: 32003R2003 — HR — 20.06.2021

02003R2003 — HR — 20.06.2021 — 019.001

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B	UREDBA (EZ) br. 2003/2003 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. listopada 2003. o gnojivima (Tekst značajan za EGP) ( L 304 21.11.2003, 1)

Koju je izmijenila:


		br.	stranica	datum
►M1	UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 885/2004 od 26. travnja 2004.	L 168	1	1.5.2004
►M2	UREDBA KOMISIJE (EZ) BR. 2076/2004 od 3. prosinca 2004.	L 359	25	4.12.2004
►M3	UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1791/2006 od 20. studenoga 2006.	L 363	1	20.12.2006
►M4	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 162/2007 od 19. veljače 2007.	L 51	7	20.2.2007
►M5	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1107/2008 od 7. studenoga 2008.	L 299	13	8.11.2008
►M6	UREDBA (EZ) br. 219/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2009.	L 87	109	31.3.2009
►M7	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1020/2009 od 28. listopada 2009.	L 282	7	29.10.2009
►M8	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 137/2011 od 16. veljače 2011.	L 43	1	17.2.2011
►M9	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 223/2012 od 14. ožujka 2012.	L 75	12	15.3.2012
►M10	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 463/2013 od 17. svibnja 2013.	L 134	1	18.5.2013
►M11	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1257/2014 оd 24. studenoga 2014.	L 337	53	25.11.2014
►M12	UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1618 оd 8. rujna 2016.	L 242	24	9.9.2016
►M13	UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1102 оd 27. lipnja 2019.	L 175	25	28.6.2019
►M14	UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1666 оd 10. studenoga 2020.	L 377	3	11.11.2020
►M15	UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/862 оd 28. svibnja 2021.	L 190	74	31.5.2021

▼B

UREDBA (EZ) br. 2003/2003 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 13. listopada 2003.

o gnojivima

(Tekst značajan za EGP)

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Područje primjene i definicije

Članak 1.

Područje primjene

Ova Uredba primjenjuje se na proizvode koji se stavljaju na tržište kao gnojiva, označena s „EZ gnojivo”.

Članak 2.

Definicije

U smislu ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„Gnojivo” znači materijal čija je glavna funkcija biljkama pružiti hranjive tvari.

(b)

„Primarne hranjive tvari” znači samo elementi dušik, fosfor i kalij.

(c)

„Sekundarne hranjive tvari” znači elementi kalcij, magnezij, natrij i sumpor.

(d)

„Mikro-hranjive tvari” znači elementi bor, kobalt, bakar, željezo, mangan, molibden i cink, koji su nužni za rast biljaka u količinama koje su male u usporedbi s onima koje dolaze od primarnih i sekundarnih hranjivih tvari.

(e)

„Anorgansko gnojivo” znači gnojivo u kojem se deklarirane hranjive tvari u obliku minerala dobivaju ekstrakcijom i fizikalnim i/ili kemijskim industrijskim postupcima. Po dogovoru se među anorganska gnojiva mogu uvrstiti kalcijev cijanamid, urea i njihovi kondenzirani i pridruženi proizvodi i gnojiva koja sadrže kelirane ili kompleksne mikro-hranjive tvari.

(f)

„Kelirane mikro-hranjive tvari” znači mikro-hranjive tvari koje sadrže jednu od organskih molekula navedenih u odjeljku E.3.1. Priloga I.

(g)

„Kompleksne mikro-hranjive tvari” znači mikro-hranjive tvari koje sadrže jednu od organskih molekula navedenih u odjeljku E.3.2. Priloga I.

(h)

„Tip gnojiva” znači gnojiva s oznakom uobičajenog tipa, kako je navedeno u Prilogu I.

(i)

„Jednostavno gnojivo” znači dušično, fosfatno ili kalijevo gnojivo s navedenim udjelom samo jedne primarne hranjive tvari.

(j)

„Složeno gnojivo” znači gnojivo s navedenim udjelom najmanje dvije primarne hranjive tvari, a dobiva se kemijskim putem ili miješanjem, ili kombinacijom toga dvoga.

(k)

„Kompleksno gnojivo” znači složeno gnojivo, koje se dobiva kemijskom reakcijom, otapanjem, ili kad je u krutom stanju granulacijom, s navedenim udjelom najmanje dvije primarne hranjive tvari. U krutom stanju svaka granula sadrži sve hranjive tvari u njihovom deklariranom sastavu.

(l)

„Miješano gnojivo” znači gnojivo koje se dobiva suhim miješanjem nekoliko gnojiva, bez kemijske reakcije.

(m)

„Lisno gnojivo” znači gnojivo koje je pogodno za primjenu na i unos hranjivih tvari preko lišća usjeva.

(n)

„Tekuće gnojivo” znači gnojivo u obliku suspenzije ili otopine.

(o)

„Otopina gnojiva” znači gnojivo u tekućem obliku koje nema krute čestice.

(p)

„Gnojivo u suspenziji” znači dvofazno gnojivo gdje su krute čestice suspendirane u tekućoj fazi.

(q)

„Deklaracija” znači izjava o količini hranjivih tvari, uključujući njihove oblike i topljivost, zajamčenih unutar specificiranih odstupanja.

(r)

„Deklarirani udio” znači udio elementa ili njegovog oksida koji se, u skladu sa zakonodavstvom Zajednice, nalazi na etiketi EZ gnojiva ili na relevantnom pratećem dokumentu.

(s)

„Dozvoljeno odstupanje” znači dopušteni otklon izmjerene vrijednosti udjela hranjivih tvari od njihove deklarirane vrijednosti.

(t)

„Europska norma” znači CEN (Europski odbor za normizaciju) norme, koje su službeno priznate od Zajednice i čija referencija je objavljena u Službenom listu Europskih zajednica.

(u)

„Ambalaža” znači spremnik koji se može zapečatiti, koji se koristi za držanje, zaštitu, rukovanje i distribuciju gnojiva i ne smije sadržavati više od 1 000 kg.

