 1315/2013 <QUOT.START CODE="201A" ID="QS0027" REF.END="QE0027"/>TEN‑T<QUOT.END REF.START="QS0027" CODE="2019" ID="QE0027"/>, uključujući radnje rastavljanja konstrukcija i objekata navedenih u toj uredbi […] i osobito željezničke veze između područja ulaza u luku grada Bruxellesa društva Port de Bruxelles i mreže (Infrabela)<QUOT.END REF.START="QS0026" CODE="201D" ID="QE0026"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0021"><NO.P>21.</NO.P><TXT>Infrabel je <DATE ISO="20181030">30. listopada 2018.</DATE> pokrenuo postupak protiv FIF‑a radi prisilne intervencije. Kraljevina Belgija dobrovoljno je intervenirala u postupak <DATE ISO="20181113">13. studenoga 2018.</DATE> kako bi se presuda koju treba donijeti mogla izvršiti u odnosu na nju. Regija glavnog grada Bruxellesa i dioničko društvo Lineas SA također su kasnije intervenirali u postupak u potporu društvu Port de Bruxelles.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0022"><NO.P>22.</NO.P><TXT>Društvo Port de Bruxelles <DATE ISO="20190314">14. ožujka 2019.</DATE> zatražilo je od tribunala de première instance francophone de Bruxelles (Prvostupanjski sud na francuskom jeziku u Bruxellesu) da do donošenja konačne presude o meritumu spora privremenom mjerom zabrani Infrabelu stavljanje izvan uporabe sporedni kolosijek C i njegovo rastavljanje, uključujući jedinu pristupnu željezničku prugu do luke, kao i da mu se naloži da zadrži tu liniju u potpuno ispravnom stanju i da je održava u skladu s najboljom praksom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0023"><NO.P>23.</NO.P><TXT>U slučaju da se taj zahtjev prihvati, Infrabel je od suda tražio, među ostalim, da zabrani FIF‑u da od njega traži naknadu štete dok se ne objavi presuda o meritumu.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0024"><NO.P>24.</NO.P><TXT>Presudom od <DATE ISO="20191220">20. prosinca 2019.</DATE> tribunal de première instance francophone de Bruxelles (Prvostupanjski sud na francuskom jeziku u Bruxellesu) proglasio se <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0028" REF.END="QE0028"/>nenadležnim<QUOT.END REF.START="QS0028" CODE="201D" ID="QE0028"/> za odlučivanje o tužbi društva Port de Bruxelles, osim u dijelu koji se odnosi na pravo služnosti. Odbio je zahtjev društva Port de Bruxelles za određivanje privremenih mjera uz obrazloženje da je obveza koju je preuzeo Infrabel u sporazumu sklopljenom s FIF‑om <DATE ISO="20191105">5. studenoga 2019.</DATE>, kojom se do <DATE ISO="20210630">30. lipnja 2021.</DATE> produljuje rok za rastavljanje predmetnih željezničkih objekata, dovoljna kako bi se privremeno uredio položaj stranaka. Društvo Port de Bruxelles i Regija glavnog grada Bruxellesa podnijeli su žalbu protiv te presude sudu koji je uputio zahtjev, koji je utvrdio da valja odbiti sudjelovanje FIF‑a i Kraljevine Belgije u postupku.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0025"><NO.P>25.</NO.P><TXT>Taj se sud pita o pravu društva Port de Bruxelles da se pred belgijskim sudovima pozove na subjektivno pravo koje proizlazi iz članka 15. Uredbe br. 1315/2013. Ističe da se, prema mišljenju društva Port de Bruxelles, tom odredbom nalažu pozitivna obveza uspostave sustava u kojem su infrastrukture međusobno povezane i u pogledu koje tijela javne vlasti imaju marginu prosudbe, kao i negativna obveza da se ne postupa protivno ciljevima te uredbe i stoga, konkretno, da se ne nanosi šteta cjelokupnoj postojećoj infrastrukturi.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="7"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0026"><NO.P>26.</NO.P><TXT>Infrabel se ne slaže s tim mišljenjem uz obrazloženje da, u skladu s tekstom navedene odredbe, osobito njezinom verzijom na francuskom jeziku, luke unutarnjih plovnih putova trebaju biti povezane <HT TYPE="ITALIC">ili</HT> cestovnom <HT TYPE="ITALIC">ili</HT> željezničkom infrastrukturom jer se u toj jezičnoj verziji upotrebljava veznik <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0029" REF.END="QE0029"/>ili<QUOT.END REF.START="QS0029" CODE="201D" ID="QE0029"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0027"><NO.P>27.</NO.P><TXT>U tom pogledu sud koji je uputio zahtjev ističe da se u verziji članka 15. stavka 1. Uredbe br. 1315/2013 na nizozemskom jeziku upotrebljava veznik <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0030" REF.END="QE0030"/>i<QUOT.END REF.START="QS0030" CODE="201D" ID="QE0030"/>, a ne <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0031" REF.END="QE0031"/>ili<QUOT.END REF.START="QS0031" CODE="201D" ID="QE0031"/>. Iz toga zaključuje da tekstualno tumačenje te odredbe nije dovoljno kako bi se odredilo njezino točno značenje.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0028"><NO.P>28.</NO.P><TXT>Prema mišljenju tog suda, navedena odredba može se tumačiti na dva suprotna načina. Naime, iz članka 3. točke (n) i članka 28. stavka 1. te uredbe može se zaključiti da je dovoljna jedna veza između jednog oblika prijevoza, kao što je luka unutarnjih plovnih putova, i drugog oblika prijevoza te da u ovom slučaju društvu Port de Bruxelles treba biti dovoljna cestovna veza s njegovom lučkom infrastrukturom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0029"><NO.P>29.</NO.P><TXT>Međutim, može se utvrditi drukčije tumačenje članka 15. navedene uredbe s obzirom na to da, s jedne strane, taj instrument proizlazi iz Komisijinih obveza sadržanih u njezinoj Bijeloj knjizi, na koju se upućuje. Iz toga proizlazi da ta uredba ima dva cilja, odnosno ojačati prometnu konkurentnost i smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometa za barem 60 % do 2050. S druge strane, takvo tumačenje mogu potkrijepiti odredbe članaka 5., 10., 16. i 34. Uredbe br. 1315/2013 kao i smjernice iznesene u njezinim uvodnim izjavama 7. i 8.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0030"><NO.P>30.