EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 5.7.2018.
COM(2018) 516 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o „obvezama povjerenja u statistiku” država članica kako je propisano Uredbom (EZ) br.223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009.
1.Uvod
1.1.Uredba (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici
Pravna je osnova ovog izvješća Uredba (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici, a posebno članak 11. stavak 4. kojim se utvrđuje:
„Komisija redovito prati te obveze država članica, koje se prema potrebi ažuriraju, na temelju godišnjih izvješća koja joj dostavljaju države članice.
U slučaju neobjavljivanja Obveze do 9. lipnja 2017. država članica Komisiji podnosi i objavljuje izvješće o napretku provedbe Kodeksa prakse i, ako je primjenjivo, o naporima ostvarenima za uspostavu Obveze. Ta se izvješća o napretku periodično ažuriraju, najmanje svake dvije godine nakon njihove prve objave.
Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o objavljenim obvezama i, prema potrebi, izvješćima o napretku do 9. lipnja 2018. i svake dvije godine nakon toga.”
Ovo je prvo izvješće koje je sastavljeno u skladu s prethodno navedenom odredbom.
1.2.Povijesni kontekst
(a)Kodeks prakse europske statistike
Kodeksom prakse europske statistike utvrđuje se standard za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika. Temelji se na zajedničkoj definiciji Europskog statističkog sustava (ESS) kvalitete u statistici i obuhvaća sva relevantna područja institucionalnog okruženja, postupke izrade statističkih podataka i rezultate europske službene statistike. Institucionalno okruženje najznačajnije je područje u kontekstu obveze, s obzirom na to da institucionalni i organizacijski čimbenici značajno utječu na učinkovitost i vjerodostojnost statističkog tijela pri razvoju, proizvodnji i diseminaciji europskih statistika.
Kodeks prakse europske statistike prihvatio je Odbor za statistički program 24. veljače 2005. Taj je kodeks revidirao Odbor za europski statistički sustav (ESSC) 28. rujna 2011. i ponovno 16. studenoga 2017. Zajedno s novom verzijom Kodeksa prakse iz 2011., ESSC je odobrio Okvir osiguranja kvalitete. Taj okvir sadržava smjernice o načinu provedbe Kodeksa prakse europske statistike.
Kodeks je okosnica zajedničkog okvira kvalitete ESS-a, a statistička tijela ESS-a obvezala su se da će ga se pridržavati. Uvedeni su sustavni stručni pregledi radi provjere usklađenosti s Kodeksom, a napredak se prati u godišnjim izvješćima ESSC-u. Važnost usklađenosti s Kodeksom prakse dodatno je naglašena kad je ESSC donio Izjavu o kvaliteti u rujnu 2016.
Eurostat prati usklađenost s Kodeksom prakse europske statistike putem stručnih pregleda. Prvi krug pregleda proveden je između 2006. i 2008. kako bi se ocijenila usklađenost Nacionalnog zavoda za statistiku (NZS) s načelima od 1. do 6. i načelom 15. Kodeksa. Drugi krug stručnih pregleda proveden je između 2013. i 2015. i obuhvaćao je svih 15 načela Kodeksa i oba nacionalna zavoda za statistiku te druga nacionalna statistička tijela. Eurostat će nastaviti pratiti mjere poboljšanja koje proizlaze iz ovog drugog kruga svake godine do kraja 2019., do kada bi se trebale provesti sve dotične mjere. Tijekom oba kruga pregledan je i Eurostat, kojeg Europski savjetodavni odbor za upravljanje statističkim podacima (ESGAB) paralelno prati.
Komisija (Eurostat) sastavlja godišnja izvješća o praćenju usklađenosti nacionalnog zavoda za statistiku s Kodeksom prakse. Godišnje izvješće ESGAB-a obuhvaća napredak u Europskom statističkom sustavu u cjelini, a posebno u Eurostatu. Rezultati godišnje vježbe praćenja dio su sveukupne procjene statističkih podataka EU-a koja je predstavljena na jesenskom Vijeću ECOFIN-a. Komisija je 2008. i ponovo 2016. izvijestila Europski parlament i Vijeće o provedbi Kodeksa prakse europske statistike i o koordinaciji unutar ESS-a.