(v)

„Rasuto stanje” znači gnojiva koja nisu pakirana kako je propisano ovom Uredbom.

(w)

„Stavljanje na tržište” znači dobava gnojiva, ili s povratom plaćanja ili besplatno, ili skladištenje u svrhu zaliha. Uvoz gnojiva na carinsko područje Europske zajednice smatra se stavljanjem na tržište.

(x)

„Proizvođač” znači fizička ili pravna osoba koja je odgovorna za stavljanje gnojiva na tržište; posebice, proizvođač, uvoznik, pakiratelj koji radi za vlastiti račun, ili bilo koja osoba koja mijenja karakteristike gnojiva, smatrat će se proizvođačem. Ipak, distributer koji ne promijeni karakteristike gnojiva, neće se smatrati proizvođačem.

POGLAVLJE II.

Stavljanje na tržište

Članak 3.

EZ gnojivo

Gnojivo koje pripada tipu gnojiva navedenih u Prilogu I. i sukladno je uvjetima donesenim ovom Uredbom, može se označiti kao „EZ gnojivo”.

Oznaka „EZ gnojivo” ne koristi se za gnojivo koje nije u skladu s ovom Uredbom.

Članak 4.

Poslovni nastan u Zajednici

Proizvođač ima poslovni nastan u Zajednici i odgovoran je za usklađenost „EZ gnojiva” s odredbama ove Uredbe.

Članak 5.

Slobodno prometovanje

Ne dovodeći u pitanje članak 15. i ostalo zakonodavstvo Zajednice, države članice neće, na temelju sastava, identifikacije, označivanja i pakiranja, i ostalih odredaba sadržanih u ovoj Uredbi, zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište gnojiva označenih kao „EZ gnojiva” koja su u skladu s odredbama ove Uredbe.

Gnojiva koja su označena kao „EZ gnojiva” sukladno ovoj Uredbi slobodno prometuju unutar Zajednice.

Članak 6.

Obvezne izjave

U svrhu ispunjavanja zahtjeva iz članka 9., države članice mogu propisati da se oznake udjela dušika, fosfora i kalija u gnojivima stavljenim na tržište izraze na sljedeći način:

(a)

dušik samo u elementarnom obliku (N); i ili

(b)

fosfor i kalij samo u elementarnom obliku (P, K); ili

(c)

fosfor i kalij samo u obliku oksida (P2O5, K2O); ili

(d)

fosfor i kalij i u elementarnom obliku i u obliku oksida, istodobno.

Gdje je odlučeno da se udjeli fosfora i kalija izraze u obliku elemenata, sva upućivanja na oblik oksida u dodacima iščitavaju se kao da je u elementarnom obliku, a brojčane vrijednosti pretvaraju se uz korištenje sljedećih faktora:

(a)

fosfor (P) = fosfor pentoksid (P2O5) × 0,436;

(b)

kalij (K) = kalijev oksid (K2O) × 0,830.

Države članice mogu odrediti da se udio kalcija, magnezija, natrija i sumpora u sekundarnim hranjivim tvarima gnojiva i, gdje su ispunjeni uvjeti članka 17., primarnih hranjivih tvari gnojiva stavljenih na njihovo tržište izražava na sljedeći način:

(a)

u obliku oksida (CaO, MgO, Na2O, SO3); ili

(b)

u elementarnom obliku (Ca, Mg, Na, S); ili

(c)

u oba oblika.

Za pretvaranje udjela kalcijevog oksida, magnezijevog oksida, natrijevog oksida i sumporovog trioksida u udio kalcija, magnezija, natrija i sumpora koriste se sljedeći faktori:

(a)

kalcij (Ca) = kalcijev oksid (CaO) × 0,715;

(b)

magnezij (Mg) = magnezijev oksid (MgO) × 0,603;

(c)

natrij (Na) = natrijev oksid (Na2O) × 0,742;

(d)

sumpor (S) = sumporov trioksid (SO3) × 0,400.

Za izračunani udio oksida ili elementa, navedena brojka zaokružuje se na najbliže decimalno mjesto.

Države članice ne sprečavaju stavljanje „EZ gnojiva” označenog u oba oblika spomenuta u stavcima 1. i 2. na tržište.

Udio bora, kobalta, bakra, željeza, mangana, molibdena i cinka u jednoj ili više mikro-hranjivih tvari u „EZ gnojivima” koja pripadaju tipu gnojiva navedenih u odjeljcima A, B, C i D Priloga I. iskazuje se kad su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mikro-hranjive tvari dodane su najmanje u minimalnim količinama, određenima u odjeljku E.2.2. i E.2.3. Priloga I.;

(b)

EZ gnojivo i dalje zadovoljava uvjete odjeljaka A, B, C i D Priloga I.;

Gdje su mikro-hranjive tvari normalni sastojci sirovina namijenjenih za opskrbu primarnih (N, P, K) i sekundarnih (Ca, Mg, Na, S) hranjivih tvari, mogu se iskazati, pod uvjetom da su te mikro-hranjive tvari prisutne najmanje u minimalnoj količini određenoj u odjeljcima E.2.2. i E.2.3. Priloga I.

Udio mikro-hranjivih tvari iskazuje se na sljedeći način:

(a)

za gnojiva koja pripadaju tipu gnojiva navedenima u odjeljku E.1. Priloga I., u skladu s zahtjevima postavljenima u stupcu 6. ovog odjeljka;

(b)

za mješavinu gnojiva iz (a), a koja sadrže najmanje dvije različite mikro-hranjive tvari i udovoljavaju uvjetima odjeljka E.2.1. Priloga I. i za gnojiva koja pripadaju tipu gnojiva navedenima u odjeljcima A, B, C i D Priloga I., označujući:

ukupni udio, izražen kao maseni postotak gnojiva,

ii.

udio topljiv u vodi, izražen kao maseni postotak, gdje je topljivi dio najmanje polovica ukupnog udjela.

Gdje je mikro-hranjiva tvar potpuno topljiva u vodi, deklarira se samo sadržaj topljiv u vodi.