</NO.P><TXT>U tim je okolnostima cour d’appel de Bruxelles (Žalbeni sud u Bruxellesu, Belgija) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:</TXT><QUOT.S LEVEL="1"><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0032" REF.END="QE0032"/>Ako je luka unutarnjih plovnih putova, koja je dio osnovne mreže, već povezana s cestom i sa željezničkom mrežom, nalaže li članak 15. [Uredbe br. 1315/2013], sam po sebi ili u vezi s drugim odredbama te uredbe, obvezu zadržavanja i održavanja tih dviju veza ili obvezu suzdržavanja od ukidanja jedne od tih veza, uključujući i putem neodržavanja?<QUOT.END REF.START="QS0032" CODE="201D" ID="QE0032"/></P></QUOT.S></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0031"><NO.P>31.</NO.P><TXT>Osim toga, sud koji je uputio zahtjev zatražio je da se odluči u ubrzanom postupku na temelju članka 105. stavka 1. Poslovnika Suda jer je, kako bi se osigurala djelotvornost odgovora Suda, zabranio Infrabelu da rastavi željezničke objekte o kojima je riječ u glavnom postupku dok se ponovno ne odluči u predmetu, nakon primitka odgovora Suda na upućeno prethodno pitanje. Međutim, od <DATE ISO="20210701">1. srpnja 2021.</DATE> Infrabel je u načelu dužan plaćati naknadu štete FIF‑u zbog kašnjenja u rastavljanju navedenih objekata.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0032"><NO.P>32.</NO.P><TXT>Predsjednik Suda odbio je odlukom od <DATE ISO="20210504">4. svibnja 2021.</DATE> taj zahtjev za odlučivanje u ubrzanom postupku te je odlučio da informacije koje je dostavio sud koji je uputio zahtjev opravdavaju da se predmetu da prednost pri odlučivanju na temelju članka 53. stavka 3. Poslovnika.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0033"><NO.P>33.</NO.P><TXT>Port de Bruxelles, Infrabel, Regija glavnog grada Bruxellesa, belgijska vlada i Komisija podnijeli su pisana očitovanja. Te su stranke, osim Regije glavnog grada Bruxellesa, iznijele usmena očitovanja na raspravi održanoj <DATE ISO="20220119">19. siječnja 2022.</DATE></TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="8"?><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">IV.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Analiza</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0034"><NO.P>34.</NO.P><TXT>Prethodno se pitanje u biti odnosi na utvrđenje protivi li se članku 15. Uredbe br. 1315/2013 to da se ukine jedna veza luke unutarnjih plovnih putova, kao što je luka grada Bruxellesa, koja raspolaže željezničkom vezom i cestovnom vezom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0035"><NO.P>35.</NO.P><TXT>U Uredbi br. 1315/2013 definira se dugoročna strategija u pogledu razvoja sveobuhvatne transeuropske prometne mreže<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0007"><P>Ta je uredba donesena na temelju članka 172. UFEU‑a. Vidjeti u tom smislu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20151112">12. studenoga 2015.</DATE> (<NO.CASE>C‑121/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:749">EU:C:2015:749</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0044">44.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0046">46.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). Kao što se to navodi u članku 59. navedene uredbe i pojašnjava u njezinoj uvodnoj izjavi 1., njome se zamjenjuje Odluka br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20100707">7. srpnja 2010.</DATE> o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="204" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2010">SL 2010., L 204, str. 1</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 32., str. 105.), kojom su preinačene smjernice donesene Odlukom br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="19960723">23. srpnja 1996.</DATE> o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="228" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="1996">SL 1996., L 228, str. 1</REF.DOC.OJ>.).</P></NOTE>, koja obuhvaća infrastrukturu za željeznički, pomorski, zračni i multimodalni prijevoz<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0008"><P>Multimodalni prijevoz definira se u članku 3. točki (n) iste uredbe kao prijevoz putnika ili tereta, ili oboje, uz korištenje jednog ili više oblika prijevoza.</P></NOTE>, kao i ceste i unutarnje plovne putove<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0009"><P>Vidjeti članak 2. stavak 2. Uredbe br. 1315/2013.</P></NOTE>. Ta mreža uključuje dvije sastavnice, odnosno sveobuhvatnu mrežu i osnovnu mrežu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0010"><P>Vidjeti članak 1. stavak 1. te uredbe.</P></NOTE>. Navedena uredba ima za cilj dovršiti osnovnu mrežu do 2030.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0011"><P>Vidjeti u tom smislu članak 38. stavak 3. iste uredbe.</P></NOTE>, dok je za sveobuhvatnu mrežu utvrđen rok do 2050.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0012"><P>Vidjeti članak 39. Uredbe br. 1315/2013.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0036"><NO.P>36.</NO.P><TXT>Kao što se to navodi u Prilogu II. Uredbi br. 1315/2013 i u skladu s njezinim člankom 41. stavkom 1, luka unutarnjih plovnih putova grada Bruxellesa jest čvor osnovne mreže<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0013"><P>Na temelju istih odredbi Bruxelles je gradski čvor osnovne mreže.</P></NOTE>. U tom pogledu, ta luka dio je sveobuhvatne mreže<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0014"><P>Vidjeti članak 1. stavak 1. te uredbe.</P></NOTE> koja je od najveće strateške važnosti za postizanje ciljeva za razvoj transeuropske prometne mreže<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0015"><P>Vidjeti u tom pogledu članak 6. stavak 3. i članak 38. stavak 1. navedene uredbe.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0037"><NO.P>37.</NO.P><TXT>Kao infrastruktura unutarnjih plovnih putova koji su dio osnovne mreže<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0016"><P>Vidjeti u tom smislu članak 6. stavke 2. i 3., kao i članak 14. stavak 1. točku (e) Uredbe br. 1315/2013.</P></NOTE>, luka grada Bruxellesa podliježe zahtjevima koji su za sveobuhvatnu mrežu utvrđeni u poglavlju II. te uredbe<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0017"><P>Vidjeti članak 6. stavak 2., članak 39. stavak 2. i članak 40. navedene uredbe.