MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

оd 7. rujna 2021.

o Prijedlogu direktive o izmjeni Direktive 2013/34/EU, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Uredbe (EU) br. 537/2014 u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (CON/2021/27)

(2021/C 446/02)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 29. lipnja 2021. zahtjev Europskog parlamenta za davanje mišljenja o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Uredbe (EU) br. 537/2014 u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (1) (dalje u tekstu: „Prijedlog direktive”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja utemeljena je na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da Prijedlog direktive sadrži odredbe iz područja nadležnosti ESB-a, uključujući, naročito, provedbu monetarne politike u skladu s člankom 127. stavkom 2. prvom alinejom i člankom 282. stavkom 1. Ugovora, bonitetni nadzor kreditnih institucija u skladu s člankom 127. stavkom 6. Ugovora i doprinos nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na stabilnost financijskog sustava u skladu s člankom 127. stavkom 5. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

1.   Opće napomene

1.1

ESB pozdravlja cilj Prijedloga direktive da se poboljšaju količina, kvaliteta i dostupnost informacija povezanih s održivosti, kao dio šireg programa održivog financiranja Europske komisije (2), te u skladu s ciljevima europskog zelenog plana (3). ESB nadalje pozdravlja vremenski okvir utvrđen u Prijedlogu direktive, posebno donošenje prvog skupa standarda izvještavanja o održivosti do listopada 2022.

1.2

Trenutačnim režimom Europske unije (EU) o korporativnom objavljivanju informacija o održivosti ne osiguravaju se dostatne, dosljedne i usporedive informacije za privatni sektor ili tijela javne vlasti. Dionici ne mogu procijeniti utjecaj društava na održivost, a posebno na klimatske promjene. Boljim objavljivanjem pokazatelja usmjerenih na budućnost dionicima bi se ne bi samo omogućilo praćenje napretka društava u usklađivanju njihovih poslovnih modela i poslovanja s putanjama koje su u skladu s niskougljičnim gospodarstvom, a zatim s nultom neto stopom emisije ugljika, kako je predviđeno u europskom zelenom planu, već bi se pridonijelo i procjeni rizika za društva od potencijalnih revalorizacija imovine u slučaju neusklađenih putanja. U tom smislu, Prijedlogom direktive podupiru se i dopunjuju informacije koje će društva morati objaviti u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (4) (dalje u tekstu „Uredba o taksonomiji”) te se gospodarstvo EU-a približava ciljevima europskog zelenog plana.

1.3

Standardi o objavljivanju informacija o održivosti koji trenutačno prevladavaju na financijskim tržištima nisu dovoljni kako bi se osiguralo da svi sudionici na tržištu pravilno razumiju financijske rizike povezane s održivosti i da ih u potpunosti cijene. Ograničena kvaliteta i količina informacija o održivosti na razini društava ograničava informacije dostupne ulagateljima i sudionicima na financijskim tržištima. Njome se smanjuje transparentnost, povećava asimetričnost informacija, šteti usporedivosti i općenito ometa razvoj održivog financiranja i donošenje informiranih odluka o ulaganjima. Nadalje, kako je navedeno i u uvodnim izjavama Prijedloga direktive, višestruke odluke o ulaganju kojima se ne uzimaju u obzir rizici povezani s održivosti mogu dovesti do agregiranih i pojačanih učinaka koji mogu stvoriti sistemske rizike koji ugrožavaju financijsku stabilnost (5). Osim toga, loše stanje korporativnog objavljivanja informacija o održivosti sprječava regulatorna tijela, nadzorna tijela, tijela za financijsku stabilnost i središnje banke da na odgovarajući način procijene izloženost održivosti, a posebno rizike povezane s klimatskim promjenama za društva te kreditne i financijske institucije koje se koriste korporativnim objavljivanjem informacija za donošenje odluka o financiranju. Stoga ESB smatra Prijedlog direktive nužnim korakom za rješavanje nedostatka podataka koji trenutačno sprječava razvoj odgovarajuće politike održivosti, procjene rizika i okvira za praćenje rizika za financijski sektor (6).

1.4

ESB smatra da je Prijedlog direktive važan korak prema dovršetku unije tržišta kapitala, a posebno razvoju integriranih, značajnih i zrelih zelenih tržišta kapitala EU-a koja nadilaze nacionalne granice (7). Zelenom unijom tržišta kapitala dodatno bi se ojačala uloga EU-a na zelenim tržištima kapitala diljem svijeta (8), čime bi se ojačala uloga eura kao globalne valute. Stvaranjem zajedničkih standarda i infrastruktura za zelena tržišta kapitala EU-a, zelena unija tržišta kapitala bi stoga mogla djelovati kao katalizator za integraciju tržišta kapitala EU-a u cjelini (9). Konkretno, standardizirano i pouzdano objavljivanje informacija (o održivosti) preduvjet je za osiguranje da ulagatelji imaju pouzdane i usporedive podatke na temelju kojih mogu donositi odluke o ulaganjima, a time je i ključno za olakšavanje raspodjele kapitala najpoželjnijim projektima diljem EU-a, u skladu s ciljevima jedinstvenog tržišta. Posljedična povećana raspodjela kapitala može pomoći u poboljšanju prekogranične podjele rizika s privatnim sektorom i otpornosti gospodarstva EU-a (10). U tom pogledu ESB također pozdravlja činjenicu da je Prijedlogom direktive predviđena potreba za uključivanjem informacija o održivosti koje objavljuju poduzeća u predstojeću europsku jedinstvenu pristupnu točku (11). Integriranjem objavljivanja informacija o održivosti s financijskim podacima stvorila bi se „jedinstvena kontaktna točka” za sve ključne informacije o poduzeću, uključujući njegove zelene reference, što bi koristilo ne samo ulagateljima, već i svim privatnim i javnim dionicima zainteresiranima za financijsko izvještavanje i izvještavanje o održivosti.