(b)Obveza povjerenja u statistiku
Komisija je prvi put predstavila koncept obveze povjerenja u statistiku („obveza”) u komunikaciji Europskom parlamentu i Vijeću od 15. travnja 2011. pod naslovom „Prema stabilnom upravljanju kvalitetom za europsku statistiku”. Obveze su služile kao sredstvo uključivanja nacionalnih vlada u odgovornost za razinu usklađenosti države s Kodeksom prakse europske statistike, uspostavljajući tako vezu između Kodeksa i vlada koja je prethodno nedostajala. Dodana vrijednost obveza, naime, bila je osigurati vezu s vladom i tako u pravilu s institucionalnim aspektima statističkih načela Kodeksa prakse koji su bili izvan kontrole samih statističkih tijela. Komisija je u toj komunikaciji predložila i reviziju pravnog okvira, Uredbe (EZ) br. 223/2009, i uvođenje koncepta obveze u uredbu kao jednu od brojnih mjera za jačanje povjerenja javnosti u europsku statistiku. Vijeće je podržalo namjeru uvođenja obveza i revidiranja Uredbe (EZ) br. 223/2009.
Prije donošenja prijedloga o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009, Komisija je opsežno uključila države članice u rasprave o mogućem obliku obveza. Obrazloženje ovog prijedloga odnosi se na komunikaciju iz 2011. i u njemu se predlaže da se obveze „uspostave kako bi nacionalne vlade postale svjesne svoje uloge i suodgovornosti u osiguravanju vjerodostojnosti službene statistike poštujući neovisnost nacionalnih zavoda za statistiku.”
Komisija (Eurostat) i države članice nastavile su u 2015. rasprave unutar ESS-a s ciljem osiguranja djelotvornosti i učinkovitosti alata i pokretača iz Uredbe (EZ) br. 223/2009 kao što su obveze povjerenja u statistiku.
U skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 223/2009 obveze su instrumenti koje će uspostaviti države članice i Komisija koji su „dodatno namijenjeni osiguravanju povjerenja javnosti u europsku statistiku i napredak u provedbi statističkih načela sadržanih u Kodeksu prakse”.. U uvodnoj izjavi 17. Uredbe o izmjeni (EU) br. 2015/759 navodi se i da bi obveze „trebale uključivati posebne obveze vlade te države članice da poboljša ili održava uvjete za provedbu Kodeksa prakse”.
2.Pregled obveza povjerenja i izvješća država članica
2.1.Oblik obveze
Prema članku 11. Uredbe (EZ) br. 223/2009, države članice moraju uspostaviti i objaviti obvezu povjerenja u statistiku ili barem poslati Komisiji i objaviti izvješće o napretku provedbe Kodeksa prakse i naporima ostvarenima za uspostavu obveze. Budući da Uredba ne sadržava pravila o obliku obveze, države članice imaju mogućnost izbora između različitih opcija, sve dok se postiže cilj podizanja povjerenja javnosti s pomoću vladine obveze pružanja uvjeta za kvalitetnu statistiku.
Pod tim uvjetom koncept obveza povjerenja u statistiku može biti vrlo koristan alat, neovisno o tome hoće li se država članica odlučiti za „samostalnu” obvezu, objasniti gdje se u nacionalnom zakonodavstvu može pronaći obveza ili će poslati izvješće o napretku. Sa svakom od tih opcija može se ispuniti cilj podizanja svijesti vlade o Kodeksu prakse i važnosti neovisne statistike.
