|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2024/3122 |
17.5.2024 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(C/2024/3122)
Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Cava”
PDO-ES-A0735-AM12
Datum obavijesti: 23. veljače 2024.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
UKLJUČIVANJE NOVE MANJE ZEMLJOPISNE JEDINICE („ZONA”)
Opis
Uspostavlja se nova manja zemljopisna jedinica, točnije „zona”, naziva „Requena”. Njezino razgraničenje odgovara istoimenoj općini u pokrajini Valenciji.
Posebni kôd kojim se označava nova „zona” podrijetla grožđa nalazi se na krunskim čepovima na bocama vina koja ispunjavaju uvjete za prikazivanje tog izraza. Kôd se sastoji od slova RE.
Shodno tomu izmjenjuju se odjeljak 4. i odjeljak 8. točka (b) podtočka iii. specifikacije proizvoda i odjeljak 6. jedinstvenog dokumenta.
Riječ je o standardnoj izmjeni jer ne pripada nijednoj kategoriji predviđenoj člankom 105. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (jedinstveni ZOT).
Razlozi
Standardna izmjena specifikacije proizvoda odobrena je 2021. (PDO-ES-A0735-AM10). Među ostalim, dodane su tri manje zemljopisne jedinice – „zone”. Osim „zona”, manje zemljopisne jedinice mogu biti „podzone” ili „parajes calificados” (jedinstveno područje). Predviđena je i četvrta „zona”, ali Regulatorni odbor koji je podnio zahtjev nije se složio s nazivom. Gospodarski subjekti sa sjedištem na tom području bili su spremni upotrebljavati samo naziv „Requena”. To nije prihvaćeno kad je postalo jasno da bi uporaba tog naziva bila u suprotnosti sa zaštitom koja se pruža vinima s registriranim ZOI-jem „Utiel-Requena”.
Međutim, navedeni gospodarski subjekti pokrenuli su sudski postupak i nedavno su dobili konačnu presudu u svoju korist. Ova se izmjena provodi u skladu s tom presudom.
Riječ je o presudi br. 494/2022 Visokog suda u Madridu od 30. studenog 2022. koja se odnosi se na upravnu žalbu koju su razna tijela podnijela protiv odluka Tehničkog glavnog tajništva Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i hrane od 13. kolovoza i 2. rujna 2021. o odbijanju podnesenih žalbi i protiv odluke Glavne uprave za prehrambenu industriju od 3. rujna 2021. o odbijanju zahtjeva za opoziv i izmjenu prije pokretanja upravnog žalbenog postupka protiv odluke Glavne uprave za prehrambenu industriju od 10. lipnja 2021. o odobrenju objave odluke u korist standardne izmjene specifikacije proizvoda zaštićene oznake izvornosti „Cava”. Presudom br. 494/2022 ukinuta je samo zabrana uključivanja područja „Requena” kao manje zemljopisne jedinice („zona”) iz prethodno navedenih odluka, pri čemu je sud priznao pravo podnositelja žalbe na uvođenje te zone izmjenom specifikacije proizvoda kao jedinu zakonski prihvatljivu mogućnost.
Osim toga, u pogledu prvotne osporavane odluke od 10. lipnja 2021., jedanaesta pravna osnova presude glasi: „Ovlast koju u ovom slučaju ima državna uprava stoga omogućuje rješavanje tog pitanja uključivanjem te manje zemljopisne jedinice, kako je zatraženo”.
Nadalje, prema španjolskom zakonu (Zakon 39/2015 od 1. listopada 2015. o zajedničkom upravnom postupku za javne uprave), brisanje dijela upravnog akta ne znači da se brišu i drugi, nepovezani dijelovi. Akti i postupci zadržavaju se ako bi njihov sadržaj ostao isti bez počinjenja povrede.
U skladu s prethodno navedenom presudom izmjena specifikacije proizvoda mora se retroaktivno primjenjivati od datuma stupanja na snagu odluke Glavne uprave za prehrambenu industriju od 10. lipnja 2021., objavljene u Službenom državnom listu 15. lipnja 2021.