Gdje je mikro-hranjiva tvar kemijski povezana s organskom molekulom, udio mikro-hranjive tvari prisutan u gnojivu deklarira se odmah, nakon udjela topljivog u vodi kao maseni postotak proizvoda, uz jedan od izraza „kelirano s” ili „kompleksirano s”, s imenom organske molekule, kako je određeno u odjeljku E.3. Priloga I. Ime organske molekule može se zamijeniti njezinim inicijalima.

Članak 7.

Identifikacija

Proizvođač dostavlja EZ gnojiva s identifikacijskim oznakama navedenima u članku 9.

Ako su gnojiva zapakirana, te identifikacijske oznake pojavljuju se na ambalaži ili priloženim etiketama. Ako su gnojiva u rasutom stanju, te oznake pojavljuju se na pratećim dokumentima.

Članak 8.

Sljedivost

Ne dovodeći u pitanje članak 26. stavak 3., kako bi osigurao sljedivost EZ gnojiva, proizvođač mora čuvati podatke o podrijetlu gnojiva. Ti podaci su dostupni u svrhu inspekcije država članica tako dugo dok su zalihe gnojiva na tržištu i u daljnjem razdoblju od 2 godine nakon što proizvođač prestane sa stavljanjem istog na tržište.

Članak 9.

Oznake

Ne dovodeći u pitanje ostala pravila Zajednice, ambalaža, etikete i prateći dokumenti iz članka 7. nose sljedeće oznake:

(a)

Obvezna identifikacija

—

Riječi „EZ GNOJIVO” napisane velikim slovima,

—

Gdje postoji, oznaka tipa gnojiva kako je određeno u Prilogu I.,

—

Za miješana gnojiva, oznaka „miješano” nakon oznake tipa,

—

Dodatne oznake određene u člancima 19., 21. ili 23.,

—

Hranjive tvari moraju biti označene i riječima i odgovarajućim kemijskim simbolima, npr. dušik (N), fosfor (P), fosfor pentoksid (P2O5), kalij (K), kalijev oksid (K2O), kalcij (Ca), kalcijev oksid (CaO), magnezij (Mg), magnezijev oksid (MgO), natrij (Na), natrijev oksid (Na2O), sumpor (S), sumporni trioksid (SO3), bor (B), bakar (Cu), kobalt (Co), željezo (Fe), mangan (Mn), molibden (Mo), cink (Zn),

—

Ako gnojivo sadrži mikro-hranjive tvari od kojih su sve ili dio kemijski povezane s organskom molekulom, ime mikro-hranjive tvari mora se označiti jednim od sljedećih označnih podataka:

„kelirano s …” (ime kelirajućeg agensa ili kratica, kako je određeno u odjeljku E.3.1. Priloga I.);

ii.

„kompleksiran s …” (ime kompleksirajućeg agensa, kako je određeno u odjeljku E.3.2. Priloga I.),

—

Mikro-hranjive tvari koje se nalaze u gnojivu, navedene abecednim redom svojih kemijskih simbola: B, Co, Cu, Fe, Mn, Mo, Zn,

—

Za proizvode navedene u odjeljcima E.1. i E.2. Priloga I., točno određene upute za uporabu,

—

Količine tekućih gnojiva, izražene masom. Izražavanje količine tekućih gnojiva volumenom ili masom po volumenu (kilogrami po hektolitru ili grami po litri) je neobvezno;

—

Neto ili bruto masa i, neobvezno, volumen za tekuća gnojiva. Ako se daje bruto masa, pokraj nje mora biti označena i tara masa,

—

Ime ili trgovačko ime i adresa proizvođača.

(b)

Neobvezna identifikacija

—

Kako je navedeno u Prilogu I.,

—

Upute za skladištenje i rukovanje, i za gnojiva koja nisu nabrojena u Prilogu I., odjeljcima E.1. i E.2., točno određene upute za uporabu gnojiva,

—

Navodi omjera količina i uvjeta korištenja koji odgovaraju tlu i uvjeta prinosa za vrijeme korištenja gnojiva

—

Oznaka proizvođača i trgovački opis proizvoda.

Navodi iz (b) ne smiju proturječiti onima iz (a) i moraju od njih biti jasno odvojeni.

Sve oznake iz stavka 1. moraju se jasno odvojiti od bilo koje druge informacije na ambalaži, etiketama i pratećim dokumentima.

Tekuća gnojiva mogu se stavljati na tržište jedino ako proizvođač omogući odgovarajuće prateće upute koje posebno pokrivaju temperaturu skladištenja i sprečavanje nezgoda tijekom skladištenja.

Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se prema postupku iz članka 32. stavka 2.

Članak 10.

Stavljanje etiketa

Etikete ili oznake tiskane na ambalaži koje daju određene podatke prema članku 9. moraju biti postavljene na uočljivo mjesto. Etikete se moraju pričvrstiti na ambalažu ili bilo koji sustav koji se koristi za zatvaranje. Ako taj sustav ima pečat, taj pečat mora imati ime ili oznaku pakiratelja.

Oznake iz stavka 1. moraju biti i ostati neizbrisive i jasno čitljive.

U slučajevima gnojiva u rasutom stanju iz druge rečenice članka 7. stavka 2., kopije dokumenata koji sadrže identifikacijske oznake moraju pratiti robu i biti dostupne u svrhu inspekcije.

Članak 11.

Jezici

Etiketa, oznake na pakiranju i prateći dokumenti moraju biti na najmanje jednom nacionalnom jeziku ili jezicima država članica na čijem tržištu se prodaje EZ gnojivo.

Članak 12.

Pakiranje

U slučaju pakiranih EZ gnojiva, ambalaža mora biti zatvorena na takav način ili takvim sredstvom da, kad se otvori, pečat koji učvršćuje ili sama ambalaža budu nepopravljivo oštećeni. Mogu se koristiti vreće s ventilima.

Članak 13.

Dozvoljena odstupanja

Udio hranjivih tvari u EZ gnojivima mora biti usklađen s dozvoljenim odstupanjima utvrđenima u Prilogu II., čija je namjena dopuštanje otklona pri proizvodnji, uzorkovanju i analizi.

