<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.12-->
  <head>
    <title>2024-12-202412T104202202460-00-TRA-DOC-HR-ARRET-T-0246-22-202408910-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="0" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_ContentBits"/>
    <meta content="Commission Use" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_Name"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="1" name="EP_Mention"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="7/01/2025 10:26:00" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="Publication intégrale au Rec ou RecFP, mention Rec" name="Mention"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="ARR" name="TypeDoc"/>
    <meta content="G979Tx92O9Trck+3zJFcfZjRCTgapVaFx4yrd92agqxJfj836URm7K0Tp13FFl1AEL/LpwWa/lRkdT16DfS2dSV+F18lAJ7DVmvPYXGBQz4CDqKx/x1MYyILMvReEU83O6EHKLhlrnAkSde4DmyToJr0nkWwAgZhVOij01mMZU0=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GendocTemplateSubType"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="svc_wsgendoc" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="true" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_Enabled"/>
    <meta content="351562b3-7f8e-47c5-a6b3-1bbc795177f6" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_ActionId"/>
    <meta content="0246" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2022" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="b24c8b06-522c-46fe-9080-70926f8dddb1" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_SiteId"/>
    <meta content="FAST_document_go_ok" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="ARR_T" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 22-11-24 16:56:13" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="2024-12-09T11:58:03Z" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_SetDate"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="Public" name="Version"/>
    <meta content="T" name="Juridiction"/>
    <meta content="be97499598fa4905834960778058ecc1" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0246" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="RD" name="NatureAff"/>
    <meta content="RD" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="T" name="Gendoc_Juridiction"/>
    <meta content="Standard" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_Method"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId24" style="first"/>
      <div id="rId20" style="even">Presuda od  4. 12. 2024. – Predmet T‑246/22</div>
      <div id="rId21" style="default">PGTEX Morocco/Komisija</div>
    </div>
    <p class="C19Centre" id="para-1" title="page-1">
      PRESUDA OPĆEG SUDA (deseto prošireno vijeće)
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-2" title="page-1">
      4. prosinca 2024. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">*</a>
</span>)
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-3" title="page-1">
      „Subvencije – Proširenje konačne kompenzacijske pristojbe za uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine na uvoz tih proizvoda otpremljenih iz Maroka – Ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera – Izbjegavanje mjera – Euro‑mediteranski sporazum o pridruživanju EZ‑Maroko – Članak 33. točka (a) Uredbe (EU) 2016/1037 – Zlouporaba ovlasti – Uvjeti za utvrđivanje izbjegavanja mjera – Članak 23. stavak 3. Uredbe 2016/1037 – Promjena koja proizlazi iz prakse, obrade ili rada za koje ne postoji drugi dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe – Postupci sastavljanja – Postupci dovršavanja – Pojam ,dodana vrijednost’ – Uvoz istovjetnog proizvoda ili dijelova tog proizvoda koji se i dalje subvencioniraju – Pogreška koja se tiče prava – Očita pogreška u ocjeni – Načelo nediskriminacije – Jednako postupanje – Načelo dobre uprave – Članak 28. stavci 1. i 3. Uredbe 2016/1037 – Upotreba dostupnih podataka”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-4" title="page-1">
      U predmetu T‑246/22,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-5" title="page-1">
      PGTEX Morocco, sa sjedištem u Tangeru (Maroko), koji zastupaju P. Vander Schueren, E. Gergondet i A. Nosowicz, odvjetnici,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-6" title="page-1">
      tužitelj,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-7" title="page-1">
      koji podupire
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-8" title="page-1">
      LM Wind Power A/S, sa sjedištem u Koldingu (Danska), koji zastupaju B. Servais i V. Crochet, odvjetnici,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-9" title="page-1">
      intervenijent,
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-10" title="page-1">
      protiv
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-11" title="page-1">
      Europske komisije, koju zastupaju G. Luengo i J. Zieliński, u svojstvu agenata,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-12" title="page-1">
      tuženika,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-13" title="page-1">
      koju podupire
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-14" title="page-1">
      Tech‑Fab Europe eV, sa sjedištem u Frankfurtu na Majni (Njemačka), koji zastupaju L. Ruessmann i J. Beck, odvjetnici,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-15" title="page-1">
      intervenijent,
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-16" title="page-1">
      OPĆI SUD (deseto prošireno vijeće),
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-17" title="page-1">
      u sastavu: O. Porchia (izvjestiteljica), predsjednica, M. Jaeger, L. Madise, P. Nihoul i S. Verschuur, suci,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-18" title="page-1">
      tajnik: I. Kurme, administratorica,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-19" title="page-1">
      uzimajući u obzir pisani dio postupka,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-20" title="page-1">
      nakon rasprave održane 16. siječnja 2024.,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-21" title="page-1">
      donosi sljedeću
    </p>
    <p class="C75Debutdesmotifs" id="para-22" title="page-1">
      Presudu
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Svojom tužbom koja se temelji na članku 263. UFEU‑a tužitelj, PGTEX Morocco, zahtijeva poništenje Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/301 od 24. veljače 2022. o proširenju konačne kompenzacijske pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2020/776 za uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) na uvoz tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka, i o završetku ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju kompenzacijskih mjera uvedenih Provedbenom uredbom (EU) 2020/776 na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta uvozom tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka (SL 2022., L 46, str. 31.; u daljnjem tekstu: pobijana provedbena uredba).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">I.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Okolnosti spora</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj, društvo osnovano u skladu s marokanskim pravom koje se nalazi u slobodnoj zoni u Tangeru (Maroko) i koje pripada kineskoj grupi društava PGTEX, proizvođač je izvoznik određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana koje izvozi, među ostalim, u Europsku uniju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tkanine od staklenih vlakana su tkanine koje se sastoje od tkanih i/ili prošivenih rovinga ili pređa od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana (u daljnjem tekstu: rovinzi od staklenih vlakana) s drugim elementima ili bez njih, isključujući proizvode koji su impregnirani ili predimpregnirani i tkanine otvorene mrežaste strukture veličine otvora veće od 1,8 milimetara (mm) u dužinu i širinu i mase veće od 35 grama po kvadratnom metru (g/m²). Ti proizvodi upotrebljavaju se u širokom rasponu primjena, primjerice za proizvodnju lopatica za vjetroturbine, opreme za plovila i kamione te sportske opreme, ali i za sustave za sanaciju cijevi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Europska komisija je 16. svibnja 2019., u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL 2016., L 176, str. 55.; u daljnjem tekstu: Osnovna antisubvencijska uredba), pokrenula antisubvencijski ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine i Egipta (u daljnjem tekstu: antisubvencijski ispitni postupak).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Antisubvencijski ispitni postupak rezultirao je donošenjem Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/776 оd 12. lipnja 2020. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na tkanine od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/492 o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta (SL 2020., L 189, str. 1.). Tom provedbenom uredbom Komisija je uvela preostalu kompenzacijsku pristojbu od 30,7 % na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija je 19. svibnja 2021. primila zahtjev na temelju članka 23. stavka 4. i članka 24. stavka 5. Osnovne antisubvencijske uredbe kojim se od nje traži da pokrene ispitni postupak o mogućem izbjegavanju kompenzacijskih mjera uvedenih na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine i da taj uvoz evidentira.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Predmetni zahtjev podnio je intervenijent u potporu Komisijinu zahtjevu, Tech‑Fab Europe eV, udruženje proizvođača tkanina od staklenih vlakana u Uniji.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Utvrdivši, nakon što je obavijestila države članice, da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje ispitnog postupka (u daljnjem tekstu: ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera) u skladu s člankom 23. Osnovne antisubvencijske uredbe, Komisija je donijela Provedbenu uredbu (EU) 2021/863 od 28. svibnja 2021. o pokretanju ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju antidampinških mjera uvedenih Provedbenom uredbom 2020/776 uvozom određenih tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka, te o uvjetovanju takvog uvoza evidentiranjem (SL 2021., L 190, str. 76.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Razdoblje ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera obuhvaćalo je razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. (u daljnjem tekstu: razdoblje ispitnog postupka). Prije 2019. nisu se izvozile znatne količine tkanina od staklenih vlakana iz Maroka u Uniju. Za navedeno razdoblje prikupljeni su podaci kako bi se, među ostalim, ispitala navodna promjena strukture trgovine nakon uvođenja kompenzacijskih mjera za predmetni proizvod i postojanje prakse, obrade ili rada za koje ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe. Prikupljeni su i detaljniji podaci za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. (u daljnjem tekstu: izvještajno razdoblje) kako bi se ispitalo je li uvozom narušen korektivni učinak mjera na snazi u smislu cijena i/ili količina te postojanje subvencioniranja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tijekom ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera grupa PGTEX, koja se sastoji od tužitelja i njegovih povezanih društava u Kini, odnosno PGTEX China Co., Ltd (u daljnjem tekstu: PGTEX China) i Chongqing Polycomp International Corporation (CPIC), dostavila je ispunjeni obrazac trgovačkih društava koja su zatražila izuzeće (u daljnjem tekstu: obrazac zahtjeva za izuzeće). PGTEX China također je ispunio obrazac za proizvođače izvoznike. Navedena je grupa 8. rujna 2021. odgovorila na zahtjev za dopunu informacija koji je Komisija poslala 13. kolovoza 2021. (u daljnjem tekstu: odgovor na zahtjev za dopunu informacija).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dopisom od 5. listopada 2021. Komisija je obavijestila tužitelja o svojoj namjeri da se osloni na podatke dostupne na temelju članka 28. Osnovne antisubvencijske uredbe. Tužitelj je 12. listopada 2021. odgovorio na taj dopis (u daljnjem tekstu: odgovor na dopis koji se odnosi na članak 28.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj je 15. listopada 2021. dostavio druge podatke kako bi dokazao da se prerada u Maroku ne može kvalificirati kao postupak sastavljanja i da je ona sama po sebi ekonomski opravdana (u daljnjem tekstu: dodatna dokumentacija).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija je 20. prosinca 2021. podnijela svoj dokument s općim informacijama u kojem preporučuje proširenje kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine i Egipta na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Maroka i odbija tužiteljev zahtjev za izuzeće od tih pristojbi. Tužitelj je 7. siječnja 2022. podnio svoje komentare na dokument s općim informacijama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Istodobno je tužitelj 29. prosinca 2021. zatražio intervenciju službenika za saslušanje, smatrajući da dokumentom s općim informacijama, primjenjujući podatke dostupne u odnosu na njega, nije odgovoreno na očitovanja iznesena u odgovoru na dopis koji se odnosi na članak 28. Saslušanje s Komisijom održano je 10. siječnja 2022., a sa službenikom za saslušanje 12. siječnja iste godine. Potonji je podnio svoje izvješće 25. siječnja 2022. (u daljnjem tekstu: izvješće službenika za saslušanje).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija je 24. veljače 2022. donijela pobijanu provedbenu uredbu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">II.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zahtjevi stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">poništi pobijanu provedbenu uredbu u dijelu koji se na njega odnosi;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">naloži Komisiji snošenje troškova.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Intervenijent u potporu tužiteljevu zahtjevu, LM Wind Power A/S, od Općeg suda zahtijeva da:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">prihvati tužbu za poništenje;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">naloži Komisiji snošenje troškova povezanih s njegovom intervencijom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija od Općeg suda zahtijeva da:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">odbije tužbu kao neosnovanu;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">naloži tužitelju snošenje troškova.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Intervenijent u potporu Komisijinu zahtjevu od Općeg suda zahtijeva da:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">odbije tužbu;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">naloži tužitelju snošenje troškova vezanih uz njegovu intervenciju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">III.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog svojoj tužbi tužitelj iznosi pet tužbenih razloga, koji se temelje:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">prvi, na povredi Euro‑mediteranskog sporazuma o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kraljevine Maroka, s druge strane (SL 2000., L 70, str. 2.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 11., svezak 26., str. 70.), kako je izmijenjen (u daljnjem tekstu: Sporazum o pridruživanju), povredi članka 33. Osnovne antisubvencijske uredbe i zlouporabi ovlasti zbog toga što pobijana provedbena uredba nameće kompenzacijske mjere na tkanine od staklenih vlakana koje on izvozi u Uniju a da ne uzima u obzir njihovo povlašteno marokansko podrijetlo;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">drugi, na povredi obveze obrazlaganja, povredi prava obrane i prava na dobru upravu, očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 28. stavaka 1. i 3. Osnovne antisubvencijske uredbe u pogledu uporabe dostupnih podataka;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">treći, na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija smatrala da nema dostatnog valjanog razloga ili ekonomske opravdanosti za stvaranje njegova proizvodnog pogona u Maroku osim uvođenja kompenzacijskih pristojbi, kao i na povredi prava na dobru upravu jer Komisija nije pažljivo i nepristrano ispitala sve relevantne elemente predmetnog slučaja;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">četvrti, na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe, povredi načela nediskriminacije i jednakog postupanja kao i na povredi prava na dobru upravu jer je Komisija zaključila da postupak proizvodnje uspostavljen u Maroku predstavlja postupak sastavljanja; i</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">peti, na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija smatrala da na tkanine od staklenih vlakana izvezene iz Maroka u Uniju i dalje postoje subvencije dodijeljene kineskim proizvođačima tkanina od staklenih vlakana.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije valja ispitati prvi, treći, četvrti i peti tužbeni razlog, a potom, u slučaju potrebe, drugi tužbeni razlog.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">A.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvi tužbeni razlog</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog ovom tužbenom razlogu tužitelj, kao i intervenijent u potporu njegovu zahtjevu, u biti ističe tri prigovora.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvim prigovorom tužitelj tvrdi, kao prvo, da se za tkanine od staklenih vlakana koje proizvodi, u skladu s primjenjivim pravilima Sporazuma o pridruživanju, smatra da su „podrijetlom” iz Maroka. Povlašteno podrijetlo navedenih tkanina od staklenih vlakana potvrđeno je dokazom o podrijetlu koji su podnijela marokanska tijela u skladu s člancima 16. i 17. Protokola br. 4 uz Sporazum o pridruživanju, to jest potvrdama EUR.1, čiju je valjanost potvrdila marokanska carinska uprava. Osim toga, to povlašteno podrijetlo nije sporno.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je uvođenjem kompenzacijskih pristojbi na uvoz tužiteljevih tkanina od staklenih vlakana koje uživaju povlašteno marokansko podrijetlo, po završetku ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera, a ne antisubvencijskog ispitnog postupka, pobijana provedbena uredba povrijedila članak 9. Sporazuma o pridruživanju koji zabranjuje uvođenje carina i davanja s istovrsnim učinkom i, posljedično, kompenzacijskih pristojbi na takve proizvode. Od te zabrane ne postoje iznimke na koje se Komisija može pozvati na temelju „potvrđujuće obrane”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tužiteljevu mišljenju, ratifikacijom Sporazuma o pridruživanju Unija se obvezala da će uvesti kompenzacijske pristojbe na uvoz „podrijetlom” iz Maroka neovisno o vlastitim zakonodavnim instrumentima. U svakom slučaju, nadređenost međunarodnih sporazuma koje sklopi Unija sekundarnom pravu Unije nalaže tumačenje potonjih, u mjeri u kojoj je to moguće, u skladu s tim ugovorima (presuda od 10. rujna 1996., Komisija/Njemačka, C‑61/94, EU:C:1996:313, t. 52.). Komisija ne može samu činjenicu da postoji sekundarno pravo Unije tumačiti kao opravdanje koje je ovlašćuje da zanemari obveze preuzete u okviru Sporazuma o pridruživanju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugim prigovorom tužitelj ističe da pobijana provedbena uredba krši članak 33. točku (a) Osnovne antisubvencijske uredbe u dijelu u kojem uvodi kompenzacijske pristojbe na uvoz „podrijetlom” iz Maroka izuzimajući pritom iz primjene posebna pravila predviđena Sporazumom o pridruživanju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Trećim prigovorom tužitelj ističe da je pobijana provedbena uredba zahvaćena zlouporabom ovlasti jer joj je jedini cilj izbjeći postupak posebno predviđen u području državnih potpora člankom 36. i sljedećim člancima Sporazuma o pridruživanju. Tužitelj smatra da je u toj provedbenoj uredbi navedeno da je imao korist od prijenosa subvencija koje su primili njegovi pridruženi dobavljači sirovina. Navodi da se Komisija, utvrdivši dodjelu javnih potpora ili subvencija u njegovu korist, trebala pozvati na članak 36. Sporazuma o pridruživanju. Iz toga zaključuje da je Komisija počinila zlouporabu ovlasti izbjegavši taj postupak i umjesto toga jednostrano usvojivši tu provedbenu uredbu kojom su nametnute korektivne mjere zbog toga što je primio „javne potpore”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, u tom pogledu tužitelj dodaje da iako je cilj koji Komisija želi postići donošenjem pobijane provedbene uredbe osigurati učinkovitost mjera nametnutih na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine, ostaje činjenica da ta provedbena uredba nameće carine i davanja s istovrsnim učinkom na uvoz tih tkanina podrijetlom iz Maroka, čime se krši članak 9. Sporazuma o pridruživanju i članak 33. Osnovne antisubvencijske uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija, kao i intervenijent u potporu njezinu zahtjevu, osporava tužiteljeve argumente.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvodne napomene</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">a)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sporazum o pridruživanju</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Euro‑mediteranski sporazum o uspostavi pridruživanja između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroko, s druge strane, sklopljen je u Bruxellesu 26. veljače 1996. te je odobren u ime Europskih zajednica Odlukom 2000/204/EZ, EZUČ, Vijeća i Komisije od 24. siječnja 2000. o sklapanju Euro‑mediteranskog sporazuma o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kraljevine Maroko, s druge strane (SL 2000., L 70, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 11., svezak 26., str. 3.). U skladu sa svojim člankom 96., navedeni sporazum stupio je na snagu 1. ožujka 2000., kao što to proizlazi iz informacija objavljenih u Službenom listu Europskih zajednica (SL 2000., L 70, str. 228.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju članka 1. stavka 1. Sporazumom o pridruživanju uspostavlja se pridruženje između, s jedne strane, Europske zajednice i Europske zajednice za ugljen i čelik (u Sporazumu o pridruživanju s Marokom zajednički se nazivaju Zajednicom) i njihovih država članica te, s druge strane, Kraljevine Maroka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema njegovu članku 1. stavku 2. drugoj alineji, cilj je Sporazuma o pridruživanju, među ostalim, uspostaviti „uvjete za postupnu liberalizaciju trgovine robom, uslugama i kapitalom”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tako članak 6. Sporazuma o pridruživanju, koji se nalazi u glavi II. tog sporazuma, koja se odnosi na slobodno kretanje robe, propisuje da će „[t]ijekom prijelaznog razdoblja u trajanju od najviše 12 godina počevši od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Zajednica i Maroko […] postupno uspostaviti područje slobodne trgovine u skladu s odredbama ovog Sporazuma i odredbama [Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994.] te drugim multilateralnim sporazumima o trgovini robom iz priloga Sporazumu o osnivanju WTO‑a […]”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tu svrhu članak 9. Sporazuma o pridruživanju, koji se, u skladu s naslovom glave II. poglavljem I. tog sporazuma, u kojem se nalazi, primjenjuje na industrijske proizvode, određuje da se „proizvodi podrijetlom iz Maroka uvoze […] u Zajednicu oslobođeni carina i davanja s istovrsnim učinkom”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što je to navedeno u članku 29. Sporazuma o pridruživanju pojam „roba s podrijetlom” određuje se, radi provedbe glave II. navedenog sporazuma i povezanih metoda administrativne suradnje, u Protokolu 4. tog sporazuma.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, u glavi IV. poglavlju II. naslovljenom „Tržišno natjecanje i ostale gospodarske odredbe” Sporazuma o pridruživanju članak 36. stavak 1. određuje da „[z]bog mogućeg utjecaja na trgovinu između Zajednice i Maroka, s ispravnom primjenom ovog Sporazuma nisu spojivi: […] svaka državna potpora koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja davanjem povlaštenog tretmana određenim poduzetnicima ili proizvodnji određene robe, izuzev slučajeva u kojima se sukladno Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik dopušta takvo odstupanje.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">b)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Propis Unije u području izbjegavanja antisubvencijskih mjera</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Propis Unije u području izbjegavanja antisubvencijskih mjera, sadržan u članku 23. Osnovne antisubvencijske uredbe, omogućuje institucijama da pod određenim uvjetima prošire antisubvencijske pristojbe koje su uvele na uvoz proizvoda iz treće zemlje na uvoz istovjetnih proizvoda koji potječu iz neke druge države kako bi se spriječilo izbjegavanje antisubvencijskih mjera.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Konkretnije, članak 23. Osnovne antisubvencijske uredbe, pod naslovom „Izbjegavanje mjera”, glasi kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-81" title="page-7">