</P></NOTE>, posebno u njegovu odjeljku 2., među kojima su oni koji se navode u članku 15. navedene uredbe.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0038"><NO.P>38.</NO.P><TXT>Sud koji je uputio zahtjev pita Sud o tumačenju te odredbe, čiji <HT TYPE="ITALIC">izravan učinak</HT> osporava Infrabel, u situaciji u kojoj su <HT TYPE="ITALIC">postojeće</HT> infrastrukture uređene nacionalnim odredbama donesenim <HT TYPE="ITALIC">2004</HT>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0039"><NO.P>39.</NO.P><TXT>Slijedom toga, u pogledu područja primjene Uredbe br. 1315/2013 ističem da je nedvojbeno da se njome ne uređuju samo projekti za razvoj novih infrastruktura, nego se ona primjenjuje i na postojeće infrastrukture<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0018"><P>Vidjeti osobito uvodne izjave 7. i 8., članak 5. stavak 1., kao i članak 7. stavak 1. Uredbe br. 1315/2013. Vidjeti za podsjetnik na te odredbe presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20151112">12. studenoga 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Ujedinjena Kraljevina/Parlament i Vijeće</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑121/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:749">EU:C:2015:749</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0051">51.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0052">52.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). U ovom slučaju ističem da sud koji je uputio zahtjev nema dvojbe u pogledu toga da je predmetna željeznička pruga postojeća.</P></NOTE>. Ne navodi se nikakvo ograničenje u pogledu njihove upotrebe ili potrebe da ih se obnovi ili modernizira.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="9"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0040"><NO.P>40.</NO.P><TXT>Što se tiče vremenske primjene te uredbe, koja ne sadržava posebne prijelazne odredbe, u skladu s načelom koje je Sud utvrdio u pogledu primjene materijalnih pravila<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0019"><P>Vidjeti osobito presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20210603">3. lipnja 2021.</DATE>, <NAME.CASE>Jumbocarry Trading</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑39/20</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2021:435">EU:C:2021:435</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0028">28.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0029">29.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedenu sudsku praksu).</P></NOTE>, može se istaknuti da iako se pravna situacija društva Port de Bruxelles u odnosu na Infrabel uređuje kraljevskim uredbama donesenima 2004., njihovi učinci nisu iscrpljeni<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0020"><P>Točno je da je predmetna situacija nastala u vrijeme kad se primjenjivao stari zakon (vidjeti bilješku na dnu stranice 7. <HT TYPE="ITALIC">in fine</HT> ovog mišljenja), ali se spor odnosi na radnje rastavljanja koje treba provesti. Vidjeti u tom pogledu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20160526">26. svibnja 2016.</DATE>, <NAME.CASE>Județul Neamț i Județul Bacău</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑260/14 i C‑261/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:360">EU:C:2016:360</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0055">55.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedenu sudsku praksu). U slučaju da je predmetna pravna situacija sigurno nastala prije stupanja na snagu te iste uredbe, smatram da iz njezina teksta, svrhe i strukture proizlazi da joj treba priznati neposredan učinak zbog istih razloga kao što su oni izneseni u točkama 41. i 44. ovog mišljenja.</P></NOTE>. Slijedom toga, navedena je uredba primjenjiva u ovom slučaju<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0021"><P>Vidjeti u istovrsnoj situaciji u području okoliša mišljenje nezavisne odvjetnice E. Sharpston u predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Stadt Papenburg</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑226/08</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2009:440">EU:C:2009:440</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0052">52.</REF.NP.ECR>, <REF.NP.ECR REF="NP0060">60.</REF.NP.ECR>, <REF.NP.ECR REF="NP0064">64.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0069">69.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) kao i presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20100114">14. siječnja 2010.</DATE>, <NAME.CASE>Stadt Papenburg</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑226/08</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2010:10">EU:C:2010:10</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0050">50.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0041"><NO.P>41.</NO.P><TXT>Što se tiče izravnog učinka članka 15. Uredbe br. 1315/2013, kako je definiran u sudskoj praksi Suda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0022"><P>Vidjeti osobito presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20210615">15. lipnja 2021.</DATE>, <NAME.CASE>Facebook Ireland i dr</NAME.CASE>. (<NO.CASE>C‑645/19</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2021:483">EU:C:2021:483</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0110">110.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>, za razliku od Infrabela smatram da se tom odredbom u pogledu veze između luka unutarnjih plovnih putova i cestovne ili željezničke infrastrukture državama članicama ne ostavlja margina prosudbe niti se od njih traži da donesu dodatne provedbene mjere<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0023"><P>Tu analizu potvrđuje ispitivanje pripremnih akata u pogledu odabira izrade uredbe, a ne direktive. Za usporedbu vidjeti nove odredbe koje su na snazi ili koje će biti na snazi, a navode se u točki 65. ovog mišljenja.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0042"><NO.P>42.