Proizvođač neće sustavno iskorištavati odstupanja određena u Prilogu II.

Nisu dozvoljena odstupanja u pogledu minimalnih i maksimalnih udjela određenih u Prilogu I.

Članak 14.

Zahtjevi kod gnojiva

Tip gnojiva može biti uvršten u Prilog I. jedino ako:

(a)

osigurava hranjive tvari na učinkovit način;

(b)

su osigurane relevantne metode uzorkovanja, analiza i, ako je potrebno, ispitivanja;

(c)

u normalnim uvjetima korištenja nema štetni utjecaj na zdravlje ljudi, životinja i biljaka ili na okoliš.

Članak 15.

Zaštitna klauzula

Kad država članica ima opravdane razloge vjerovati da određeno EZ gnojivo, iako zadovoljava sve uvjete ove Uredbe, predstavlja rizik za sigurnost ili zdravlje ljudi, životinja i biljaka ili rizik za okoliš, može privremeno zabraniti stavljanje na tržište tog gnojiva na svojem području ili ga podvrgnuti posebnim uvjetima. O tome odmah obavještava ostale države članice i Komisiju i predočava razloge svoje odluke.

Komisija donosi odluku o tome unutar 90 dana od primitka informacije u skladu s postupkom iz članka 32. stavka 2.

Odredbe ove Uredbe ne sprečavaju Komisiju ili države članice da poduzmu mjere koje su opravdane na temelju javne sigurnosti kako bi zabranile, spriječile ili ograničile stavljanje EZ gnojiva na tržište.

GLAVA II.

ODREDBE ZA ODREĐENE TIPOVE GNOJIVA

POGLAVLJE I.

Anorganska gnojiva s primarnim hranjivim tvarima

Članak 16.

Opseg

Ovo poglavlje odnosi se na anorganska gnojiva s primarnim hranjivim tvarima, kruta ili tekuća, jednostavna ili složena, uključujući i ona koja sadrže sekundarne hranjive tvari i/ili mikro-hranjive tvari, s minimalnom količinom udjela hranjivih tvari, kako je određeno u odjeljcima A, B, C, E.2.2. ili E.2.3. Priloga I.

Članak 17.

Deklaracija sekundarnih hranjivih tvari u gnojivima s primarnim hranjivim tvarima

Udio kalcija, magnezija, natrija i sumpora može se deklarirati kao udio sekundarnih hranjivih tvari u EZ gnojivima koja pripadaju tipu gnojiva navedenima u odjeljcima A, B i C Priloga I., pod uvjetom da su ti elementi prisutni u najmanje sljedećim minimalnim količinama:

(a)

2 % kalcijevog oksida (CaO), tj. 1,4 % Ca;

(b)

2 % magnezijevog oksida (MgO), tj. 1,2 % Mg;

(c)

3 % natrijevog oksida (Na2O), tj. 2,2 % Na;

(d)

5 % sumporovog trioksida (SO3), tj. 2 % S.

U takvom slučaju, dodatna oznaka, kako je određeno člankom 19. stavkom 2. točkom ii., dodaje se oznaci tipa.

Članak 18.

Kalcij, magnezij, natrij i sumpor

Deklaracija udjela kalcija, magnezija, natrija i sumpora u gnojivima navedenima u odjeljcima A, B i C Priloga I. izražava se na jedan od sljedećih načina:

(a)

ukupni udio izražen kao maseni postotak gnojiva;

(b)

ukupni udio i udio topljiv u vodi, izraženo kao maseni postotak gnojiva, gdje topljivi dio iznosi najmanje četvrtinu ukupnog udjela;

(c)

kad je element potpuno topljiv u vodi, samo dio topljiv u vodi deklarira se kao maseni postotak.

Osim ako nije drukčije navedeno u Prilogu I., deklaracija udjela kalcija navodi se jedino ako je topljiv u vodi i izražava se kao maseni postotak gnojiva.

Članak 19.

Identifikacija

Povrh obveznih identifikacijskih oznaka iz članka 9. stavka 1. točke (a), moraju se navesti oznake navedene u stavcima 2., 3., 4., 5. i 6. ovog članka.

Nakon označivanja tipa složenih gnojiva navodi se sljedeće:

Kemijski simboli deklariranih sekundarnih hranjivih tvari, u zagradi i nakon simbola primarnih hranjivih tvari.

ii.

Brojevi koji ukazuju na udio primarnih hranjivih tvari. Udio deklariranih sekundarnih hranjivih tvari navodi se u zagradi nakon udjela primarnih hranjivih tvari.

Označivanje tipa gnojiva slijede samo brojke koje ukazuju na udio primarnih i sekundarnih hranjivih tvari.

Ako su deklarirane mikro-hranjive tvari, navode se riječi „s mikro-hranjivim tvarima” ili riječ „s” nakon koje slijedi ime ili imena i kemijski simboli prisutnih mikro-hranjivih tvari.

Deklarirani udio primarnih hranjivih tvari i sekundarnih hranjivih tvari navodi se kao maseni postotak izražen cijelim brojevima ili, gdje je potrebno, gdje postoji primjenljiva metoda analize, jednim decimalnim mjestom.

U gnojivima koja sadrže više od jedne deklarirane hranjive tvari, kod primarnih hranjivih tvari treba započeti ovim redom: N, P2O5 i/ili P, K2O i/ili K, a kod sekundarnih hranjivih tvari: CaO i/ili Ca, MgO i/ili Mg, Na2O i/ili Na, SO3 i/ili S.

Deklarirani udio mikro-hranjivih tvari navodi ime i simbol svake mikro-hranjive tvari, ukazujući na maseni postotak, kako je određeno u odjeljcima E.2.2. i E.2.3. Priloga I., te prema topljivosti.

Oblici i topljivost hranjivih tvari također se izražavaju kao maseni postotak gnojiva, osim gdje Prilog I. izričito zahtijeva da taj udio bude izražen na drugi način.

Broj decimalnih mjesta je jedan, osim za mikro-hranjive tvari, gdje je kako je određeno u odjeljcima E.2.2. i E.2.3. Priloga I.