1.5

ESB podržava predložene zahtjeve prema kojima velika poduzeća iz EU-a i poduzeća uvrštena na uređena tržišta EU-a, uključujući kreditne institucije, moraju objaviti niz ciljeva u vezi s održivosti i napredak u njihovu postizanju. Reputacijski rizik s kojim se suočavaju poduzeća koja ne ispunjavaju svoje obveze usklađivanja s Pariškim sporazumom pridonijet će promicanju tržišne discipline i dati važan doprinos strategijama kreditnih institucija za upravljanje rizicima i njihovo usklađivanje.

1.6

Kako bi se poboljšala transparentnost i potaknulo odgovarajuće nadzorno praćenje, posebno rizika povezanih s klimatskim promjenama i rizika za okoliš, ESB također smatra da bi, kako je predloženo u novoj strategiji Komisije za održivo financiranje (12), financijske institucije trebale objaviti svoje planove za prelazak na održivost i smanjenje ugljika, uključujući srednjoročne i dugoročne ciljeve i informacije o tome kako planiraju smanjiti svoj okolišni otisak. To može biti snažan alat za usmjeravanje financijskog sustava prema jasnim ključnim točkama kako bi se postigla dosljednost s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom. Nadležnim tijelima trebalo bi osigurati alate za praćenje i reagiranje na rizike koji proizlaze iz neusklađenosti portfelja kreditnih institucija s prijelaznim ciljevima.

2.   Značaj Prijedloga direktive za ciljeve i zadaće ESB-a i Eurosustava

2.1

Pitanja povezana s održivosti, a posebno klimatske promjene, mogu utjecati na način na koji središnje banke izvršavaju svoje zadaće, kako je navedeno u nastavku (13). U okviru svojih zadaća bonitetnog nadzora i doprinosa financijskoj stabilnosti, ESB podupire političke napore EU-a usmjerene na poboljšanje utvrđivanja i upravljanja financijskim rizicima povezanima s održivosti, s ciljem poboljšanja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija te stabilnosti financijskog sustava. U tom smislu, dovoljnim obuhvaćanjem i detaljnom objavom informacija o rizicima za okoliš olakšat će se tržišno određivanje povezanih rizika u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva (14). Štoviše, takve prakse objavljivanja informacija također bi povećale sposobnost Eurosustava da prati i procjenjuje utjecaj klimatskih promjena na prijenos monetarne politike.

2.2   Značaj za monetarnu politiku

2.2.1

Klimatske promjene i prelazak prema održivom gospodarstvu utječu na izglede za stabilnost cijena, glavni cilj ESSB-a, putem njihova utjecaja na makroekonomske pokazatelje kao što su inflacija, proizvodnja, zaposlenost, kamatne stope, investicije i produktivnost, financijska stabilnost i prijenos monetarne politike (15). Fizički rizici i prijelazni rizici povezani s klimatskim promjenama mogu, među ostalim, utjecati na vrednovanje i kreditnu sposobnost društava s popratnim učincima na kreditne institucije i financijski sustav (16). Iako se još uvijek razvijaju metodologije za procjenu razmjera rizika povezanih s klimatskim promjenama za banke i financijsku stabilnost, dostupne procjene upućuju na to da će učinak tih rizika vjerojatno biti znatan (17). To bi pak moglo utjecati na prijenos monetarne politike, na primjer kada imovina postane neiskoristivom i iznenadnim izmjenama financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama. Osim toga, kad je riječ o bankarskom sektoru, vrijednost instrumenta osiguranja može se smanjiti i ostvariti kreditni gubici, što bi moglo narušiti kapitalnu i likvidnosnu poziciju kreditnih institucija i drugih financijskih posrednika, čime bi se oslabila njihova sposobnost usmjeravanja sredstava u realno gospodarstvo. Mreža središnjih banaka i nadzornih tijela za ozelenjivanje financijskog sustava (NGFS) stoga preporučuje središnjim bankama da razmotre moguće učinke klimatskih promjena na gospodarstvo. NGFS tvrdi da ti učinci mogu biti relevantni za monetarnu politiku čak i ako se ostvare samo izvan uobičajenog srednjoročnog razdoblja monetarne politike (18).

2.2.2

Nadalje, prilikom ostvarivanja cilja stabilnosti cijena, Eurosustav mora osigurati odgovarajuću zaštitu od rizika svoje bilance kroz svoj okvir za kontrolu rizika. Eurosustav stoga treba utvrditi, pratiti i ublažiti rizike povezane sa svojim drugim ugovornim stranama, instrumentima osiguranja koje prihvaća u svojim operacijama refinanciranja i držanjem imovine koja proizlazi iz izravnih transakcija, uključujući u okviru svojega portfelja koji nije povezan s monetarnom politikom.

2.2.3

U tom smislu, bolje prakse korporativnog objavljivanja informacija povezane s održivosti znatno bi povećale sposobnost Eurosustava da prati i procjenjuje utjecaj klimatskih promjena na prijenos monetarne politike, rješava financijske rizike povezane s klimatskim promjenama koje već drži u svojoj bilanci i osigurava odgovarajuću zaštitu od rizika bilance Eurosustava.

2.2.4

Nadalje, kao što je najavio u svom akcijskom planu za uključivanje razmatranja o klimatskim promjenama u svoju strategiju monetarne politike (19), Eurosustav će uvesti zahtjeve za objavljivanje informacija za imovinu privatnog sektora kao novi kriterij prihvatljivosti ili kao osnovu za različito postupanje s instrumentom osiguranja i kupnjom imovine. Takvim će se zahtjevima uzeti u obzir politike i inicijative EU-a, uključujući Prijedlog direktive, te će se time promicati dosljedne prakse objavljivanja informacija na tržištu.

2.3   Značaj za financijsku stabilnost

2.3.1

Cilj Prijedloga direktive da se osiguraju pouzdane, dosljedne i usporedive informacije o izloženosti poduzeća u različitim sektorima rizicima povezanima s klimatskim promjenama preduvjet je za točnu procjenu financijskih rizika koji proizlaze iz klimatskih promjena (20). Bolje objave informacija povezanih s održivosti na temelju jedinstvenih standarda izvješćivanja i dostavljene u strojno čitljivom obliku znatno bi poboljšalo sposobnost ESB-a da prati i rješava utjecaj klimatskih promjena na financijsku stabilnost.