To znači da se u odluci od 10. lipnja 2021. o odobrenju izmjene AM10 ZOI-ja Cava presudom iz 2022. brišu samo dijelovi kojima se zabranjuje uporaba izraza „Requena” za navedenu manju zemljopisnu jedinicu. Sve ostale izmjene specifikacije proizvoda odobrene tom odlukom ostaju nepromijenjene. Drugim riječima, jedini zahtjev iz presude jest ovom izmjenom AM12 uključiti područje „Requena” kao manju zemljopisnu jedinicu („zona”) u relevantne odjeljke specifikacije proizvoda za ZOI „Cava”.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv(i)
Cava
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od vinove loze
|
5. |
Kvalitetno pjenušavo vino |
4. Opis vina
Kvalitetno pjenušavo vino
SAŽET TEKSTUALNI OPIS
Cava – bijelo ili rosé vino: čista i svijetla vina koja kontinuirano ispuštaju ugljikov dioksid u obliku malih zrnastih mjehurića. Boja bijelog vina Cava kreće se od blijedožute do slamnatožute boje; boja rosé vina Cava razlikuje se po intenzitetu, uz iznimku rosé vina ljubičaste boje. Cava se odlikuje karakterističnim voćnim, blago kiselim, svježim i uravnoteženim aromama, uz note kvasca koje se osjete u nosu.
Cava „Gran Reserva” – bijelo ili rosé vino: uravnotežena vina, s notama zrelog voća i prženih orašastih plodova, sa složenim i čistim aromama i diskretnim notama koje upućuju na dugotrajan kontakt s vinskim talogom.
Cava „Paraje Calificado” – bijelo ili rosé vino: složene arome sa savršeno pomiješanim notama minerala s određenog područja te prženih orašastih plodova. Na nepcu se osjeća savršena strukturna uravnoteženost, kremoznost i kiselost.
Kad je riječ o analitičkim parametrima čije granične vrijednosti nisu navedene u ovom jedinstvenom dokumentu, primjenjivat će se relevantno zakonodavstvo EU-a.
Opća analitička svojstva
|
— |
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): |
|
— |
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): 10,8 |
|
— |
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti: 5 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
|
— |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): 10,83 |
|
— |
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): 160 |
5. Postupci proizvodnje vina
5.1. Posebni enološki postupci
1. Poseban enološki postupak
Osnovno vino za vino Cava smije se proizvoditi samo od soka iz prvog tiještenja, uz maksimalan prinos od 1 hl mošta/vina za svakih 150 kg grožđa. Ovisno o „zoni”, mora se upotrebljavati zdravo grožđe s najmanjim sadržajem prirodnog alkohola od 8,5 % vol. ili 9 % vol. Osnovna vina proizvode se isključivo od soka iz prvog tiještenja, a ne od drugih dijelova grožđa; pri proizvodnji rosé vina, najmanje 25 % grožđa moraju činiti sorte crnog grožđa.
Pri proizvodnji vina Cava „Paraje Calificado”:
|
— |
najveći prinos pri ekstrakciji iznosi 0,6 hl mošta za svakih 100 kg grožđa, |
|
— |
zabranjeno je sljedeće: umjetno povećavati prirodnu alkoholnu jakost mošta i/ili osnovnog vina, dokiseljavati i uklanjati boju, |
|
— |
najmanji ukupni sadržaj kiselosti osnovnog vina iznosi 5,5 g/l (5 g/l za druga vina Cava), |
|
— |
najviša pH-vrijednost osnovnog vina mora iznositi 3,3 (3,4 za druga vina Cava). |
2. Postupak uzgoja
Smatra se da se na vinogradarskim parcelama proizvodi grožđe pogodno za proizvodnju vina Cava od treće sezone uzgoja odobrene sorte. Gustoća nasada mora iznositi od 1 500 do 3 500 trsova po hektaru, uz primjenu tradicionalnog račvastog sustava uzgoja ili uzgoja u sustavu stupova i nosača.
Grožđe koje se upotrebljava u proizvodnji vina s oznakom „Reserva”, „Gran Reserva” i „Paraje Calificado” mora potjecati iz vinograda koji su stari najmanje 10 godina i koje je nadležno tijelo certificiralo kao ekološke.