</NO.P><TXT>Podsjećam na to da Infrabel tvrdi da države članice raspolažu marginom prosudbe jer se člankom 15. Uredbe br. 1315/2013 predviđa da one <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0033" REF.END="QE0033"/>osiguravaju<QUOT.END REF.START="QS0033" CODE="201D" ID="QE0033"/> da luke unutarnjih plovnih putova budu povezane s cestovnom ili željezničkom infrastrukturom. Taj tekst nema obvezujuću prirodu kao odredba sastavljena na ovaj način: luke unutarnjih plovnih putova <HT TYPE="ITALIC">jesu</HT> povezane. Tu analizu potvrđuje činjenica da neispunjavanje takve obveze dovodi samo do obveze da se o tome podnese izvješće Komisiji, u skladu s člankom 56. Uredbe br. 1315/2013. Štoviše, tekst članka 16. te uredbe, na koji se poziva društvo Port de Bruxelles, upućuje na programsku prirodu navedene uredbe. Naposljetku, Infrabel tvrdi da se društvo Port de Bruxelles ne može pozivati na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0034" REF.END="QE0034"/>neretrogradni učinak<QUOT.END REF.START="QS0034" CODE="201D" ID="QE0034"/> te uredbe na temelju njezina članka 5., na način da je stvorena obveza zadržavanja postojeće pristupne infrastrukture. Države članice stoga su slobodne rastaviti postojeću vezu i izgraditi novu a da pritom ne postoje ograničenja u pogledu rokova, financiranja i karakteristika veze, koja su utvrđena Uredbom br. 1315/2013.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0043"><NO.P>43.</NO.P><TXT>Pojašnjavam da, prema mojim saznanjima, Sud nije odlučivao o izravnom učinku odredbe uredbe koja sadržava izraz: <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0035" REF.END="QE0035"/>Države članice osiguravaju<QUOT.END REF.START="QS0035" CODE="201D" ID="QE0035"/>. Smatram da taj izraz nema doseg koji mu pridaje Infrabel jer su odredbe prava Unije na koje se poziva pred nacionalnim sudom i posebno članak 15. Uredbe br. 1315/2013 dio sustava kojim se uređuje razvoj transeuropske prometne mreže, utvrđivanjem pravila za provedbu te mreže, kao i zahtjeva u području interoperabilnosti prometnih infrastruktura.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0044"><NO.P>44.</NO.P><TXT>Doista, u tom je okviru zakonodavac u članku 15. te uredbe dovoljno jasno i precizno naveo obvezu država članica da predvide ili zadrže vezu između luka unutarnjih plovnih putova i druge infrastrukture za kopneni prijevoz. Usto, što se tiče osnovne mreže, predviđa se da se u što kraćem roku napravi procjena razvoja<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0024"><P>Vidjeti članak 38. stavak 3. i članak 54. navedene uredbe.</P></NOTE>. Valja naglasiti i da u skladu s člankom 5. te uredbe, čim ona stupi na snagu, treba poduzeti sve mjere kako bi se postojeću strukturu uskladilo sa zahtjevima iz Uredbe br. 1315/2013. Osim toga, kad bi se priznalo da države članice nemaju obvezu djelovanja u odnosu na postojeću infrastrukturu, tada bi se toj uredbi oduzeo koristan učinak.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="10"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0045"><NO.P>45.</NO.P><TXT>Suprotno tomu, postavlja se pitanje odnosi li se ta obveza na <HT TYPE="ITALIC">samo jednu</HT> od tih infrastruktura, odnosno cestovnu i željezničku, ili <HT TYPE="ITALIC">na obje</HT>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0046"><NO.P>46.</NO.P><TXT>U tom pogledu, dvojba suda koji je uputio zahtjev u pogledu te odredbe proizlazi iz razlika koje postoje u određenim jezičnim verzijama. Naime, samo se u verzijama na bugarskom i nizozemskom jeziku obveza da se povežu luke unutarnjih plovnih putova odnosi na dvije vrste infrastruktura<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0025"><P>Riječ <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0036" REF.END="QE0036"/>и<QUOT.END REF.START="QS0036" CODE="201D" ID="QE0036"/> upotrebljava se u verziji na bugarskom jeziku, a na nizozemskom jeziku riječ <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0037" REF.END="QE0037"/>en<QUOT.END REF.START="QS0037" CODE="201D" ID="QE0037"/>. Za druge primjere razlike vidjeti različite jezične verzije članka 28. stavka 1. Uredbe br. 1315/2013.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0047"><NO.P>47.</NO.P><TXT>Prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, izričaj korišten u jednoj od jezičnih verzija odredbe prava Unije ne može služiti kao jedina osnova tumačenja te odredbe niti joj se može dati prednost u odnosu na druge jezične verzije<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0026"><P>Vidjeti u tom smislu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20211006">6. listopada 2021.</DATE>, <NAME.CASE>Consorzio Italian Management i Catania Multiservizi</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑561/19</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2021:799">EU:C:2021:799</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0043">43.</REF.NP.ECR>, <REF.NP.ECR REF="NP0044">44.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0046">46.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> te navedenu sudsku praksu).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0048"><NO.P>48.</NO.P><TXT>Promatrajući tekst odredbi Uredbe br. 1315/2013 u cijelosti primjećujem da je europski zakonodavac upotrebljavao veznik <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0038" REF.END="QE0038"/>ili<QUOT.END REF.START="QS0038" CODE="201D" ID="QE0038"/> u člancima u kojima se utvrđuju zahtjevi (članci 12., 15. i 22. te uredbe), dok je veznik <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0039" REF.END="QE0039"/>i<QUOT.END REF.START="QS0039" CODE="201D" ID="QE0039"/> upotrijebljen u člancima u kojima se utvrđuju prioriteti razvoja, odnosno članku 16. točki (d) i članku 41. navedene uredbe<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0027"><P>Vidjeti u istom smislu članak 13. točku (f) iste uredbe.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0049"><NO.P>49.