2.4   Značaj za bonitetni nadzor kreditnih institucija

2.4.1

Očekuje se da će značajne institucije pod izravnim nadzorom ESB-a objavljivati informacije o značajnim rizicima povezanim s klimatskim promjenama (21). Od njih se posebno očekuje da objave informacije o emisijama stakleničkih plinova za cijelu grupu, uključujući naknadne emisije, kao i ključne pokazatelje uspješnosti i ključne pokazatelje rizika koje upotrebljavaju za potrebe utvrđivanja strategije i upravljanja rizicima (22). Osim toga, ESB je predan razvoju novih pokazatelja koji pomažu u procjeni ugljičnog otiska kreditnih institucija (23).

2.4.2

Nadalje, u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 449.a Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (24) (dalje u tekstu „Uredba o kapitalnim zahtjevima” ili „CRR”), Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) objavilo je u ožujku 2021. nacrt provedbenih tehničkih standarda (ITS) (25), u kojima se predlažu usporedive kvantitativne objave informacija o tranziciji povezanoj s klimatskim promjenama i fizičkim rizicima za određene kreditne institucije, uključujući informacije o izloženostima prema imovini povezanoj s ugljikom i imovini koja podliježe kroničnim i akutnim klimatskim promjenama.

2.4.3

Stoga su pouzdani i usporedivi podaci društava povezani s klimatskim promjenama i okolišem ključni kako bi financijske institucije, uključujući kreditne institucije, pravilno izračunale i naknadno objavile parametre u području klimatskih promjena i okoliša, uključujući informacije relevantne prema bonitetnom okviru. Prijedlogom o proširenju postojećeg područja primjene Direktive 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (26) (dalje u tekstu „Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju” ili „NFRD”) na sva velika poduzeća, poduprijet će se napori institucija za prikupljanje odgovarajućih podataka. Detaljniji zahtjevi Prijedloga direktive i predložena digitalizacija traženih podataka olakšat će njihovo prikupljanje na dosljedan način.

2.5   Značaj za prikupljanje statističkih podataka

2.5.1

Člankom 5. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke ESB-u se dodjeljuje ovlast, uz pomoć nacionalnih središnjih banaka, za prikupljanje statističkih podataka potrebnih za obavljanje zadaća Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i za doprinos usklađivanju pravila i praksi kojima se uređuje prikupljanje, sastavljanje i distribucija statističkih podataka u područjima koja su u njegovoj nadležnosti. Kako bi obavljao svoje zadaće i aktivnosti, ESB se u najvećoj mogućoj mjeri oslanja na postojeće podatke kako bi ograničio opterećenje izvještajnih jedinica. Kao što je već navedeno, dostupnost visokokvalitetnih informacija povezanih s održivosti na granularnoj i agregiranoj razini nužna je za donošenje utemeljenih odluka u vezi s provedbom monetarne politike, bonitetnim nadzorom kreditnih institucija i doprinosom nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na stabilnost financijskog sustava. U tom bi kontekstu razvoj standarda izvješćivanja o održivosti kojima se određuju informacije koje poduzeća trebaju objaviti o čimbenicima održivosti također omogućio ESB-u da bolje ispuni svoje funkcije sastavljanjem statističkih pokazatelja koji se odnose na održivo financiranje (27). Time bi se ESB-u omogućilo da potencijalno poboljša vlastito prikupljanje statističkih podataka kako bi se uzeli u obzir i usmjerili čimbenici okolišne održivosti.

2.5.2

Iz tih razloga ESB pozdravlja činjenicu da će u skladu s Prijedlogom direktive, poduzeća pripremiti svoja izvješća o održivosti u jedinstvenom formatu za elektroničko izvješćivanje (XHTML) (28). Mnoštvo podataka koji će se generirati provedbom Prijedloga direktive trebalo bi ispuniti ciljeve strategije EU-a za podatke i strategije za digitalne financije (29), posebno kako bi se stvorilo jedinstveno tržište na kojem se podaci mogu prenositi unutar EU-a i među sektorima kako bi se iskoristio potencijal podataka nove generacije u javnom interesu i promicalo financiranje temeljeno na podacima. Ispunjavanje tih ciljeva pomoglo bi službenim statističarima da poboljšaju važnost, pravodobnost i dubinu svojih podataka i metapodataka.

2.5.3

U tu svrhu ESB snažno podupire primjenu međunarodno dogovorenih standarda od strane izvještajnih subjekata, kao što je globalna identifikacijska oznaka pravnog subjekta, kako je preporučio Europski odbor za sistemske rizike 2020. (30), ili drugih dogovorenih standarda kao jedinstvenih identifikacijskih oznaka za ispunjavanje zahtjeva za izvješćivanje. ESB smatra da će se upotrebom tih identifikacijskih oznaka, ako je to moguće u izvještajnim standardima koje treba razviti, poboljšati pouzdanost statističkih podataka, kao i njihov opseg, tako što će se omogućiti povezivanje korporativnih podataka o održivosti s drugim izvorima statističkih podataka koje prikuplja ESSB (npr. podaci o pojedinačnim bilancama i/ili podaci o pojedinačnim bankovnim kreditima AnaCredit), čime se olakšava analitički rad i podupire donošenje politika.

2.6   Portfelji koji nisu povezani s monetarnom politikom

2.6.1

Pouzdani podaci o pitanjima održivosti jednako će biti ključni za održiva ulaganja u portfelje koji nisu povezani s monetarnom politikom. Eurosustav je nedavno postigao dogovor o zajedničkom stajalištu za održiva i odgovorna ulaganja povezana s klimatskim promjenama u portfelje koji nisu povezani s monetarnom politikom nominirane u eurima, s ciljem započinjanja objavljivanja informacija povezanih s klimatskim promjenama za te vrste portfelja u roku od dvije godine (31).

