EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.12.2024.

COM(2024) 578 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Uredbe (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o indeksu troškova rada

I.UVOD

Indeksom troškova rada (ITR) mjere se tromjesečne promjene u ukupnim troškovima rada po satu koje snose poslodavci, što omogućuje praćenje kretanja troškovnih pritisaka koji proizlaze iz proizvodnog čimbenika „rad”. Indeks troškova rada pripada glavnim europskim ekonomskim pokazateljima / pokazateljima eura 1 , koji pružaju informacije o gospodarskim kretanjima u europodručju.

Indeksom troškova rada služi se Europski sustav središnjih banaka za procjenu mogućih inflacijskih pritisaka uzrokovanih kretanjima na tržištu rada. Indeks troškova rada važan je i socijalnim partnerima koji sudjeluju u pregovorima o plaćama i samoj Europskoj komisiji za praćenje kratkoročnih kretanja troškova rada. Naposljetku, podaci o indeksu troškova rada primjenjuju se za indeksaciju cijena u nekim velikim komercijalnim ugovorima koji traju više godina.

Eurostat na svojim internetskim stranicama objavljuje tromjesečna izvješća o indeksu troškova rada 2 s velikim skupom podataka raščlanjenih prema ekonomskoj djelatnosti i sastavnicama troškova rada (troškovi plaće i troškovi koji se obračunavaju na plaću). Na internetskim stranicama nalaze se i tromjesečne i godišnje stope rasta.

Uredbom (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o indeksu troškova rada 3 („Uredba o ITR-u”) utvrđen je zajednički okvir za države članice za izradu usporedivih indeksa i njihovo dostavljanje Komisiji.

Člankom 13. Uredbe (EZ) br. 450/2003 propisano je da Komisija mora podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću svake dvije godine. Izvješće je namijenjeno procjeni kvalitete statističkih podataka država članica i agregata EU-a te prepoznavanju područja koja je moguće poboljšati.

Ovo je deseto izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o indeksu troškova rada 4 . Usmjereno je na podatke o indeksu troškova rada primljene od prošlog izvješća za referentna tromjesečja od drugog tromjesečja 2022. do prvog tromjesečja 2024. U njemu se odražavaju opažanja Eurostata pri prikupljanju i provjeri valjanosti podataka o indeksu troškova rada za ta referentna tromjesečja te se nadovezuje na dokumentaciju koju su države članice dostavile u svojim godišnjim izvješćima o kvaliteti.

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1216/2003 5 kvaliteta podataka o indeksu troškova rada definirana je primjenom sljedećih kriterija: relevantnost, točnost, pravodobnost dostave podataka, dostupnost i jasnoća, usporedivost, koherentnost i potpunost.

Dostupnost i jasnoća podataka o indeksu troškova rada sada su dobro utvrđene objavom detaljnih metapodataka i nacionalnih izvješća o kvaliteti na internetskim stranicama Eurostata. Ovo izvješće o indeksu troškova rada stoga će biti usmjereno na druge kriterije.

II.OPĆI NAPREDAK OD POSLJEDNJEG IZVJEŠĆA

Od posljednjeg izvješća nisu uvedene nikakve zakonodavne izmjene. U sljedećim su odlomcima detaljno opisana poboljšanja provedena u izradi izvješća.

2.1. Standardi za prikupljanje podataka

Najnovije strukture podataka za razmjenu statističkih podataka i metapodataka (engl. Statistical Data and Metadata eXchange – SDMX) 6 i međunarodno dogovoreni popisi kodova (dostupni na internetu putem namjenskog registra 7 ) i dalje se uspješno upotrebljavaju za primanje podataka država članica i izradu indeksa troškova rada te za dostavljanje podataka o indeksu troškova rada Europskoj središnjoj banci.

2.2. Provjera valjanosti podataka

Valjanost podataka sustavno se provjerava novim alatom kojim se utvrđuje zadovoljavaju li upotrijebljeni kodovi i strukture podataka dogovorene standarde za dostavu podataka. Time se pojednostavnjuje postupak izrade i smanjuje rizik od pogrešaka koje proizlaze iz pogrešnog kodiranja. Ako dostavljena datoteka ne zadovoljava važeće standarde SDMX, automatski se odbacuje. Države članice primaju obavijest o uspješnoj/neuspješnoj dostavi e-poštom i mogu pristupiti izvješću o provjeri valjanosti putem portala EDAMIS.