Kad je riječ o pristupu koji odabiru u vezi s oblikom obveze, države članice dijele se u dvije glavne skupine: one koje su uspostavile „samostalne” obveze i one koje su izjavile da obvezu čine određeni dijelovi njihova zakonodavstva. Neke države iz druge skupine izjavile su da ne namjeravaju donijeti „samostalnu” obvezu, dok su druge navele da to još uvijek namjeravaju.
2.2.„Samostalne” obveze povjerenja
Do danas su u sljedećim državama članicama objavljene sljedeće „samostalne” obveze povjerenja, navedene kronološkim redoslijedom:
Grčka: Grčku obvezu povjerenja u statistiku potpisali su 29. veljače 2012. grčki predsjednik vlade i član Europske komisije odgovoran za oporezivanje i carinsku uniju, reviziju i borbu protiv prijevara. To je bila prva obveza koja je izdana i prije nego što je Komisija donijela prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009. Grčka obveza posebna je i zbog toga što ju je supotpisao član Europske komisije. Sadržava svečane obveze vlade, u kombinaciji s konkretnim mjerama, posebno u pogledu izmjena zakona o statistici, priloženog u prilogu. Grčka vlada izvješćuje Komisiju (Eurostat) o provedbi tih mjera.
Švedska: Obveza povjerenja u statistiku predstavljena je u prijedlogu proračuna švedske vlade za 2017. Zatim je objavljena i na internetskoj stranici švedskog zavoda za statistiku. Vlada je u prijedlogu opisala svoju obvezu stvaranja povjerenja u statistiku i navela popis mjera koje poduzima za poboljšanje koordinacije statističkog sustava i praćenje kvalitete. U prijedlogu je pojašnjena i odgovornost Švedske za koordinaciju u području statistike te su uvedene mjere kontrole kvalitete koje će se provesti.
Slovenija: vlada Slovenije donijela je obvezu povjerenja u statistiku 5. siječnja 2017. Zatim je zajedno s odgovarajućim sažetkom za građane objavljena na internetskoj stranici slovenskog zavoda za statistiku. Obveza se temelji na činjenici da je u Sloveniji odgovarajuće institucionalno okruženje za provedbu službene statistike osigurano primjenom načela stručne neovisnosti, primjerenosti resursa, mandata za prikupljanja podataka, povjerljivosti, nepristranosti i objektivnosti statističkih podataka, kako je navedeno u Zakonu o nacionalnoj statistici.
Irska: Irsku obvezu povjerenja u statistiku donijela je vlada Irske 30. svibnja 2017., a zatim je ona objavljena na internetskim stranicama irskog zavoda za statistiku. Upućujući na Uredbu (EZ) br. 223/2009 i nacionalni zakon o statistici, vlada Irske priznaje važnost neovisne, objektivne i pouzdane statistike kao javnog dobra, prepoznaje ulogu službene statistike u pružanju informacija za učinkovitu raspravu i donošenje odluka na razini vlade, poslovnog sektora i društva te vrijednost uloge Nacionalnog odbora za statistiku u davanju strateškog usmjerenja irskom statističkom sustavu.
Belgija: Belgijsku obvezu povjerenja odobrio je 31. svibnja 2017. Savjetodavni odbor, a zatim je ona objavljena na internetskim stranicama belgijskog saveznog zavoda za statistiku. Savezna vlada i vlade regija i općina svojom su se obvezom povjerenja u statistiku obvezale učiniti sve što je u njihovoj moći da zajamče temeljna načela i visoku kvalitetu javne statistike.
Rumunjska: Rumunjsku obvezu povjerenja donijela je rumunjska vlada na svojoj sjednici od 9. lipnja 2017. Ona uključuje čvrstu predanost rumunjske vlade da zajamči i brani stručnu neovisnost nacionalnog zavoda za statistiku i drugih službenih izrađivača statističkih podataka i jamči obvezu predsjednika nacionalnog zavoda za statistiku i njegovo pravo da obavlja stručne i upravljačke zadatke povezane s izradom službene nacionalne statistike.