</NO.P><TXT>Slijedom toga, ne slažem se s mišljenjem belgijske vlade, društva Port de Bruxelles i Regije glavnog grada Bruxellesa, prema kojem se člankom 15. stavkom 1. Uredbe br. 1315/2013 predviđa obveza država članica<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0028"><P>Osim Republike Cipra i Republike Malte, s obzirom na to da na njihovom državnom području nije uspostavljen željeznički sustav (vidjeti članak 57. te uredbe).</P></NOTE> da povežu luke unutarnjih plovnih putova <HT TYPE="ITALIC">dvama</HT> vrstama infrastruktura, odnosno cestovnom <HT TYPE="ITALIC">i</HT> željezničkom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0050"><NO.P>50.</NO.P><TXT>Suprotno tomu, ističem da se u članku 15. navedene uredbe ne navodi pojašnjenje u pogledu postojećih struktura. Međutim, smatram da treba praviti razliku između izgradnje veza i njihova zadržavanja, posebno kad je država članica već odabrala multimodalnu organizaciju.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0051"><NO.P>51.</NO.P><TXT>Čini mi se da se takvo tumačenje može izvesti iz kontekstualnih elemenata koji se temelje na člancima Uredbe br. 1315/2013 u kojima se definiraju <HT TYPE="ITALIC">prioriteti</HT> za razvoj transeuropske prometne mreže i osobito infrastrukture plovnih putova. Ako se prioritet da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0040" REF.END="QE0040"/>povezivanj[u] infrastrukture luke unutarnjih plovnih putova s infrastrukturom željezničkog teretnog <HT TYPE="ITALIC">i</HT> cestovnog prometa<QUOT.END REF.START="QS0040" CODE="201D" ID="QE0040"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0029"><P>Članak 16. točka (d) te uredbe. Moje isticanje. Vidjeti i članak 10. stavak 1. točku (b) navedene uredbe, prema kojem se u razvijanju sveobuhvatne mreže općeniti prioritet daje mjerama koje su potrebne za osiguravanje optimalne integracije <HT TYPE="ITALIC">oblika prijevoza i interoperabilnosti unutar oblika prijevoza</HT>.</P></NOTE>, ukidanje jedne od njih, zbog drukčijeg teksta članka 15. stavka 1. te uredbe, ne bi imalo smisla.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0052"><NO.P>52.</NO.P><TXT>Općenitije, tumačenje članka 15. stavka 1. Uredbe br. 1315/2013 na način da se veza s više postojećih infrastruktura prometa ne smije ukinuti opravdava se, s obzirom na ciljeve koji se nastoje postići tom uredbom, strukturiranim razvojem transeuropske prometne mreže u svrhu njezine optimizacije.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0053"><NO.P>53.</NO.P><TXT>U članku 4. te uredbe navode se ciljevi čijem postizanju pridonosi ta mreža time što potiče stvaranje jedinstvenog europskog djelotvornog i održivog prometnog prostora.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="11"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0054"><NO.P>54.</NO.P><TXT>Kao prvo, što se tiče cilja djelotvornosti, on osobito uključuje optimalnu integraciju i međupovezanost svih oblika prijevoza<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0030"><P>Vidjeti članak 4. točku (b) podtočku iii. Uredbe br. 1315/2013.</P></NOTE>, kao i <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0041" REF.END="QE0041"/>korištenje nove i postojeće infrastrukture<QUOT.END REF.START="QS0041" CODE="201D" ID="QE0041"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0031"><P>Članak 4. točka (b) podtočka v. te uredbe</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0055"><NO.P>55.</NO.P><TXT>U tom pogledu, u članku 5. stavku 1. Uredbe br. 1315/2013 definiraju se najbolji načini korištenja resursa u okviru upravljanja transeuropskom prometnom mrežom, oslanjanjem na postojeću infrastrukturu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0032"><P>Vidjeti članak 5. stavak 1. točku (a) te uredbe.</P></NOTE> i optimizacijom međupovezanosti struktura<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0033"><P>Vidjeti članak 5. stavak 1. točku (b) navedene uredbe.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0056"><NO.P>56.</NO.P><TXT>Usto, treba uzeti u obzir projektiranje osnovne mreže i njezinih sastavnica unutar transeuropske prometne mreže.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0057"><NO.P>57.</NO.P><TXT>Naime, valja podsjetiti na to da se ta <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0042" REF.END="QE0042"/>osnovna mreža […] sastoji od onih dijelova sveobuhvatne mreže koji su od najveće strateške važnosti za postizanje ciljeva za razvoj transeuropske prometne mreže<QUOT.END REF.START="QS0042" CODE="201D" ID="QE0042"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0034"><P>Članak 6. stavak 3. i članak 38. stavci 1. i 3. Uredbe br. 1315/2013.</P></NOTE>. U članku 41. te uredbe navodi se da se ta osnovna mreža osobito sastoji od glavnih gradskih čvorova<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0035"><P>Riječ je osobito o glavnim gradovima država članica.</P></NOTE>, osobito uključujući luke i zračne luke, kao i morske luke i luke unutarnjih plovnih putova.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0058"><NO.P>58.</NO.P><TXT>Doista, gradski čvor od posebnog je interesa u analizi svih odredbi Uredbe br. 1315/2013 jer ga, s jedne strane, obilježava njegova situacija u području u kojem je infrastruktura prijevoza transeuropske prometne mreže povezana s drugim dijelovima te infrastrukture i s infrastrukturom za regionalni i lokalni promet<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0036"><P>Vidjeti i članak 30. točke (a) i (b) te uredbe, prema kojem je cilj država članica, gdje je to moguće, pri razvoju sveobuhvatne mreže u gradskim čvorovima osigurati međupovezanost između željezničke, cestovne, zračne i, prema potrebi, infrastrukture unutarnjih plovnih putova i pomorske infrastrukture sveobuhvatne mreže za prijevoz putnika, kao i međupovezanost između željezničke, cestovne, i, prema potrebi, infrastrukture unutarnjih plovnih putova, zračne i pomorske infrastrukture sveobuhvatne mreže za prijevoz tereta.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0059"><NO.P>59.