Eurostat provodi i provjere vjerodostojnosti za svako tromjesečno dostavljanje usporedbom nizova tijekom vremena i prema ekonomskim djelatnostima u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici (NACE) 8 . Ako između tromjesečja postoje znatne razlike, Eurostat od država članica zahtijeva da potvrde podatke ili dostave ispravljenu datoteku s podacima. Ako se otkriju veće revizije ili nagle promjene u nekom od područja NACE-a, one se sustavno razmatraju s dotičnim državama.

2.3. Razine troškova rada po satu

Od prve objave u travnju 2016. Eurostat i dalje objavljuje godišnje procjene troškova rada po satu prema području NACE-a. Procjene se temelje na razinama dobivenima iz istraživanja o troškovima rada koje se provodi svake četiri godine, koje se ekstrapoliraju s indeksima troškova rada. Izrađuju se tri mjeseca nakon završetka referentnog razdoblja i obuhvaćaju sva područja NACE-a osim područja „A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo”; „O – Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje”; „T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe” i „U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela”.

2.4. Izvješća o kvaliteti

Godišnja izvješća o kvaliteti koja su dostavile države članice pravodobno su obrađena s pomoću najnovije verzije rukovatelja metapodacima europskog statističkog sustava te su stavljena na raspolaganje svim korisnicima 9 .

2.5. Sezonske i kalendarske prilagodbe

Eurostat je analizirao kalendarski prilagođene (CA) te kalendarski i sezonski prilagođene nizove (CSA) koje su dostavile države članice. U skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1216/2003 10 od svih država članica EU-a i drugih država Europskog gospodarskog prostora (EGP) 11 očekuje se da dostave kalendarski prilagođene te kalendarski i sezonski prilagođene nizove za svako pojedino područje NACE-a.

Eurostat prati i prilog o desezoniranju, koji je priložen nacionalnim izvješćima o kvaliteti. U tom su prilogu posebno navedeni primijenjeni modeli desezoniranja, primijećene netipične vrijednosti, opseg prilagodbi i volatilnost rezultata.

Eurostat objavljuje kalendarski i sezonski prilagođene podatke za agregate EU-a u bazi podataka i članku Statistics Explained 12 („Objašnjenja statističkih podataka”) o indeksu troškova rada, uz sezonski neprilagođene podatke. Kalendarski i sezonski prilagođeni rezultati za ukupnu vrijednost indeksa troškova rada izvode se iz kalendarski i sezonski prilagođenih podataka za sastavnice plaće i troškova koji se obračunavaju na plaću, čime se jamči dosljednost.

2.6. Ponovne određivanje osnovice

Sve su države 2023. bile pozvane da dostave podatke izražene u novoj baznoj godini 2020. = 100, što znači da indeks iznosi 100 za referentnu godinu 2020. Eurostat je pokrenuo probnu dostavu prije stvarne dostave u svibnju 2023. (za brze podatke o indeksu troškova rada) i lipnju 2023. (za konačne podatke o indeksu troškova rada). Nije zabilježena razlika između dostavljenih podataka za koje je ponovno određena osnovica i podataka koje je Eurostat ponovno izračunao, osim za tri države koje su naknadno ispravile i ponovno dostavile podatke.

Podaci o indeksu troškova rada izraženi u novoj baznoj godini naknadno su objavljeni za referentno prvo tromjesečje 2023. i cijeli povijesni vremenski niz prije tog tromjesečja.

III.KVALITETA PODATAKA

3.1.Relevantnost i potpunost

Relevantnost

I dalje postoji potražnja korisnika za informacijama o tromjesečnim varijacijama troškova rada po satu, izmjerenima indeksom troškova rada, ali u sve većoj mjeri i za informacijama o razinama troškova rada. Eurostat je krajem ožujka / početkom travnja svake godine objavljivao godišnje procjene troškova rada po satu u eurima i nacionalnim valutama, raščlanjene prema području NACE-a. Objavljivani su i udjeli troškova koji se obračunavaju na plaću u ukupnim troškovima rada 13 . O objavi tih procjena dobivene su pozitivne povratne informacije i Eurostat će nastaviti izrađivati procjene godišnjih troškova rada prema području NACE-a.