5.2. Maksimalni prinosi
|
1. |
Cava 12 000 kg grožđa po hektaru |
|
2. |
80 hl po hektaru |
|
3. |
Cava „Paraje Calificado” 8 000 kg grožđa po hektaru |
|
4. |
48 hl po hektaru |
|
5. |
Cava „Reserva” i „Gran Reserva” 10 000 kg grožđa po hektaru |
|
6. |
66,66 hl po hektaru |
6. Razgraničeno zemljopisno područje
Zemljopisno područje na kojem se može uzgajati grožđe i proizvoditi osnovno vino i vino Cava smješteno je u granicama općina nabrojanih u nastavku, koje su u tekstu navedene prema pokrajinama:
|
— |
Álava: Laguardia, Moreda de Álava i Oyón. |
|
— |
Badajoz: Almendralejo. |
|
— |
Barcelona: Abrera, Alella, Artés, Avinyonet del Penedès, Begues, Cabrera d’Igualada, Cabrils, Canyelles, Castellet i la Gornal, Castellvi de la Marca, Castellvi de Rosanes, Cervelló, Corbera de Llobregat, Cubelles, El Masnou, Font-Rubí, Gelida, La Granada, La Llacuna, La Pobla de Claramunt, Les Cabanyes, Martorell, Martorelles, Masquefa, Mediona, Mongat, Odena, Olérdola, Olesa de Bonesvalls, Olivella, Pacs del Penedès, Piera, Els Hostelets de Pierola, El Pla del Penedès, Pontons, Premià de Mar, Puigdalber, Rubí, Sant Cugat Sesgarrigues, Sant Esteve Sesrovires, Sant fost de Campsentelles, Vilassar de Dalt, Sant Llorenç d’Hortons, Sant Martí Sarroca, Sant Pere de Ribes, Sant Pere de Riudevitlles, Sant Quintí de Mediona, Sant Sadurní d’Anoia, Santa Fe del Penedès, Santa Margarida i els Monjos, Santa Maria de Martorelles, Santa Maria de Miralles, Sitges, Subirats, Teià, Tiana, Torrelavit, Torrelles de Foix, Vallbona d’Anoia, Vallirana, Vilafranca del Penedès, Vilanova i la Geltrú i Vilobí del Penedès. |
|
— |
Girona: Blanes, Capmany, Masarac, Mollet de Perelada i Perelada. |
|
— |
La Rioja: Alesanco, Azofra, Briones, Casalarreina, Cihuri, Cordovín, Cuzcurrita de Rio Tirón, Fonzaleche, Grávalos, Haro, Hormilla, Hormilleja, Nájera, Sajazarra, San Asensio, Tirgo, Uruñuela i Villalba de Rioja. |
|
— |
Lleida: Lleida, Fulleda, Guimerà, L’Albi, L’Espluga Calva, Maldà, Sant Martí de Riucorb, Tarrés, Verdú, El Vilosell i Vinaixa. |
|
— |
Navarra: Mendavia i Viana. |
|
— |
Tarragona: Aiguamurcia, Albinyana, Alió, Banyeres del Penedès, Barberà de la Conca, Bellvei, Blancafort, Bonastre, Bràfim, Cabra del Camp, Calafell, Creixell, Cunit, El Catllar, El Pla de Santa Maria, El Vendrell, Els Garidells, Figuerola del Camp, Els Pallaresos, La Bisbal del Penedès, La Nou de Gaià, L’Arboç, La Riera de Gaià, La Secuita, L’Espluga de Francolí, Llorenç del Penedès, Masllorenç, Montblanc, Montferri, El Montmell, Nulles, Perafort, Pira, Puigpelat, Renau, Rocafort de Queralt, Roda de Berà, Rodonyà, Salomó, Sant Jaume dels Domenys, Santa Oliva, Sarral, Solivella, Vallmoll, Valls, Vespella, Vilabella, Vila-rodona, Vilaseca de Solcina, Vilaberd i Vimbodí. |
|
— |
Valencia: Requena. |
|
— |
Zaragoza: Ainzón i Cariñena. Za to cijelo područje uspostavljene su četiri zone („COMTATS DE BARCELONA”, „VALLE DEL EBRO”, „VIÑEDOS DE ALMENDRALEJO” i „REQUENA”); prve dvije zone podijeljene su na „podzone”. „Parajes calificados” također se mogu razgraničiti. Sve su manje zemljopisne jedinice. |
7. Sorte vinove loze
ALARIJE – SUBIRAT PARENT
CHARDONNAY
GARNACHA TINTA
MACABEO – VIURA
MONASTRELL
PARELLADA
PINOT NOIR
TREPAT
XARELLO
8. Opis povezanosti
8.1. Prirodni i ljudski čimbenici
PRIRODNI ČIMBENICI: tla su najvećim dijelom vapnenačka, nisu jako pješčana i uglavnom imaju osnovu od gline. Najčešće imaju nizak sadržaj organskog materijala i nisu jako plodna.