      „1. Kompenzacijske pristojbe uvedene prema ovoj uredbi mogu se proširiti i na uvoze iz trećih zemalja istovjetnih proizvoda, bilo neznatno modificiranih ili ne, ili na uvoze neznatno modificiranih istovjetnih proizvoda iz zemlje na koju se mjere primjenjuju ili njihove dijelove, ako se mjere koje su na snazi izbjegavaju.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-82" title="page-8">
      2. Kompenzacijske pristojbe, koje ne prelaze preostalu kompenzacijsku pristojbu uvedenu u skladu s člankom 15. stavkom 2., mogu se proširiti na uvoze iz trgovačkih društava koja koriste pojedinačne pristojbe u zemljama na koje se mjere primjenjuju, ako se mjere koje su na snazi izbjegavaju.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-83" title="page-8">
      3. Izbjegavanje mjera definira se kao promjena strukture trgovine između trećih zemalja i Unije ili između pojedinačnih trgovačkih društava u zemlji na koju se mjere primjenjuju i Unije, a koja proizlazi iz prakse, postupka ili rada za koji ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenje pristojba, a ako postoji dokaz o šteti ili da su učinci pristojbe narušeni u smislu cijena i/ili količina istovjetnog proizvoda i da uvozni istovjetni proizvod i/ili njegovi dijelovi i dalje koriste subvenciju.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-84" title="page-8">
      Praksa, postupak ili rad iz prvog podstavka, među ostalim, uključuju:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-85" title="page-8">
      (a) neznatnu modifikaciju dotičnog proizvoda kako bi on dobio drugi carinski broj, a na koji se obično ne primjenjuju mjere, pod uvjetom da modifikacija ne mijenja njegova osnovna obilježja;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-86" title="page-8">
      (b) otpremu proizvoda na koji se primjenjuju mjere preko trećih zemalja;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-87" title="page-8">
      (c) reorganizaciju strukture i kanala prodaje u zemlji na koju se primjenjuju mjere od strane izvoznika i proizvođača kako bi se po mogućnosti njihovi proizvodi izvozili u Uniju putem proizvođača koji koriste pojedinačnu stopu pristojbe koja je niža od one koja se primjenjuje na proizvode proizvođača.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz uvodne izjave 18. Osnovne antisubvencijske uredbe proizlazi da je ta odredba donesena jer „[i]ako Sporazum o subvencijama ne sadržava odredbe o izbjegavanju kompenzacijskih mjera, postoji mogućnost izbjegavanja u sličnim uvjetima, ako ne i identičnim izbjegavanju antidampinških mjera.” Naime, u trenutačnoj ekonomskoj stvarnosti, koju obilježava sve veća globalizacija međunarodne trgovine, koja poduzetnicima sve više nudi mogućnost premještanja proizvodnje robe u različite zemlje, za Uniju je sve važnije da raspolaže instrumentima trgovinske zaštite koji mogu učinkovito odgovoriti na izazove koje predstavlja takvo poslovno okruženje, osiguravajući učinkovitu zaštitu industrije Unije od subvencioniranog uvoza proizvoda. Među tim instrumentima propisi u području izbjegavanja mjera igraju važnu ulogu u osiguravanju učinkovitosti kompenzacijskih mjera koje donosi Unija (vidjeti u tom smislu mišljenje nezavisnog odvjetnika G. Pitruzzelle u predmetu Komisija/Kolachi Raj Industrial, C‑709/17 P, EU:C:2019:303, t. 1. i 73.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">O osnovanosti prvog tužbenog razloga, koji se temelji na povredi Sporazuma o pridruživanju, povredi članka 33. točke (a) Osnovne antisubvencijske uredbe i zlouporabi ovlasti zbog toga što pobijana provedbena uredba nameće kompenzacijske mjere na tkanine od staklenih vlakana koje tužitelj izvozi u Uniju a da ne uzima u obzir njihovo povlašteno marokansko podrijetlo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, kako bi se odgovorilo na ovaj tužbeni razlog, u biti valja utvrditi je li Komisija mogla primijeniti pravila za sprečavanje izbjegavanja mjera iz članka 23. Osnovne antisubvencijske uredbe kako bi proširila kompenzacijske pristojbe koje je uvela na uvoz proizvoda iz treće zemlje (u ovom slučaju iz Kine) na uvoz istovjetnih proizvoda podrijetlom osobito iz druge zemlje (u ovom slučaju iz Maroka), ne uzimajući u obzir činjenicu da je Unija s Kraljevinom Maroko potpisala sporazum o pridruživanju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na prvom mjestu, valja navesti da, kao što je to istaknuto u točki 37. ove presude, članak 23. Osnovne antisubvencijske uredbe omogućuje institucijama da pod određenim uvjetima prošire kompenzacijske pristojbe koje su uvele na uvoz proizvoda iz treće zemlje na uvoz istovjetnih proizvoda koji potječu iz, osobito, neke druge države kako bi se spriječilo izbjegavanje antisubvencijskih mjera.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, prema sudskoj praksi, jedini cilj uredbe kojom se proširuje kompenzacijska pristojba jest osigurati njezinu učinkovitost te onemogućiti njezino izbjegavanje te je posljedično mjera proširenja konačne antidampinške pristojbe isključivo akcesorna u odnosu na izvorni akt kojim je ta pristojba uvedena, koji štiti učinkovitu primjenu konačnih mjera (vidjeti u tom smislu presudu od 12. rujna 2019., Komisija/Kolachi Raj Industrial, C‑709/17 P, EU:C:2019:717, t. 96. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, valja naglasiti da se, kao što to proizlazi iz teksta odredbi navedenih u točkama 31. do 34. ove presude, Sporazumom o pridruživanju nastoji postupno uspostaviti područje slobodne trgovine između Unije i Maroka. Naime, taj je sporazum sklopljen radi promicanja slobodnog kretanja robe između Unije i Maroka, među ostalim ukidanjem carina i davanja s istovrsnim učinkom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga su Sporazum o pridruživanju i članak 23. Osnovne antisubvencijske uredbe dva instrumenta trgovinske politike Unije koji imaju različite ciljeve i logiku. Naime, ako je prvi instrument suradnje čiji je cilj promicanje slobodnog kretanja robe koja potječe iz Maroka u Uniji, drugi je instrument trgovinske zaštite kojim se nastoje sankcionirati nepoštene trgovačke prakse koje mogu prejudicirati učinkovitost antisubvencijskih mjera koje su već na snazi u odnosu na treće zemlje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, time što je smatrala da je grupa PGTEX u Maroku uspostavila praksu s ciljem zaobilaženja kompenzacijske pristojbe uvedene Provedbenom uredbom 2020/776 na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine, Komisija je, pobijanom provedbenom uredbom, proširila navedenu kompenzacijsku pristojbu na tkanine od staklenih vlakana poslane iz Maroka. Osim toga, tako proširena pristojba, čiji je jedini cilj osigurati učinkovitost kompenzacijske pristojbe određene Narodnoj Republici Kini, ne može se razlikovati od potonje pristojbe kojoj je akcesorna (vidjeti u tom smislu po analogiji presudu od 8. studenoga 2005., Jersey Produce Marketing Organisation (C‑293/02, EU:C:2005:664, t. 70.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, pobijanom provedbenom uredbom Komisija cilja na kineske poduzetnike grupe PGTEX kako bi ih spriječila da se oslone na državno područje Maroka, jer je Kraljevina Maroko s Unijom sklopila Sporazum o pridruživanju, kako bi izbjegli kompenzacijsku pristojbu uvedenu na kineski uvoz tkanina od staklenih vlakana.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom smislu valja primijetiti da Sporazum o pridruživanju ne sadržava odredbe koje zabranjuju da jedna od stranaka navedenog sporazuma donese mjere za sprečavanje izbjegavanja mjera. Stoga, taj sporazum ne sprečava Uniju, suočenu s ponašanjima poput onih navedenih u točki 46. ove presude, da provjeri jesu li ispunjeni svi uvjeti za primjenu članka 23. Osnovne antisubvencijske uredbe i, zatim, u mjeri u kojoj je utvrđeno da su navedeni uvjeti stvarno ispunjeni, da primijeni mjere za sprečavanje izbjegavanja mjera kako bi spriječila navedena ponašanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drukčije tumačenje moglo bi Uniji oduzeti instrument trgovinske zaštite koji je ključan za osiguranje učinkovite zaštite industrije Unije i pretvoriti Maroko u „slobodnu zonu” u kojoj bi trgovinski subjekti mogli provoditi sve vrste postupaka izbjegavanja antisubvencijskih mjera, što bi u ovom slučaju bilo protivno uzajamnim obvezama koje su preuzele Kraljevina Maroko i Unija u okviru Sporazuma o pridruživanju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, uzimajući u obzir prethodno navedeno, valja utvrditi da je Komisija mogla primijeniti pravila za sprečavanje izbjegavanja mjera iz članka 23. Osnovne antisubvencijske uredbe i stoga valja odbiti prvi tužbeni razlog.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">B.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treći, četvrti i peti tužbeni razlog</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovi tužbeni razlozi odnose se na ocjenu uvjeta primjene članka 23. Osnovne antisubvencijske uredbe u ovom slučaju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja podsjetiti na to da je, kao što to proizlazi iz uvodne izjave 32. pobijane provedbene uredbe, u skladu s člankom 23. stavkom 3. Osnovne antisubvencijske uredbe, postojanje izbjegavanja mjera u ovom slučaju ocijenila Komisija koja je redom ispitala:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">je li došlo do promjene strukture trgovine između trećih zemalja (odnosno Kine, Egipta i Maroka) i Unije (što čini prvi uvjet);</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">je li ta promjena proizašla iz prakse, obrade ili rada za koje ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe (što čini drugi uvjet);</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">postoji li dokaz o šteti ili jesu li narušeni korektivni učinci pristojbi, u smislu cijena i/ili količina istovjetnih proizvoda (što čini treći uvjet) te prima li se i dalje subvencija za uvezeni istovjetni proizvod i/ili njegove dijelove (što čini četvrti uvjet).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U predmetnom slučaju, u uvodnoj izjavi 33. pobijane provedbene uredbe Komisija je navela da „[u] članku 23. stavku 3. drugom podstavku Osnovne [antisubvencijske] uredbe postupci sastavljanja ne navode se posebno kao praksa, postupak ili rad koji čini izbjegavanje mjera”, ali da se „[u tom podstavku] izričito […] upotrebljava izraz ,među ostalim’, što znači da se u njemu navodi nepotpun popis mogućih praksi izbjegavanja mjera” i da su „[s]toga […] njime obuhvaćene i druge prakse izbjegavanja mjera koje nisu izričito navedene u predmetnom članku, kao što su postupci sastavljanja.” Posljedično tomu, „budući da su dokazi [dostavljeni u zahtjevu za otvaranje ispitnog postupka] upućivali na postupke sastavljanja u Maroku, Komisija je [u okviru ispitivanja drugog uvjeta u ovom predmetu] analizirala i jesu li po analogiji ispunjeni kriteriji iz članka 13. stavka 2. [Uredbe (EU) 2016/1036], osobito je li postupak sastavljanja započeo ili je bitno povećan od, ili neposredno prije, pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka i jesu li predmetni dijelovi iz zemlje na koju se primjenjuju mjere, čine li dijelovi 60 % ili više od ukupne vrijednosti dijelova sastavljenog proizvoda i je li dodana vrijednost dijelova uključenih tijekom postupka sastavljanja ili dovršavanja bila veća od 25 % troškova proizvodnje.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju tužitelj ne osporava ni ocjenu prvog ni ocjenu trećeg uvjeta spomenutih u točki 51. ove presude. S druge strane, on osporava ocjenu drugog i četvrtog uvjeta spomenutih u toj točki.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvodne napomene</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije treba podsjetiti na to da, u skladu sa sudskom praksom Suda, u području zajedničke trgovinske politike i osobito u području mjera za zaštitu trgovine institucije Unije raspolažu širokom diskrecijskom ovlašću zbog složenosti gospodarskih, političkih i pravnih pitanja koja moraju razmatrati. Kad je riječ o sudskom nadzoru takve ocjene, on mora biti ograničen samo na provjeru jesu li poštovana postupovna pravila, jesu li činjenice koje su uzete u obzir prilikom izvršenja spornog odabira ispravno utvrđene te je li došlo do očite pogreške u procjeni tih činjenica ili do zloupotrebe ovlasti (vidjeti presudu od 26. siječnja 2017., Maxcom/Chin Haur Indonesia, C‑247/15 P, C‑253/15 P i C‑259/15 P, EU:C:2017:61, t. 54. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osnovanost trećeg tužbenog razloga, koji se temelji na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija smatrala da ne postoji dostatan valjani uzrok ili ekonomska opravdanost za uspostavljanje tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku osim uvođenja kompenzacijskih pristojbi, kao i na povredi prava na dobru upravu jer Komisija nije pažljivo i nepristrano ispitala sve relevantne elemente slučaja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovaj tužbeni razlog u biti se sastoji od dva dijela.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U okviru prvog dijela tužitelj, kao i intervenijent u potporu njegovu zahtjevu, najprije ističe da se pobijana provedbena uredba temelji na očitim pogreškama u ocjeni i da povređuje članak 23. stavak 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija zaključila da nema dostatnog valjanog razloga ni ekonomske opravdanosti za uspostavljanje njegova proizvodnog pogona u Maroku osim uvođenja kompenzacijskih pristojbi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, tužitelj tvrdi da je tijekom ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera detaljno objasnio i dokazao da je uspostavljanje njegova proizvodnog pogona u Maroku imalo dostatan valjani razlog i da je bilo ekonomski opravdano. Prema njegovu mišljenju, uspostava tog pogona proizlazi osobito iz plana proširenja koji je odavno izradila grupa PGTEX kojoj pripada. Taj plan predviđa [povjerljivo]. Smatra da se Komisija koristila isključivo vremenskom podudarnošću kako bi odbacila jasne i čvrste dokaze koji upućuju na to da se odluka o uspostavi njegova proizvodnog pogona u Maroku temeljila na ekonomskim i logističkim aspektima, a ne na pokretanju antidampinških i antisubvencijskih ispitnih postupaka. Dodaje da je Komisija također zanemarila dokaze koje je podnio kako bi objasnio da je uspostava njegova proizvodnog pogona u Maroku bila odgođena [povjerljivo].</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, tužitelj tvrdi da, iako je njegovo proizvodno postrojenje uspostavljeno u Maroku u listopadu 2019., procesu uspostavljanja prethodilo je nekoliko preliminarnih faza, što pokazuje da je odluka o uspostavi navedenog proizvodnog pogona donesena znatno prije pokretanja bilo kakvog ispitnog postupka i da ta uspostava nije imala za cilj zaobilaženje Unijinih mjera trgovinske zaštite. Konkretno, prema tužiteljevu mišljenju, odluka o uspostavi proizvodnog pogona u Maroku donesena je [povjerljivo].</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, tužitelj ističe da je Komisija počinila pogrešku odbacivši argument intervenijenta u potporu tužiteljevu zahtjevu prema kojem je njegov proizvodni pogon u Maroku uspostavljen radi [povjerljivo]. Naime, dodatna dokumentacija potvrđuje da su se rasprave o otvaranju tvornice u Maroku održavale od mjeseca [povjerljivo], osobito s ciljem opskrbe važnog lokalnog kupca. Tužitelj pojašnjava i da je tijekom saslušanja o dokumentu s općim informacijama 10. siječnja 2021. objasnio da je uspostava njegova pogona u Maroku imala za cilj odgovoriti na povećanje potražnje za [povjerljivo], da je izvještajno razdoblje odgovaralo početnoj fazi i da je na tu fazu utjecala pandemija bolesti COVID-19, koja je uzrokovala kašnjenja u postupcima revizije kvalifikacije i revizije tvornice u Maroku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao četvrto, tužitelj tvrdi da je pobijana provedbena uredba pogrešna jer navodi da godišnje izvješće društva PGTEX China za 2019. izričito potvrđuje da je eventualno uvođenje antidampinških pristojbi bilo razlog za uspostavljanje njegova proizvodnog pogona u Maroku. Prema njegovu mišljenju, u navedenom se izvješću navodi da je njegov proizvodni pogon uspostavljen ne samo s ciljem „aktivnog poduzimanja mjera nakon antidampinškog ispitnog postupka koji je Unija vodila protiv [Narodne Republike] Kine”, nego i „daljnje optimizacije i prilagodbe njegove strategije internacionalizacije, konsolidiranja i povećanja tržišnog udjela proizvoda u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, pružanja odgovora na potražnju kupaca i zaštite opskrbe kupaca”. U tom se izvješću stoga ne upućuje na „izbjegavanje”, nego na „mjere” poduzete kao odgovor na antidampinški ispitni postupak, opravdane „strategijom internacionalizacije”, „zahtjevom kupaca” i željom za „zaštitom opskrbe kupaca”. Tužitelj tvrdi da je cilj predmetnog izvješća stoga bio uvjeriti ulagače i istaknuti im da se na njega ne odnose antidampinške ili kompenzacijske mjere jer je grupa PGTEX već predvidjela da će tržište Unije opskrbljivati putem tvornice u Maroku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu intervenijent u potporu tužiteljevu zahtjevu dodaje da iz dijela rečenice „za koje ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe” iz članka 23. Osnovne antisubvencijske uredbe proizlazi da uvođenje pristojbe mora biti glavni, ako ne jedini razlog, predmetne prakse, obrade ili rada. Naime, nije dovoljno da uvođenje pristojbe bude jedan od razloga prakse, obrade ili rada. Trebalo bi dokazati da drugi mogući ekonomski razlozi ili opravdanja nisu dovoljni, tako da je uvođenje pristojbe glavni razlog za praksu, obradu ili rad.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, intervenijent u potporu tužiteljevu zahtjevu ističe da on nije jedini poduzetnik koji je uspostavio pogon u Maroku kako bi opskrbljivao proizvođače lopatica vjetroelektrana. Prema njegovu mišljenju, zahvaljujući Sporazumu o pridruživanju uvoz iz Maroka u Uniju ne podliježe carinama, dok se konvencionalne carine koje mogu dosegnuti 7 % primjenjuju na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine. Stoga je Maroko bolji izbor od Kine za proizvodnju i izvoz tkanina od staklenih vlakana u Uniju. Zbog toga je do uspostavljanja tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku došlo neovisno o pokretanju antisubvencijskog ispitnog postupka, kako bi tužitelj odgovorio na sve veću potražnju za tkaninama od staklenih vlakana u Maroku i opskrbljivao Uniju a da pritom ne podliježe konvencionalnim carinama. Stoga, prema mišljenju intervenijenta u potporu tužiteljevu zahtjevu, postoji dostatni valjani razlog ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbi za otvaranje tužiteljeva pogona u Maroku, s obzirom na to da bi to poduzeće bilo osnovano čak i da nikakav antisubvencijski ispitni postupak o uvozu tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine nije bio pokrenut.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U okviru drugog dijela tužitelj ističe da je pobijanom provedbenom uredbom povrijeđeno pravo na dobru upravu jer Komisija nije pažljivo i nepristrano ispitala sve relevantne elemente predmetnog slučaja i osobito zato što je, kao prvo, odbila uzeti u obzir dokumente iz kojih je vidljivo da je njegov pogon u Maroku bio predviđen znatno prije pokretanja antidampinškog ili kompenzacijskog ispitnog postupka, kao drugo, jer je odbacila očitovanja marokanskih tijela u kojima je navedeno da su se kontakti s navedenim tijelima odvijali još od [povjerljivo] i da su stoga prethodili pokretanju bilo kakvog ispitnog postupka, kao treće, jer je odbila argumente intervenijenta u potporu tužiteljevu zahtjevu kao i druge dokaze iz spisa koji pokazuju da je njegova tvornica u Maroku bila osnovana radi [povjerljivo] i, kao četvrto, jer nije pravilno analizirala godišnje izvješće društva PGTEX China za 2019.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija, kao i intervenijent u potporu njezinu zahtjevu, osporava tužiteljeve argumente.