Potpunost

U ovom se dijelu provjerava ispunjavaju li dostavljeni podaci i metapodaci o indeksu troškova rada pravne zahtjeve za potpunost. Komentari se odnose na indekse, pondere i izvješća o kvaliteti.

a) Indeksi

Dostupnost i potpunost indeksa troškova rada općenito je bila zadovoljavajuća u cijelom referentnom razdoblju. Eurostat je primio kalendarski prilagođene te kalendarski i sezonski prilagođene podatke za sva predmetna tromjesečja od svih država članica osim Grčke (podaci za prvo tromjesečje 2023.). Sve su države članice dostavile i sezonski neprilagođene podatke, osim Danske i Švedske, kojima su odobrena odstupanja 14 .

Kad je riječ o drugim državama EGP-a 15 , i Island i Norveška dostavili su podatke o indeksu troškova rada za sva tromjesečja referentnog razdoblja. Norveška dostavlja kalendarski prilagođene, kalendarski i sezonski prilagođene te sezonski neprilagođene nizove. Island dostavlja samo kalendarski prilagođene te kalendarski i sezonski prilagođene nizove.

Svi podaci, uključujući procjene kalendarski i sezonski prilagođenih podataka, dostupni su u odgovarajućoj tablici 16 Eurostatove baze podataka. Glavne vrijednosti temelje se na kalendarski prilagođenim podacima izraženima kao godišnje promjene (u usporedbi s četvrtim tromjesečjem), koje su stabilnije od tromjesečnih kretanja. Sve su države obuhvatile sva područja NACE-a, uzimajući u obzir navedena odstupanja.

b) Ponderi

Prema Uredbi o ITR-u države članice i druge države EGP-a trebale bi najmanje jednom godišnje dostaviti godišnje troškove rada za sastavnice plaće i troškova koji se obračunavaju na plaću (ponderi) za svako područje NACE-a Rev. 2. Ažuriranje tih podataka važno je jer oni utječu na Eurostatov izračun agregata NACE-a i dobivanje ukupnih vrijednosti iz sastavnica plaće i troškova koji se obračunavaju na plaću.

Do 30. lipnja 2024. sve države članice i druge države EGP-a dostavile su pondere za referentnu godinu 2023.

c) Izvješća o kvaliteti

Do početka rujna 2024. sve države članice sastavile su nacionalna izvješća o kvaliteti za referentnu godinu 2023.

Izvješća o kvaliteti indeksa troškova rada za 2023. trebala bi se objaviti na odgovarajućoj internetskoj stranici Eurostata 17 zajedno s izvješćem o sezonskoj prilagodbi.

3.2.Pravodobnost

Prema Uredbi o ITR-u države članice i druge države EGP-a moraju dostaviti indekse troškova rada u roku od 70 dana nakon referentnog tromjesečja. Države koje su propustile određene rokove od posljednjeg izvješća jesu Švedska (podaci za četvrto tromjesečje 2023. primljeni su dva kalendarska dana nakon roka) i Finska (podaci za četvrto tromjesečje 2023. primljeni su tri kalendarska dana nakon roka).

Kad je riječ o drugim državama EGP-a, Norveška je podatke o indeksu troškova rada uvijek dostavila na vrijeme, kao i Island.

3.3.Točnost

Indeks troškova rada sastoji se od niza različitih varijabli (npr. troškovi rada i odrađeni sati) koje se mogu preuzeti iz nekoliko izvora. To znači da se u bilo kojem trenutku mogu provesti revizije koje utječu na podatke iz posljednjeg tromjesečja, nekoliko tromjesečja ili čitavih godina. Ako se prilagodbe podataka odnose na referentnu godinu, mora se revidirati cijeli niz.

Revizije glavne vrijednosti EU-a, odnosno godišnje stope rasta ukupne vrijednosti indeksa troškova rada, nikad nisu premašile 0,3 postotna boda, osim u jednom posebnom slučaju (drugo tromjesečje 2022., vidjeti sliku 1).