</NO.P><TXT>S druge strane, cilj povezivanja tih čvorova, koliko je to moguće, s multimodalnim vezama sve dok su ekonomski opravdani, ekološki održivi i izvedivi do 2030., navodi se u uvodnoj izjavi 41. Uredbe br. 1315/2013.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0060"><NO.P>60.</NO.P><TXT>Prema tome, drugi se argument može izvesti iz ciljeva u pogledu tih multimodalnih veza<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0037"><P>U uvodnoj izjavi 13. Uredbe br. 1315/2013 navodi se da osnovna mreža predstavlja <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0043" REF.END="QE0043"/>okosnicu razvoja održive multimodalne prometne mreže<QUOT.END REF.START="QS0043" CODE="201D" ID="QE0043"/>. Vidjeti i uvodnu izjavu 40. te uredbe, u skladu s kojom bi osnovna mreža <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0044" REF.END="QE0044"/>[t]rebala […] biti multimodalna, točnije, trebala bi uključivati sve oblike prijevoza i njihove poveznice, kao i relevantne sustave za upravljanje prometom i informacijama<QUOT.END REF.START="QS0044" CODE="201D" ID="QE0044"/>.</P></NOTE>. Naime, kako bi se omogućio multimodalni prijevoz putnika i robe, države članice trebaju, u skladu s člankom 28. stavkom 1. te uredbe, osigurati da se poveže dva ili više oblika prijevoza<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0038"><P>Vidjeti bilješku na dnu stranice 8. ovog mišljenja kao podsjetnik na definiciju pojma <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0045" REF.END="QE0045"/>multimodalni prijevoz<QUOT.END REF.START="QS0045" CODE="201D" ID="QE0045"/>.</P></NOTE>, odnosno s teretnim terminalima, putničkim kolodvorima, lukama na unutarnjim plovnim putovima, zračnim lukama i morskim lukama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0061"><NO.P>61.</NO.P><TXT>Čini mi se da se posljednji koristan element za tumačenje opsega članka 15. navedene uredbe može izvesti iz postojanja koridorâ osnovne mreže u pogledu infrastrukture koja čini tu mrežu. Naime, poglavlje IV. te uredbe, naslovljeno <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0046" REF.END="QE0046"/>Provedba osnovne mreže preko koridora osnovne mreže<QUOT.END REF.START="QS0046" CODE="201D" ID="QE0046"/>, sadržava članak 43. stavak 2. u skladu s kojim su <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0047" REF.END="QE0047"/>[k]oridori osnovne mreže […] multimodalni i otvoreni za uključivanje svih oblika prijevoza obuhvaćenih ovom Uredbom. Oni prelaze najmanje dvije granice i, ako je moguće, uključuju najmanje tri vrsta prijevoza, uključujući, prema potrebi, autoceste mora.<QUOT.END REF.START="QS0047" CODE="201D" ID="QE0047"/></TXT></NP.ECR><?PAGE NO="12"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0062"><NO.P>62.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, iz svih tih elemenata proizlazi da, iako se obveze država članica definiraju u Uredbi br. 1315/2013 za sveobuhvatnu mrežu i osobito u članku 15., visoka razina zahtjeva kako bi se postigao cilj djelotvornosti<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0039"><P>Vidjeti točku 53. ovog mišljenja.</P></NOTE>, koji se zahtijeva za infrastrukturu prijevoza, ovisi o činjenici da je ona sastavni dio osnovne mreže<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0040"><P>Vidjeti također u tom smislu radni dokument službi Komisije o metodologiji planiranja transeuropske prometne mreže (TEN‑T) priložen Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, izmjeni Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 1315/2013, (SWD(2021)/471 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>/2), str. 4. i 5.</P></NOTE>. Stoga treba uzeti u obzir važnost te mreže unutar transeuropske prometne mreže i njezinu eventualnu provedbu preko koridorâ.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0063"><NO.P>63.</NO.P><TXT>Kao drugo, kao što se to predviđa člankom 4. te uredbe<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0041"><P>Vidjeti točku 53. ovog mišljenja.</P></NOTE>, održivost je još jedan cilj kojemu pridonosi ta transeuropska mreža, uspostavljanjem i promicanjem sustavâ nisko‑ugljičnog prijevoza, u skladu s ciljevima Unije u području zaštite okoliša<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0042"><P>Vidjeti u tom pogledu članak 4. točku (c) podtočke ii. i iii. navedene uredbe i u pogledu emisija stakleničkih plinova uvodnu izjavu 13. te uredbe. Vidjeti u tom smislu Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, naslovljenu <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0048" REF.END="QE0048"/>Europski zeleni plan<QUOT.END REF.START="QS0048" CODE="201D" ID="QE0048"/> od <DATE ISO="20191211">11. prosinca 2019.</DATE>, (COM(2019) 640 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>), u kojoj se djelovanje u području klime utvrđuje kao ključan prioritet, pri čemu se utvrđuje cilj klimatske neutralnosti Unije za 2050., kao i cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova na najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s 1990. (točka 2.1.1.). Ti se ciljevi navode i u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20210630">30. lipnja 2021.</DATE> o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (<QUOT.START CODE="201E" ID="QS0049" REF.END="QE0049"/>Europski zakon o klimi<QUOT.END REF.START="QS0049" CODE="201D" ID="QE0049"/>) (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="243" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2021">SL 2021., L 243, str. 1</REF.DOC.OJ>.). Za područje prometa u europskom zelenom planu postavljen je cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova iz prometa od 90 % kako bi Unija do 2050. postala klimatski neutralno gospodarstvo i pritom radila na ostvarenju cilja nulte stope onečišćenja. Vidjeti u tom pogledu Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0050" REF.END="QE0050"/>Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU‑a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla<QUOT.END REF.START="QS0050" CODE="201D" ID="QE0050"/> od <DATE ISO="20210512">12. svibnja 2021.