POGLAVLJE II.

Anorganska gnojiva sa sekundarnim hranjivim tvarima

Članak 20.

Područje primjene

Ovo poglavlje odnosi se na anorganska gnojiva sa sekundarnim hranjivim tvarima, kruta ili tekuća, uključujući i ona koja sadrže sekundarne hranjive tvari i/ili mikro-hranjive tvari, s minimalnom količinom udjela hranjivih tvari, kako je određeno u odjeljcima D, E.2.2. ili E.2.3. Priloga I.

Članak 21.

Identifikacija

Povrh obveznih identifikacijskih oznaka iz članka 9. stavka 1. točke (a), moraju se navesti oznake navedene u stavcima 2., 3., 4. i 5. ovog članka.

Gdje su deklarirane mikro-hranjive tvari, navode se riječi „s mikro-hranjivim tvarima” ili riječ „s” nakon koje slijedi ime ili imena i kemijski simboli prisutnih mikro-hranjivih tvari.

Deklarirani udio sekundarnih hranjivih tvari navodi se kao maseni postotak, kao cijeli brojevi ili, gdje je potrebno, gdje postoji primjenljiva metoda analize, na jedno decimalno mjesto.

Gdje je prisutno više od jedne sekundarne hranjive tvari, ide se ovim redom:

CaO i/ili Ca, MgO i/ili Mg, Na2O i/ili Na, SO3 i/ili S.

Deklarirani udio mikro-hranjivih tvari navodi ime i simbol svake mikro-hranjive tvari, ukazujući na maseni postotak, kako je određeno u odjeljcima E.2.2. i E.2.3. Priloga I., te prema topljivosti.

Oblici i topljivost hranjivih tvari također se izražavaju kao maseni postotak gnojiva, osim gdje Prilog I. izričito zahtijeva da taj udio bude izražen na drugi način.

Broj decimalnih mjesta je jedan, osim za mikro-hranjive tvari, gdje je kako je određeno u odjeljcima E.2.2. i E.2.3. Priloga I.

Osim ako nije drukčije navedeno u Prilogu I., deklaracija udjela kalcija navodi se jedino ako je topljiv u vodi i izražava se kao maseni postotak gnojiva.

POGLAVLJE III.

Anorganska gnojiva s mikro-hranjivim tvarima

Članak 22.

Područje primjene

Ovo poglavlje odnosi se na anorganska gnojiva s mikro-hranjivim tvarima, kruta ili tekuća, s minimalnom količinom sadržaja hranjivih tvari, kako je određeno u odjeljcima E.1. i E.2.1. Priloga I.

Članak 23.

Identifikacija

Povrh obveznih identifikacijskih oznaka iz članka 9. stavka 1. točke (a), navode se oznake navedene u stavcima 2., 3., 4. i 5. ovog članka.

Gdje gnojivo sadrži više od jedne mikro-hranjive tvari, navodi se oznaka tipa „mješavina mikro-hranjivih tvari” nakon kojih slijede imena i kemijski simboli prisutnih mikro-hranjivih tvari.

Za gnojiva koja sadrže samo jednu mikro-hranjivu tvar (odjeljak E.1. Priloga I.), deklarirani udio mikro-hranjive tvari mora se iskazati kao maseni postotak, kao cijeli brojevi ili, gdje je potrebno, gdje postoji primjenljiva metoda analize, na jedno decimalno mjesto.

Oblici i topljivost mikro-hranjivih tvari izražavaju se kao maseni postotak gnojiva, osim gdje Prilog I. izričito zahtijeva da se taj udio izrazi na drugi način.

Broj decimalnih mjesta je jedan, osim za mikro-hranjive tvari, gdje je kako je određeno u odjeljcima E.2.1. Priloga I.

Ispod obveznih i neobveznih deklaracija, sljedeći podaci stavljaju se na etiketu i prateće dokumente s obzirom na proizvode koji se pojavljuju u odjeljcima E.1. i E.2.1. Priloga I.:

„Koristiti samo u slučaju potvrđene potrebe. Ne prelaziti primjerenu količinu.”

Članak 24.

Pakiranje

EZ gnojiva obuhvaćena odredbama ovog poglavlja se pakiraju.

POGLAVLJE IV.

Amonijsko nitratna gnojiva s visokim udjelom dušika

Članak 25.

Područje primjene

U smislu ovog poglavlja, amonijsko nitratna gnojiva s visokim udjelom dušika, jednostavna ili složena, su proizvodi na osnovi amonijevog nitrata, koji se proizvode se kako bi se koristili kao gnojiva koja u masi sadrže više od 28 % dušika u odnosu na amonijev nitrat.

Ovaj tip gnojiva može sadržavati anorganske ili inertne tvari.

Tvari koje se koriste u proizvodnji ovog tipa gnojiva ne smiju povećati njegovu osjetljivost na toplinu ili sklonost detonaciji.

Članak 26.

Mjere sigurnosti i kontrole

Proizvođač osigurava da su jednostavna amonijsko nitratna gnojiva s visokim udjelom dušika u skladu s odredbama odjeljka 1. Priloga III.

Provjeravanje, analiza i ispitivanje u svrhu službenih kontrola jednostavnih amonijsko nitratnih gnojiva s visokim udjelom dušika predviđeni ovim poglavljem izvršavaju se u skladu s metodama opisanim u odjeljku 3. Priloga III.

Da se osigura sljedivost EZ amonijsko nitratnih gnojiva s visokim udjelom dušika koji se stavljaju na tržište, proizvođač vodi evidenciju o imenima i adresama lokacija i upraviteljima tih lokacija, gdje su gnojiva i njihove osnovne komponente proizvedeni. Ta evidencija dostupna je inspekciji država članica tako dugo dok su zalihe gnojiva na tržištu te u daljnjem razdoblju od 2 godine nakon što proizvođač prestane opskrbljavati tržište.

Članak 27.