Veća revizija (+ 1,1 postotni bod) zabilježena u tom tromjesečju posljedica je jednokratnih promjena izvora i metoda u Njemačkoj. Od trećeg tromjesečja 2022. podaci o indeksu troškova rada za tu državu temelje se na referentnim vrijednostima podataka iz istraživanja o troškovima rada za 2020., a izvor podataka za plaće promijenjen je.

Ta je revizija imala jednokratan učinak na godišnji rast indeksa troškova rada, bez posljedica na pouzdanost procjena tog indeksa.

Slika 1: Promjene godišnje stope rasta od prve do posljednje objave indeksa troškova rada

(EU-27, agregat iz područja od B do S NACE-a, ukupni troškovi rada u postotnim bodovima (od drugog tromjesečja 2022. do prvog tromjesečja 2024.))

Izvori:

-za konačne podatke: Eurostatov skup podataka lc_lci_r2_q (varijabla: „Troškovi rada za indeks troškova rada (naknade za zaposlenike plus porezi minus subvencije)”).

-za prve procjene: Eurostatova baza podataka o proizvodnji.

Podaci su dobiveni 20. kolovoza 2024.

3.4. Koherentnost i usporedivost

Koherentnost s vrijednostima iz nacionalnih računa

Područje kojemu se i dalje posvećuje pozornost usklađenost je indeksa troškova rada s drugim statističkim podacima o troškovima rada, ponajprije s podacima iz tromjesečnih nacionalnih računa.

Za godišnje izvješće o kvaliteti od država članica zahtijeva se da usporede stopu rasta indeksa troškova rada sa stopom rasta naknade zaposlenicima po satu, navedene u nacionalnim računima (definicija iz ESA-e 2010. 18 ). Ne očekuje se da će se skupovi podataka savršeno podudarati – čak i ako su definicije troška rada gotovo iste, statistički izvori i obrade mogu se razlikovati. Štoviše, prikupljanje podataka o odrađenim satima posebno je teško, i za indeks troškova rada i za nacionalne račune. Bez obzira na te razlike u metodologiji informativno je analizirati razinu nepodudarnosti između obaju skupova podataka. Ako su razine iznad određenog relativnog praga, to bi moglo upućivati na probleme s kvalitetom u jednom od skupova podataka.

U svrhu ocjene kvalitete Eurostat je nastavio pratiti agregate iz područja od B do S NACE-a za svaku državu članicu. Za tu su usporedbu upotrijebljeni sezonski neprilagođeni podaci, osim za Dansku i Švedsku, za koje su dostupni samo kalendarski prilagođeni podaci. Medijan godišnje stope rasta indeksa troškova rada uspoređen je s medijanom godišnje stope rasta naknade zaposlenicima po satu na temelju podataka iz nacionalnih računa tijekom osam tromjesečja. Smatralo se da varijacije veće od 3 postotna boda opravdavaju daljnju analizu (vidjeti sliku 2, na kojoj su države poredane prema sve većoj razlici u apsolutnoj vrijednosti). Samo su Litva i Latvija zabilježile razliku veću od 3 postotna boda (obje 3,5 postotnih bodova).

Rezultati navedene analize naknadno se razmatraju s državama članicama, posebno kad je riječ o podacima o odrađenim satima.

Osim medijana, Eurostat je kao pokazatelj volatilnosti usporedio i standardnu devijaciju godišnjih stopa rasta za nizove iz indeksa troškova rada i nacionalnih računa. Od svih država najveće razlike između standardnih odstupanja zabilježene su u Švedskoj (2,1 postotni bod), Latviji (1,5 postotnih bodova), Nizozemskoj i Češkoj (1,3 postotna boda za obje države) i Slovačkoj (1,2 postotna boda).

Slika 2: Medijan godišnje stope rasta indeksa troškova rada u odnosu na nizove iz nacionalnih računa za naknadu zaposlenicima po satu

(agregat iz područja od B do S NACE-a, ukupni troškovi rada, referentno razdoblje: od drugog tromjesečja 2022. do prvog tromjesečja 2024.*)

Izvori:

-za nacionalne račune: Eurostatovi skupovi podataka namq_10_a10 (varijabla: „Naknade zaposlenicima” u nacionalnoj valuti) i namq_10_a10_e (varijabla: „Domaći koncept zaposlenika u tisućama odrađenih sati”).

-za indeks troškova rada: Eurostatov skup podataka lc_lci_r2_q (varijabla: „Troškovi rada za indeks troškova rada (naknade za zaposlenike plus porezi minus subvencije)”).