3.   Primjena Prijedloga direktive na središnje banke

3.1

Prijedlogom direktive predviđa se da države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati obvezu objavljivanja informacija o održivosti prema određenim poduzećima koja su isključena iz područja primjene Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (32) (dalje u tekstu „Direktiva o kapitalnim zahtjevima”), uključujući središnje banke (33). Budući da se određene središnje banke doista mogu smatrati poduzećima u skladu s Računovodstvenom direktivom (34) te bi stoga u načelu bile obuhvaćene područjem primjene Prijedloga direktive, pozdravlja se davanje mogućnosti dotičnim državama članicama da izuzmu središnje banke iz tog područja primjene.

3.2

Iako ESB nije obuhvaćen područjem primjene Prijedloga direktive, njegove vlastite objave mogle bi imati koristi od zajedničkih standarda izvještavanja u skladu s Prijedlogom direktive u mjeri u kojoj se mogu prilagoditi posebnim svrhama ESB-a. Na primjer, ESB je već započeo s radom na proširenju vlastitog postojećeg okvira za izvještavanje o okolišu kako bi 2021. uključio gospodarska, upravljačka i društvena pitanja, uzimajući u obzir zahtjeve Direktive o nefinancijskom izvješćivanju (35). ESB namjerava početi objavljivati informacije o održivosti 2022. u odnosu na djelovanje ESB-a 2021. (36)

3.3

Nadalje, kako je prethodno navedeno, Eurosustav se obvezao da će u naredne dvije godine početi objavljivati informacije povezane s klimatskim promjenama o svojim portfeljima koji nisu povezani s monetarnom politikom nominiranima u eurima (37) te će od prvog tromjesečja 2023. objaviti informacije povezane s klimatskim promjenama o imovini kupljenoj u okviru programa monetarne politike za kupnju vrijednosnih papira korporativnog sektora. Nadalje, provedba nedavno predstavljenog akcijskog plana ESB-a za uključivanje pitanja klimatskih promjena u njegovu strategiju monetarne politike bit će barem u skladu s napretkom politika i inicijativa EU-a u području objavljivanja i izvješćivanja o okolišnoj održivosti, uključujući Prijedlog direktive (38). S obzirom na trenutačni nedostatak visokokvalitetnih podataka, objavljivanje informacija o održivosti Eurosustava imalo bi znatnu korist od objavljivanja podataka poduzeća koja su obuhvaćena područjem primjene Prijedloga direktive nakon što postanu dostupna. Stoga bi, podupiranjem standardizacije izvješćivanja povezanog s klimatskim promjenama, standardi objavljivanja informacija u skladu s Prijedlogom direktive mogli olakšati buduće objavljivanje informacija Eurosustava u vezi s klimatskim promjenama. ESB će razmotriti bi li se zajednički standardi izvješćivanja ili njihovi dijelovi mogli koristiti u budućnosti kao osnova za vlastite objave informacija povezanih s klimatskim promjenama, vodeći računa o posebnostima zadaća i ciljeva ESB-a.

4.   Područje primjene Prijedloga direktive

4.1

U skladu s Prijedlogom direktive objavljivanje informacija o održivosti postalo bi obvezno od 1. siječnja 2023. za sva velika poduzeća, a od 1. siječnja 2026. za sva mala i srednja poduzeća čiji su prenosivi vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu EU-a (39). ESB pozdravlja prošireno područje primjene Prijedloga direktive na sva velika poduzeća kako su definirana u Računovodstvenoj direktivi u usporedbi s užim područjem primjene Direktive o nefinancijskom izvješćivanju kojim se zahtijevalo obvezno objavljivanje informacija samo od velikih subjekata od javnog interesa s najmanje 500 zaposlenika (40). ESB također pozdravlja proširenje Prijedloga direktive tako da uključuje mala i srednja poduzeća (MSP-ove) koja su uvrštena na uređena tržišta EU-a. Potrebno je proširiti opseg korporativnog objavljivanja informacija kako bi se financijske institucije, a posebno kreditne institucije, stavile u bolji položaj kako bi ispunile vlastite zahtjeve za objavljivanje informacija o održivosti i kako bi im se omogućilo upravljanje vlastitim izloženostima u odnosu na održivost, a posebno rizicima povezanima s klimatskim promjenama. Mala i srednja poduzeća osobito imaju središnju ulogu u europskom gospodarstvu i ne samo da su izložena rizicima povezanima s klimatskim promjenama, već imaju i važnu ulogu u osiguravanju prijelaza EU-a prema niskougljičnom gospodarstvu. Stoga je dobivanje pouzdanih, dosljednih i usporedivih objava informacija povezanih s održivosti od malih i srednjih poduzeća važno za sve dionike, uključujući, kako je već navedeno, za financijske institucije koje trebaju dobiti odgovarajuće informacije o svojim drugim ugovornim stranama kako bi unaprijedile vlastito upravljanje rizicima i donosile informirane odluke o financiranju u vezi s malim i srednjim poduzećima.

4.2

ESB istodobno priznaje da administrativno opterećenje povezano s dodatnim izvještajnim zahtjevima može imati nerazmjeran učinak na manja društva te naglašava važnost izbjegavanja prekomjernog administrativnog opterećenja za mala i srednja poduzeća. U tom pogledu ESB pozdravlja činjenicu da se Prijedlogom direktive nastoji ublažiti dodatan teret izvješćivanja za manja društva predviđanjem postupnog pristupa i pojednostavljenih standarda izvješćivanja za uvrštena mala i srednja poduzeća koje će razviti Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) (41). Tim proporcionalnim pristupom trebalo bi osigurati i da dodatni izvještajni zahtjevi za kreditne institucije u pogledu njihovih drugih ugovornih strana ne utječu negativno na pristup malih i srednjih poduzeća financiranju.