Ispitivanje otpornosti na detonaciju

Ne dovodeći u pitanje mjere iz članka 26. proizvođač osigurava da svaki tip EZ amonijsko nitratnog gnojiva s visokim udjelom dušika stavljenih na tržište prođe ispitivanje otpornosti na detonaciju, kako je opisano u odjeljcima 2., 3. (metoda 1. točka 3.) i 4. Priloga III. ovoj Uredbi. Ovo ispitivanje mora provesti jedan od ovlaštenih laboratorija iz članka 30. stavka 1. ili članka 33. stavka 1. Proizvođači dostavljaju rezultate ispitivanja nadležnom tijelu određene države članice najmanje 5 dana prije stavljanja gnojiva na tržište ili najmanje 5 dana prije dospijeća gnojiva na granice Europske Zajednice u slučaju uvoza. Nakon toga, proizvođač i dalje mora jamčiti da su sve zalihe gnojiva koje su stavljene na tržište u stanju proći gore spomenuto ispitivanje.

Članak 28.

Pakiranje

Amonijsko nitratna gnojiva s visokim udjelom dušika dostupna su krajnjem korisniku samo u zapakiranom obliku.

GLAVA III.

OCJENA SUKLADNOSTI GNOJIVA

Članak 29.

Mjere kontrole

Države članice mogu podvrgnuti gnojiva označena kao „EZ gnojiva” službenim mjerama kontrole u svrhu potvrđivanja da su u skladu s ovom Uredbom.

Države članice mogu zaračunati pristojbe koje ne prelaze troškove ispitivanja potrebnih za takve mjere kontrole, ali to ne obvezuje proizvođače da ponove ispitivanja ili da plate za ponovna ispitivanja ako je prvo ispitivanje proveo laboratorij koji je ispunio uvjete članka 30. i ako su ispitivanja pokazala sukladnost predmetnih gnojiva.

Države članice osiguravaju da se uzorkovanje i analiza u svrhu službene kontrole EZ gnojiva koja pripadaju tipu gnojiva navedenih u Prilogu I. provode u skladu s metodama opisanima u Prilogu III. i IV.

Suglasnost s ovom Uredbom u odnosu na sukladnost tipova gnojiva i suglasnost s deklariranim udjelom hranjivih tvari i/ili deklariranog udjela izraženog prema oblicima i topljivosti takvih hranjivih tvari može se provjeriti pri službenim inspekcijama samo pomoću metoda uzorkovanja i analiza donesenih u skladu s Prilogom III. i IV. i uzimajući u obzir dozvoljena odstupanja određena u Prilogu II.

▼M6

Komisija usvaja i modernizira metode mjerenja, uzorkovanja i analize te, kad god je to moguće, koristi europske standarde. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 32. stavka 3. Isti se postupak primjenjuje na usvajanje provedbenih pravila potrebnih kako bi se odredile kontrolne mjere predviđene ovim člankom te člancima 8., 26. i 27. Takva se pravila posebno odnose na pitanje učestalosti ponavljanja testova, kao i na mjere osmišljene kako bi se osiguralo da je gnojivo stavljeno na tržište identično s testiranim gnojivom.

▼B

Članak 30.

Laboratoriji

Države članice će Komisiji dostaviti popis onih ovlaštenih laboratorija na svojim područjima koji su u stanju osigurati potrebne usluge za provjeravanje sukladnosti EZ gnojiva sa zahtjevima ove Uredbe. Takvi laboratoriji moraju odgovarati normama spomenutima u odjeljku B Priloga V. Takva obavijest mora se poslati do 11. lipnja 2004. i prilikom svake naknadne promjene.

Komisija objavljuje popis ovlaštenih laboratorija u Službenom listu Europske unije.

Kad država članica ima opravdane razloge vjerovati da ovlašteni laboratorij ne udovoljava normama iz stavka 1., pokreće to pitanje pred odborom iz članka 32. Ako se odbor složi da laboratorij ne udovoljava normama, Komisija uklanja ime s popisa iz stavka 2.

Komisija donosi odluku o tome unutar 90 dana od primitka informacije u skladu s postupkom iz članka 32. stavka 2.

Komisija objavljuje izmijenjeni popis u Službenom listu Europske unije.

GLAVA IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Prilagodba Priloga

Članak 31.

Nova EZ gnojiva

▼M6

Komisija prilagođava Prilog I. kako bi se njime obuhvatile nove vrste gnojiva.

▼B

Proizvođač ili njegov predstavnik koji želi predložiti novi tip gnojiva za uvrštavanje u Prilog I. i treba dostaviti tehničku dokumentaciju u tu svrhu, čini to uzimajući u obzir tehničke dokumente iz odjeljka A Priloga V.

▼M6

Komisija prilagođava Priloge kako bi se u obzir uzeo tehnički napredak.

▼M6

Mjere iz stavaka 1. i 3., namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 32. stavka 3.

▼M6

Članak 32.

Odborski postupak

Komisiji pomaže Odbor.

Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

▼B

POGLAVLJE II.

Prijelazne odredbe

Članak 33.

Mjerodavni laboratoriji

Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 30. stavka 1., države članice mogu tijekom prijelaznog razdoblja do 11. prosinca 2007. nastaviti primjenjivati svoje nacionalne odredbe o ovlaštenju nadležnih laboratorija kako bi osigurale potrebne usluge provjere sukladnosti EZ gnojiva sa zahtjevima ove Uredbe.

Države članice će Komisiji dostaviti popis ovih laboratorija, dajući detalje plana njihova ovlaštenja. Takvo izvješće mora se poslati do 11. lipnja 2004. i prilikom svake naknadne promjene.

Članak 34.

Pakiranje i stavljanje etiketa

Bez obzira na članak 35. stavak 1., označivanje, pakiranje i stavljanje etiketa na EZ gnojiva i prateće dokumente predviđene ranijim Direktivama može se nastaviti koristiti do 11. lipnja 2005.

POGLAVLJE III.

Završne odredbe

Članak 35.

Direktive stavljene izvan snage

Direktive 76/116/EEZ, 77/535/EEZ, 80/876/EEZ i 87/94/EEZ ovime se stavljaju izvan snage.