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prije nego što se redom ispitaju dva dijela ovog tužbenog razloga, valja podsjetiti na to kako je u ovom predmetu Komisija ocijenila drugi uvjet potreban za utvrđivanje postojanja izbjegavanja mjera (vidjeti točku 50. ove presude). Konkretno, valja ukratko iznijeti uvodne izjave pobijane provedbene uredbe u kojima je Komisija smatrala da nije bilo dostatnog valjanog razloga ili ekonomske opravdanosti za uspostavljanje tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku osim uvođenja kompenzacijskih pristojbi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">a)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">O ocjeni nepostojanja dostatnog valjanog razloga ili ekonomske opravdanosti za uspostavljanje tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku osim uvođenja kompenzacijskih pristojbi u pobijanoj provedbenoj uredbi</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon što je u uvodnoj izjavi 61. pobijane provedbene uredbe utvrdila da „[p]ovećanje izvoza tkanina od staklenih vlakana iz Maroka u Uniju predstavlja promjenu strukture trgovine između Maroka i Unije u smislu članka 23. stavka 3. Osnovne [antisubvencijske] uredbe, zajedno sa znatnim povećanjem kineskog izvoza rovinga od staklenih vlakana u Maroko 2020. u odnosu na 2019.”, Komisija je u uvodnoj izjavi 62. navedene provedbene uredbe podsjetila na to da „[u skladu s člankom 23. stavkom 3.] Osnovne [antisubvencijske] uredbe, promjena strukture trgovine proizlazi iz prakse, obrade ili rada za koje ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je Komisija ispitala drugi uvjet potreban da bi se utvrdilo postojanje izbjegavanja mjera u odnosu na uspostavu tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, u uvodnoj izjavi 64. pobijane provedbene uredbe Komisija je utvrdila da „[p]rema podnesku marokanskih vlasti […] prvi kontakt s grupom PGTEX za osnivanje tvornice u Maroku uspostavljen je 20. ožujka 2019., mjesec dana nakon pokretanja […] antidampinškog ispitnog postupka i dva mjeseca prije pokretanja […] antisubvencijskog ispitnog postupka”, da je „[tužitelj] osnovan […] 2. listopada 2019., otprilike pet mjeseci nakon pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka” i da „ta vremenska podudarnost upućuje [Komisiju na zaključak] da je moguće uvođenje pristojbi bilo uzrok osnivanja [tužitelja]”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">69</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U uvodnoj izjavi 65. pobijane provedbene uredbe Komisija je dodala da „[n]a temelju popisa prodaje koji je dostavio [tužitelj] tijekom 2020. sva [tužiteljeva] izvozna prodaja ostvarena je na tržištu Unije, dok se samo mali dio njegove proizvodnje u 2020. prodavao na [marokanskom] tržištu” i da je „[n]adalje, sva njegova izvozna prodaja tijekom 2020. izvršena kupcima u Uniji, koje je prethodno opskrbljivalo društvo PGTEX China”. To je Komisiju dovelo do zaključka „da je moguće uvođenje pristojbi bilo razlog za osnivanje [tužitelja]” i da je „[t]o […] izričito potvrđeno u godišnjem izvješću društva PGTEX China za 2019.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">70</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Štoviše, u uvodnoj izjavi 67. pobijane provedbene uredbe Komisija je odbacila argument koji je iznijela grupa PGTEX, prema kojem su za osnivanje tužitelja postojali dostatan valjan razlog i ekonomska opravdanost. Konkretno, u tom je pogledu primijetila da je „iz dokumentacije koju je grupa PGTEX dostavila 15. listopada 2021. vidljivo da je [navedena] grupa mnogo prije pokretanja [antisubvencijskog] ispitnog postupka izvodila procjene o tome u kojoj će zemlji osnovati društvo” i da su „[u]zete u obzir različite potencijalne zemlje, uključujući Maroko”. Međutim, prema Komisijinu mišljenju, ostaje činjenica da je tužitelj „konačno osnovan 2. listopada 2019., otprilike sedam mjeseci nakon pokretanja [navedenog ispitnog postupka]”, da „[ta] vremenska podudarnost upućuje na to da je [taj] ispitni postupak bio uzrok osnivanja [tužitelja]”, da je „[t]o dodatno potkrijepljeno izjavom marokanskih vlasti u kojoj se navodi da su njihovi kontakti s grupom PGTEX u pogledu uspostave postrojenja započeli 20. ožujka 2019. i kao takvi neposredno nakon pokretanja [predmetnog] ispitnog postupka” i da je „[t]o pokazalo da službeni kontakti s marokanskim tijelima u svrhu osnivanja društva u Maroku potječu iz ožujka 2019., neposredno nakon pokretanja [istog] ispitnog postupka.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">71</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, u uvodnoj izjavi 69. pobijane provedbene uredbe Komisija je odbacila argument intervenijenta u potporu tužiteljevu zahtjevu da je grupa PGTEX uspostavila svoje marokansko postrojenje kako bi opskrbljivala [povjerljivo] i da stoga postoji ekonomska opravdanost za uspostavljanje tog postrojenja osim izbjegavanja kompenzacijskih pristojbi. U tom pogledu, ona je, s jedne strane, uputila na dokaze koji upućuju na nepostojanje ekonomske opravdanosti za uspostavljanje navedenog pogona, osim kompenzacijskih pristojbi na snazi, kao što je godišnje izvješće društva PGTEX China za 2019., i, s druge strane, istaknula da je sva tužiteljeva izvozna prodaja bila namijenjena Uniji i da je samo mali dio njegove proizvodnje prodan na marokanskom tržištu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">72</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodno navedeno, u uvodnoj izjavi 70. pobijane provedbene uredbe Komisija je zaključila da „ispitnim postupkom [za sprečavanje izbjegavanja mjera] nije otkriven dostatan valjani uzrok ili ekonomska opravdanost za otvaranje postrojenja za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana u Maroku osim izbjegavanja plaćanja [kompenzacijskih] pristojbi koje su na snazi.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">b)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvi dio, koji se temelji na očitoj pogreški u ocjeni i očitoj povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija zaključila da nema dostatnog valjanog uzroka ili ekonomske opravdanosti za otvaranje tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku osim uvođenja kompenzacijskih pristojbi</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">73</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj osporava zaključak koji se nalazi u uvodnoj izjavi 70. pobijane provedbene uredbe (vidjeti točku 72. ove presude) ističući u bitnom da je tijekom ispitnog postupka detaljno objasnio i dokazao da je uspostava njegova proizvodnog pogona u Maroku bila motivirana i ekonomski opravdana razlozima različitima od namjere izbjegavanja mjera trgovinske zaštite koje su tada bile na snazi. Smatra da se Komisija koristila isključivo vremenskom podudarnošću kako bi odbacila jasne i čvrste dokaze koji upućuju na to da se odluka o uspostavi njegova proizvodnog pogona u Maroku temeljila na ekonomskim i logističkim aspektima, a ne na pokretanju antisubvencijskog ispitnog postupka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">74</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče datuma uspostavljanja tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku, na prvom mjestu valja istaknuti da, kao što to pravilno tvrdi Komisija, dokazi koje je dostavio tužitelj, odnosno poruke elektroničke pošte razmijenjene između PGTEX‑a, CPIC‑a i klijenata u razdoblju od [povjerljivo], pokazuju, kao što to uostalom priznaje i sâm tužitelj, da se Maroko, kao i druge zemlje, razmatrao kao potencijalna lokacija za uspostavljanje postrojenja. Međutim, kao što je to tužitelj potvrdio na raspravi, iz te razmjene ne proizlazi da je stvarna odluka o uspostavi tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku donesena u razdoblju od [povjerljivo], odnosno prije pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka. Isto tako, korespondencija razmijenjena između čelnika CPIC‑a nakon posjeta Maroku [povjerljivo] ne upućuje na to da je odluka o uspostavi takvog proizvodnog pogona u Maroku donesena [povjerljivo]. Konkretno, valja napomenuti da je „studija izvedivosti” predstavljena u prilogu dodatnoj dokumentaciji, koja nosi datum [povjerljivo], samo interna bilješka o sastancima ocjenjivanja ulaganja CPIC‑a u Maroku. Iz tog dokumenta ne proizlazi da je u to vrijeme došlo do odluke čiji je predmet uspostava tog proizvodnog pogona u Maroku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">75</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, iz očitovanja marokanskih tijela jasno proizlazi da je „[tužitelj] osnovan u listopadu 2019.”. Iako je točno da navedena tijela naglašavaju da je, kao i svakom osnivanju poduzeća, postupku osnivanja tužiteljeva proizvodnog pogona „prethodilo nekoliko preliminarnih faza, poput studija izvedivosti kojima se dokazuje da je odluka o osnivanju pogona PGTEX‑a znatno prethodila uvođenju mjera i nije imala za cilj zaobići mjere trgovinske zaštite [Unije]”, ona ipak pojašnjavaju da „kontakt između PGTEX‑a i [tih tijela] radi uspostavljanja postrojenja PGTEX‑a u Maroku potječe od 20. ožujka 2019., odnosno neposredno nakon pokretanja [antidampinškog ispitnog postupka]”. Stoga Komisija nije počinila očitu pogrešku u ocjeni kada je u uvodnoj izjavi 67. pobijane provedbene uredbe utvrdila da „službeni kontakti [s tim tijelima] u svrhu osnivanja društva u Maroku potječu iz ožujka 2019., neposredno nakon pokretanja [navedenog ispitnog postupka]”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">76</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na trećem mjestu, tužiteljevi argumenti čiji je cilj objasniti zašto je uspostava njegova proizvodnog pogona u Maroku bila odgođena za listopad 2019. (vidjeti točku 57. ove presude) samo potvrđuju Komisijin zaključak prema kojem je taj proizvodni pogon dovršen pet mjeseci nakon pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">77</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, kao što je to Komisija pravilno utvrdila u uvodnoj izjavi 67. pobijane provedbene uredbe, postoji vremenska podudarnost između pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka i uspostavljanja tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku. Takva vremenska podudarnost može, prema sudskoj praksi, opravdati pretpostavku prema kojoj uspostavljanje proizvodnog pogona u zemlji iz koje se roba izvozi ima za cilj izbjegavanje primjene mjera trgovinske politike (vidjeti u tom smislu presudu od 13. prosinca 1989., Brother International, C‑26/88, EU:C:1989:637, t. 29.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">78</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz sudske prakse također proizlazi da je slijedom toga, u slučaju postojanja takve vremenske podudarnosti, na dotičnom gospodarskom subjektu da podnese dokaz o dostatnom valjanom razlogu, osim namjere da izbjegne posljedice koje proizlaze iz predmetnih mjera, za uspostavljanje proizvodnog pogona u zemlji iz koje se roba izvozi (vidjeti u tom smislu presudu od 13. prosinca 1989., Brother International, C‑26/88, EU:C:1989:637, t. 29.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">79</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S tim u vezi tužitelj u biti tvrdi da je cilj uspostave njegova proizvodnog pogona u Maroku bio ostvarenje plana proširenja koji je odavno izradila grupa PGTEX čiji je on dio [povjerljivo]. Konkretno, cilj je te uspostave opskrbljivati važnog lokalnog kupca i, općenitije, odgovoriti na povećanje potražnje [povjerljivo]. Stoga je Komisija počinila pogrešku odbacivši argument intervenijenta u potporu tužiteljevu zahtjevu prema kojem je navedena grupa uspostavila svoj marokanski pogon kako bi opskrbljivala [povjerljivo].</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">80</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, kako bi dokazao tvrdnje navedene u točki 79. ove presude, tužitelj upućuje na svoju korespondenciju s CPIC‑om i klijentima kao i na podnošenje plana proširenja grupe PGTEX koji se odnosi na [povjerljivo], priloženog dodatnoj dokumentaciji i na dijapozitive za saslušanje o dokumentu s općim informacijama od 10. siječnja 2021.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">81</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, u tom pogledu, s jedne strane valja istaknuti da korespondencija koju je tužitelj priložio dodatnoj dokumentaciji ne sadržava nikakvo upućivanje na stvarni plan širenja grupe PGTEX [povjerljivo]. Naime, kao što je to istaknuto u točki 74. ove presude, ta korespondencija samo dokazuje da se Maroko, kao i druge zemlje, smatrao mogućom lokacijom za izgradnju postrojenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">82</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, pod pretpostavkom da se podnošenjem plana širenja grupe PGTEX u pogledu [povjerljivo] može dokazati da je taj plan stvarno proveden, to nije dostatan dokaz da je takav plan obuhvaćao Maroko. Naime, tužitelj nije podnio dokument o planovima širenja navedene grupe na Maroko. Kao što je to potvrđeno na raspravi, dijapozitivi za saslušanje o dokumentu s općim informacijama od 10. siječnja 2021. ni po čemu ne pružaju dokaz o provedbi predmetnog plana, već sadržavaju samo nepotkrijepljenu tužiteljevu tvrdnju prema kojoj je izgradnja njegova postrojenja [povjerljivo].</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">83</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, valja istaknuti da tužitelj ne osporava dokaze na koje se Komisija oslonila kako bi odbacila argument prema kojem je PGTEX grupa uspostavila svoje marokansko postrojenje kako bi opskrbljivala tržišta [povjerljivo]. Konkretno, tužitelj ne osporava tvrdnju iz uvodne izjave 65. pobijane provedbene uredbe prema kojoj „[n]a temelju popisa prodaje koji je dostavio tijekom 2020. sva [tužiteljeva] izvozna prodaja […] ostvarena je na tržištu Unije, dok se samo mali dio njegove proizvodnje 2020. prodavao na [marokanskom] tržištu”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">84</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Isto tako, tužiteljeva tvrdnja prema kojoj se u godišnjem izvješću PGTEX‑a China za 2019. navodi da je njegov proizvodni pogon u Maroku uspostavljen ne samo s ciljem „aktivnog poduzimanja mjera nakon antidampinškog ispitnog postupka koji je Unija vodila protiv [Narodne Republike] Kine” nego i radi „daljnje optimizacije i prilagodbe njegove strategije internacionalizacije”, ne proturječi Komisijinoj tvrdnji prema kojoj se odlučilo za uspostavljanje navedenog proizvodnog pogona kako bi se aktivno odgovorilo na antidampinški ispitni postupak koji je Unija provela protiv [Narodne Republike] Kine. Ta tvrdnja ne može biti dovoljna ni za podnošenje dokaza o dostatnom valjanom razlogu zbog kojeg je tužitelj uspostavio pogon u Maroku, različitom od namjere izbjegavanja predmetnih antisubvencijskih mjera, u skladu sa sudskom praksom navedenom u točki 78. ove presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">85</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga valja utvrditi da tužitelj nije uspio dovesti u pitanje Komisijin zaključak iz uvodne izjave 70. pobijane provedbene uredbe prema kojem „ispitnim postupkom [o sprečavanju izbjegavanja mjera] nije otkriven dovoljan valjani uzrok ili ekonomska opravdanost za otvaranje proizvodne jedinice za tkanine od staklenih vlakana u Maroku osim izbjegavanja plaćanja [kompenzacijskih] pristojbi koje su trenutačno na snazi.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">86</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Slijedom toga, tužitelj ne može prigovoriti Komisiji da je počinila očitu pogrešku u ocjeni niti da je povrijedila članak 23. stavak 3. Osnovne antisubvencijske uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">87</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Posljedično tomu, prvi dio trećeg tužbenog razloga stoga valja odbiti kao neosnovan.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">c)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugi dio, koji se temelji na povredi prava na dobru upravu jer Komisija nije pažljivo i nepristrano ispitala sve relevantne elemente konkretnog slučaja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">88</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj prigovara Komisiji da nije pažljivo i nepristrano ispitala sve relevantne elemente predmetnog slučaja. U tom pogledu valja podsjetiti na to da, prema ustaljenoj sudskoj praksi, u području mjera trgovinske zaštite, u kojem institucije Unije raspolažu širokom diskrecijskom ovlašću (vidjeti točku 54. ove presude), poštovanje jamstava dodijeljenih pravnih poretkom Unije ima u upravnim postupcima tim veću temeljnu važnost. Među tim se jamstvima osobito nalazi obveza nadležne institucije da pažljivo i nepristrano ispita sve pripadajuće elemente slučaja (vidjeti presudu od 24. svibnja 2012., JBF RAK/Vijeće, T‑555/10, neobjavljenu, EU:T:2012:262, t. 112. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">89</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, iz analize prvog dijela trećeg tužbenog razloga proizlazi da, kao prvo, ni dokumenti koje je dostavio tužitelj ni očitovanja marokanskih tijela ne pokazuju da je otvaranje tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku bilo predviđeno znatno prije pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka protiv Narodne Republike Kine; kao drugo, Komisija nije počinila pogrešku kada je odbacila argument intervenijenta u potporu tužiteljevu zahtjevu prema kojem je grupa PGTEX uspostavila svoj marokanski pogon kako bi opskrbljivala tržišta [povjerljivo] i da stoga nije postojalo drugo ekonomsko opravdanje za to uspostavljanje osim namjere izbjegavanja kompenzacijskih pristojbi koje su bile na snazi i, kao treće, da je Komisija provela valjanu analizu godišnjeg izvješća društva PGTEX China za 2019.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">90</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim uvjetima, tužitelj se ne može valjano pozvati na Komisijinu povredu vlastite obveze da pažljivo i nepristrano ispita sve relevantne elemente predmetnog slučaja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">91</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s tim, ovaj dio tužbenog razloga, kao i treći tužbeni razlog cijelosti, valja odbiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osnovanost četvrtog tužbenog razloga, koji se temelji na očitim pogreškama u ocjeni, povredi prava na dobru pravu i načela nediskriminacije i jednakog postupanja te na povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija zaključila da postupak proizvodnje koji je tužitelj uspostavio u Maroku predstavlja postupak sastavljanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">92</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Predmetni tužbeni razlog sastoji se od triju dijelova.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">93</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvim dijelom tužitelj u bitnome nastoji osporiti uključivanje pojma „postupci sklapanja [sastavljanja]” iz članka 13. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL 2016., L 176, str. 21.; u daljnjem tekstu: Osnovna antidampinška uredba) u područje primjene članka 23. stavka 3. drugog podstavka Osnovne antisubvencijske uredbe. Drugim dijelom tužitelj nastoji osporiti postojanje u ovom predmetu postupaka sastavljanja u Maroku u smislu članka 13. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe. Naposljetku, trećim dijelom nastoji dovesti u pitanje Komisijinu ocjenu kriterija dodane vrijednosti iz članka 13. stavka 2. točke (b) potonje uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">a)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvi dio, koji se temelji na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija analogijom primijenila pojam „postupak sklapanja [sastavljanja]” iz članka 13. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">94</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na prvom mjestu, tužitelj, kao i intervenijent u potporu njegovu zahtjevu, navodi da razlika između teksta članka 23. stavka 3. drugog podstavka Osnovne antisubvencijske uredbe, u kojem se ne spominju postupci sastavljanja, i članka 13. stavka 1. četvrtog podstavka Osnovne antidampinške uredbe u kojem su navedeni postupci izričito spomenuti, nije rezultat pukog propusta i nije posve beznačajna. Prema tužitelju, da je zakonodavac Unije želio da praksa, postupak ili rad spomenuti u drugom podstavku članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe obuhvaćaju postupke sastavljanja, bio bi to izričito naveo, kao što je to učinio u članku 13. stavku 1. četvrtom podstavku Osnovne antidampinške uredbe. Stoga valja smatrati da taj namjeravani propust sprečava zaključak prema kojem se kompenzacijske mjere mogu „izbjeći” postupcima sastavljanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">95</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, tužitelj smatra da činjenica da se u članku 23. stavku 3. drugom podstavku Osnovne antisubvencijske uredbe koristi izraz „među ostalim” ne znači da ta odredba može obuhvatiti navodne prakse izbjegavanja proizašle iz postupaka sastavljanja. Ta i Osnovna antidampinška uredba donesene su, na Komisijin prijedlog, istog dana. Osim toga, Europski parlament odredio je za oba teksta istog izvjestitelja te je isto predsjedništvo na razini Vijeća bilo zaduženo za oba teksta. U svakom slučaju, prema tužiteljevu mišljenju, razlika između pravila o izbjegavanju antidampinških i antisubvencijskih mjera proizlazi iz jedne uredbe kojom su izmijenjena prethodna osnovna antidampinška i antisubvencijska pravila, to jest Uredbe Vijeća (EZ) br. 461/2004 od 8. ožujka 2004. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 384/96 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice [neslužbeni prijevod] i Uredbe (EZ) br. 2026/97 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL 2004., L 77, str. 12.) [neslužbeni prijevod]. Stoga treba uzeti u obzir tu razliku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">96</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, tužitelj tvrdi da bi proširenje područja primjene kompenzacijskih pristojbi zbog postupaka sastavljanja na kojima se temelji podrijetlo dovelo do primjene takvih pristojbi na subvencije koje nisu dodijelile ni zemlja podrijetla ni zemlja izvoznica. Prema njegovu mišljenju, pobijanom provedbenom uredbom uvode se, na primjer, kompenzacijske pristojbe na proizvode koje navodno subvencionira Kina, a ne njihova zemlja podrijetla i izvoza, odnosno Maroko.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">97</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravni zahtjev prema kojem bi zemlja podrijetla ili izvoza trebala odobriti subvencije kako bi ih se kompenziralo sam po sebi opravdava različit tekst članka 13. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe i članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe. Neznatne izmjene, pretovari ili reorganizacija prodajnih kanala u zemlji na koju se primjenjuju mjere (tj. praksa, postupak ili rad izbjegavanja mjera obuhvaćeni istodobno i Osnovnom antisubvencijskom uredbom i Osnovnom antidampinškom uredbom) ne dovode do izmjene u zemlji podrijetla ili izvoza proizvoda, za razliku od postupaka sastavljanja (tj. prakse, postupka ili rada izbjegavanja mjera koji su obuhvaćeni samo Osnovnom antidampinškom uredbom).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">98</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Različiti tekstovi članka 13. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe i članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe stoga su također opravdani različitim ciljevima dvaju instrumenata, što znači da se pravilo koje se odnosi na postupke sastavljanja iz članka 13. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe ne može po analogiji primijeniti na članak 23. stavak 3. Osnovne antisubvencijske uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">99</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sama činjenica da je cilj odredbe za sprečavanje izbjegavanja mjera osigurati učinkovitost mjera ne omogućuje, međutim, ni Komisiji ni Općem sudu da uđu u ulogu zakonodavca Unije i izmijene tekst Osnovne antisubvencijske uredbe na način da njome obuhvate postupke sastavljanja. Postoji razlog zbog kojeg ti postupci nisu obuhvaćeni člankom 23. stavkom 3. drugim podstavkom Osnovne antisubvencijske uredbe, to jest činjenica da je, za razliku od onog što je spomenuto u članku 13. Osnovne antidampinške uredbe, nemoguće pravilno primijeniti kriterije dijelova i dodane vrijednosti. Subvencije kojima se koriste dijelovi u zemlji podrijetla mogle bi znatno smanjiti njihovu vrijednost i dovesti do neučinkovitosti kriterija od 60 % ukupne vrijednosti dijelova.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">100</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, budući da tekst članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe isključuje postupke sastavljanja i da bi svako uključivanje po analogiji bilo protivno kontekstu i ciljevima Osnovne antisubvencijske uredbe, kriterij postupaka sastavljanja iz članka 13. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe ne može se primijeniti po analogiji kako bi se utvrdilo izbjegavanje kompenzacijskih pristojbi. Osim toga, ništa ne opravdava analognu primjenu kriterija ukupne vrijednosti dijelova (odnosno 60 %) i dodane vrijednosti (odnosno 25 %).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">101</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na trećem mjestu, tužitelj je iznenađen činjenicom da Komisija, koja je bila izvor dvaju prijedloga osnovnih uredbi i koja je sastavila članak 13. Osnovne antidampinške uredbe i članak 23. Osnovne antisubvencijske uredbe, nije podnijela nijedan dokument o nastanku tih tekstova u kojem su navedeni razlozi zbog kojih su postupci sastavljanja izostavljeni iz teksta članka 23. Osnovne antisubvencijske uredbe. Stoga zahtijeva od Općeg suda da ishodi te dokumente donošenjem mjere upravljanja postupkom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">102</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija, kao i intervenijent u potporu njezinu zahtjevu, osporava tužiteljeve argumente.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">103</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj ovim dijelom u biti želi osporiti razmatranja koja je Komisija iznijela u uvodnoj izjavi 33. pobijane provedbene uredbe (vidjeti točku 52. ove presude). On osobito prigovara Komisiji da je primijenila pojam „postupci sklapanja [sastavljanja]” iz članka 13. stavka 1. četvrtog podstavka Osnovne antidampinške uredbe kako bi ocijenila je li u ovom slučaju došlo do izbjegavanja mjera u smislu članka 23. stavka 3. drugog podstavka Osnovne antisubvencijske uredbe, unatoč činjenici da postupci sastavljanja nisu izričito navedeni kao praksa, obrada ili rad koji, prema toj odredbi, predstavljaju izbjegavanje antisubvencijskih mjera.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">104</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja podsjetiti na to da članak 13. stavak 1. četvrti podstavak Osnovne antidampinške uredbe glasi kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-166" title="page-22">
      „Praksa, obrada ili rad iz trećeg podstavka, među ostalim, uključuju:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-167" title="page-22">
      (a) neznatnu modifikaciju dotičnog proizvoda kako bi on dobio drugi carinski broj, a na koji se obično ne primjenjuju mjere, pod uvjetom da modifikacija ne mijenja njegova osnovna obilježja;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-168" title="page-22">
      (b) otpremu proizvoda na koji se primjenjuju mjere preko trećih zemalja;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-169" title="page-22">
      (c) reorganizaciju strukture i kanala prodaje u zemlji na koju se primjenjuju mjere od strane izvoznika i proizvođača kako bi se po mogućnosti njihovi proizvodi izvozili u Uniju putem proizvođača koji koriste pojedinačnu stopu pristojbe koja je niža od one koja se primjenjuje na proizvode proizvođača;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-170" title="page-22">
      (d) u okolnostima navedenim u stavku 2., sklapanje [sastavljanje] dijelova postupcima sklapanja [sastavljanja] u Uniji ili u trećoj zemlji.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">105</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, članak 23. stavak 3. drugi podstavak Osnovne antisubvencijske uredbe glasi kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-172" title="page-22">
      „Praksa, obrada ili rad iz prvog podstavka, među ostalim, uključuju:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-173" title="page-22">
      (a) neznatnu modifikaciju dotičnog proizvoda kako bi on dobio drugi carinski broj, a na koji se obično ne primjenjuju mjere, pod uvjetom da modifikacija ne mijenja njegova osnovna obilježja;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-174" title="page-22">
      (b) otpremu proizvoda na koji se primjenjuju mjere preko trećih zemalja;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-175" title="page-22">
      (c) reorganizaciju strukture i kanala prodaje u zemlji na koju se primjenjuju mjere od strane izvoznika i proizvođača kako bi se po mogućnosti njihovi proizvodi izvozili u Uniju putem proizvođača koji koriste pojedinačnu stopu pristojbe koja je niža od one koja se primjenjuje na proizvode proizvođača.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">106</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz teksta članka 13. stavka 1. četvrtog podstavka Osnovne antidampinške uredbe i članka 23. stavka 3. drugog podstavka Osnovne antisubvencijske uredbe proizlazi da, kao što to Komisija priznaje u uvodnoj izjavi 33. pobijane provedbene uredbe, postupci sastavljanja nisu izričito navedeni kao praksa, obrada ili rad koji predstavljaju izbjegavanje mjera i koji su spomenuti u članku 23. stavku 3. drugom podstavku Osnovne antisubvencijske uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">107</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, činjenica da u članku 23. stavku 3. drugom podstavku Osnovne antisubvencijske uredbe nema nikakvog upućivanja na postupke sastavljanja ne znači da je, kao što to tvrdi tužitelj, zakonodavac Unije imao namjeru isključiti postupke sastavljanja iz područja primjene tog članka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">108</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, budući da je izraz „među ostalim” izričito upotrijebljen u članku 23. stavku 3. drugom podstavku Osnovne antisubvencijske uredbe, valja smatrati, kao što je to Komisija učinila u uvodnoj izjavi 33. pobijane provedbene uredbe, da taj članak sadržava neiscrpan popis mogućih praksi izbjegavanja mjera. Stoga stavkom 3. drugim podstavkom navedenog članka mogu također biti obuhvaćene i druge prakse izbjegavanja mjera koje nisu izričito navedene u predmetnom članku, kao što su postupci sastavljanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">109</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To tumačenje potvrđuje sudska praksa prema kojoj članak 13. stavak 1. četvrti podstavak Osnovne antidampinške uredbe sadržava neiscrpan popis praksi, obrada ili rada iz prvog podstavka navedenog članka, a prema kojem se različite vrste praksi izbjegavanja mjera na tom popisu nalaze samo kao primjeri, kao što je vidljivo iz izraza „među ostalim” (vidjeti u tom smislu presudu od 19. travnja 2018., Asia Leader International (Cambodia)/Komisija, T‑462/15, EU:T:2018:196, t. 56.). </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">110</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Takvo tumačenje, koje je u skladu s ciljem na kojem se temelji članak 23. Osnovne antisubvencijske uredbe, odnosno s ciljem jamčenja učinkovitosti postojećih antisubvencijskih mjera (vidjeti točku 42. ove presude), ne može se osporiti drugim argumentima koje je iznio tužitelj.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">111</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prije svega, kada je riječ o tužiteljevu argumentu prema kojem su Osnovna antidampinška uredba i Osnovna antisubvencijska uredba donesene i objavljene istog dana, tako da se nepostojanje upućivanja na postupke sastavljanja u članku 23. stavku 3. drugom podstavku Osnovne antisubvencijske uredbe ne može shvatiti kao puki propust, valja istaknuti da, suprotno onomu što tvrdi tužitelj, razlika između teksta članka 13. Osnovne antidampinške uredbe i članka 23. Osnovne antisubvencijske uredbe proizlazi iz antidampinške uredbe i antisubvencijske uredbe koje su prethodile sadašnjim uredbama, odnosno Uredbe Vijeća (EZ) 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL 1996., L 56, str. 1.) [neslužbeni prijevod] i Uredbe Vijeća (EZ) 2026/97 od 6. listopada 1997. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL 1997., L 288, str. 1.) [neslužbeni prijevod].</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">112</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga okolnost da su članak 13. stavak 1. četvrti podstavak Osnovne antidampinške uredbe i članak 23. stavak 3. drugi podstavak Osnovne antisubvencijske uredbe bili osmišljeni i sastavljeni u različitim trenucima i kontekstima može objasniti razliku u njihovu tekstu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">113</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U svakom slučaju, kao što je to navedeno u točki 108. ove presude, izraz „među ostalim” iz članka 23. stavka 3. drugog podstavka Osnovne antisubvencijske uredbe može se tumačiti na način da se postupci sastavljanja mogu uključiti u područje primjene tog članka i da se članak 13. stavak 2. Osnovne antidampinške uredbe može primijeniti u slučaju kada je dokazano da su takvim postupcima izbjegnute antisubvencijske mjere, što je, osim toga, potvrđeno u uvodnoj izjavi 18. Osnovne antisubvencijske uredbe (vidjeti točku 39. ove presude).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">114</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, kada je riječ o tužiteljevu argumentu prema kojem je isključenje postupaka sastavljanja iz područja primjene članka 23. Osnovne antisubvencijske uredbe opravdano činjenicom da bi, u biti, suprotno rješenje dovelo do primjene kompenzacijskih pristojbi na subvencije koje nisu dodijelile ni zemlja podrijetla ni zemlja izvoza, valja istaknuti da u ovom slučaju, suprotno onomu što tužitelj ističe, Komisija ne nastoji kompenzirati subvencije koje je dodijelio Maroko, već, s obzirom na to da je utvrdila da su rovinzi od staklenih vlakana u Kini uživali više subvencija i da je tužitelj sastavio ili dovršio navedene rovinge u Maroku kako bi proizveo vlastite tkanine od staklenih vlakana, Komisija proširuje na tkanine od staklenih vlakana podrijetlom iz Maroka kompenzacijske mjere koje su već primijenjene na te tkanine podrijetlom iz Kine.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">115</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, što se tiče tužiteljeva argumenta prema kojem je izostavljanje postupka sastavljanja iz članka 23. stavka 3. drugog podstavka Osnovne antisubvencijske uredbe opravdano činjenicom da bi bez tog izostavljanja bilo nemoguće pravilno upotrijebiti kriterije dijelova i dodane vrijednosti, dovoljno je utvrditi, kao što je to učinila Komisija, da tužitelj ni u svojim pismenima ni na raspravi nije objasnio zbog čega bi subvencije na dijelove u zemlji podrijetla mogle osjetno smanjiti njihovu vrijednost i učiniti bespredmetnim kriterij od 60 % ukupne vrijednosti dijelova.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">116</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga valja utvrditi da Komisija nije počinila očitu pogrešku u ocjeni niti povrijedila članak 23. stavak 3. Osnovne antisubvencijske uredbe uključivši postupke sastavljanja u okvir te odredbe i uputivši na uvjete iz članka 13. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe kako bi ocijenila postoji li u ovom slučaju izbjegavanje antisubvencijskih mjera koje su na snazi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">117</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga valja odbiti ovaj dio tužbenog razloga, pri čemu nije potrebno odlučiti o tužiteljevu zahtjevu za donošenje mjere upravljanja postupkom (vidjeti točku 101. ove presude).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">b)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugi dio, koji se temelji na očitoj pogreški u ocjeni, povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe kao i povredi prava na dobru upravu jer je Komisija zaključila da postupak proizvodnje koji je tužitelj uspostavio u Maroku čini postupak sastavljanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">118</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj, kao i intervenijent u potporu njegovu zahtjevu, osporava Komisijin zaključak iz uvodnih izjava 76., 77. i 79. pobijane provedbene uredbe prema kojem se njegove tkanine od staklenih vlakana proizvode u Maroku od rovinga od staklenih vlakana koje kupuje od povezanog matičnog društva u Kini, postupkom šivanja i pletenja, to jest postupkom dovršavanja koji je obuhvaćen pojmom postupka sastavljanja u smislu članka 13. Osnovne antidampinške uredbe. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">119</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu tužitelj najprije pruža objašnjenja o prirodi proizvodnog postupka i o drugim aktivnostima koje se obavljaju u Maroku. Osobito objašnjava da se tkanine od staklenih vlakana proizvode u Maroku pomoću postupka šivanja i pletenja od nebojanih rovinga, pri čemu su rovinzi i tkanine od staklenih vlakana dva različita proizvoda različitih sastava, svojstava i krajnje uporabe koji odgovaraju dvjema potpuno različitim industrijama; da se postupak proizvodnje tkanina od staklenih vlakana sastoji od nekoliko faza koje moraju biti pažljivo projektirane i kalibrirane kako bi se dobila odgovarajuća svojstva u skladu s njihovom posebnom uporabom; da proizvodnja tkanina od staklenih vlakana podliježe revizijama projektiranja, certificiranja, proizvoda, pogona i opreme te ispitivanjima uzoraka kako bi se ispunili strogi zahtjevi kupaca, pri čemu se tkanine od staklenih vlakana u praksi proizvode po mjeri u skladu sa zahtjevima svakog klijenta; da proizvodnja tkanina od staklenih vlakana zahtijeva specijaliziranu opremu i stručno znanje te posebno osposobljavanje koje nadilazi postupak sastavljanja i koje je nužno s obzirom na posebnu namjenu tkanina od staklenih vlakana i da popis ozbiljnih nedostataka zbog kojih kupci ne mogu upotrebljavati tkanine od staklenih vlakana potvrđuje složenost postupka proizvodnje tih tkanina.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">120</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tako je, prema tužiteljevu mišljenju, Komisija počinila pogrešku time što je u uvodnoj izjavi 79. pobijane provedbene uredbe postupak proizvodnje tkanina od staklenih vlakana u Maroku i s njim povezane aktivnosti definirala kao postupak dovršavanja koji je obuhvaćen konceptom postupaka sastavljanja u smislu članka 13. Osnovne [antidampinške] uredbe. Tužitelj smatra da, iako ta dva pojma ne treba miješati, navedeni postupak proizvodnje ne predstavlja ni postupak sastavljanja ni postupak dovršavanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">121</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, kao prvo, tužitelj ističe da je Komisija počinila pogrešku kada je pojam „postupak sastavljanja” izjednačila s pojmom „postupak dovršavanja”. Prema njegovu mišljenju, ti su pojmovi različiti jer su u Osnovnoj antidampinškoj uredbi u kojoj su spomenuti razdvojeni veznikom „ili”, koji upućuje na alternativu. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da se definicija iz članka 13. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe jednako primjenjuje na postupke sastavljanja i postupke dovršavanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">122</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, tužitelj tvrdi da, s obzirom na to da pod „sastavljanjem” treba podrazumijevati „proces koji se sastoji od sastavljanja dijelova stroja ili proizvoda”, postupak proizvodnje tkanina od staklenih vlakana u Maroku i s njime povezane aktivnosti uvelike nadilaze puki spoj elemenata i stoga ih se ne može kvalificirati kao postupak sastavljanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">123</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, prema tužiteljevu mišljenju, pod pretpostavkom da je članak 13. stavak 2. Osnovne antidampinške uredbe primjenjiv na postupke dovršavanja, Komisija je u pobijanoj provedbenoj uredbi pogrešno smatrala da su postupci koje je tužitelj obavljao bili postupci dovršavanja, odnosno postupci kojima je cilj bio nešto dovršiti. Ističe da se ne ograničava samo na dovršavanje pretvorbe rovinga u tkanine od staklenih vlakana. Naprotiv, tužitelj tvrdi da od rovinga stvara potpuno nov proizvod čija su fizička i tehnička svojstva, krajnje uporabe i tarifni razredi različiti. Konkretno, postupak proizvodnje tkanina od staklenih vlakana u Maroku mogao bi se usporediti sa sličnim, ali jednostavnijim postupkom proizvodnje pamučnih tkanina od pamučnih pređa. Naime, rovinzi se šivaju i pletu na isti način kao i pređe od pamuka za proizvodnju pamučnih tkanina. Na isti način kako te tkanine nisu obične „dovršene” pamučne pređe tako ni tkanine od staklenih vlakana nisu obični „dovršeni” rovinzi, nego rezultat složenog proizvodnog postupka koji zahtijeva posebnu opremu i stručnost. Osim toga, i industrija Unije u antidampinškoj pritužbi podnesenoj 2019. koja se odnosi na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Kine i Egipta, i sâma Komisija, uvođenjem mjera trgovinske zaštite protiv rovinga i tkanina od staklenih vlakana, potvrdile su u bitnome različitu narav „rovinga” i „tkanina od staklenih vlakana”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">124</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija, kao i intervenijent u potporu njezinu zahtjevu, osporava tužiteljeve argumente.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">125</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U predmetnom slučaju, u uvodnoj izjavi 76. pobijane provedbene uredbe Komisija je istaknula da su „[g]avna sirovina za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana [bili] rovinzi od staklenih vlakana”, da je „[tužitelj] kupio […] 100 % rovinga od staklenih vlakana koje je koristio od povezanog matičnog društva u Kini”, da su „[p]ostupkom šivanja i pletenja, koji čini postupak dovršavanja u Maroku, ti […] rovinzi od staklenih vlakana pretvoreni u tkanine od staklenih vlakana” i da „[p]rema informacijama koje je dostavio [tužitelj], rovinzi od staklenih vlakana čine gotovo 100 % ukupne vrijednosti dijelova sastavljenog [ili] dovršenog proizvoda u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne [antidampinške] uredbe.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">126</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija je stoga u uvodnoj izjavi 77. pobijane provedbene uredbe zaključila da je „postupak koji se odvija u Maroku postupak dovršavanja (postupak sastavljanja) i da je ispunjen kriterij od 60 % utvrđen u članku 13. stavku 2. točki (b) Osnovne [antidampinške] uredbe[,] koji se primjenjuje analogijom s obzirom na tekst članka 23. stavka 3. Osnovne [antisubvencijske] uredbe, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 33. [pobijane provedbene uredbe].”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">127</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, u uvodnoj izjavi 79. pobijane provedbene uredbe Komisija je pojasnila da se „[p]raksa opisana u uvodnoj izjavi 76. može opisati kao postupak dovršavanja koji je obuhvaćen pojmom postupaka sastavljanja iz članka 13. Osnovne [antidampinške] uredbe […]”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">128</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, valja podsjetiti na to da, u skladu s člankom 13. stavkom 1. četvrtim podstavkom Osnovne antidampinške uredbe, „[p]raksa, obrada ili rad iz trećeg podstavka [i koji bi mogli predstavljati izbjegavanje mjera] među ostalim, uključuju [,] u okolnostima navedenim u stavku 2., sklapanje [sastavljanje] dijelova postupcima sklapanja [sastavljanja] u Uniji ili u trećoj zemlji.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">129</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 13. stavkom 2. Osnovne antidampinške uredbe, „[s]matra se da se postupkom sklapanja [sastavljanja] u Uniji ili u trećoj zemlji izbjegavaju mjere koje su na snazi ako […] dijelovi predstavljaju 60 % ili više od ukupne vrijednosti dijelova sastavljenih proizvoda, osim što se u niti jednom slučaju ne smatra izbjegavanjem mjera kada dodana vrijednost na dijelovima, tijekom postupka sastavljanja ili dovršavanja, predstavlja više od 25 % troškova proizvodnje.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">130</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju valja provjeriti treba li pojam „postupak sastavljanja”, kao što to zagovaraju Komisija i intervenijent u potporu njezinu zahtjevu, široko tumačiti tako da obuhvaća postupke dovršavanja ili ga treba, kao što to predlaže tužitelj, usko tumačiti tako da potonji postupci nisu obuhvaćeni pojmom „postupak sastavljanja”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">131</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja istaknuti da, kao što to ističe Komisija, Osnovna antidampinška uredba ne daje definiciju pojma „postupak sastavljanja”, ni definiciju pojma „postupak dovršavanja”. U njoj se također ne pojašnjava je li potonji postupak obuhvaćen pojmom „postupak sastavljanja”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">132</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda, u svrhu tumačenja odredbe prava Unije valja uzeti u obzir ne samo njezin tekst već i kontekst te ciljeve propisa čiji je ona dio (vidjeti presudu od 12. rujna 2019., Komisija/Kolachi Raj Industrial, C‑709/17 P, EU:C:2019:717, t. 82. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">133</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o kontekstu, valja istaknuti da, za razliku od postupaka sastavljanja, postupci dovršavanja nisu praksa, obrada ili rad iz članka 13. stavka 1. četvrtog podstavka Osnovne antidampinške uredbe, koji bi mogli predstavljati izbjegavanje mjera u smislu članka 13. stavka 1. trećeg podstavka iste uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">134</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, pojam „dovršavanje”, koji je, kao što je to potvrđeno na raspravi, autonoman pojam svojstven propisima Unije za sprečavanje izbjegavanja mjera, naveden je u članku 13. stavku 2. točki (b) Osnovne antidampinške uredbe, prema kojem je postojanje izbjegavanja mjera isključeno „kada dodana vrijednost na dijelovima, tijekom postupka sastavljanja ili dovršavanja, predstavlja više od 25 % troškova proizvodnje”. Osim toga, u tom pogledu valja istaknuti da nijedna druga odredba Osnovne antidampinške uredbe ne upućuje na postupke dovršavanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">135</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, upućivanje na dovršavanje u okviru članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe, odnosno u okviru dijela te odredbe u kojem se pojašnjavaju uvjeti u skladu s kojima se postupak sastavljanja smatra izbjegavanjem mjera koje su na snazi, ide u prilog Komisijinoj tvrdnji prema kojoj postupci dovršavanja ulaze u područje primjene članka 13. stavka 2. navedene uredbe. Naime, postupci dovršavanja mogu se tumačiti kao varijacija postupaka sastavljanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">136</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S jedne strane, to je tumačenje u skladu s ciljem na kojem se temelje propisi Unije u području izbjegavanja mjera, a to je osigurati učinkovitost antisubvencijskih mjera koje je donijela Unija i spriječiti njihovo izbjegavanje (vidjeti točku 42. ove presude). S druge strane, to je tumačenje potkrijepljeno okolnošću, kao što to proizlazi iz sudske prakse Suda, da je namjera zakonodavca bila ostaviti širok manevarski prostor institucijama Unije u vezi s definicijom izbjegavanja (vidjeti u tom smislu presudu od 4. rujna 2014., Simon, Evers &amp; Co., C‑21/13, EU:C:2014:2154, t. 48.). </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">137</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, to tumačenje ne može biti dovedeno u pitanje tužiteljevom tezom prema kojoj se pojam „postupak dovršavanja” ne može izjednačiti s pojmom „postupak sastavljanja” s obzirom na to da su pojmovi „sastavljanje” i „dovršavanje” različiti te su oba spomenuta u Osnovnoj antidampinškoj uredbi i razdvojeni veznikom „ili”. Naime, iako su dva pojma o kojima je riječ doista različita, kao što to potvrđuje uporaba veznika „ili” (vidjeti u tom smislu presudu od 17. svibnja 2013., Trelleborg Industrie i Trelleborg/Komisija, T‑147/09 i T‑148/09, EU:T:2013:259, t. 83.), to ipak ne znači da se pojam „dovršavanje” ne može smatrati obuhvaćenim pojmom „sastavljanje” i da se stoga postupci dovršavanja ne mogu uključiti u postupke sastavljanja u smislu članka 13. stavka 2. navedene uredbe. Osim toga, prema sudskoj praksi, postoji niz postupaka koji su obuhvaćeni pojmom „sastavljanje” (presuda od 13. prosinca 1989., Brother International, C‑26/88, EU:C:1989:637, t. 20.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">138</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga valja utvrditi da se članak 13. Osnovne antidampinške uredbe primjenjuje kako na postupke sastavljanja tako i na postupke dovršavanja, pri čemu potonji predstavljaju varijaciju prvospomenutih.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">139</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon što je to pojašnjeno, valja provjeriti može li se u ovom slučaju postupak pletenja i šivanja koji je tužitelj provodio u Maroku kvalificirati, kao što je navedeno u uvodnim izjavama 76., 77. i 79. pobijane provedbene uredbe, kao „postupak dovršavanja koji je obuhvaćen konceptom postupaka sastavljanja iz članka 13. Osnovne [antidampinške] uredbe” (vidjeti točke 125. do 127. ove presude).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">140</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj osporava tu kvalifikaciju. U tom pogledu, kao što je to navedeno u točki 122. ove presude, on tvrdi da postupak proizvodnje tkanina od staklene vune u Maroku i s njime povezane aktivnosti nadilaze puko ujedinjenje elemenata (ili sastavljanje) i postupke dovršavanja. On, naprotiv, tvrdi da ne staje kod prerade rovinga u tkaninu od staklene vune, nego od rovinga stvara potpuno nov proizvod čija su fizička i tehnička svojstva, krajnje uporabe i tarifni razredi različiti. Nadalje, tvrdi da tkanine od staklene vune nisu obični „dovršeni” rovinzi, nego rezultat složenog proizvodnog postupka koji se sastoji od više etapa i zahtijeva specijaliziranu opremu i stručno znanje kao i posebno osposobljavanje. Naposljetku, tkanine od staklene vune, čiji popis ozbiljnih nedostataka koji ih čine neupotrebljivima dokazuje složenost postupka proizvodnje, proizvode se po mjeri ovisno o zahtjevima svakog kupca. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">141</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije valja istaknuti da Osnovna antidampinška uredba ne predviđa nikakav opći kriterij koji bi se temeljio na odsustvu inherentne složenosti postupka kako bi postupak sastavljanja mogao predstavljati izbjegavanje mjera iz članka 13. stavka 1. trećeg podstavka te uredbe. Okolnosti u kojima se smatra da se postupkom sastavljanja u Uniji ili u trećoj zemlji izbjegavaju postojeće mjere opisane su u stavku 2. tog članka, koji se odnosi na udio korištenih dijelova koji potječu iz zemlje na koju se mjere primjenjuju i na dodanu vrijednost tih dijelova u postupku o kojem je riječ. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">142</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, kao što to Komisija opravdano ističe, čak i pod pretpostavkom da su utvrđene, okolnosti koje navodi tužitelj, prema kojima su tkanine od staklenih vlakana novi proizvodi čija su fizička i tehnička svojstva, krajnje uporabe i tarifni razredi različiti kao i činjenica da su te tkanine rezultat složenog proizvodnog postupka sastavljenog od više etapa, koji zahtijeva specijaliziranu opremu i stručno znanje kao i posebno osposobljavanje, ne utječu na kvalifikaciju postupka proizvodnje tkanina od staklene vune u Maroku kao postupka sastavljanja ili dovršavanja. Isto vrijedi i u pogledu okolnosti da se tkanine od staklene vune različito koriste u različitim industrijskim sektorima i da postoji vrlo dugačak popis njihovih mogućih nedostataka koji bi ih mogli učiniti neupotrebljivima za klijente te da se te tkanine proizvode ovisno o zahtjevima svakog klijenta koji, osim toga, provodi temeljiti postupak revizije projektiranja i certificiranja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">143</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga Komisija nije počinila očitu pogrešku u ocjeni niti je povrijedila članak 13. stavke 1. i 2. Osnovne antidampinške uredbe kada je analizirala postupke koje je tužitelj provodio u Maroku s gledišta pojma „dovršavanje”, a ne pojma „sastavljanje” i kada je smatrala da su navedeni postupci bili postupci dovršavanja. Naposljetku, na temelju elemenata koje je tužitelj iznio ne može se utvrditi povreda prava na dobru upravu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">144</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga ovaj dio valja odbiti kao neosnovan.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">c)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treći dio, koji se temelji na očitoj pogreški u ocjeni, povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe kao i povredama prava na dobru upravu i načela nediskriminacije i jednakog postupanja prilikom ocjene praga dodane vrijednosti za postupke sastavljanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">145</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog ovom dijelu četvrtog tužbenog razloga tužitelj u biti ističe tri prigovora.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">146</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvim prigovorom tužitelj ističe da se pobijana provedbena uredba temelji na očitim pogreškama u ocjeni i da se njome povređuje članak 23. stavak 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer, u okviru ocjene praga dodane vrijednosti na sastavnim dijelovima u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe prilagođava njegove fiksne troškove, osobito troškove amortizacije i troškove najma, prema stupnju iskorištenosti kapaciteta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">147</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na prvom mjestu, tužitelj tvrdi da prilagodba fiksnih troškova kako bi se odrazila iskorištenost kapaciteta nije pravno dopuštena te je činjenično pogrešna.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">148</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S jedne strane, tužitelj ističe da ne postoji pravna odredba koja bi Komisiji omogućila da prilagodi fiksne troškove ovisno o stupnju iskorištenosti kapaciteta. Točnije, prema njegovu mišljenju, prilagodbi fiksnih troškova ovisno o iskorištenju kapaciteta nedostaje dosljednosti jer fiksni troškovi po definiciji ne ovise o proizvedenim količinama ili iskorištenim kapacitetima. Stoga je prilagodba koju je provela Komisija protivna ustaljenoj računovodstvenoj definiciji „fiksnih troškova” i narušava izračun dodane vrijednosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">149</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U okviru replike tužitelj također osporava tumačenje pojma „dodana vrijednost” koje je predložila Komisija uzimajući u obzir kontekst i svrhu članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe. Najprije ističe da se navedeni pojam nalazi u kontekstu pojma „trošak” proizvodnje koji se pojavljuje u istoj rečenici navedene odredbe. Budući da je potonji pojam definiran u članku 2. Osnovne antidampinške uredbe, upućivanje na troškove u kontekstu članka 13. stavka 2. točke (b) iste uredbe značilo bi da su pojmovi „dodana vrijednost” i „nastali troškovi” istovjetni i da se prilagodba nastalih troškova na temelju dodane vrijednosti može provesti samo na temelju članka 2. stavka 5. navedene uredbe. Međutim, prema tužiteljevu mišljenju, taj članak ne predviđa prilagodbu kada se troškovi izračunavaju na temelju računovodstvenih dokumenata sastavljenih u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima i u kojima se u razumnoj mjeri uzimaju u obzir troškovi povezani s proizvodnjom i prodajom proizvoda koji se razmatra, čak i ako se ti troškovi čine niskima ili visokima uzimajući u obzir stvarnu stopu iskorištenosti kapaciteta. Ista zabrana vrijedi i za dodanu vrijednost u kontekstu troškova.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">150</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, tužitelj tvrdi da činjenično nije bilo razloga za prilagodbu fiksnih troškova. Smatra da se, u skladu s tom metodom, troškovi amortizacije i najma mogu u cijelosti uzeti u obzir samo ako se on koristi punim kapacitetom, što se u praksi nikada ne događa, i da se trošak amortizacije prilagođava, s obzirom na to da se ne može uzeti u obzir trošak amortizacije strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana koji nisu bili u uporabi tijekom čitave 2020. Dodaje da opravdanje koje je Komisija iznijela u uvodnoj izjavi 84. pobijane provedbene uredbe radi prilagodbe fiksnih troškova nije potkrijepljeno činjenicama jer nije izjavio da su njegovi strojevi bili u uporabi tijekom 300 dana. Prema njegovu mišljenju, strojevi za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana bili su amortizirani tek od trenutka njihove instalacije i samo za razdoblje tijekom kojeg su bili u uporabi. Tužitelj tvrdi da trošak amortizacije koji je priopćio Komisiji stoga odražava stvarno razdoblje tijekom kojeg su strojevi za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana bili korišteni i amortizirani.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">151</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, tužitelj tvrdi da nije bilo razloga da se troškovi najma „postrojenje – druga faza” isključe iz troškova najma koji se uzimaju u obzir za izračun dodane vrijednosti jer je to postrojenje sadržavalo [povjerljivo], jedini proizvod koji on proizvodi. Stoga smatra da, s obzirom na to da su se za proizvodnju predmetnog proizvoda upotrebljavali „postrojenje – prva faza” i „postrojenje – druga faza”, nije postojao nijedan razlog da se iz „postrojenja – druge faze” isključe troškovi najma. Prema njegovu mišljenju, svi troškovi najma pridonose dodanoj vrijednosti konačnog proizvoda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">152</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na trećem mjestu, tužitelj tvrdi da je Komisija zbog pogrešnih razloga odbacila tri različite metode izračuna dodane vrijednosti koje je on predložio. Konkretno, odbacivanje prve metode zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 86. pobijane provedbene uredbe temelji se na očitoj pogrešci u ocjeni. U tom pogledu tužitelj navodi da je objasnio zašto mjesec ožujak nije bio prvotno naveden kao prvi mjesec proizvodnje. Stoga Komisija nije raspolagala elementima kojima bi dovela u pitanje podnesene podatke. Što se tiče druge i treće metode, tužitelj tvrdi da je stopa iskorištenosti kapaciteta od [povjerljivo] koju je upotrijebila Komisija bila određena na temelju njegova ukupnog kapaciteta, uzimajući u obzir sve strojeve za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana, a osobito one koji nisu bili operativni tijekom čitave 2020. Stoga je, prema njegovu mišljenju, ta stopa zapravo manje reprezentativna od stope iskorištenosti kapaciteta za čitavu 2020. Stoga tvrdi da Komisija nije mogla odbaciti rješenja koja je predložio zbog toga što ona nisu bila reprezentativna za stopu iskorištenosti kapaciteta za čitavu 2020. godinu bez dovođenja u pitanje vlastite metode.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">153</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugim prigovorom tužitelj ističe da je prilagodba fiksnih troškova kako bi se odrazila iskorištenost kapaciteta, na temelju [povjerljivo] troškova amortizacije i najma za „postrojenje – prvu fazu”, diskriminirajuća. On u biti prigovara Komisiji da ga je diskriminirala u odnosu na industriju Unije time što nije prilagodila trošak proizvodnje te industrije prilikom izračuna ciljne cijene u početnom ispitnom postupku, iako je navedena industrija tijekom razdoblja ispitnog postupka navela slabu iskorištenost kapaciteta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">154</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Trećim prigovorom tužitelj ističe da je pobijanom provedbenom uredbom povrijeđeno njegovo pravo na dobru upravu jer se njome ne ispituju pažljivo i nepristrano svi relevantni elementi predmetnog slučaja te se njome prilagođavaju troškovi a da se ne uzimaju u obzir njegova objašnjenja u pogledu korištenja strojeva i troškova najma.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">155</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija, kao i intervenijent u potporu njezinu zahtjevu, osporava tužiteljeve argumente.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">156</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovaj se dio u biti odnosi na utvrđivanje dodane vrijednosti na dijelovima tijekom postupka sastavljanja ili dovršavanja u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">157</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 13. stavkom 2. točkom (b) Osnovne antidampinške uredbe, „u niti jednom slučaju se ne smatra izbjegavanjem mjera kada dodana vrijednost na dijelovima, tijekom postupka sastavljanja ili dovršavanja, predstavlja više od 25 % troškova proizvodnje.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">158</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prije početka ispitivanja triju prigovora koje je tužitelj istaknuo u prilog ovom dijelu, valja podsjetiti na relevantne uvodne izjave pobijane provedbene uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Izračun dodane vrijednosti u pobijanoj provedbenoj uredbi</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">159</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U uvodnoj izjavi 80. pobijane provedbene uredbe Komisija je podsjetila na to da je, prema tužiteljevu mišljenju, „njegov trošak dodane vrijednosti iznad praga od 25 %”. S tim u vezi navela je da su „[d]vije glavne troškovne stavke u [tužiteljevu] izračunu dodane vrijednosti bile […] troškovi amortizacije i najma, koji su bili dio financijskih podataka za izvještajno razdoblje koje je dostavio [tužitelj] u obrascu zahtjeva za izuzeće.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">i)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Trošak amortizacije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">160</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o troškovima amortizacije, iz uvodne izjave 81. pobijane provedbene uredbe proizlazi da je tužitelj tvrdio da je „u njegovim prostorima ugrađeno manje od deset strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana te da je svaki od tih strojeva 2020. radio 300 od 360 dana.” Stoga je „[to društvo i]zračunalo iznos amortizacije za izvještajno razdoblje na temelju triju elemenata, odnosno nabavn[e] vrijednost[i], 9,5 % kao postot[ka] amortizacije kako bi se uzeo u obzir procijenjeni vijek uporabe i navedenih 300 dana rada od ukupno 360 dana.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">161</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz uvodne izjave 82. pobijane provedbene uredbe proizlazi da se Komisija nije složila s tužiteljevim načinom izračuna troška amortizacije u okviru izračuna dodane vrijednosti u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">162</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, u uvodnoj izjavi 82. pobijane provedbene uredbe navodi se sljedeće:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-237" title="page-32">
      „[…] korištenje 300 dana kao elementa za izračun iznosa amortizacije može biti prihvatljivo prema međunarodnim računovodstvenim standardima, ali je dovelo do toga da je [tužitelj] iz više razloga precijenio izračunani iznos amortizacije u okviru izračuna dodane vrijednosti. Prvo, […] iskorištenost kapaciteta (stvarna proizvodnja u kg podijeljena sa stvarnim proizvodnim kapacitetom u kg) strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana 2020. bila je slaba. S obzirom na nisku iskorištenost proizvodnih kapaciteta, utvrđeno je da je prijavljeni trošak amortizacije bio precijenjen. Drugo, četiri stroja za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana isporučena su tek u studenome 2019. iz Šangaja u Tanger i nisu mogla raditi 300 dana 2020., uzimajući u obzir vrijeme isporuke između Šangaja i Tangera, kao i razdoblje potrebno za istovar, ugradnju i testiranje svakog od tih četiriju strojeva. Treće, [tužitelj] u svojem je obrascu zahtjeva za izuzeće tvrdio da je proizvodnja započela tek u travnju 2020. Da je to točno, ukupno vrijeme rada za svaki od ugrađenih strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana moglo bi iznositi najviše 270 dana (od travnja 2020. do prosinca 2020.), a da se pritom ne uzme u obzir vrijeme u kojem nisu bili u funkciji zbog prekida rada uslijed potrebnog održavanja, slobodnih dana i praznika. Stoga je Komisija zaključila da bi trošak amortizacije koji treba uzeti u obzir za izračun troška dodane vrijednosti trebao biti znatno niži od troškova amortizacije koje je izračunao [tužitelj].”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">163</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz uvodnih izjava 85. i 86. pobijane provedbene uredbe proizlazi da je Komisija također odbacila primjenu sljedećih triju alternativnih metoda koje je predložila grupa PGTEX, odnosno:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">onu koja se odnosi na prilagodbu kapaciteta kako bi odražavao one mjesece tijekom kojih relevantni strojevi za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana nisu bili u funkciji;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">onu koja se odnosi na upotrebu samo podataka o troškovima iz prosinca 2020., tj. mjeseca tijekom razdoblja ispitnog postupka u kojem je većina strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana bila u funkciji, osim stroja [povjerljivo];</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">onu koja se odnosi na upotrebu podataka o troškovima iz razdoblja od srpnja do prosinca 2020. jer [povjerljivo].</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">164</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Konkretno, u uvodnoj izjavi 86. pobijane provedbene uredbe navodi se sljedeće:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">„[tužitelj] nije spomenuo ožujak 2020. kao mjesec proizvodnje u Prilogu 7.2. dopisu od 12. listopada 2021. [Tužitelj] je 12. listopada 2021. prvi put naveo da se proizvodnja odvijala u ožujku 2020., ali da je ta proizvodnja u ožujku 2020. evidentirana tek u podacima o proizvodnji za travanj 2020. To znači da Komisija nije mogla isključiti druge pogreške i/ili kašnjenja u evidentiranju mjesečne proizvodnje. […];</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ni upotreba samo podataka o troškovima iz prosinca 2020. nije se mogla prihvatiti jer stopa iskorištenosti kapaciteta za prosinac 2020. nije bila reprezentativna za stopu iskorištenosti kapaciteta za cijelu 2020.;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ni upotreba podataka o troškovima za razdoblje od srpnja do prosinca 2020. nije se mogla prihvatiti zbog istog razloga kao što je navedeno za drugu predloženu alternativnu metodu[: s] topa iskorištenosti kapaciteta za razdoblje od srpnja do prosinca 2020. nije bila reprezentativna za stopu iskorištenosti kapaciteta za cijelu 2020.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">165</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je u uvodnoj izjavi 86. pobijane provedbene uredbe Komisija zaključila da je „stopa iskorištenosti kapaciteta tijekom cijele 2020. najprikladniji pokazatelj za razumno smanjenje potpuno uknjižene stope amortizacije u okviru izračuna dodane vrijednosti.” </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">ii)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Trošak najma</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">166</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o trošku najma, u uvodnoj izjavi 91. pobijane provedbene uredbe Komisija je utvrdila sljedeće:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-249" title="page-34">