4.3

Iako iz gore navedenih razloga općenito podupire proporcionalan pristup malim i srednjim poduzećima, ESB smatra da bi se vremenski okvir za primjenu pojednostavljenih standarda izvješćivanja mogao odgoditi u odnosu na ono što je trenutačno predviđeno u Prijedlogu direktive. Nadalje, bit će važno da se pojednostavnjenim standardima izvješćivanja predloženima za mala i srednja poduzeća osigura dovoljna razina usporedivih i dosljednih informacija kako bi se omogućila odgovarajuća procjena rizika povezanih s održivosti i usklađivanje odnosnih malih i srednjih poduzeća s prijelazom na niskougljično gospodarstvo.

4.4

ESB napominje da bi se većina dijelova Prijedloga direktive primjenjivala i na kreditne institucije. Konkretno, od kreditnih institucija zahtijevat će se da objave informacije o održivosti u skladu s Prijedlogom direktive. Međutim, iz sadašnjeg je nacrta nejasno namjerava li Prijedlog direktive obuhvatiti sve kreditne institucije, bez obzira na njihovu veličinu, ili samo kreditne institucije koje se smatraju velikim poduzećima ili poduzećima čiji su prenosivi vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima EU-a. U uvodnim izjavama Prijedloga direktive (42) navodi se da bi kreditne institucije trebale podlijegati zahtjevima za izvješćivanje o održivosti pod uvjetom da ispunjavaju određene kriterije veličine. Međutim, to ograničenje primjenjivosti na kreditne institucije na temelju određenih kriterija veličine ne proizlazi jasno iz članaka Prijedloga direktive (43). Umjesto toga, odgovarajuće odredbe mogle bi se tumačiti i na način da se njima predviđa da bi kreditne institucije bile obuhvaćene mjerama koordinacije bez obzira na njihovu veličinu. U skladu sa zakonodavnom namjerom Prijedloga direktive izraženom u njezinim uvodnim izjavama, ESB predlaže pojašnjenje te točke tako da samo kreditne institucije koje također ispunjavaju kriterije veličine podliježu zahtjevima za izvješćivanje o održivosti (44). Nadalje, trebalo bi osigurati minimalno usklađivanje s područjem primjene objave informacija o okolišnim, društvenim i upravljačkim rizicima u skladu s CRR-om, posebno člankom 449.a te Uredbe, u skladu s kojim se kriteriji veličine i složenosti uzimaju u obzir pri procjeni treba li se kreditna institucija smatrati velikom.

5.   Obvezni zajednički standardi izvješćivanja

5.1

Prijedlogom direktive uvest će se obvezni zajednički standardi izvješćivanja koje će Komisija donijeti kao delegirane akte (45). Zajednički standardi izvješćivanja dostatne kvalitete na kojima se temelji usporediva, transparentna i pouzdana objava informacija povezanih s održivosti ključni su za razvoj usporedivijih i pouzdanijih parametara održivosti, ispravne procjene (financijskih i nefinancijskih) rizika povezanih s održivosti, a time i određivanja cijena imovine i kalibracije mjera za kontrolu rizika. To bi bilo korisno za upravljanje rizicima kreditnih institucija, interno izvješćivanje i javno objavljivanje informacija o okolišnim, društvenim i upravljačkim rizicima te, kako je već navedeno, za središnje banke i nadzorna tijela pri provođenju analiza i uključivanju pitanja povezanih s klimatskim promjenama u izvršavanje njihovih zaduženja (46).

5.2

U skladu sa sadržajem Prijedloga direktive, zajednički standardi izvješćivanja koje treba donijeti trebali bi sadržavati i perspektivu dvojne značajnosti, s naglaskom na pitanja koja utječu na uspješnost, položaj i razvoj društava („financijska značajnost”), ali i informacije o širem utjecaju društava na okoliš i društvo („okolišna i društvena značajnost”). Zajednički standardi izvješćivanja trebali bi uključivati barem standardizirane i usporedive podatke koji su relevantni za analizu financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama, kako prijelaznih tako i fizičkih (47). To uključuje, na primjer, zemljopisni položaj i poslovne aktivnosti imovine/objekta i povezanih pritisaka na okoliš, sektorsku klasifikaciju poduzeća i odgovarajuću sektorsku koncentraciju financijskih izloženosti, emisije stakleničkih plinova (opseg od 1 do 3) (48), i intenzitet ugljika. Zajednički standardi izvješćivanja trebali bi sadržavati jasne smjernice o metodologijama koje se upotrebljavaju za kvantificiranje financijskog učinka rizika povezanih s klimatskim promjenama na poduzeće koje objavljuje informacije. ESB također pozdravlja činjenicu da se Prijedlogom direktive predviđa donošenje delegiranih akata u kojima se navode informacije o kojima poduzeća moraju izvješćivati, a koje su specifične za sektor u kojem posluju (49). U skladu sa sadržajem koji je već sadržan u Prijedlogu direktive, zajedničkim standardima izvješćivanja trebalo bi predvidjeti i sveobuhvatno i usporedivo objavljivanje informacija o politikama koje poduzeća provode radi rješavanja mogućeg učinka tih rizika i upravljanja njima (50). U tom bi kontekstu standardi izvješćivanja trebali uključivati kvantitativne pokazatelje koji nadilaze u velikoj mjeri kvalitativnu prirodu postojećih objava informacija i koji bi olakšali upotrebljivost i usporedivost objava informacija povezanih s održivosti.

5.3

U tom pogledu ESB također pozdravlja uključivanje ciljeva usmjerenih na budućnost u Prijedlog. U Direktivi o nefinancijskom izvješćivanju trenutačno nedostaju parametri održivosti usmjereni na budućnost koji su, međutim, ključni element za rano utvrđivanje rizika i proaktivno oblikovanje odgovora za ublažavanje. To je nužna sastavnica za određivanje ciljeva i analizu scenarija. ESB stoga snažno podupire odredbu iz Prijedloga direktive prema kojoj bi informacije koje je potrebno dostaviti trebale uključivati „planove ... kojima se osigurava da su poslovni model i strategija [poduzeća] usklađeni s prijelazom na održivo gospodarstvo i s ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom”. (51). Takve informacije usmjerene na budućnost trebale bi biti izražene standardiziranim i lako usporedivim izrazima, popraćene usklađenim metodologijama, te bi ih treće strane trebale provjeriti izvana, kako je predviđeno u Prijedlogu direktive, kako bi se osigurala njihova vjerodostojnost i pouzdanost.