Pozivanja na Direktive stavljene izvan snage tumačit će se kao pozivanja na ovu Uredbu. Posebno, odstupanja od članka 7. Direktive 76/116/EEZ koja su bila odobrena od strane Komisije prema članku 95. stavku 6. Ugovora tumače se kao odstupanja od članka 5. sadašnje Uredbe i dalje će biti učinkovita bez obzira na stupanje na snagu ove Uredbe. U očekivanju donošenja kazni prema članku 36., države članice i dalje mogu primjenjivati sankcije zbog povreda nacionalnih pravila provodeći Direktive spomenute u stavku 1.

Članak 36.

Kazne

Države članice utvrđuju pravila o kaznama koje se primjenjuju zbog povreda odredbi ove Uredbe i poduzimaju sve mjere kako bi bile sigurne da se one provode. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

Članak 37.

Nacionalne odredbe

Države članice do 11. lipnja 2005. obavješćuju Komisiju o svakoj nacionalnoj odredbi donesenoj sukladno članku 6. stavku 1., članku 6. stavku 2., članku 29. stavku 1. i članku 36. ove Uredbe, i bez odlaganja je obavješćuju o bilo kakvim naknadnim izmjenama koje utječu na njih.

Članak 38.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica, izuzimajući članak 8. i članak 26. stavak 3., koji stupaju na snagu 11. lipnja 2005.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