Područje ima općenite značajke uobičajene za Sredozemlje: iznimno duga ljeta s velikim brojem sunčanih sati i visokim temperaturama tijekom proljeća i ljeta, ali i s velikim razlikama u temperaturi koje omogućuju grožđu, uključujući sorte s duljim ciklusima, da dobro dozrije. Osim toga, nema velikih količina padalina te su one loše raspoređene po godišnjim dobima, što znači da tijekom razdoblja rasta biljaka nema mnogo kiše i relativna vlažnost iznimno je niska. Zbog toga dolazi do izraženog nedostatka vode, posebno tijekom faze dozrijevanja. Sredozemna klima na tom području kreće se od blaže klime na obali zbog blizine mora do oštrije kontinentalne klime u unutrašnjosti s hladnim zimama i vrućim ljetima. Prosječna godišnja količina kiše iznosi 500 mm, pri čemu najviše kiše ima u jesen i proljeće. Područje je iznimno vedro te u prosjeku ima oko 2 500 sunčanih sati, što grožđu omogućuje pravilno dozrijevanje.
LJUDSKI ČIMBENICI: u drugoj polovini 19. stoljeća različite vinogradarske obitelji započele su proizvodnju pjenušavih vina u ruralnim predjelima pokrajine Barcelona primjenjujući metodu koja je tada bila poznata kao metoda champenoise u kojoj se druga fermentacija, tijekom koje nastaju mjehurići, odvija u boci. Prve boce vina Cava proizvedene su 1872. u općini Sant Sadurní d’Anoia. Nakon tiraže, boce pjenušavog vina skladištene su u podzemnim spiljama u kojima su razina relativne vlažnosti i temperatura okoline koja je iznosila oko 13/15oC tijekom cijele godine pridonosile uklanjanju vibracija, koje je potrebno izbjegavati u proizvodnji kvalitetnih pjenušavih vina. To su idealni uvjeti u kojima se može pravilno provesti druga fermentacija i postupak starenja pjenušavih vina. S vremenom je riječ cava, koja je označavala mjesto na kojem se skladište boce pjenušavog vina radi starenja, dala naziv samom vinu. Sorte grožđa koje se najviše uzgajaju jesu: Macabeo, Xarello i Parellada, koje čine 85 % sorti koje se upotrebljavaju u proizvodnji vina Cava. Te su tri sorte u različitim udjelima uvijek prisutne u osnovnim vinima s razgraničenog zemljopisnog područja. Mala gustoća nasada trsova, od 1 500 do 3 500 biljaka po hektaru, pridonosi poboljšanju kvalitete osnovnog vina. Osim toga, ograničena količina padalina na tom području i račvasti sustav uzgoja ili uzgoj u sustavu stupova i nosača osiguravaju umjerenu količinu produktivnih pupova, čime se najveći prinos po hektaru ograničuje na 12 000 kg. Nadalje, osnovno vino smije se proizvoditi samo od soka iz prvog tiještenja, uz najveći prinos od 100 litara mošta za svakih 150 kg grožđa, uz postupno dozrijevanje koje uključuje odvojenu berbu različitih sorti, s potencijalnom razinom alkohola u osnovnom vinu od 9,5 do 11,5 % vol., ukupnom kiselošću većom od 5 g/l i analitičkim pokazateljima koji osiguravaju zdravstvenu kvalitetu usjeva. Omjer između jabučne i vinske kiseline mora iznositi oko 1:1, a uvjeti proizvodnje koji omogućuju spori razvoj druge fermentacije, kao i međudjelovanje vina i kvasca (autoliza) koje daje nježne arome tim vinima, omogućuju nastanak jedinstvenih organoleptičkih svojstava.