5.4

Prijedlogom direktive predviđa se savjetovanje s ESB-om o standardima izvješćivanja o održivosti te se navodi da bi ESB trebao dostaviti svoje mišljenje o takvim standardima ako ga odluči dostaviti u roku od dva mjeseca od datuma savjetovanja s Komisijom (52). ESB je spreman dati takvo mišljenje u predloženom dvomjesečnom razdoblju. Nadalje, ESB pozdravlja veliku važnost koja se pridaje tijelima javne vlasti i europskim institucijama u zakonodavnom postupku za delegirane akte (53) i tražit će suradnju među njima.

6.   Usklađivanje s drugim zakonodavstvom EU-a

6.1

ESB snažno podupire navedeni cilj Prijedloga direktive da se osigura usklađenost standarda izvješćivanja o održivosti sa zahtjevima utvrđenima u drugom zakonodavstvu EU-a (54). Standardi bi posebno trebali biti usklađeni sa zahtjevima za objavu utvrđenima u Uredbi (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća (55) te bi se njima trebali uzeti u obzir temeljni pokazatelji i metodologije utvrđeni u različitim delegiranim aktima donesenima u skladu s Uredbom o taksonomiji, zahtjevi za objavu primjenjivi na administratore referentnih vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća (56), minimalni standardi za izradu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te svaki rad EBA-e u provedbi zahtjeva za objavljivanje iz trećeg stupa CRR-a (57). ESB podupire inicijative čiji je cilj osigurati dosljednost i smanjiti složenost obveza izvješćivanja koje proizlaze iz različitih zakonodavnih tekstova. Udvostručavanje obveza i nedosljednost u definicijama, području primjene i ciljevima primjenjivih zahtjeva dovode do nepotrebnih komplikacija i dvosmislenosti za poduzeća (58) te općenito smanjuju transparentnost i međunarodnu privlačnost regulatornog okvira EU-a. Ako se takve preopširnosti i nedosljednosti ne mogu uskladiti sintezom u EU-ovu standardu izvješćivanja o održivosti, kao što je slučaj kada proizlaze iz zakonodavnih tekstova, Komisija bi trebala razmotriti sveobuhvatno preispitivanje zakonodavnog okvira za održivo financiranje, uključujući moguće ciljane pravne izmjene kako bi se racionaliziralo i pojednostavnilo zakonodavno okruženje.

6.2

ESB naglašava da bi Prijedlog direktive trebao biti usmjeren prema potpunoj usklađenosti s drugim zakonodavnim aktima EU-a te bi trebao smanjiti i, u idealnom slučaju, ukloniti rizik od sadašnjih ili budućih nedosljednosti koje mogu nastati dinamički, s obzirom na to da se različiti zakonodavni instrumenti tijekom vremena razvijaju usporedno. S obzirom na to da su svi navedeni zakonodavni instrumenti međusobno povezani i za svoje ispravno funkcioniranje oslanjaju se na zahtjeve za izvješćivanje koje uzajamno pružaju jedan drugome, okvir možda neće biti otporan na nekoordinirane promjene pojedinačnih komponenti. Konkretno, Prijedlogom direktive predviđa se revizija standarda izvješćivanja o održivosti svake tri godine (59), dok će drugi zakonodavni tekstovi ostati statični. To podrazumijeva rizik od toga da se tijekom vremena pojave odstupanja. ESB podupire cjelovita preispitivanja okvira održivog financiranja u cjelini, a ne paralelna i nekoordinirana preispitivanja svakog zakonodavnog instrumenta pojedinačno.

6.3

S obzirom na središnju ulogu Uredbe o taksonomiji u programu EU-a za održivo financiranje, informacije objavljene u skladu s Prijedlogom direktive o objavljivanju korporativnih informacija o održivosti trebale bi biti u skladu sa zahtjevima u pogledu informiranja u skladu s Uredbom o taksonomiji i omogućiti društvima i svim drugim zastupnicima obuhvaćenima obvezama taksonomije iz Uredbe o taksonomiji da dobiju sve relevantne informacije koje su im potrebne za ispunjavanje obveza objavljivanja na razini proizvoda i na razini društva utvrđenih u Uredbi o taksonomiji.

7.   Usklađivanje s međunarodnim inicijativama

7.1

ESB također pozdravlja činjenicu da se Prijedlogom direktive propisuje da bi se standardi EU-a za izvješćivanje o održivosti trebali temeljiti na međunarodnim inicijativama za izvješćivanje o održivosti i doprinositi tim inicijativama (60). Nepostojanje globalno standardiziranog okvira za objavljivanje informacija dovodi do nedovoljne usporedivosti i dosljednosti među jurisdikcijama, može stvoriti nepotrebne prepreke međunarodnim tokovima održivog financiranja i dovesti do nejednakih uvjeta u svim jurisdikcijama, što bi moglo nepovoljno utjecati na društva iz EU-a i uzrokovati veće troškove za društva i financijske institucije EU-a. ESB stoga podupire globalno koordinirane napore usmjerene na konvergenciju prema zajedničkim standardima transparentnosti i objavljivanja na globalnoj razini, posebno prijedlog Zaklade za Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI) da se uspostavi novi Odbor za standarde održivosti i razviju standardi za izvješćivanje u vezi s klimatskim promjenama i drugim temama održivosti. Zaklada za MSFI trebala bi izraditi takav standard zajedno s EFRAG-om kako bi se osigurala usklađenost i usporedivost između standarda MSFI-ja i standarda EU-a. Nijedan međunarodni standard ne bi trebao biti slabiji od najboljih globalnih praksi te bi u idealnom slučaju trebao obuhvaćati sve aspekte održivosti, u skladu sa sadržajem Prijedloga direktive. Njome bi se od društava trebalo zahtijevati da objave ne samo pitanja koja utječu na vrijednost poduzeća, nego i informacije o širem utjecaju društva na okoliš i društvo („dvostruka značajnost”). Inicijative poduzete na regionalnoj ili globalnoj razini ne bi trebale spriječiti EU da nastavi s prilagodbom svojih standarda izvješćivanja o održivosti u skladu s Prijedlogom direktive, u skladu s vlastitim ambicijama i pravnim okvirom EU-a, istodobno osiguravajući usklađenost i dosljednost s međunarodnim osnovnim vrijednostima.