      „[Tužitelj] u obrascu zahtjeva za izuzeće nije dostavio svoje ugovore o najmu iako je 2020. imao znatne troškove najma. U obrascu zahtjeva za izuzeće obavijestio je Komisiju da je sve svoje strojeve za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana ugradio na jednoj lokaciji (postrojenje – prva faza). Prvotno je naveo da je unajmio samo jedno postrojenje jer je tvrdio da ,ima samo jednu proizvodnu jedinicu’ iako se u pitanju iz obrasca zahtjeva za izuzeće zahtijevalo da se navedu adrese svih proizvodnih jedinica. Međutim, nakon toga je [tužitelj] dostavio dva ugovora o najmu kao odgovor na […] dopis za dopunu podataka, u kojima se navodi da je tijekom izvještajnog razdoblja [tužitelj] unajmio dva odvojena prostora od dvaju različitih vlasnika. Budući da je [tužitelj] u svojem obrascu zahtjeva za izuzeće prethodno tvrdio da su strojevi za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana, koji su radili tijekom 2020., ugrađeni samo u jednom od tih dvaju unajmljenih postrojenja, iznosi najma 2020. za drugo postrojenje (postrojenje – faza 2.) trebali su biti isključeni iz troškova najma i dodane vrijednosti. Osim toga, zbog slabe iskorištenosti kapaciteta Komisija u svojem izračunu troškova dodane vrijednosti nije mogla priznati ni ukupne troškove najma postrojenja u prvoj fazi jer ono nije u potpunosti iskorišteno zbog toga što strojevi za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana nisu proizvodili u prvom tromjesečju 2020. i nisu radili punim kapacitetom tijekom ostalih tromjesečja 2020. Komisija zbog prethodno navedenih razloga nije prihvatila prijavljene ukupne troškove najma.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">167</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pred Komisijom grupa PGTEX tvrdila je da je Komisija počinila očite pogreške u ocjeni i povredu članka 13. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe jer nije uzela u obzir ukupne troškove najma (uvodna izjava 92. pobijane provedbene uredbe).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">168</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, kao što to proizlazi iz uvodne izjave 93. pobijane provedbene uredbe, „Komisija je odbacila tu tvrdnju na temelju sljedećih izjava koje je grupa PGTEX dala tijekom ispitnog postupka.” Naime, u toj uvodnoj izjavi navedeno je sljedeće:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-252" title="page-34">
      „Kao prvo, u svojem odgovoru na dopis za dopunu podataka grupa PGTEX uputila je samo na postrojenje u prvoj fazi za svoju [povjerljivo]. Drugo, u svojem odgovoru na dopis za dopunu podataka grupa PGTEX navela je da se svi njezini strojevi za tkanine od staklenih vlakana, koji su bili u funkciji 2020., nalaze u postrojenju u prvoj fazi. Stoga je Komisija zaključila da se nijedan od tih strojeva, koji su bili u funkciji 2020., nije nalazio u postrojenju u drugoj fazi. To je potkrijepljeno i drugim izjavama grupe PGTEX u njezinu odgovoru na dopis za dopunu podataka.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">169</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je u uvodnoj izjavi 94. pobijane provedbene uredbe Komisija zaključila da je „[p]rilagodbom prijavljenih troškova amortizacije i najma, uzimajući u obzir prethodno objašnjene probleme, utvrđeno […] da je prosječna dodana vrijednost tijekom izvještajnog razdoblja bila ispod praga od 25 % propisanog člankom 13. stavkom 2. točkom (b) Osnovne [antidampinške] uredbe” i da je „[u]tvrđeno […] da su i neke druge troškovne stavke precijenjene, ali nisu prilagođene jer bi takve prilagodbe dovele do još manjeg postotka dodane vrijednosti.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvi prigovor, koji se temelji na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">170</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovim se prigovorom u biti postavlja prethodno pitanje kako treba odrediti dodanu vrijednost u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe i mora li Komisija, u svrhu njezina utvrđivanja, uzeti u obzir troškove koje je knjižio poduzetnik koji obavlja postupke sastavljanja ili dovršavanja ili ih može prilagoditi uzimajući u obzir stvarne proizvodne kapacitete poduzetnika.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">171</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja istaknuti da Osnovna antidampinška uredba ne daje nikakvu definiciju pojma „dodana vrijednost”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">172</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, iako se stranke slažu oko definiranja dodane vrijednosti u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe kao vrijednosti koja ulazi u proizvod nakon postupka sastavljanja ili dovršavanja, one se ne slažu oko toga podudara li se navedeni pojam s pojmom „nastali troškovi” ili s pojmom „uknjiženi troškovi” ili se od potonjeg razlikuje. Konkretno, iako tužitelj smatra da su pojam „dodana vrijednost” i „nastali troškovi” istovjetni i da se prilagodba troškova nastalih na temelju dodane vrijednosti može provesti samo na temelju razloga iz članka 2. stavka 5. Osnovne antidampinške uredbe, koja, međutim, ne predviđa stopu iskorištenosti proizvodnog kapaciteta kao kriterij prilagodbe, Komisija naprotiv tvrdi da je pojam „dodana vrijednost” različit od pojma „nastali troškovi” i da i cilj i tekst članka 13. stavka 2. točke (b) te uredbe zahtijevaju da se fiksni troškovi, kako su uknjiženi, prilagode kako bi se procijenila dodana vrijednost na dijelovima, osobito ako je iskorištenost kapaciteta izrazito niska.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">173</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što je to navedeno u točki 132. ove presude, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, u svrhu tumačenja odredbe prava Unije valja uzeti u obzir ne samo njezin tekst već i kontekst te ciljeve propisa kojeg je ona dio (vidjeti presudu od 12. rujna 2019., Komisija/Kolachi Raj Industrial, C‑709/17 P, EU:C:2019:717, t. 82. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">174</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U predmetnom slučaju, iz članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe proizlazi da Komisija mora utvrditi predstavlja li „dodana vrijednost na dijelovima tijekom postupka sastavljanja ili dovršavanja […] više od 25 % troškova proizvodnje.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">175</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, okolnost prema kojoj se izraz „trošak” pojavljuje u istoj rečenici članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe kao i dodana vrijednost nije dovoljna za zaključak da su, kao što to tvrdi tužitelj, pojmovi „dodana vrijednost” i „nastali troškovi” istovjetni i da se troškovi proizvodnje koje treba uzeti u obzir u svrhu izračuna dodane vrijednosti u smislu navedene odredbe mogu prilagoditi samo zbog navedenih razloga i samo zbog uvjeta predviđenih člankom 2. stavkom 5. iste uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">176</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, s jedne strane, tumačenjem koje je predložio tužitelj ne dovodi se u pitanje činjenica da iako je člankom 2. stavkom 5. Osnovne antidampinške uredbe Unija namjeravala izvršiti posebne obveze sadržane u članku 2.2.1.1. Sporazuma o primjeni članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (GATT) (SL 1994., L 336, str. 103.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 112., svezak 74., str. 11.) (vidjeti u tom smislu presudu od 7. veljače 2013., Acron/Vijeće, T‑118/10, neobjavljenu, EU:T:2013:67, t. 66.), pravilo Unije u području izbjegavanja mjera, sadržano u članku 13. te uredbe, nema, nasuprot tomu, svoju osnovu u navedenom sporazumu tako da ga treba smatrati posebnim regulatornim okvirom u pravu Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">177</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga tumačenje članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe s obzirom na druge odredbe iste uredbe, kao što je članak 2. stavak 5. te uredbe, koji u pravo Unije prenosi posebne obveze sadržane u Sporazumu o primjeni članka VI. GATT‑a treba pronaći drugo opravdanje različito od onog koje se temelji samo na okolnosti da se izraz „trošak proizvodnje” pojavljuje u istoj rečenici kao i izraz „dodana vrijednost”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">178</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, tužiteljevo tumačenje nije u skladu s ciljem koji je temelj pravila Unije u području izbjegavanja mjera iz članka 23. Osnovne antisubvencijske uredbe, a to je osigurati učinkovitost antikompenzacijskih mjera koje je donijela Unija i spriječiti njihovo izbjegavanje (vidjeti točku 42. ove presude). Naime, u situaciji poput one tužitelja u ovom slučaju, čiji je trošak amortizacije izračunan i uknjižen na temelju maksimalnog teoretskog funkcioniranja svih [povjerljivo] strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana tijekom cijelog izvještajnog razdoblja, odnosno 2020., dok su tijekom tog razdoblja strojevi za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana u stvarnosti radili samo sa [povjerljivo] svojeg kapaciteta, tako knjiženi trošak amortizacije ne odražava se u cijelosti u dodanoj vrijednosti na dijelovima. Stoga bi isključivanje mogućnosti prilagodbe troškova amortizacije, kako bi se u obzir uzela niska iskorištenost kapaciteta strojeva, naposljetku omogućilo poduzetniku da poveća iznos dodane vrijednosti na dijelovima. Naime, stroj koji ostaje neiskorišten stvara troškove amortizacije koji se knjiže, ali ne dodaje vrijednost dijelovima ugrađenima tijekom postupka sastavljanja ili dovršavanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">179</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga kontekst i cilj članka 13. Osnovne antidampinške uredbe zahtijevaju da se pri izračunu dodane vrijednosti uzmu u obzir samo troškovi povezani sa stvarnom proizvodnjom tkanina od staklenih vlakana, odnosno samo troškovi amortizacije i najma povezani s funkcioniranjem strojeva koji su stvarno korišteni za proizvodnju dijelova stvarno ugrađenih tijekom izvještajnog razdoblja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">180</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon što je to pojašnjeno, valja utvrditi je li u vezi s prilagodbom troškova amortizacije i najma poput one koju je u ovom slučaju provela Komisija počinjena očita pogreška u ocjeni.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">181</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što je to pojasnio na raspravi, tužitelj prigovara Komisiji da je prilagodila troškove amortizacije i najma koje joj je on priopćio tako što je primijenila stopu iskorištenosti kapaciteta [povjerljivo] za cijelu 2020.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">182</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tužiteljevu mišljenju, iako je svrha prilagodbe troškova amortizacije i najma koju je provela Komisija bila odraziti stvarnu uporabu strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana, ta stopa ne odgovara toj svrsi, s obzirom na to da je utvrđena na temelju maksimalnog teoretskog kapaciteta svih strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana, uključujući one koji nisu bili u uporabi. Stoga tužitelj smatra da je Komisija, ako je željela prilagoditi troškove, trebala uzeti u obzir druge metode izračuna troškova amortizacije koje joj je dostavio i, osobito, prvu od tih metoda u kojoj je predložio, u biti, prilagodbu troškova uzimajući u obzir broj mjeseci izvještajnog razdoblja tijekom kojih je svaki stroj za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana stvarno radio.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">183</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, na prvom mjestu treba podsjetiti na to da, kao što je to navedeno u točki 54. ove presude, u skladu sa sudskom praksom, u području zajedničke trgovinske politike i osobito u području mjera trgovinske zaštite, institucije Unije raspolažu širokom diskrecijskom ovlasti zbog složenosti gospodarskih, političkih i pravnih pitanja koja moraju razmatrati. Što se tiče sudskog nadzora takve ocjene, on stoga mora biti ograničen na provjeru poštovanja postupovnih pravila, materijalne točnosti činjenica koje su uzete u obzir prilikom provođenja osporavanog izbora, nepostojanja očite pogreške prilikom ocjene tih činjenica odnosno nepostojanja zlouporabe ovlasti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">184</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, kao što to proizlazi iz uvodne izjave 81. pobijane provedbene uredbe (vidjeti točku 160. ove presude), trošak amortizacije koji je tužitelj priopćio Komisiji temeljio se na maksimalnom teoretskom kapacitetu njegovih strojeva. S tim u vezi, valja pojasniti da iako u tužbi tužitelj tvrdi da trošak amortizacije koji je priopćio Komisiji odražava stvarno razdoblje tijekom kojeg su strojevi za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana bili korišteni i amortizirani, on ne dostavlja nijedan element kojim bi potkrijepio tu tvrdnju. Osim toga, određeni elementi spisa proturječe takvoj tvrdnji. Naime, s jedne strane, ta se tvrdnja čini neuvjerljivom s obzirom na tvrdnju iz odgovora na dopis u vezi s člankom 28., prema kojem tužitelj „nije zabilježio broj dana tijekom kojih su strojevi za proizvodnju [tkanina od staklenih vlakana] bili operativni”. S druge strane, tu tvrdnju osporava sâm tužitelj jer u tužbi priznaje da se fiksni troškovi koje je on stvarno snosio tijekom 2020. za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana „knjiže na temelju računovodstvenih načela koja su općenito priznata na lokalnoj razini” i da „Komisija to ne osporava nego priznaje da ,upotreba 300 dana kao elementa izračuna može biti prihvatljiva u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima’”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">185</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na trećem mjestu, kao što to tvrdi Komisija, troškovi amortizacije izračunati na temelju maksimalnog teoretskog funkcioniranja svih [povjerljivo] strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana tijekom čitavog izvještajnog razdoblja mogu se smatrati dodanom vrijednošću na dijelovima samo ako su strojevi stvarno radili s maksimalnim teoretskim kapacitetom tijekom čitavog navedenog razdoblja, što međutim nije bio slučaj u ovom predmetu zbog razloga izloženih u uvodnoj izjavi 82. pobijane provedbene uredbe (vidjeti točku 162. ove presude) i osobito zbog činjenice da je to razdoblje odgovaralo početnoj fazi tužiteljeva proizvodnog pogona.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">186</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je Komisija, ocjenjujući da troškovi amortizacije i najma koje je podnio tužitelj ne mogu uvjerljivo odražavati dodanu vrijednost na dijelovima, prilagodila navedene troškove. U tu svrhu primijenila je stopu iskorištenosti kapaciteta kako ju je priopćio tužitelj i koju on nije osporio (uvodne izjave 84. i 86. pobijane provedbene uredbe).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">187</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, suprotno onomu što tvrdi tužitelj i kao što to Komisija pravilno ističe, s obzirom na to da su i trošak amortizacije, koji je izračunan na temelju maksimalnog teoretskog kapaciteta, i iskorištenost kapaciteta bili izračunani na temelju istog broja strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana, kao da su radili tijekom čitavog izvještajnog razdoblja, činjenica korištenja jednog za prilagodbu drugog ne predstavlja pogrešku koja se tiče činjenica.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">188</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, tri druge metode izračuna dodane vrijednosti koje je tužitelj predložio Komisiji ne bi omogućile da se bolje odrazi dodana vrijednost na dijelovima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">189</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu dovoljno je istaknuti da je prvom metodom izračuna dodane vrijednosti tužitelj predložio Komisiji da prilagodi troškove amortizacije, izračunane na temelju maksimalnog trajanja rada od dvanaest mjeseci, uzimajući u obzir broj mjeseci tijekom kojih je svaki stroj tijekom 2020. stvarno radio. Međutim, kako bi ta metoda točno odražavala stvarnu dodanu vrijednost na dijelovima, potrebno je da se troškovi amortizacije izračunaju na temelju broja mjeseci stvarnog korištenja strojeva, a ne na temelju dvanaest mjeseci, kao što je to učinio tužitelj u predloženom izračunu, što, osim toga, podrazumijeva poznavanje broja mjeseci u kojima se ti strojevi stvarno koriste.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">190</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, iz uvodne izjave 86. prve alineje pobijane provedbene uredbe i spisa proizlazi da je tužitelj u svojim podacima o proizvodnji za travanj 2020. knjižio samo proizvodnju iz ožujka 2020. Stoga mjesečni podaci o proizvodnji koji se odnose na travanj ne odgovaraju stvarnoj proizvodnji tog mjeseca, s obzirom na to da se dio proizvodnje za travanj zapravo odvijao u ožujku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">191</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Posljedično, budući da mjesečni podaci o proizvodnji koje je dostavio tužitelj ne omogućuju da se sa sigurnošću utvrde mjeseci stvarne uporabe strojeva za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana tijekom izvještajnog razdoblja, Komisija je pravilno odbacila prvu metodu izračuna dodane vrijednosti koju je on predložio.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">192</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče druge metode izračuna dodane vrijednosti, kojom se nastoje upotrijebiti podaci o troškovima iz prosinca 2020., i treće metode, koja se sastoji od upotrebe podataka o troškovima za razdoblje od srpnja do prosinca 2020., valja istaknuti da, s obzirom na to da je Komisija jasno navela da se ispitni postupak odnosi na čitavu kalendarsku godinu 2020., definiranu kao izvještajno razdoblje, uzimanje kao temelja jednog mjeseca (odnosno prosinca) ili šestomjesečnog razdoblja (odnosno razdoblja od srpnja do prosinca 2020.) nije reprezentativno za postupke provedene tijekom dvanaest mjeseci 2020. i ne omogućuje premostiti neslaganje između načina na koji su troškovi amortizacije izračunati za jedan ili šest mjeseci, na temelju maksimalnog teoretskog kapaciteta i stvarne produktivnosti strojeva, odnosno dodane vrijednosti na dijelovima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">193</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na sva prethodna razmatranja, valja utvrditi da Komisija nije počinila očitu pogrešku u ocjeni niti povrijedila članak 13. Osnovne antidampinške uredbe time što je prilagodila troškove amortizacije kako ih je izračunao tužitelj uzimajući u obzir stopu iskorištenosti stvarnog kapaciteta tijekom izvještajnog razdoblja i što je odbacila tri druge metode izračuna dodane vrijednosti koje je on predložio. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">194</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj se zaključak ne može dovesti u pitanje tužiteljevim argumentom koji se temelji na činjenici da nije bilo razloga da se troškovi najma „postrojenje - druga faza” isključe iz troškova najma koji se uzimaju u obzir za izračun dodane vrijednosti (vidjeti točku 151. ove presude). Naime, valja istaknuti da su se, kao što to proizlazi iz uvodne izjave 93. pobijane provedbene uredbe (vidjeti točku 168. ove presude), svi strojevi za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana koji su radili 2020. nalazili u „postrojenju – prvoj fazi” i da su, kao što je to tužitelj potvrdio na raspravi, strojevi za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana instalirani u „postrojenje – drugu fazu” tek nakon 2020. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">195</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, sâm tužitelj priznaje da se u planu „postrojenja - druge faze” navodi prisutnost [povjerljivo]. Osim toga, Komisija je u tom pogledu na raspravi pojasnila, a da joj tužitelj nije proturječio, da on nikada nije naveo da su tijekom 2020. tkanine od staklenih vlakana stvarno bile [povjerljivo].</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">196</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je Komisija mogla utvrditi da se u tom „postrojenju– drugoj fazi” nije odvijala nikakva stvarna proizvodna djelatnost, tako da troškovi najma koji se odnose na potonje postrojenje nisu značili dodanu vrijednost na dijelovima. Naime, budući da takvi troškovi nisu povezani sa stvarnom proizvodnjom tkanina od staklenih vlakana, zbog razloga izloženog u točki 179. ove presude, navedeni troškovi ne mogu se uzeti u obzir u okviru izračuna dodane vrijednosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">197</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga valja utvrditi da Komisija nije počinila očitu pogrešku u ocjeni kada je troškove najma „postrojenja – druge faze” isključila iz troškova najma koji se uzimaju u obzir za izračun dodane vrijednosti. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">198</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Posljedično tomu i s obzirom na sve navedeno, ovaj prigovor valja odbiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugi prigovor, koji se temelji na povredi načela nediskriminacije i jednakog postupanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">199</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj u biti ističe da je prilagodba fiksnih troškova koju je Komisija provela kako bi odrazila uporabu kapaciteta koristeći [povjerljivo] troškova amortizacije i najma za „postrojenje – prvu fazu” diskriminirajuća u odnosu na ono što je Komisija učinila u antisubvencijskom ispitnom postupku kako bi izračunala maržu štete za industriju Unije (vidjeti točku 153. ove presude).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">200</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu najprije valja istaknuti da, prema ustaljenoj sudskoj praksi, poštovanje načela jednakosti i nediskriminacije zahtijeva da se u usporedivim situacijama ne postupa na različit način i da se u različitim situacijama ne postupa na jednak način, osim ako je takvo postupanje objektivno opravdano (vidjeti presudu od 13. prosinca 2007., Asda Stores, C‑372/06, EU:C:2007:787, t. 62. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">201</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, prema tužiteljevu mišljenju, Komisija ga je diskriminirala u odnosu na industriju Unije jer prilikom izračuna marže štete, na temelju ciljne cijene, u antisubvencijskom ispitnom postupku nije prilagodila njegov trošak proizvodnje, unatoč utvrđenju niskog stupnja iskorištenosti proizvodnog kapaciteta, dok je u okviru pobijane provedbene uredbe provela takvu prilagodbu kako bi utvrdila dodanu vrijednost.