-*Za Dansku i Švedsku u vrijeme sastavljanja izvješća nisu bili dostupni sezonski neprilagođeni podaci pa su umjesto toga upotrijebljeni kalendarski prilagođeni podaci. Podaci su dobiveni 4. rujna 2024.

Slika 3: Standardna devijacija godišnjih stopa rasta indeksa troškova rada u odnosu na

nizove iz nacionalnih računa za naknadu zaposlenicima po satu

(agregat iz područja od B do S NACE-a, ukupni troškovi rada, referentno razdoblje: od drugog tromjesečja 2022. do prvog tromjesečja 2024.*)

Izvori:

-za nacionalne račune: Eurostatovi skupovi podataka namq_10_a10 (varijabla: „Naknade zaposlenicima” u nacionalnoj valuti) i namq_10_a10_e (varijabla: „Domaći koncept zaposlenika u tisućama odrađenih sati”).

-za indeks troškova rada: Eurostatov skup podataka lc_lci_r2_q (varijabla: „Troškovi rada za indeks troškova rada (naknade za zaposlenike plus porezi minus subvencije)”).

-*Za Dansku i Švedsku u vrijeme sastavljanja izvješća nisu bili dostupni sezonski neprilagođeni podaci pa su umjesto toga upotrijebljeni kalendarski prilagođeni podaci. Podaci su dobiveni 4. rujna 2024.

Usporedivost

Usporedivost među državama osigurana je detaljnim definicijama i metodologijom koje su utvrđene u zakonodavstvo o indeksu troškova rada. Države članice ispunjavaju zahtjeve EU-a koristeći se izvorima podataka dostupnima na nacionalnoj razini. Većina ih upotrebljava ankete ili kombinaciju anketa i administrativnih podataka, a dvije države članice oslanjaju se isključivo na administrativne izvore.

Kako bi podaci o indeksu troškova rada koji se objavljuju bili usporedivi tijekom vremena, važno je korigirati kalendarske i sezonske učinke. Glavne vrijednosti prilagođavaju se za kalendarske učinke i desezoniraju usporedbom istog tromjesečja u dvjema uzastopnim godinama.

U skladu s člankom 1. Uredbe (EZ) br. 1216/2003 podaci o indeksu troškova rada moraju se dostaviti u sezonski neprilagođenom, kalendarski prilagođenom te kalendarski i sezonski prilagođenom obliku.

U Uredbi (EZ) br. 450/2003 nije izričito navedeno treba li za kalendarsku i sezonsku prilagodbu primjenjivati izravan ili neizravan pristup. Neizravna prilagodba znači da se osnovni niz prilagođava i zatim upotrebljava za izradu agregata više razine, dok izravna prilagodba znači da se pojedinačno prilagođava svaki pojedinačni niz, uključujući agregate više razine. U slučaju indeksa troškova rada Eurostat preporučuje primjenu neizravnog pristupa kako bi se izbjegle neusklađenosti između ukupnih troškova rada i sastavnica.

Eurostat sustavno provjerava usklađenost godišnjih stopa rasta ukupne vrijednosti indeksa troškova rada i sastavnica plaće i troškova koji se obračunavaju na plaću te dotične države izvješćuje o svim neusklađenostima koje su veće od 0,1 postotnog boda (nakon zaokruživanja). Zatim se ukupna vrijednost indeksa troškova rada ponovno izračunava na temelju sastavnica plaće i troškova koji se obračunavaju na plaću (neizravan pristup). Tim se usklađenim pristupom osigurava i bolja usporedivost među državama.

IV.ZAKLJUČCI

Općenito, kvaliteta indeksâ troškova rada država članica i agregatâ EU-a i dalje je zadovoljavajuća. Osim temeljite revizije u jednom tromjesečju (drugo tromjesečje 2022.), što je objašnjeno metodološkim promjenama u jednoj državi, agregati EU-a podvrgavani su samo manjim revizijama, kao što je bio slučaj prije krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Izvješća o kvaliteti koja su dostavile države članice obrađena su s pomoću najnovije verzije rukovatelja metapodacima europskog statističkog sustava. Stavljena su na raspolaganje svim korisnicima, uključujući prilog o praksama sezonske prilagodbe i rezultatima u svim državama članicama 19 .