</DATE>, (COM(2021) 400 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0064"><NO.P>64.</NO.P><TXT>Doista, što se tiče robe, u Bijeloj knjizi<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0043"><P>Vidjeti u tom pogledu Bijelu knjigu, t. 22. i 24. (u točki 2.2. naslovljenoj <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0051" REF.END="QE0051"/>Učinkovita osnovna mreža za multimodalni međugradski prijevoz i putovanja<QUOT.END REF.START="QS0051" CODE="201D" ID="QE0051"/>).</P></NOTE> za velike se udaljenosti preporučalo korištenje multimodalnih rješenja koja se temelje na pomorskom i riječnom prometu, kao i vlaka. Za teretne pošiljke na kratke i srednje udaljenosti predlagala su se druga rješenja prijevoza kao što su kamioni, odnosno željeznica i unutarnji plovni putovi. Isto tako, što se tiče razvoja pomorskih luka, smatralo se da unutarnji plovni putovi čiji potencijal nije u potpunosti iskorišten trebaju imati sve veću ulogu, osobito u prijevozu robe u unutrašnjost i povezivanju europskih mora<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0044"><P>Vidjeti u tom smislu Bijelu knjigu, t. 27. Vidjeti i članak 13. točku (f) i članak 41. stavak 2. Uredbe br. 1315/2013. U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Socijalnom i gospodarskom odboru i Odboru regija naslovljenoj <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0052" REF.END="QE0052"/>Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti<QUOT.END REF.START="QS0052" CODE="201D" ID="QE0052"/> od <DATE ISO="20201209">9. prosinca 2020.</DATE> (COM(2020) 789 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>) smatra se da će se tržišni udio željezničkog prijevoza tereta povećati za 50 % do 2030. i da će se udvostručiti do 2050. te da će se prijevoz unutarnjim plovnim putovima i pomorski prijevoz na kratke udaljenosti povećati za 25 % do 2030. i za 50 % do 2050. (točka 44. i tablica u točki 45.).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0065"><NO.P>65.</NO.P><TXT>Osim toga, nastavno na pisana očitovanja belgijske vlade<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0045"><P>Dokumenti koje navodi belgijska vlada prethodili su donošenju Direktive (EU) 2021/1187 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20210707">7. srpnja 2021.</DATE> o mjerama racionalizacije radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (TEN‑T) (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="258" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2021">SL 2021., L 258, str. 1</REF.DOC.OJ>.). Ona se primjenjuje od <DATE ISO="20210809">9. kolovoza 2021.</DATE> i treba stupiti na snagu u državama članicama najkasnije <DATE ISO="20230810">10. kolovoza 2023.</DATE> Ta direktiva obuhvaća sljedeće točke: prethodno utvrđene dionice prekograničnih veza i veza koje nedostaju u koridorima osnovne mreže transeuropske prometne mreže, kao što su one koje se navode u Prilogu I. i projektima koridora osnovne mreže koji premašuju 300 milijuna eura. Države članice mogu odlučiti proširiti područje primjene navedene direktive kako bi se u njega uključili svi projekti koji se odnose na tu osnovnu mrežu ili pak na sveobuhvatnu mrežu. U tom slučaju, država treba o tome obavijestiti Komisiju.</P></NOTE>, bitno je naglasiti da se cilj poticanja održivih oblika prijevoza i promjene načina prijevoza na željeznice i unutarnje plovne putove i dalje nastoji postići u okviru ubrzane izgradnje osnovne mreže. U tom pogledu upućujem na procjenu Uredbe br. 1315/2013 o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0046"><P>Vidjeti u tom pogledu radni dokument Komisije od <DATE ISO="20210526">26. svibnja 2021.</DATE>, (SWD (2021) 117 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>), str. 28. u pogledu potrebe da se povećaju napori u svrhu postizanja novih strateških ciljeva, str. 87. i 94. u pogledu poboljšanja kvalitete infrastruktura, kao i str. 9. i 94. u pogledu prilagodbe transeuropske prometne mreže ekološki najprihvatljivijem prijevozu.</P></NOTE> i na Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, izmjeni Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU)<?PAGE NO="13"?> br. 913/2010 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 1315/2013<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0047"><P>COM(2021) 812 <HT TYPE="ITALIC">final</HT> od <DATE ISO="20211214">14. prosinca 2021.</DATE> (slobodan prijevod). Vidjeti konkretno nacrte članka 20. stavka 1. točke (e), članka 21. stavka 1. točke (a) i članka 22. stavaka 1. i 2. Komisija je na raspravi pojasnila da u okviru tog projekta cilj multimodalnosti, o kojem je riječ u ovom slučaju i koji se ponovno naglašava, postaje još važniji i da luku grada Bruxellesa treba održavati kao važan gradski čvor i čvor osnovne mreže.</P></NOTE>. Usto napominjem da se u uvodnoj izjavi 11. tog prijedloga, koji je u fazi čitanja pred Parlamentom, upućuje na Direktivu 2021/1187.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0066"><NO.P>66.</NO.P><TXT>Slijedom toga, iz tih razmatranja proizlazi, a da pritom nije potrebno osloniti se na načelo o mirovanju (<HT TYPE="ITALIC">standstill</HT>) ili <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0053" REF.END="QE0053"/>neretrogradni učinak<QUOT.END REF.START="QS0053" CODE="201D" ID="QE0053"/> na koji se poziva društvo Port de Bruxelles<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0048"><P>U svojim pisanim očitovanjima društvo Port de Bruxelles ne navodi klauzulu o mirovanju (<HT TYPE="ITALIC">standstill</HT>), nego navodi Versweyvelt, A.-S., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0054" REF.END="QE0054"/>Het standstill‑beginsel inzake leefmilieu in de rechtspraak van het Grondwettelijk Hof<QUOT.END REF.START="QS0054" CODE="201D" ID="QE0054"/>, <HT TYPE="ITALIC">Milieu- en Energierecht (MER)</HT>, die Keure, Bruges, 2015., str. 3. Prema mišljenju tog autora, činjenica da građani Unije ne mogu iz članka 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima izvesti pojedinačna prava ne sprečava da se iz njega izvede obveza mirovanja koja podrazumijeva da svaki građanin može osporavati određenu europsku politiku ako ona negativno utječe na okoliš.