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">202</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S tim u vezi valja navesti da se uzimanje u obzir troškova proizvodnje radi izračuna marže štete za industriju Unije zbog subvencioniranog uvoza i uzimanje u obzir troškova proizvodnje kako bi se izračunala dodana vrijednost na dijelovima ugrađenima tijekom postupka sastavljanja ili dovršavanja proizvodnje, u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe, kako bi se utvrdilo postoji li izbjegavanje antisubvencijskih mjera, provode u različitom kontekstu i za različite svrhe, tako da je tužitelj, kako bi u dovoljnoj mjeri potkrijepio ovaj prigovor, trebao objasniti kako je Komisija, uzimajući u obzir te troškove na različit način, mogla povrijediti načela nediskriminacije i jednakog postupanja. Međutim, tužitelj, ograničavajući se na tvrdnju, u bitnome, da nema nikakvog opravdanja da se drukčije tumači situacija u kojoj se nalazi industrija Unije u antisubvencijskom ispitnom postupku od situacije u kojoj se on sâm nalazi u ispitnom postupku za sprečavanje izbjegavanja mjera te da je trošak naveden u Osnovnoj antidampinškoj uredbi trošak koji se može odrediti samo na ujednačen način, nije pružio dovoljno objašnjenja u tom pogledu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">203</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga ovaj prigovor treba odbiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treći prigovor, koji se temelji na povredi prava na dobru upravu</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">204</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o ovom prigovoru, iz analize drugih prigovora u točkama 170. do 203. ove presude proizlazi da je, suprotno onome što tvrdi tužitelj, Komisija pažljivo i nepristrano ispitala sve relevantne elemente predmetnog slučaja te provela prilagodbu troškova uzevši u obzir objašnjenja koja je tužitelj podnio u pogledu uporabe strojeva i troškova najma.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">205</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga ovaj prigovor treba odbiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">d)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">206</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da su svi prigovori koje je tužitelj istaknuo u prilog ovom dijelu odbijeni, valja odbiti navedeni dio kao i, prema tome, četvrti tužbeni razlog u cijelosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osnovanost petog tužbenog razloga, koji se temelji na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija smatrala da se tkanine od staklenih vlakana koje su izvezene iz Maroka u Uniju i dalje koriste subvencijama dodijeljenima kineskim proizvođačima tih tkanina</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">207</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj u biti osporava Komisijine tvrdnje iz uvodnih izjava 102. do 105. pobijane provedbene uredbe koje se odnose na ocjenu četvrtog uvjeta potrebnog za utvrđivanje postojanja izbjegavanja mjera (vidjeti točku 50. ove presude), to jest koriste li, u skladu s člankom 23. stavkom 3. Osnovne antisubvencijske uredbe, „uvozni istovjetni proizvod [ili] njegovi dijelovi i dalje […] subvenciju.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">208</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tu svrhu, na prvom mjestu, tužitelj tvrdi da se Provedbena uredba 2020/776, koju Komisija navodi u uvodnoj izjavi 102. pobijane provedbene uredbe, ne odnosi na subvencioniranje rovinga i pređe kako ih je isporučio PGTEX China, nego na subvencioniranje tkanina od staklenih vlakana, odnosno drukčijeg proizvoda. Utvrđenja iz Provedbene uredbe 2020/776 stoga su valjana samo u dijelu u kojem se odnose na tkanine od staklenih vlakana, a ne u dijelu u kojem se odnose na rovinge i pređe. U tom slučaju nije bilo „subvencije” koju mu je društvo PGTEX China moglo proslijediti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">209</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, tužitelj ističe da postupci sastavljanja nisu obuhvaćeni Osnovnom antisubvencijskom uredbom jer oni ne mogu rezultirati subvencijom koju dodjeljuje zemlja podrijetla ili izvoza, a koju i dalje koristi proizvod na koji se odnosi izbjegavanje mjera. To je zato što bi svaku subvenciju koja bi mogla biti kompenzirana trebala dodijeliti zemlja u kojoj se odvijaju postupci sastavljanja (u ovom slučaju Kraljevina Maroko) ili iz koje se izvoze sastavljeni proizvodi (u ovom slučaju također Kraljevina Maroko). Pitanje obuhvaća li „članak 23. stavak 3. Osnovne antisubvencijske uredbe također i postupke sastavljanja” nije relevantno s obzirom na to da se subvencije mogu kompenzirati samo ako ih je dodijelila zemlja podrijetla ili izvoza.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">210</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na trećem mjestu, tužitelj tvrdi da ne postoji pravna osnova na temelju koje bi se moglo smatrati da se prijenos subvencija između povezanih strana može pravno pretpostaviti. Korištenje izvješća Žalbenog tijela Svjetske trgovinske organizacije (WTO) od 19. siječnja 2004. donesenog u predmetu „Sjedinjene Američke Države – određivanje konačne kompenzacijske pristojbe s obzirom na određenu piljenu građu iz Kanade” (WT/DS 257/AB/R) (u daljnjem tekstu: izvješće Žalbenog tijela WTO‑a) nije prikladno da bi se na njemu temeljila ta pretpostavka. Prema tužiteljevu mišljenju, navedeno se izvješće odnosi na poseban slučaj u kojem se prednost koja proizlazi iz subvencije za sirovinu prenosi na prerađeni proizvod. Ta se situacija potpuno razlikuje od situacije u kojoj se nalaze tkanine od staklenih vlakana, za koje ne postoji dokaz da je sirovina (odnosno rovinzi) subvencionirana.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">211</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, prema tužiteljevu mišljenju, Komisija samo djelomično tumači izvješće Žalbenog tijela WTO‑a, u kojem je navedeno da se, „[k]ada proizvođači sirovine i proizvođači prerađenih proizvoda posluju po tržišnim uvjetima, ne može jednostavno pretpostaviti prijenos prednosti koje proizlaze iz subvencije za sirovine s izravnih korisnika na korisnike na kraju proizvodnog lanca; mora ga utvrditi tijelo zaduženo za istragu.” Tužitelj pojašnjava da su u ovom predmetu nabava od društva PGTEX China i kupnja koju je potonje izvršilo kod CPIC‑a izvršene po tržišnim uvjetima, kao što je to jasno dokazao.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">212</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, tužitelj navodi da tvrdnja da mu je PGTEX China „zaračunavao niže cijene u usporedbi s drugim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka” nije potkrijepljena činjenicama iz ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera. Također nije potkrijepljena tvrdnja prema kojoj je do prijenosa moglo doći na druge načine osim pomoću razine cijena sirovina, na primjer ubiranjem naknada za upravljanje. Navodi Komisije stoga su samo teoretske naravi. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">213</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija, kao i intervenijent u potporu njezinu zahtjevu, osporava tužiteljeve argumente.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">214</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije valja podsjetiti na to da je u uvodnim izjavama 102. do 105. pobijane provedbene uredbe Komisija utvrdila sljedeće:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-304" title="page-42">
      „Kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/776, uspostavilo se da su kineski proizvođači izvoznici ostvarivali korist od niza programa subvencija koje su odobrili vlada NRK‑a te regionalne i lokalne vlasti u NRK‑u. U tom smislu utvrđeno je da PGTEX China i CPIC imaju koristi i od niza programa subvencija, kao što su povlaštene kamate na zajmove, programi bespovratnih sredstava i porezne olakšice.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-305" title="page-42">
      U ovom ispitnom postupku nisu bile dostupne nove informacije kojima bi se doveo u pitanje zaključak iz početnog subvencijskog ispitnog postupka da se takvi programi subvencija više ne provode.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-306" title="page-42">
      PGTEX China je [tužiteljevo] matično društvo, pri čemu je [tužitelj] kupio 100 % rovinga od staklenih vlakana koje je upotrijebio od povezanog matičnog društva PGTEX China, koje ih je pak kupilo od CPIC‑a, proizvođača tih rovinga od staklenih vlakana.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-307" title="page-42">
      Prijenos subvencija između povezanih strana može se pravno pretpostaviti, osobito kad povezano društvo na kraju proizvodnog lanca sastavlja i izvozi konačni proizvod u Uniju. U ovom slučaju, s obzirom na to da PGTEX China i [tužitelj] proizvode i izvoze tkanine od staklenih vlakana te upotrebljavaju rovinge od staklenih vlakana koje proizvodi CPIC, pri utvrđivanju iznosa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da, zbog njihove povezanosti, te koristi mogu prenijeti na predmetni proizvod koji se izvozi u Uniju ako im to odgovara.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">215</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija je tako u uvodnoj izjavi 106. pobijane provedbene uredbe zaključila da se, u skladu s člankom 23. stavkom 3. Osnovne antisubvencijske uredbe, „za uvezeni istovjetni proizvod i/ili njegove dijelove i dalje ostvaruju koristi od subvencije.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">216</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, u uvodnoj izjavi 107. pobijane provedbene uredbe Komisija je osporila argumente grupe PGTEX prema kojima „nema dokaza da se na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Maroka i dalje primjenjuju subvencije odobrene kineskim proizvođačima tkanina od staklenih vlakana”. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">217</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S tim u vezi, u uvodnoj izjavi 108. pobijane provedbene uredbe navodi se sljedeće: </p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-311" title="page-43">
      „Prvo, čak i da se […] antisubvencijski ispitni postupak uopće odnosio na subvencioniranje tkanina od staklenih vlakana, grupa PGTEX u potpunosti je surađivala tijekom tog ispitnog postupka. U tom pogledu, […] antisubvencijski ispitni postupak pokazao je da su CPIC i PGTEX China, koji su povezani s [tužiteljem], primili subvencije kineske vlade. Drugo, kako je već spomenuto u uvodnoj izjavi 33. [pobijane provedbene uredbe], člankom 23. stavkom 3. Osnovne [antisubvencijske] uredbe obuhvaćene su i druge prakse izbjegavanja mjera koje nisu izričito navedene u tom članku, kao što su postupci sastavljanja. Treće, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 105. [navedene provedbene uredbe], prijenos subvencija između povezanih strana može se pravno pretpostaviti, osobito kad povezano društvo na kraju proizvodnog lanca sastavlja i izvozi konačni proizvod u Uniju. Nadalje, prijenos povezanim društvima može se odvijati na mnogo načina (kao što je naplaćivanje određenih naknada za upravljanje) i nije nužno ograničen na razinu cijena ulaznih materijala naplaćenu kupcima. U svakom slučaju, usporedba cijena rovinga i pređe od staklenih vlakana, na temelju odgovora na upitnik, pokazala je da je PGTEX China tijekom razdoblja ispitnog postupka [tužitelju] naplaćivao niže cijene nego drugim kupcima.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">218</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju tužitelj osporava tu ocjenu ističući u biti tri prigovora. Prvim prigovorom tužitelj tvrdi da se Provedbena uredba 2020/776 ne odnosi na rovinge od staklenih vlakana, nego na tkanine od staklenih vlakana, tako da se u ovom slučaju ne može pretpostaviti nikakav prijenos subvencija u korist rovinga od staklenih vlakana. Drugim prigovorom tužitelj smatra da subvencije mogu biti predmet kompenzacijskih mjera samo ako je navedene subvencije dodijelila zemlja podrijetla ili izvoza, što ovdje nije bio slučaj. Trećim prigovorom tužitelj smatra da ne postoji nikakva pravna osnova na temelju koje bi se moglo smatrati da se prijenos subvencija između povezanih strana može pravno pretpostaviti i da su, u ovom slučaju, transakcije s tužiteljevim povezanim stranama u Kini izvršene u uvjetima nepristrane transakcije. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">219</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče prvog prigovora, valja istaknuti da tužitelj ne osporava tvrdnju iz uvodne izjave 102. pobijane provedbene uredbe prema kojoj su, kao što je to navedeno u Provedbenoj uredbi 2020/776, „kineski proizvođači izvoznici ostvarivali korist od niza programa subvencija koje su odobrili vlada NRK‑a te regionalne i lokalne vlasti u NRK‑u”, ni tvrdnju prema kojoj „PGTEX China i CPIC imaju koristi i od niza programa subvencija, kao što su povlaštene kamate na zajmove, programi bespovratnih sredstava i porezne olakšice.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">220</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj ne osporava ni Komisijin argument prema kojem su utvrđenja iz Provedbene uredbe 2020/776 koja se odnose na subvencioniranje tkanina od staklenih vlakana upotrijebljena u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/328 od 24. veljače 2021. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz proizvoda od filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera provedene na temelju članka 18. Uredbe (EU) 2016/1037 (SL 2021., L 65, str. 1.). U toj uredbi Komisija je posebno utvrdila zadržavanje subvencija u pogledu svih proizvođača izvoznika rovinga od staklenih vlakana u Kini, uključujući tužiteljeva povezana društva u Kini. Naime, iz uvodne izjave 43. Provedbene uredbe 2021/328 proizlazi da je „Komisija […] mogla uzeti nalaze o koristi iz [Provedbene u]redbe [2020/776] o tkaninama od staklenih vlakana te smatrati da su ti nalazi primjenjivi na kineske proizvođače izvoznike rovinga od staklenih vlakana u razdoblju ispitnog postupka revizije.” Konkretno, s tim u vezi, u uvodnoj izjavi 44. iste provedbene uredbe Komisija je pojasnila da „nijedna od praksi subvencioniranja obuhvaćenih ispitnim postupkom nije bila izravno povezana s proizvodnjom ili izvozom tkanina od staklenih vlakana, već su [to bile] subvencije od kojih su korist imala cijela društva ili grupe kineskih društava koji proizvode i roving od staklenih vlakana” i da je „Komisija […] stoga u ispitnom postupku o tkaninama od staklenih vlakana prvo utvrdila korist koju je ostvario određeni proizvođač izvoznik te je potom raspodijelila tu korist na njegov ukupni promet za sve proizvode koje je proizvođač izvoznik prodavao, uključujući roving od staklenih vlakana.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">221</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, u tom pogledu valja istaknuti da tužitelj nije podnio dokaze kojima bi doveo u pitanje Komisijinu tvrdnju prema kojoj se subvencijama koje je dodijelila kineska vlada, a čije je postojanje utvrđeno Provedbenom uredbom 2020/776, koristila čitava proizvodnja cijele PGTEX grupe, bilo da se radilo o tkaninama ili rovinzima od staklenih vlakana.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">222</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga tužitelj ne može tvrditi da su Komisijine ocjene u Provedbenoj uredbi 2020/776 valjane samo u dijelu u kojem se odnose na tkanine, a ne na rovinge od staklenih vlakana. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">223</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kada je riječ o drugom prigovoru, valja istaknuti da, kao što je to utvrđeno u točki 114. ove presude, u ovom slučaju, suprotno onomu što tužitelj ističe, Komisija nema za cilj kompenzirati subvencije koje je dodijelio Maroko, nego jamčiti da se ne zaobilaze kompenzacijske mjere utvrđene u pogledu subvencioniranog kineskog uvoza tkanina od staklenih vlakana, nakon što je utvrdila da su rovinzi od staklenih vlakana, to jest sirovine tkanina od staklenih vlakana, u Kini subvencionirani i da je tužitelj navedene rovinge sastavljao ili dovršavao u Maroku radi proizvodnje tkanina od staklenih vlakana.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">224</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U vezi s trećim prigovorom, valja primijetiti da je u uvodnoj izjavi 105. pobijane provedbene uredbe Komisija utvrdila da se „prijenos subvencija između povezanih strana može […] pravno pretpostaviti, osobito kad povezano društvo na kraju proizvodnog lanca sastavlja i izvozi konačni proizvod u Uniju.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">225</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja podsjetiti na to da Komisija u pobijanoj provedbenoj uredbi predmetnu pravnu pretpostavku temelji, među ostalim, na točki 146. izvješća Žalbenog tijela WTO‑a. Međutim, kao što je to utvrdio Opći sud, iz navedene točke proizlazi da tijelo zaduženo za ispitni postupak mora dokazati da se prednost dodijeljena financijskim doprinosom izravno proizvođačima sirovine prenosi, barem djelomično, proizvođačima prerađenog proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom kada proizvođači sirovine i prerađivači na kraju proizvodnog lanca obavljaju svoje djelatnosti u uvjetima nepristrane transakcije (presuda od 1. ožujka 2023., Hengshi Egypt Fiberglass Fabrics i Jushi Egypt for Fiberglass Industry/Komisija, T‑480/20, u žalbenom postupku, EU:T:2023:90, t. 56.). Komisija je iz toga zaključila da se prijenos subvencija između povezanih strana može pravno pretpostaviti, osobito kad povezano društvo na kraju proizvodnog lanca sastavlja i izvozi konačni proizvod u Uniju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">226</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kako bi doveo u pitanje taj zaključak, s jedne strane, tužitelj u bitnome ističe da u predmetnom slučaju nema dokaza o činjenici da je sirovina za tkanine od staklenih vlakana, odnosno rovinzi od staklenih vlakana, bila subvencionirana, tako da se prijenos takve subvencije ne može pravno pretpostaviti. S druge strane, tužitelj navodi da je dokazao da su njegove kupnje od društva PGTEX China kao i kupnje potonjeg društva kod CPIC‑u bile izvršene u uvjetima nepristrane transakcije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">227</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, s jedne strane, bez razmatranja pitanja koje se odnosi na relevantnost izvješća Žalbenog tijela WTO‑a, iz ispitivanja prvog prigovora proizlazi da je Komisija dokazala, a da joj tužitelj nije proturječio, da je sirovina upotrijebljena u proizvodnji tkanina od staklenih vlakana subvencionirana (vidjeti točke 219. do 222. ove presude).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">228</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, kao što je to Komisija primijetila, a da joj tužitelj nije proturječio, iz odgovora društva PGTEX China na dopis o prethodnoj provjeri, koji je dio priloga odgovoru na tužbu, proizlazi da su prodajne cijene zaračunate tužitelju i dalje bile niže od cijena zaračunatih nezavisnim kupcima. Naime, iz navedenog odgovora proizlazi da „preprodaja rovinga i pređa nije glavna djelatnost društva PGTEX China, tako da [potonje] nema namjeru ostvariti korist od te preprodaje i za tu preprodaju ne namjerava utvrditi ,tržišnu cijenu’”, da „[t]ijekom preprodaje tih sirovina [tužitelju], PGTEX China dodaje procijenjene troškove vozarine kupovnoj cijeni od CPIC‑a za određivanje cijene prijenosa jer će PGTEX China biti odgovoran za prijevoz tih sirovina u Maroko” i da su „[p]rilikom preprodaje tih sirovina nezavisnim kupcima, s obzirom na to da se radi o povremenoj prodaji u ograničenoj količini, kupci mogli prihvatiti višu cijenu”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">229</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga se Komisija pravilno oslonila na pravnu pretpostavku o prijenosu predmetnih subvencija kako bi utvrdila da je u ovom slučaju ispunjen četvrti uvjet za utvrđivanje postojanja izbjegavanja mjera.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">230</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, s obzirom na prethodno navedeno, tužitelj ne može prigovoriti Komisiji da je počinila očitu pogrešku u ocjeni ili da je povrijedila članak 23. stavak 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je smatrala da na tkanine od staklenih vlakana izvezene iz Maroka u Uniju i dalje postoje subvencije dodijeljene kineskim proizvođačima tkanina od staklenih vlakana.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">231</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga peti tužbeni razlog treba odbiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">C.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi obveze obrazlaganja, povredi tužiteljeva prava obrane i prava na dobru upravu, očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 18. stavaka 1. i 3. Osnovne antisubvencijske uredbe u pogledu uporabe dostupnih podataka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">232</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovaj tužbeni razlog podijeljen je u dva dijela. U okviru prvog dijela tužitelj tvrdi da je Komisija, time što je na nj primijenila dostupne podatke, povrijedila obvezu obrazlaganja, njegova prava obrane i pravo na dobru upravu. U okviru drugog dijela tužitelj navodi da se pobijana provedbena uredba temelji na očitim pogreškama u ocjeni te da se njome krši članak 28. stavci 1. i 3. Osnovne antisubvencijske uredbe u pogledu uporabe navedenih podataka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">233</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog prvom dijelu tužitelj je u biti istaknuo tri prigovora.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">234</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvim prigovorom tužitelj tvrdi da je Komisija, time što je bez ikakvog objašnjenja odbacila dokaze koje je podnio u odgovoru na dopis u vezi s člankom 28. i u svojim komentarima o dokumentu s općim informacijama, povrijedila obvezu obrazlaganja u pogledu primjene dostupnih podataka. U tom pogledu ističe da su, unatoč njegovim odgovorima na svaku od pet točaka spomenutih u uvodnoj izjavi 38. pobijane provedbene uredbe, tvrdnje sadržane u navedenom dopisu, dokumentu s općim informacijama, kao i u toj provedbenoj uredbi ostale istovjetne.