8.2. Detaljne informacije o kvaliteti ili svojstvima proizvoda
Kad završi proces proizvodnje, pri čemu se druga fermentacija i starenje odvijaju u boci u dodiru s talogom, vina Cava s oznakom ZOI imaju sadržaj alkohola od 10,8 do 12,8 % vol. Vino Cava odlikuje se niskom pH-vrijednošću (od 2,8 do 3,4) pa vino s vremenom stari na pravilan način, čime se smanjuje rizik od štetne oksidacije. Riječ je o vinima s niskom razinom glukonske kiseline, što dokazuje da je upotrijebljeno zdravo grožđe.
8.3. Uzročna povezanost zemljopisnog područja i svojstava proizvoda
Tla u kombinaciji s relativno blagom i suhom klimom u kasno ljeto i jesen omogućuju ispravan razvoj grožđa, posebno u fazama koje prethode njihovoj berbi, što omogućuje različitim odobrenim sortama dozrijevanje u različitim razdobljima te proizvodnju dobrih osnovnih vina za proizvodnju zdravog vina Cava, umjerene alkoholne jakosti, visoke kiselosti i niske pH-vrijednosti. Obilje tercijarnih aroma i odgovarajuće otpuštanje mjehurića u potpunosti ovise o postupku proizvodnje, od tiraže do otklanjanja kvasca u posebno opremljenim postrojenjima, čime se omogućuju spora druga fermentacija i starenje vina.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Pravni okvir:
u nacionalnom zakonodavstvu
Vrsta dodatnog uvjeta:
odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području
Opis uvjeta:
vino Cava smije se proizvoditi u pet vinarija izvan razgraničenog zemljopisnog područja jer su ti podrumi proizvodili osnovno vino i/ili vino „Cava” prije stupanja na snagu Odluke od 27. veljače 1986. te im je stoga izdano odobrenje ministarskim odlukama od 14. studenoga 1991. i 9. siječnja 1992.
Pravni okvir:
u nacionalnom zakonodavstvu
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe o označivanju
Opis uvjeta:
na plutenom čepu navodi se naziv CAVA i broj punionice.
Obvezno je upotrebljavati žig registriran pri španjolskom Registru intelektualnog vlasništva ili Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu.
Samo se za vina Cava „Gran Reserva” i Cava „Paraje Calificado” smiju upotrebljavati izrazi „Brut Nature”, „Extra Brut” i „Brut”.
Za vina Cava „Reserva”, „Gran Reserva” i „Paraje Calificado” obvezno se navodi godina berbe.
Oznaka „Guarda” utvrđena je za vina Cava koja nisu „Reserva”, „Gran Reserva” ili „Paraje Calificado”.
Oznaka „Guarda Superior” utvrđena je za vina Cava „Reserva”, „Gran Reserva” i „Paraje Calificado”.
Izraz „integralni proizvođač” utvrđuje se samo za vinarije koje, kao proizvođači osnovnog vina i vina Cava, prešaju i proizvode 100 % osnovnog vina koje se upotrebljava u vinu Cava i proizvode 100 % svojih vina Cava u istim prostorima (vinariji) i ne kupuju boce u vodoravnom („en rima”) ili preokrenutom („en punta”) položaju od drugih proizvođača.
Obvezno je upotrebljavati određene kontrolne oznake.
Oznaka „Paraje Calificado” ne smije premašivati visinu od 4 mm niti smije biti veća od marke te se pojavljuje uz naziv predmetnog područja.
Poveznica na specifikaciju proizvoda
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/3122/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)