Malta: Obvezu povjerenja u statistiku za maltešku vladu potpisao je predsjednik vlade 17. svibnja 2018. Vlada Malte priznala je da se europska statistika razvija, proizvodi i diseminira u skladu s načelima utvrđenim u članku 338. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Uredbi (EZ) br. 223/2009 te je prepoznala vrijednost uloge Odbora tijela za statistiku Malte i Nacionalnog ureda za statistiku pri pružanju strateškog usmjerenja i daljnjeg razvoja malteškog statističkog sustava. Nadalje, obvezala se i dalje jamčiti stručnu neovisnost Nacionalnog ureda za statistiku Malte, podupirati ga u održavanju ili poboljšanju uvjeta za provedbu Kodeksa i osigurati uvjete za pristup Nacionalnog ureda za statistiku podacima iz administrativnih i drugih izvora, radi razvoja i izrade statističkih podataka visoke kvalitete u svim područjima, istovremeno smanjujući opterećenje pojedinaca, kućanstava i poduzeća koji su davatelji podataka.
Uspostavljene „samostalne” obveze značajno se razlikuju u obliku, sadržaju i duljini. Ovo je potpuno u skladu s ciljem da se uzmu u obzir posebnosti nacionalnih statističkih sustava. Postojeće obveze pokazuju tu raznolikost, ali može se zamijetiti i da su one nadahnute prethodnim obvezama i dvama mogućim predlošcima koje je Europska komisija (Eurostat) predložila 2012.
Jedan element iz predloška je obveza ponovne uspostave „Obveze povjerenja u statistiku” ako se utvrde relevantne potrebe za poboljšanjem.
U tom kontekstu valja napomenuti da su dvije zemlje kandidatkinje, Albanija i Crna Gora, nedavno uspostavile „samostalne” obveze povjerenja, što pokazuje da su te obveze prepoznate kao najbolja praksa i izvan postojećih granica Europske unije.
2.3.Nacionalni zakoni koji predstavljaju obvezu
Petnaest država članica izjavilo je u izvješćima kako određeni dijelovi njihova zakonodavstva predstavljaju obvezu povjerenja u statistiku. Neke su stoga najavile da neće uspostavljati „samostalnu” obvezu. Tih je petnaest država članica u velikoj većini jasno navelo konkretne članke koji predstavljaju njihovu obvezu i pružilo dodatna objašnjenja.
Ova opcija uspostave obveze također je moguća, pod uvjetom da su zadovoljeni određeni uvjeti. Najvažnije je da dotično zakonodavstvo mora obuhvaćati politički element obveze, kako je najbolje opisano u uvodnoj izjavi 17. Uredbe o izmjeni (EZ) br. 2015/759.
U uvodnoj izjavi 17. objašnjeni su temeljni razlozi uvođenja obveza u Uredbu (EZ-a) br. 223/2009 i pružene dodatne smjernice o njihovoj uspostavi i sadržaju. U njoj je istaknuta potreba uključivanja političkog elementa u obvezu („...posebne obveze vlade te države članice...“). Samim zakonskim dekretom koji donosi vlada može se predvidjeti dovoljno političkog elementa, dok zakon o nacionalnoj statistici koji donosi Parlament možda neće biti dovoljan.
U svojem dijalogu s državama članicama koje su odabrale tu opciju, Komisija je primijetila da su vlade postale znatno svjesnije odgovornosti koju imaju za kvalitetu statistike otkada je uvedena zakonska obveza preuzimanja obveze povjerenja. To se može zaključiti iz dostavljenih rasprava o obvezi između nacionalnog zavoda za statistiku i vlade u predmetnim državama članicama.