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">235</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, tužitelj u replici ističe da su obrazloženja koja je Komisija iznijela u odgovoru na tužbu kako bi objasnila pristup koji je primijenila u pobijanoj provedbenoj uredbi nova i stoga nedopuštena jer se ne nalaze u toj provedbenoj uredbi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">236</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugim prigovorom tužitelj tvrdi da mu nije omogućeno da razumije razloge zbog kojih je Komisija odlučila primijeniti dostupne podatke i da učinkovito iznese očitovanja o tom pitanju, tako da pobijana provedbena uredba krši njegova prava obrane. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">237</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Trećim prigovorom, tužitelj tvrdi da pobijana provedbena uredba krši pravo na dobru upravu kojim se od nadležne institucije zahtijeva da pažljivo i nepristrano ispita sve relevantne elemente predmetnog slučaja. Prema njegovu mišljenju, Komisija u toj provedbenoj uredbi nije uzela u obzir informacije priopćene u njegovu odgovoru na dopis u vezi s člankom 28. i u njegovim komentarima o dokumentu s općim informacijama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">238</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog drugom dijelu tužitelj tvrdi da je Komisija počinila očite pogreške u ocjeni time što je u pobijanoj provedbenoj uredbi smatrala da on nije dostavio „potrebne informacije” u smislu članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">239</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, tužitelj navodi da je pružio pojašnjenja o svim traženim informacijama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">240</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, tužitelj ističe da se informacije iz uvodne izjave 38. pobijane provedbene uredbe ne mogu kvalificirati kao potrebne u smislu članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe i sudske prakse. Prema njegovu mišljenju, te je informacije Komisija mogla dobiti drugim sredstvima te ih provjeriti posjetima i unakrsnim provjerama na daljinu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">241</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, tužitelj tvrdi da pobijana provedbena uredba povređuje članak 28. stavak 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija odlučila primijeniti dostupne podatke samo zato što podaci koje je on dostavio nisu bili najbolji. Pojašnjava da, čak i ako se za te informacije trebalo smatrati da nisu „najbolje”, to nije bio dovoljan razlog za tu primjenu. Dodaje da je Komisija, odlučivši primijeniti članak 28. stavak 1. navedene uredbe, odbacila dio podataka o troškovima proizvodnje koje je dostavio te je upotrijebila dostupne podatke koji se osobito odnose na datum početka proizvodnje, iako je, u slučaju sumnje samo u pogledu pouzdanosti dostavljenih podataka, trebala primijeniti članak 28. stavak 3. te uredbe i stoga prihvatiti potonje podatke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">242</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija, kao i intervenijent u potporu njezinu zahtjevu, smatra da je ovaj tužbeni razlog u cijelosti bespredmetan i u svakom slučaju neosnovan.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">243</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U potporu bespredmetnosti drugog tužbenog razloga Komisija ističe da je tijekom ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera pokrenula postupak na temelju članka 28. Osnovne antisubvencijske uredbe zbog toga što su podaci u uvodnoj izjavi 38. pobijane provedbene uredbe mogli upućivati na postojanje pretovara, ali je naposljetku, s obzirom na nepotpunu i proturječnu prirodu podataka koje je dostavio tužitelj, odbacila mogućnost dokazivanja postojanja takvog pretovara te se usredotočila na dokaz o sastavljanju ili dovršavanju. Pojašnjava da u svrhu tog dokaza nije upotrijebila podatke dostupne na temelju članka 28. Osnovne antisubvencijske uredbe, osim određenih statističkih podataka iz Eurostata i tužiteljevih podataka koje on, međutim, ne osporava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">244</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije valja podsjetiti na to da je prema članku 23. stavku 4. Osnovne antisubvencijske uredbe na Komisiji da na temelju dokaza koji prima facie pokazuju da postoje prakse izbjegavanja mjera pokrene ispitni postupak Ako činjenice utvrđene tijekom tog ispitnog postupka omogućuju zaključiti da takvo izbjegavanje postoji, Komisija predlaže Vijeću proširenje antisubvencijskih mjera (vidjeti u tom smislu presudu od 4. rujna 2014., Simon, Evers &amp; Co., C‑21/13, EU:C:2014:2154, t. 31.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">245</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, nijedna odredba Osnovne antisubvencijske uredbe Komisiji ne dodjeljuje ovlast, u okviru ispitnog postupka u vezi s postojanjem izbjegavanja mjera, koja bi joj omogućila da proizvođače ili izvoznike obuhvaćene pritužbom prisili na sudjelovanje u postupku ili na dostavljanje podataka. Komisija je, dakle, podložna dobroj volji zainteresiranih stranaka da joj pruže potrebne informacije (vidjeti u tom smislu presudu od 4. rujna 2014., Simon, Evers &amp; Co., C‑21/13, EU:C:2014:2154, t. 32.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">246</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zbog toga je zakonodavac Unije u članku 28. stavku 1. Osnovne antisubvencijske uredbe predvidio da se, kada dotična stranka odbija pristup potrebnim podacima ili ih ne dostavlja ili znatno ometa ispitni postupak, mogu donijeti privremeni ili konačni zaključci, pozitivni ili negativni, na temelju dostupnih podataka (vidjeti u tom smislu presudu od 4. rujna 2014., Simon, Evers &amp; Co., C‑21/13, EU:C:2014:2154, t. 33.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">247</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, u sudskoj praksi je navedeno da se članak 28. stavak 1. Osnovne antisubvencijske uredbe odnosi na uporabu dostupnih podataka od strane institucija, nauštrb podataka specifičnih za jednu ili više stranaka (vidjeti u tom smislu presudu od 30. travnja 2015., VTZ i dr./Vijeće, T‑432/12, neobjavljenu, EU:T:2015:248, t. 35. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">248</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju iz uvodne izjave 38. pobijane provedbene uredbe proizlazi sljedeće: </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">„[Prema mišljenju Komisije], odgovori na [obrazac zahtjeva za izuzeće], uključujući odgovor na zahtjev za dopunu podataka, [tužitelja] i njegovih dvaju kineskih povezanih društva […] manjkavi su iz sljedećih razloga:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">[tužitelj] nije dostavio potrebne informacije u svojim odgovorima na obrazac zahtjeva za izuzeće. Konkretno, nije dostavio potrebne temeljne dokumente za [povjerljivo] prodajne transakcije. Zbog toga Komisija nije mogla provjeriti tvrdnju da je [tužitelj] započeo s proizvodnjom tek u travnju 2020.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">[n]adalje, unatoč tome što je Komisija zatražila detaljno objašnjenje za brojeve prodajnih računa koji nedostaju, zaprimljeno je samo opće objašnjenje za nedostatak tih brojeva prodajnih računa. Komisija je primijetila i razliku između ukupnog prometa za izvještajno razdoblje koji je naveden u popisu prodaje u usporedbi s onim koji je evidentiran u zakonskim financijskim izvještajima društva za 2020. Komisija stoga nije mogla potvrditi prijavljeni obujam izvozne prodaje u Uniju. S tim u vezi Komisija je navela i da je prijavljena izvozna prodaja bila viša od ukupnog uvoza u Uniju iz Maroka prema statističkim podacima Eurostata o uvozu i da je [tužitelj] jedini poznati proizvođač iz Maroka koji je izvozio proizvod iz ispitnog postupka u Uniju;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">dostavljene su i proturječne informacije o stvarnom početku proizvodnje [tužitelja]. Informacije o stvarnom početku proizvodnje 2020. bile su potrebne kako bi se utvrdio udio glavnih troškova (kao što su troškovi amortizacije i najma) koji bi se mogao pripisati proizvodnji predmetnog proizvoda;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">[n]adalje, u odgovoru na [zahtjev] za dopunu podataka nije dano zadovoljavajuće objašnjenje o razlozima znatnog povećanja obujma proizvodnje u srpnju 2020., koji je bio otprilike [povjerljivo] puta veći od obujma proizvodnje iz prethodnog mjeseca, lipnja 2020., unatoč više ili manje istoj razini potrošnje električne energije u oba mjeseca;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PGTEX China nije dostavio informacije iz [GTS‑a] kako je zatraženo u pogledu njegove kupnje od CPIC‑a i prodaje [tužitelju].”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">249</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, kako proizlazi iz uvodne izjave 39. pobijane provedbene uredbe, u skladu s člankom 28. stavkom 4. Osnovne antisubvencijske uredbe Komisija je 5. listopada 2021. obavijestila grupu PGTEX o činjenici da bi nepotpun popis elemenata opisanih u uvodnoj izjavi 38. navedene provedbene uredbe mogao dovesti do primjene navedenog članka i do upotrebe dostupnih podataka. Pozvala je navedenu grupu i da dostavi primjedbe o mogućoj primjeni tog članka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">250</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što to proizlazi iz uvodne izjave 41. pobijane provedbene uredbe, Komisija je „analizirala informacije i dokumente koje je grupa PGTEX dostavila [u] dopisu od 12. listopada 2021.” i „zaključila je da nisu dostavljeni ni zadovoljavajući odgovori ni uvjerljiva popratna dokumentacija o većini elemenata zatraženih u njezinu dopisu od 5. listopada 2021.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">251</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zbog toga je, kao što to proizlazi iz uvodne izjave 42. pobijane provedbene uredbe, „Komisija smatrala da su informacije koje je dostavila grupa PGTEX bile djelomično nepotpune i proturječne te da se Komisija stoga na njih nije mogla potpuno osloniti”, međutim da „podaci koje je dostavila [ta grupa] nisu u potpunosti zanemareni” i da je „kao početnu točku svoje analize upotrijebila podatke o prodaji i troškovima koje je dostavila [ta grupa]”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">252</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, u uvodnoj izjavi 43. pobijane provedbene uredbe Komisija je pojasnila da „u skladu s člankom 28. stavkom 1. [prvom rečenicom] i člankom 28. stavkom 5. Osnovne [antisubvencijske] uredbe, informacije koje je dostavila grupa PGTEX dopunjene su podacima iz baza podataka kao što su Global Trade Atlas ([GTA]) i Eurostat […]. Podaci o uvozu dobiveni su iz podataka Eurostata, a baza podataka GTA upotrijebljena je za utvrđivanje obujma izvoza rovinga od staklenih vlakana iz [Kine] i Egipta u Maroko.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">253</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga iz zajedničkog tumačenja uvodne izjave 38. i uvodne izjave 43. pobijane provedbene uredbe proizlazi da se Komisija koristila podacima o uvozu iz Eurostata i podacima koji se odnose na obujam izvoza rovinga od staklenih vlakana iz Kine i Egipta u Maroko iz baze podataka Global Trade Atlas (GTA) kako bi ispravila manjak pouzdanosti informacija koje je dostavio tužitelj u vezi s obujmom izvozne prodaje u Uniju o kojem je riječ u uvodnoj izjavi 38. pobijane provedbene uredbe. Komisija se osobito oslonila na te statističke podatke kako bi utvrdila je li se u ovom slučaju promijenila struktura trgovine.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">254</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz uvodne izjave 42. pobijane provedbene uredbe također proizlazi da podaci koje je dostavila grupa PGTEX nisu bili zanemareni te je Komisija kao početnu točku svoje analize upotrijebila podatke o prodaji i troškovima koje je dostavila navedena grupa (vidjeti točku 251. ove presude).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">255</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U predmetnom slučaju tužitelj ne osporava dostupne podatke koje je Komisija upotrijebila u smislu članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe. Konkretno, kad je riječ o podacima preuzetima iz Eurostata i iz baze podataka GTA koje je Komisija upotrijebila za zaključak o promjeni trgovine u ovom slučaju, tužitelj u svojim pismenima ne iznosi nijedan argument kojim izričito dovodi u pitanje istinitost tih podataka. Naime, on samo ističe da je Komisija u uvodnoj izjavi 86. pobijane provedbene uredbe odbacila mjesec ožujak kao početak proizvodnje i, slijedom toga, prvu od ostalih metoda izračuna troškova amortizacije, oslanjajući se upravo na argumente iznesene u uvodnoj izjavi 38. navedene provedbene uredbe. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">256</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ipak, iz ispitivanja trećeg dijela četvrtog tužbenog razloga (vidjeti točke 189. do 191. ove presude) proizlazi da Komisija nije odbacila prvu od ostalih metoda izračuna troškova amortizacije na temelju podataka dostupnih u skladu s člankom 28. stavkom 1. Osnovne antisubvencijske uredbe, nego da je to učinila zato što mjesečni podaci o proizvodnji koje je tužitelj knjižio nisu uvijek odgovarali stvarnoj mjesečnoj proizvodnji i nisu se mogli smatrati pouzdanima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">257</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, tužitelj, upitan o tome na raspravi, nije iznio druge argumente kojima bi osporio dostupne podatke koje je Komisija upotrijebila na temelju članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe, tako da ne može tvrditi da primjena te odredbe ugrožava njegovu situaciju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">258</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga drugi tužbeni razlog valja odbaciti kao bespredmetan a da nije potrebno analizirati osnovanost dijelova koje je tužitelj istaknuo u potporu tom tužbenom razlogu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">259</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na sve prethodno navedeno, tužbu valja odbiti u cijelosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">IV.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Troškovi</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">260</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 134. stavkom 1. Poslovnika Općeg suda, stranka koja ne uspije u postupku dužna je, na zahtjev protivne stranke, snositi troškove. Budući da tužitelj nije uspio u postupku, valja mu naložiti snošenje vlastitih i Komisijinih troškova, u skladu s njezinim zahtjevom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">261</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju članka 138. stavka 3. Poslovnika, intervenijenti će snositi vlastite troškove.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C41DispositifIntroduction" id="para-364" title="page-50">
      Slijedom navedenog,
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-365" title="page-50">
      OPĆI SUD (deseto prošireno vijeće)
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-366" title="page-50">
      proglašava i presuđuje:
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužba se odbija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PGTEX Morocco snosit će vlastite troškove i troškove Europske komisije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">LM Wind Power A/S i Tech‑Fab Europe eV snosit će vlastite troškove.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <div class="signatures">
<p class="C77SignaturesComposition" id="para-370" title="page-50">
<span class="signatory">Porchia</span>
<span class="signatory_separator"> </span>
<span class="signatory">Jaeger</span>
<span class="signatory_separator"> </span>
<span class="signatory">Madise</span>
</p>
<p class="C77SignaturesComposition" id="para-371" title="page-50">
<span class="signatory">Nihoul</span>
<span class="signatory_separator"> </span>
<span class="signatory_separator"> </span>
<span class="signatory">Verschuur</span>
</p>
<p class="C77SignaturesAlinea" id="para-372" title="page-50">
<span class="signatory">Objavljeno na javnoj raspravi u Luxembourgu</span>
<span class="signatory"> 4. prosinca 2024.</span>
</p>
<p class="C77Signatures" id="para-373" title="page-50">
<span class="signatory">Potpisi</span>
</p>
</div>
    
    
    
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-374" title="page-51">
      
        <br/>
      
    </p>
    <div class="toc">
<p class="C19Centre" id="para-375" title="page-51">
<span>Sadržaj</span>
</p>
<p class="CTOC1" id="para-376" title="page-51">
<span>I. Okolnosti spora </span>
<span>2</span>
</p>
<p class="CTOC1" id="para-377" title="page-51">
<span>II. Zahtjevi stranaka </span>
<span>5</span>
</p>
<p class="CTOC1" id="para-378" title="page-51">
<span>III. Pravo </span>
<span>5</span>
</p>
<p class="CTOC2" id="para-379" title="page-51">
<span>A. Prvi tužbeni razlog </span>
<span>6</span>
</p>
<p class="CTOC3" id="para-380" title="page-51">
<span>1. Uvodne napomene </span>
<span>7</span>
</p>
<p class="CTOC4" id="para-381" title="page-51">
<span>a) Sporazum o pridruživanju </span>
<span>7</span>
</p>
<p class="CTOC4" id="para-382" title="page-51">
<span>b) Propis Unije u području izbjegavanja antisubvencijskih mjera </span>
<span>8</span>
</p>
<p class="CTOC3" id="para-383" title="page-51">
<span>2. O osnovanosti prvog tužbenog razloga, koji se temelji na povredi Sporazuma o pridruživanju, povredi članka 33. točke (a) Osnovne antisubvencijske uredbe i zlouporabi ovlasti zbog toga što pobijana provedbena uredba nameće kompenzacijske mjere na tkanine od staklenih vlakana koje tužitelj izvozi u Uniju a da ne uzima u obzir njihovo povlašteno marokansko podrijetlo </span>
<span>10</span>
</p>
<p class="CTOC2" id="para-384" title="page-51">
<span>B. Treći, četvrti i peti tužbeni razlog </span>
<span>11</span>
</p>
<p class="CTOC3" id="para-385" title="page-51">
<span>1. Uvodne napomene </span>
<span>12</span>
</p>
<p class="CTOC3" id="para-386" title="page-51">
<span>2. Osnovanost trećeg tužbenog razloga, koji se temelji na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija smatrala da ne postoji dostatan valjani uzrok ili ekonomska opravdanost za uspostavljanje tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku osim uvođenja kompenzacijskih pristojbi, kao i na povredi prava na dobru upravu jer Komisija nije pažljivo i nepristrano ispitala sve relevantne elemente slučaja </span>
<span>13</span>
</p>
<p class="CTOC4" id="para-387" title="page-51">
<span>a) O ocjeni nepostojanja dostatnog valjanog razloga ili ekonomske opravdanosti za uspostavljanje tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku osim uvođenja kompenzacijskih pristojbi u pobijanoj provedbenoj uredbi </span>
<span>15</span>
</p>
<p class="CTOC4" id="para-388" title="page-51">
<span>b) Prvi dio, koji se temelji na očitoj pogreški u ocjeni i očitoj povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija zaključila da nema dostatnog valjanog uzroka ili ekonomske opravdanosti za otvaranje tužiteljeva proizvodnog pogona u Maroku osim uvođenja kompenzacijskih pristojbi </span>
<span>17</span>
</p>
<p class="CTOC4" id="para-389" title="page-51">
<span>c) Drugi dio, koji se temelji na povredi prava na dobru upravu jer Komisija nije pažljivo i nepristrano ispitala sve relevantne elemente konkretnog slučaja </span>
<span>20</span>
</p>
<p class="CTOC3" id="para-390" title="page-51">
<span>3. Osnovanost četvrtog tužbenog razloga, koji se temelji na očitim pogreškama u ocjeni, povredi prava na dobru pravu i načela nediskriminacije i jednakog postupanja te na povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija zaključila da postupak proizvodnje koji je tužitelj uspostavio u Maroku predstavlja postupak sastavljanja </span>
<span>20</span>
</p>
<p class="CTOC4" id="para-391" title="page-51">
<span>a) Prvi dio, koji se temelji na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija analogijom primijenila pojam „postupak sklapanja [sastavljanja]” iz članka 13. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe </span>
<span>21</span>
</p>
<p class="CTOC4" id="para-392" title="page-51">
<span>b) Drugi dio, koji se temelji na očitoj pogreški u ocjeni, povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe kao i povredi prava na dobru upravu jer je Komisija zaključila da postupak proizvodnje koji je tužitelj uspostavio u Maroku čini postupak sastavljanja </span>
<span>26</span>
</p>
<p class="CTOC4" id="para-393" title="page-51">
<span>c) Treći dio, koji se temelji na očitoj pogreški u ocjeni, povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe kao i povredama prava na dobru upravu i načela nediskriminacije i jednakog postupanja prilikom ocjene praga dodane vrijednosti za postupke sastavljanja </span>
<span>31</span>
</p>
<p class="CTOC5" id="para-394" title="page-51">
<span>1) Izračun dodane vrijednosti u pobijanoj provedbenoj uredbi </span>
<span>33</span>
</p>
<p class="CTOC6" id="para-395" title="page-51">
<span>i) Trošak amortizacije </span>
<span>33</span>
</p>
<p class="CTOC6" id="para-396" title="page-51">
<span>ii) Trošak najma </span>
<span>35</span>
</p>
<p class="CTOC5" id="para-397" title="page-51">
<span>2) Prvi prigovor, koji se temelji na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 13. stavka 2. točke (b) Osnovne antidampinške uredbe </span>
<span>36</span>
</p>
<p class="CTOC5" id="para-398" title="page-51">
<span>3) Drugi prigovor, koji se temelji na povredi načela nediskriminacije i jednakog postupanja </span>
<span>41</span>
</p>
<p class="CTOC5" id="para-399" title="page-51">
<span>4) Treći prigovor, koji se temelji na povredi prava na dobru upravu </span>
<span>42</span>
</p>
<p class="CTOC4" id="para-400" title="page-51">
<span>d) Zaključak </span>
<span>42</span>
</p>
<p class="CTOC3" id="para-401" title="page-51">
<span>4. Osnovanost petog tužbenog razloga, koji se temelji na očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 23. stavka 3. Osnovne antisubvencijske uredbe jer je Komisija smatrala da se tkanine od staklenih vlakana koje su izvezene iz Maroka u Uniju i dalje koriste subvencijama dodijeljenima kineskim proizvođačima tih tkanina </span>
<span>42</span>
</p>
<p class="CTOC2" id="para-402" title="page-51">
<span>C. Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi obveze obrazlaganja, povredi tužiteljeva prava obrane i prava na dobru upravu, očitim pogreškama u ocjeni i povredi članka 18. stavaka 1. i 3. Osnovne antisubvencijske uredbe u pogledu uporabe dostupnih podataka </span>
<span>48</span>
</p>
<p class="CTOC1" id="para-403" title="page-51">
<span>IV. Troškovi </span>
<span>52</span>
</p>
<p class="C19Centre" id="para-404" title="page-1">
<span/>
</p>
</div>
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">*</a>
</span>) Jezik postupka: engleski</p>
</body>
</html>