Eurostat od 2017. objavljuje godišnje procjene troškova rada po satu prema području NACE-a na temelju podataka iz istraživanja o troškovima rada i kretanja indeksa troškova rada 20 . Povezani članci Statistics Explained 21 („Objašnjenja statističkih podataka”) zabilježili su velik broj posjeta, što potvrđuje zainteresiranost korisnika za tu temu. Komisija će nastaviti redovito pratiti usklađenost i kvalitetu podataka, koristeći se dostavljenim podacima i ostalom nacionalnom dokumentacijom, uključujući izvješća o kvaliteti.

Eurostat od svibnja 2024. objavljuje rane procjene indeksa troškova rada za EU u cjelini i za europodručje. Te se procjene objavljuju oko mjesec dana prije konačne objave (50 dana umjesto 77 dana nakon referentnog razdoblja). Te rane procjene objavljuju se u istom skupu podataka kao i konačni podaci 22 .

Naposljetku, Eurostat je proveo opću reviziju zakonodavstva EU-a o statistici tržišta rada o poduzećima, što je dovelo do zakonodavnog prijedloga koji je Komisija donijela 28. srpnja 2023. 23 . Tom se revizijom nastoji evaluirati i modernizirati cjelokupno zakonodavstvo EU-a u području statistike tržišta rada o poduzećima, uključujući indeks troškova rada.

(1)

    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o statističkim podacima o europodručju „Prema poboljšanim metodologijama za statističke podatke i pokazatelje o europodručju” (COM(2002) 661 final) .

(2)

   Tromjesečna izvješća za javnost objavljuju se na datume koji su utvrđeni u kalendaru objave. Izvješća i datumi nalaze se na internetskim stranicama Eurostata ( http: //ec.europa.eu/eurostat/web/main – dostupno na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(3)

   SL L 69, 13.3.2003., str. 1. ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2003/450/oj

(4)

     Vidjeti prethodno izvješće COM(2023) 34 final od 23. 1. 2023.

(5)

     Uredba Komisije (EZ) br. 1216/2003 od 7. srpnja 2003. o provedbi Uredbe (EZ)

     br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o indeksu troškova rada.

(6)

      http://sdmx.org/ (dostupno samo na engleskom jeziku).

(7)

      https://webgate.ec.europa.eu/sdmxregistry/ (dostupno samo na engleskom jeziku).

(8)

     SL L 393, 30.12.2006., str. 1. ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2006/1893/oj .

(9)

https://ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/en/lci_esms.htm (dostupno samo na engleskom jeziku).

(10)

  Uredba Komisije (EZ) br. 1216/2003 od 7. srpnja 2003. o provedbi Uredbe (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o indeksu troškova rada

(11)

Osim Lihtenštajna jer se Uredba (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. ne primjenjuje na tu državu. Norveška i Island u cijelom se dokumentu nazivaju „druge države EGP-a”.

(12)

  Indeks troškova rada – najnoviji trendovi – Objašnjenja statističkih podataka

(13)

     Vidjeti skup podataka lc_lci_lev u Eurostatovoj bazi podataka namijenjenih objavljivanju.

( https://ec.europa.eu/eurostat/data/database , dostupno na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(14)

     U skladu s Uredbom (EZ) br. 1216/2003 Danska, Francuska, Njemačka i Švedska nisu obvezne

     dostavljati sezonski neprilagođene podatke. Međutim, Francuska i Njemačka svejedno ih dostavljaju.

(15)

     Uredba (EZ) br. 450/2003 ne primjenjuje se na Lihtenštajn.

(16)

      https://ec.europa.eu/eurostat/data/database

(17)

      https://ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/en/lci_esms.htm (dostupno samo na engleskom jeziku).

(18)

   Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(19)

  https://ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/en/lci_esms.htm (dostupno samo na engleskom jeziku).

(20)

  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/lc_lci_lev/default/table?lang=en&category=labour.lc.lcan

(21)

  Troškovi rada po satu – Objašnjenja statističkih podataka

(22)

  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/lc_lci_r2_q/default/table?lang=en&category=labour.lc.lci

(23)

  EUR-Lex - 52023PC0459 - HR - EUR-Lex (europa.eu)