Pri provedbi dijaloga Komisija će ocijeniti jesu li odgovarajuće zakonske odredbe prikladne za poboljšanje ili održavanje uvjeta za provedbu Kodeksa prakse. U tom kontekstu treba razmotriti je li u odredbama jasno navedeno da treba uspostaviti visokokvalitetne okvire za osiguranje ili praćenje i jesu li učinkovito nadopunjeni mjerama poboljšanja i samoprocjenama. Postupak donošenja dotičnog zakonodavstva isto tako može imati ulogu, posebno ako njime potpora nacionalne vlade postane očigledna.
Drugi važan aspekt jest taj da bi obveza utvrđena u zakonodavstvu trebala imati dodatnu vrijednost pored samog zakona. Obveze nisu zamišljene samo kao obećanja radi poštivanja zakona, jer takva obećanja neće imati željeni učinak na održavanje povjerenja javnosti u europsku statistiku.
2.4.Izvješća koja izrađuju države članice
U članku 11. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 223/2009 navodi se da Komisija mora redovito pratiti obveze država članica, koje se prema potrebi ažuriraju, na temelju godišnjih izvješća koja joj dostavljaju države članice. Ukoliko obveza nije uspostavljena i objavljena do 9. lipnja 2017., predmetna država članica Komisiji mora poslati izvješće o napretku provedbe Kodeksa prakse i, ako je primjenjivo, o naporima ostvarenima za uspostavu Obveze. Takva izvješća o napretku moraju se objavljivati i ažurirati svake dvije godine.
Sve države članice izvijestile su Komisiju (Eurostat) o obvezi u skladu s člankom 11. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 223/2009. Izvješća šest država članica koje nisu donijele „samostalnu” obvezu ili uključile obvezu u svoje zakonodavstvo uglavnom ostavljaju otvorenom mogućnost uspostavljanja obveze u budućnosti.
Većina je država članica usporedno sa svojim izvješćivanjem izvijestila o provedbi mjera za poboljšanje Kodeksa prakse europske statistike, u okviru kojeg države članice u siječnju svake godine izvješćuju Komisiju (Eurostat) o svim mjerama koje su poduzele za praćenje postupka stručnog pregleda. Relevantni dio izvješća o stručnom pregledu mora se i objaviti kako bi služio kao izvješće o napretku u pogledu obveze.
(a)Promjene o kojima su najčešće izvijestile države članice
Mnoge države članice izvijestile su o umetanju posebnih članaka o obvezi u nacionalno zakonodavstvo o statistici. Na primjer, uključile su izričitu pravnu obvezu izrade i diseminacije visokokvalitetnih službenih statistika. Druge su izvijestile o uključivanju posebnih odredbi o statusu nacionalnog statističara, statističkoj neovisnosti i koordinacijskoj ulozi nacionalnog zavoda za statistiku u pogledu službene statistike.
U izvješćima je navedeno i uključivanje u zakon jasnog postupka za provedbu Kodeksa prakse u sustav za službenu statistiku i obveze da će se izrada službene statistike razvijati u skladu s Kodeksom prakse europske statistike kako bi se očuvalo povjerenje u službenu statistiku.
Neke države članice izvijestile su da su još uvijek u postupku revizije zakonodavstva o statistici kako bi uključile odredbe koje odražavaju promjene koje proizlaze iz revizije Uredbe (EZ) br. 223/2009, a osobito obveza.
(b)Primjeri koji pokazuju značajne ili tipične promjene
Budući da je detaljni opis izvješća država članica izvan opsega ovog izvješća, sljedeći primjeri mogu poslužiti za ilustraciju značajnih ili tipičnih promjena potaknutih obvezama (i eventualno drugim promjenama):
Danska: Revidirani zakon o statistici treba stupiti na snagu 1. srpnja 2018. Obuhvaća posebne odredbe o statusu nacionalnog statističara, statističkoj neovisnosti i koordinacijskoj ulozi nacionalnog zavoda za statistiku u pogledu službene statistike. Uključuje i jasan postupak za provedbu Kodeksa prakse u službenom statističkom sustavu.