8.   Odredbe o reviziji

8.1

ESB pozdravlja uspostavu postupka provjere izvješćivanja poduzeća o održivosti, kako je uveden obveznom revizijom (61). Proširenje obvezne revizije ne samo na retrospektivne već i na informacije usmjerene na budućnost ključno je kako bi se svim dionicima pružila sigurnost i osigurala vjerodostojnost objava i obveza. Većom pouzdanošću dostavljanih informacija poduprijet će se razvoj i naknadno produbljivanje financijskih tržišta, ne samo u pogledu potrebnog financiranja tranzicija nego i u pogledu zaštite od rizika povezanih s održivosti. Na mjestima gdje ESB preporučuje izmjenu Prijedloga direktive, poseban prijedlog nacrta naveden je u posebnom tehničkom radnom dokumentu uz obrazloženje dano u tu svrhu. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama EUR-Lexa.

---

(1)  COM(2021) 189 konačno.

(2)  Vidi „Pregled održivog financiranja”, dostupno na mrežnim stranicama Komisije www.ec.europa.eu.

(3)  Komisija je objavila svoju komunikaciju o „Europskom zelenom planu”11. prosinca 2019., vidi COM(2019) 640 konačno.

(4)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i o izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(5)  Vidi uvodnu izjavu 12. Vidi i „Rizici povezani s klimatskim promjenama za financijsku stabilnost”, Posebna značajka u Pregledu financijske stabilnosti ESB-a, svibanj 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(6)  Vidi str.24. i dalje odgovora Eurosustava na javna savjetovanja Europske komisije o obnovljenoj strategiji održivog financiranja i reviziji Direktive o nefinancijskom izvješćivanju, dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(7)  Vidi govor Christine Lagarde, „Prema zelenoj uniji tržišta kapitala za Europu”, dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(8)  Na primjer, oko 60 % svih zelenih nadređenih neosiguranih obveznica izdanih na svjetskoj razini 2020. nastalo je u EU-u. Ulaganja u području okoliša, društvenog i korporativnog upravljanja također su koncentrirana u Europi, pri čemu više od polovine obvezničkih fondova ima sjedište u europodručju. Osim toga, 2020. oko polovine zelenih obveznica izdanih diljem svijeta bilo je u eurima.

(9)  Vidi govor Christine Lagarde, „Prema zelenoj uniji tržišta kapitala za Europu” i „Financiranje zelenog i digitalnog oporavka”, dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(10)  Tržište zelenih obveznica već pokazuje gotovo dvostruko veću razinu prekograničnih udjela od ostalih europskih tržišta obveznica. To upućuje da bi se daljnjim razvojem tržišta zelenih obveznica produbila financijska integracija EU-a. Vidi poglavlje 5. Pregleda financijske stabilnosti ESB-a iz studenoga 2020., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(11)  Vidi uvodnu izjavu 48. Prijedloga direktive.

(12)  Vidi Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 6. srpnja 2021.; Strategija za financiranje prelaska na održivo gospodarstvo, COM(2021) 390 konačno.

(13)  Vidi stavak 2.4 Mišljenja CON/2021/12. Sva mišljenja ESB-a dostupna su na EUR-Lexu.

(14)  Vidi str. 2. odgovora Eurosustava navedenog u fusnoti 6.

(15)  Vidi priopćenje za medije „ESB predstavlja akcijski plan za uključivanje pitanja klimatskih promjena u svoju strategiju monetarne politike”, 8. srpnja 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(16)  Vidi „Rizici povezani s klimatskim promjenama za financijsku stabilnost”, Posebna značajka u Pregledu financijske stabilnosti ESB-a, svibanj 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(17)  Vidi stavak 2.4 Mišljenja CON/2021/12; stavak 2.2 Mišljenja CON/2021/22; Isabel Schnabel, „Nikad ne odbacujte krizu: bolest COVID-19, klimatske promjene i monetarna politika”, virtualni okrugli stol „Održivi odgovori na krize u Europi”, INSPIRE istraživačka mreža, 17. srpnja 2020., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(18)  Vidi stavak 2.4 Mišljenja CON/2021/12; „Klimatske promjene i monetarna politika: Početni koraci”, lipanj 2020., dostupno na mrežnim stranicama Mreže središnjih banaka i nadzornih tijela za ozelenjivanje financijskog sustava www.ngfs.net, str. 3.

(19)  Vidi priopćenje za medije „ESB predstavlja akcijski plan za uključivanje pitanja klimatskih promjena u svoju strategiju monetarne politike”, 8. srpnja 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(20)  Vidi projektni tim ESB/ESRB za modeliranje klimatskih rizika, „Rizik povezan s klimatskim promjenama i financijska stabilnost”, srpanj 2021., str. 9., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(21)  Vidi nadzor banaka ESB-a, „Vodič o rizicima povezanim s klimatskim promjenama i rizicima za okoliš”, svibanj 2020., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(22)  Vidi nadzor banaka ESB-a, „Vodič o rizicima povezanim s klimatskim promjenama i rizicima za okoliš”, svibanj 2020., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(23)  Vidi priopćenje za medije „ESB predstavlja akcijski plan za uključivanje pitanja klimatskih promjena u svoju strategiju monetarne politike”, 8. srpnja 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(24)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(25)  Vidi „Provedbeni tehnički standardi o bonitetnim objavama o okolišnim, društvenim i upravljačkim rizicima u skladu s člankom 449.a CRR-a”, dostupno na mrežnim stranicama EBA-e www.eba.europa.eu.