</P></NOTE>, da rastavljanje željezničke pruge koja povezuje luku unutarnjih plovnih putova osnovne mreže sa željezničkom infrastrukturom, koja ispunjava i uvjete održivosti u području okoliša, u načelu ne može biti u skladu sa zahtjevima iz članka 15. stavka 1. Uredbe br. 1315/2013.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0067"><NO.P>67.</NO.P><TXT>Stoga u ovom slučaju treba uzeti u obzir to da je luka grada Bruxellesa dio osnovne mreže transeuropske prometne mreže kao luka unutarnjih plovnih putova<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0049"><P>Vidjeti točku 36. ovog mišljenja.</P></NOTE>, da je Bruxelles dio dvaju koridora osnovne mreže i triju prethodno utvrđenih dionica i da je riječ o rastavljanju jedine željezničke pruge koja povezuje tu luku s infrastrukturom željezničkog prometa, koja u načelu ispunjava ciljeve djelotvornosti i održivosti.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0068"><NO.P>68.</NO.P><TXT>Međutim, Infrabelova pojašnjenja u pogledu posljednje upotrebe željezničke veze u prosincu 2018. i njezina stanja, zbog kojeg bi je nakon <DATE ISO="20210101">1. siječnja 2021.</DATE> trebalo staviti izvan uporabe, kao i Komisijina očitovanja, prema mojem mišljenju, opravdavaju da se predvide konkretne granice u pogledu primjene načela zadržavanja postojeće infrastrukture, a da se pritom ipak ne zanemari bezuvjetna obveza da ih se održava nakon stupanja na snagu Uredbe br. 1315/2013<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0050"><P>Prihvaćanje mogućnosti da nepoštovanje obveza zadržavanja prometne infrastrukture opravdava njezino ukidanje bilo bi protivno članku 5. te uredbe te bi poticalo takve prakse. Vidjeti usto uvodnu izjavu 8. navedene uredbe, u kojoj se zagovara obnova infrastrukture u slučaju nepostojanja redovitog održavanja. Vidjeti i točku 44. ovog mišljenja.</P></NOTE> i cilj poticanja integracije unutarnjih plovnih putova u prometnom sustavu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0051"><P>Vidjeti Prilog I. točku 5. Bijele knjige.</P></NOTE>, koji se u njoj navodi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0069"><NO.P>69.</NO.P><TXT>U tom pogledu, zadrške u pogledu stanja prometne infrastrukture, njezine ekonomske isplativosti i održivosti s obzirom na okoliš mogu se iznijeti u skladu s onima koje je europski zakonodavac iznio u uvodnoj izjavi 41. te uredbe.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0070"><NO.P>70.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, samo nacionalni sud može, s obzirom na okolnosti i kontekst u kojem se odlučilo o predmetnom projektu, ocijeniti njegovu usklađenost s navedenom uredbom, kojom se nastoji poticati i razvijati transeuropsku prometnu mrežu, konkretnije uzimajući u obzir činjenicu da taj projekt treba provesti u okviru osnovne mreže.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0071"><NO.P>71.</NO.P><TXT>Međutim, budući da je u ovom slučaju opravdanje rastavljanja predmetne željezničke pruge koje se ističe pred nacionalnim sudom povećanje prodajne vrijednosti zemljištâ ranžiranog kolodvora Schaerbeek, smatram da je korisno pojasniti da to opravdanje nije u skladu s ciljevima Uredbe br. 1315/2013, kojima se, među ostalim, propisuje zadržavanje multimodalnosti oblika prijevoza robe.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="14"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0072"><NO.P>72.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, u pogledu zadržavanja postojeće željezničke veze treba provesti društveno‑ekonomsku analizu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0052"><P>Vidjeti za projekte od općeg interesa metodu ocjene ekonomske isplativosti koja se zagovara u članku 7. stavku 2. točki (c) Uredbe br. 1315/2013 i njezinoj uvodnoj izjavi 22., kao i podsjetnik na te odredbe u presudi od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20151112">12. studenoga 2015.</DATE> <NAME.CASE>Ujedinjena Kraljevina/Parlament i Vijeće</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑121/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:749">EU:C:2015:749</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0048">48.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE> na temelju procjene njezinih koristi u odnosu na cijenu njezine obnove i po potrebi zamjene, neovisno o vrijednosti zemljištâ uz pravo služnosti ili bez njega.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0073"><NO.P>73.</NO.P><TXT>Slijedom toga, smatram da je rastavljanje željezničke pruge koja povezuje luku unutarnjih plovnih putova s infrastrukturom željezničkog prometa protivno obvezama koje se Uredbom br. 1315/2013 utvrđuju za države članice, osim ako je takav projekt opravdan s obzirom na rezultate analize u okviru koje se uzimaju u obzir njegovi troškovi te njegove društvene, ekonomske, klimatske i okolišne prednosti, što treba ocijeniti nadležno nacionalno tijelo.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">V.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Zaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0074"><NO.P>74.</NO.P><TXT>S obzirom na sva prethodna razmatranja, predlažem Sudu da na prethodno pitanje koje je uputio cour d’appel de Bruxelles (Žalbeni sud u Bruxellesu) odgovori na sljedeći način:</TXT><P>Članak 15. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20131211">11. prosinca 2013.</DATE> o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU, u vezi s člancima 4. i 5. te člankom 16. točkom (d) te uredbe, treba tumačiti na način da mu se protivi nacionalna mjera kojom se nalaže rastavljanje željezničke veze s lukom unutarnjih plovnih putova ako je ne opravdavaju rezultati društveno‑ekonomske analize, što treba ocijeniti nadležno nacionalno tijelo s obzirom na ciljeve navedene uredbe.</P></NP.ECR></GR.SEQ></CONTENTS.CONCLUSION></CONCLUSION>