Španjolska: U zakon o statističkom programu za 2018. uvršten je poseban članak o obvezi u kojem se izričito upućuje na načela kvalitete iz Uredbe (EZ) br. 223/2009 i Kodeks prakse europske statistike kao elemente potrebne za održavanje povjerenja društva u statistiku za državne potrebe. Osim toga, objavljen je sažetak programa za 2018. za građane koji sadržava upućivanje na tu obvezu.
Latvija: 1. siječnja 2016. stupio je na snagu nov zakon o statistici u kojem je obrađeno nekoliko važnih načela iz Kodeksa prakse. Na primjer, njime je potvrđena i ojačana neovisnost nacionalnog zavoda za statistiku, usklađenost s Kodeksom prakse postala je zakonska obveza i nastupile su promjene u institucionalnom okruženju. U izvješću je istaknuto kako je predlaganjem zakona na temelju vlastitog prava na inicijativu vlada izrazila političku potporu načelima Kodeksa prakse.
Litva: Nacrtom zakona koji je vlada pripremila i odobrila 10. siječnja 2018. uspostavljena su načela službene statistike kao što su profesionalna neovisnost, nepristranost i objektivnost, statistička povjerljivost i primjerenost resursa, upućujući izravno na Uredbu (EZ) br. 223/2009 i Kodeks prakse europske statistike. Njime je vrlo jasno propisano da glavni direktor i nacionalni zavod za statistiku kao cjelina moraju uživatistručnu neovisnost.
Slovačka: Tekst „samostalne” obveze povjerenja dovršen je za savjetovanje s vladom Slovačke.
3.Sažetak i prognoza
Uvođenje obveza povjerenja kao instrumenta za osiguravanje povjerenja javnosti u europsku statistiku i potporu provedbi statističkih načela utvrđenih u Kodeksu prakse podigla je svijest među vladama država članica o važnosti njihova doprinosa održavanju i poboljšanju povjerenja javnosti u službenu statistiku.
Sve države članice propisno su izvijestile Komisiju o svojim aktivnostima i postignućima u pogledu obveza. Sedam država već je uspostavilo „samostalne” obveze, petnaest njih je izjavilo koji dijelovi zakonodavstva predstavljaju obvezu njihove vlade, a sedam njih je poslalo traženo izvješće. Za one države članice koje su izvijestile da je obveza povjerenja u statistiku uspostavljena u nacionalnom zakonodavstvu, Komisija (Eurostat) nastavit će dijalog o potrebnom političkom elementu. Nekoliko je država izvijestilo i da je njihova vlada u postupku uspostave „samostalne” obveze.
Ukratko, koncept obveza povjerenja općenito je priznat među državama članicama, koje poduzimaju potrebne korake kako bi ostvarile dodanu vrijednost svoje Obveze uspostavom ili poboljšanjem institucionalne veze između njihove vlade i Kodeksa prakse europske statistike. Očekuje se da će dobivena dodatna jamstva visokokvalitetnih službenih statističkih podataka imati željeni učinak jačanja povjerenja javnosti.
Mjere za održavanje i poboljšanje povjerenja javnosti u europsku statistiku u budućnosti će i dalje biti ključne. Članovi ESS-a u svojoj misiji pružanja neovisnih visokokvalitetnih informacija o gospodarstvu i društvu koje su dostupni svima moraju komunicirati s korisnicima u skladu s načelima Kodeksa prakse europske statistike. Instrument obveza povjerenja u statistiku, uz kontinuirano praćenje koje provodi Komisija (Eurostat), pridonijet će različitim naporima članica ESS-a za održavanje i povećanje povjerenja javnosti u službenu statistiku. Očekuje se da će obveze i dalje služiti kao osiguranje široj javnosti da nacionalni zavodi za statistiku uživaju punu podršku svojih vlada u nastojanjima za osiguravanje visokokvalitetnih statističkih podataka.