(26)  Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (SL L 330, 15.11.2014., str. 1.).

(27)  Vidi i priopćenje za medije „ESB predstavlja akcijski plan za uključivanje pitanja klimatskih promjena u svoju strategiju monetarne politike”, 8. srpnja 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu, u kojem je potvrđeno da će ESB razviti pokazatelje o zelenim financijskim instrumentima, izloženosti financijskih institucija fizičkim rizicima povezanima s klimatskim promjenama putem njihovih portfelja i ugljičnom otisku financijskih institucija.

(28)  Vidi uvodnu izjavu 48. i članak 1. točku 4. Prijedloga direktive, kojom se umeće novi članak 19.d u Direktivu 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ, (SL L 182, 29.6.2013., str.19.) (dalje u tekstu „Računovodstvena direktiva”).

(29)  Vidi uvodnu izjavu 48. Prijedloga direktive.

(30)  Vidi Preporuke Europskog odbora za sistemske rizike od 24. rujna 2020. o identifikaciji pravnih osoba (ESRB/2020/12).

(31)  Vidi priopćenje za medije „Eurosustav je suglasan o zajedničkom stajalištu o održivim ulaganjima povezanima s klimatskim promjenama u portfelje koji nisu povezani s monetarnom politikom”, 4. veljače 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(32)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(33)  Vidi članak 1. stavak 1. drugi podstavak Prijedloga direktive koji upućuje na članak 2. stavak 5. točke od 2. do 23. Direktive o kapitalnim zahtjevima.

(34)  Vidi priloge I. i II. Računovodstvenoj direktivi.

(35)  Vidi „Odgovor na informacije iz rezolucije Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću ESB-a za 2019.” dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(36)  Vidi „Odgovor na informacije iz rezolucije Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću ESB-a za 2019.” dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(37)  Vidi priopćenje za medije „Eurosustav je suglasan o zajedničkom stajalištu o održivim ulaganjima povezanima s klimatskim promjenama u portfelje koji nisu povezani s monetarnom politikom”, 4. veljače 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(38)  Vidi priopćenje za medije „ESB predstavlja akcijski plan za uključivanje pitanja klimatskih promjena u svoju strategiju monetarne politike”, 8. srpnja 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(39)  Vidi članak 1. točku 3. Prijedloga direktive kojom se zamjenjuje članak 19.a Računovodstvene direktive.

(40)  „Velika poduzeća” definirana su u članku 3. stavku 4. Računovodstvene direktive kao poduzeća „koja na datum bilance premašuju najmanje dva od tri sljedeća kriterija: (a) ukupna bilanca: 20 000 000 EUR; (b) neto promet: 40 000 000 EUR; (c) prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine: 250”. S druge strane, Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju obuhvaćena su samo velika poduzeća s više od 500 zaposlenika koja su subjekti od javnog interesa kako su definirana u članku 2. stavku 1. Računovodstvene direktive (sadašnji članak 19.a stavak 1. Računovodstvene direktive).

(41)  Vidi članak 1. točku 4. Prijedloga direktive kojom se u Računovodstvenu direktivu umeće članak 19.c o standardima izvješćivanja o održivosti za mala i srednja poduzeća.

(42)  Vidi uvodnu izjavu 23. Prijedloga direktive.

(43)  Vidi članak 1. točke 1. i 3. Prijedloga direktive kojima se mijenja članak 1. odnosno zamjenjuje članak 19.a Računovodstvene direktive.

(44)  Kako je predloženo u tehničkom prilogu priloženom ovom dokumentu.

(45)  Vidi članak 1. točku 4. Prijedloga direktive kojom se umeće članak 19.b u Računovodstvenu direktivu.

(46)  Vidi str. 26. odgovora Eurosustava navedenog u fusnoti 6.

(47)  Vidi i nadzor banaka ESB-a, „Vodič o rizicima povezanim s klimatskim promjenama i rizicima za okoliš”, svibanj 2020., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(48)  Protokol o stakleničkim plinovima razlikuje između izravnih emisija stakleničkih plinova društava od izvora koji su u vlasništvu ili koje kontroliraju (opseg 1), neizravnih emisija od kupljene električne energije, pare, grijanja ili hlađenja (opseg 2) i svih drugih neizravnih emisija, uključujući posebno one koje nastaju duž korporativnog lanca vrijednosti, prethodne ili naknadne (opseg 3), vidi mrežne stranice Protokola o stakleničkim plinovima ghgprotocol.org.

(49)  Vidi članak 1. točku 4. Prijedloga direktive kojom se umeće članak 19.b stavak 1. točka (b) pod ii. u Računovodstvenu direktivu.

(50)  Vidi i članak 1. točku 3. Prijedloga direktive, u kojoj se zamjenjuje članak 19.a Računovodstvene direktive i uvodi nova točka (d) u stavak 2. tog članka.

(51)  Vidi članak 1. točku 3. Prijedloga direktive kojom se zamjenjuje članak 19.a stavak 2. Računovodstvene direktive.

(52)  Vidi članak 1. točku 11. Prijedloga direktive kojim se mijenja članak 49. Računovodstvene direktive.

(53)  Vidi članak 1. točku 11. Prijedloga direktive kojim se mijenja članak 49. Računovodstvene direktive.

(54)  Vidi uvodnu izjavu 35. Prijedloga direktive.

(55)  Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).

(56)  Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).

(57)  Vidi uvodnu izjavu 35. Prijedloga direktive.

(58)  Vidi str. 29. odgovora Eurosustava navedenog u fusnoti 6.

(59)  Vidi članak 1. točku 4. Prijedloga direktive kojom se umeće članak 19.b stavak 1. u Računovodstvenu direktivu.

(60)  Vidi uvodnu izjavu 37. Prijedloga direktive.

(61)  Vidi članak 3. Prijedloga direktive kojim se mijenja Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZC i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87.).