SADRŽAJ

PRILOG I. —	Popis tipova EZ gnojiva
A.	Anorganska jednostavna gnojiva s primarnim hranjivim tvarima
A.1.	Dušična gnojiva
A.2.	Fosfatna gnojiva
A.3.	Kalijeva gnojiva
B.	Anorganska složena gnojiva s primarnim hranjivim tvarima
B.1.	NPK gnojiva
B.2.	NP gnojiva
B.3.	NK gnojiva
B.4.	PK gnojiva
C.	Anorganska tekuća gnojiva
C.1.	Jednostavna tekuća gnojiva
C.2.	Složena tekuća gnojiva
D.	Anorganska gnojiva sa sekundarnim hranjivim tvarima
E.	Anorganska gnojiva s mikro-hranjivim tvarima
E.1.	Gnojiva koja sadrže samo jednu mikro-hranjivu tvar
E.1.1.	Bor
E.1.2.	Kobalt
E.1.3.	Bakar
E.1.4.	Željezo
E.1.5.	Mangan
E.1.6.	Molibden
E.1.7.	Cink
E.2.	Najmanji udio mikrohranjivih tvari, maseni udio gnojiva; miješani tipovi mikrohranjivih gnojiva
E.3.	Popis dozvoljenih kelatnih i kompleksirajućih reagensa za mikrohranjive tvari
F.	Inhibitori nitrifikacije i ureaze
G.	Vapneni materijali
PRILOG II. —	Dozvoljena odstupanja
1.	Apsolutna vrijednost anorganskih jednostavnih gnojiva s primarnim hranjivim tvarima u masenim postocima, izražena kao N, P2O5, K2O, MgO, Cl
2.	Anorganska složena gnojiva s primarnim hranjivim tvarima
3.	Sekundarne hranjive tvari u gnojivima
4.	Mikro-hranjive tvari u gnojivima
5.	Vapneni materijali
PRILOG III. —	Tehničke odredbe za amonijsko nitratna gnojiva s visokim udjelom dušika
1.	Karakteristike i ograničenja za jednostavna amonijsko nitratna gnojiva s visokim udjelom dušika
2.	Opis ispitivanja otpornosti na detonaciju s obzirom na amonijsko nitratna gnojiva s visokim udjelom dušika
3.	Metode provjeravanja sukladnosti s ograničenjima određenima u Prilozima III.-1. i III.-2.
4.	Određivanje otpornosti na detonaciju
PRILOG IV —	Metode uzorkovanja i analize
A.	Metoda uzorkovanja za kontrolu gnojiva
1.	Svrha i područje primjene
2.	Ovlašteni službenici za uzorkovanja
3.	Definicije
4.	Oprema
5.	Količinski zahtjevi
6.	Upute za uzimanje, pripremanje i pakiranje uzoraka
7.	Pakiranje konačnih uzoraka
8.	Evidencija uzorkovanja
9.	Odredište uzoraka
B.	Metode analize gnojiva
	Općenita opažanja
	Općenite odredbe u vezi metoda analize gnojiva
Metode 1.	— Priprema uzorka i uzorkovanje
Metoda 1.1.	— Uzorkovanje radi analize
Metoda 1.2.	— Priprema uzorka za analizu
Metoda 1.3.	— Uzorkovanje statičnih hrpa gnojiva radi analize
Metode 2.	— Dušik
Metoda 2.1.	— Određivanje amonijskog dušika
Metoda 2.2.2.	— Određivanje nitratnog i amonijskog dušika prema Arndu
Metoda 2.2.1.	— Utvrđivanje nitratnog i amonijskog dušika prema Ulschu
Metoda 2.2.2.	— Utvrđivanje nitratnog i amonijskog dušika prema Arndu
Metoda 2.2.3.	— Utvrđivanje nitratnog i amonijskog dušika prema Devardi
Metoda 2.3.	— Određivanje ukupnog dušika
Metoda 2.3.1.	— Određivanje ukupnog dušika u kalcijevu cijanamidu bez nitrata
Metoda 2.3.2.	— Određivanje ukupnog dušika u kalcijevu cijanamidu koji sadrži nitrate
Metoda 2.3.3.	— Određivanje ukupnog dušika u urei
Metoda 2.4.	— Određivanje cijanamidnog dušika
Metoda 2.5.	— Spektrofotometrijsko određivanje biureta u urei
Metode 2.6.	— Određivanje različitih oblika dušika u istom uzorku
Metoda 2.6.1.	— Određivanje različitih oblika dušika u istom uzorku u gnojivima koja sadrže dušik u obliku nitrata, amonijaka, uree i cijanamidnog dušika
Metoda 2.6.2.	— Određivanje ukupnog dušika u gnojivima koja sadrže ukupan dušik samo kao dušik u obliku nitrata, amonijaka i uree putem dvije različite metode
Metoda 2.6.3.	— Određivanje kondenzata uree korištenjem HPLC-a — Izobutilendiurea i krotonilidendiurea (metoda A) i metilen-urea oligomeri (metoda B)
Metoda 3.	— Određivanje zapaljivih sastojaka
Metode 3.1.	— Ekstrakcije
Metoda 3.1.1.	— Ekstrakcija fosfora topljivog u mineralnim kiselinama
Metoda 3.1.2.	— Ekstrakcija fosfora topljivog u 2 % mravlje kiseline
Metoda 3.1.3.	— Ekstrakcija fosfora topljivog u 2 % limunske kiseline
Metoda 3.1.4.	— Ekstrakcija fosfora koji je topljiv u neutralnom amonijevom citratu
Metode 3.1.5.	— Ekstrakcija lužnatim amonijevim citratom
Metoda 3.1.5.1.	— Ekstrakcija topljivog fosfora prema Petermannu na 65 °C
Metoda 3.1.5.2.	— Ekstrakcija topljivog fosfora prema Petermannu na sobnoj temperaturi
Metoda 3.1.5.3.	— Ekstrakcija fosfora topljivog u Joulievom lužnatom amonijevom citratu
Metoda 3.1.6.	— Ekstrakcija fosfora topljivog u vodi
Metoda 3.2.	— Određivanje ekstrahiranog fosfora
Metoda 4.	— Kalij
Metoda 4.1.	— Određivanje udjela kalija topivog u vodi
Metoda 5.	— Ugljični dioksid
Metoda 5.1.	— Određivanje ugljičnog dioksida — Dio I.: metoda za kruta gnojiva
Metoda 6.	— Klor
Metoda 6.1.	— Određivanje klorida u odsutnosti organskih materijala
Metode 7.	— Finoća usitnjavanja
Metoda 7.1.	— Određivanje finoće usitnjavanja (suhi postupak)
Metoda 7.2.	— Određivanje finoće usitnjavanja mekih prirodnih fosfata
Metode 8.	— Sekundarne hranjive tvari
Metoda 8.1.	— Ekstrakcija ukupnog kalcija, ukupnog magnezija, ukupnog natrija i ukupnog sumpora u obliku sulfata
Metoda 8.2.	— Ekstrakcija ukupnog sumpora prisutnog u različitim oblicima
Metoda 8.3.	— Ekstrakcija kalcija, magnezija, natrija i sumpora (u obliku sulfata) topljivih u vodi
Metoda 8.4.	— Ekstrakcija sumpora topljivog u vodi gdje je sumpor u različitim oblicima
Metoda 8.5.	— Ekstrakcija i određivanje elementarnog sumpora
Metoda 8.6.	— Manganimetrijsko određivanje ekstrahiranog kalcija taloženog u obliku oksalata
Metoda 8.7.	— Određivanje magnezija atomskom apsorpcijskom spektometrijom
Metoda 8.8.	— Određivanje magnezija kompleksometrijski
Metoda 8.9.	— Utvrđivanje udjela sulfata korištenim tri različite metode
Metoda 8.10.	— Određivanje ekstrahiranog natrija spektometrijom emisije plamena
Metoda 8.11.	— Određivanje kalcija i formijata u kalcijevom formijatu
Metode 9.	— Mikrohranjiva u koncentraciji manjoj od 10 % ili jednakoj 10 %
Metoda 9.1.	— Ekstrakcija ukupnih mikrohranjiva u gnojivima zlatotopkom
Metoda 9.2.	— Ekstrakcija vodotopivih mikrohranjiva u gnojivima i uklanjanje organskih spojeva iz ekstrakta gnojiva
Metoda 9.3.	— Određivanje kobalta, bakra, željeza, mangana i cinka plamenom atomskom apsorpcijskom spektrometrijom (FAAS)
Metoda 9.4.	— Određivanje bora, kobalta, bakra, željeza, mangana, molibdena i cinka tehnikom ICP-AES
Metoda 9.5.	— Određivanje bora spektrometrijom s azometinom-H
Metoda 9.6.	— Određivanje molibdena spektrometrijom kompleksa s amonijevim tiocijanatom
Metode 10.	— Mikrohranjiva u koncentraciji većoj od 10 %
Metoda 10.1.	— Ekstrakcija ukupnih mikrohranjiva u gnojivima zlatotopkom
Metoda 10.2.	— Ekstrakcija vodotopivih mikrohranjiva u gnojivima i uklanjanje organskih spojeva iz ekstrakta gnojiva
Metoda 10.3.	— Određivanje kobalta, bakra, željeza, mangana i cinka plamenom atomskom apsorpcijskom spektrometrijom (FAAS)
Metoda 10.4.	— Određivanje bora, kobalta, bakra, željeza, mangana, molibdena i cinka tehnikom ICP-AES
Metoda 10.5.	— Određivanje bora acidimetrijom
Metoda 10.6.	— Određivanje molibdena gravimetrijskom metodom s 8-hidroksikinolinom
Metode 11.	— Kelirajući reagensi
Metoda 11.1.	— Određivanje udjela kelatne mikrohranjive tvari i kelirane frakcije mikrohranjivih tvari
Metoda 11.2.	— Određivanje EDTA, HEDTA i DTPA
Metoda 11.3.	— Određivanje željeza keliranog s o,o-EDDHA, o,o-EDDHMA i HBED
Metoda 11.4.	— Određivanje željeza keliranog s EDDHSA
Metoda 11.5.	— Određivanje željeza keliranog s o,p EDDHSA
Metoda 11.6.	— Određivanje IDHA
Metoda 11.7.	— Određivanje lignosulfonata
Metoda 11.8.	— Određivanje udjela kompleksiranih mikro-hranjivih tvari i kompleksiranih frakcija mikro-hranjivih tvari
Metoda 11.9.	— Određivanje [S,S]-EDDS-a
Metoda 11.10.	— Određivanje HGA-e
Metode 12.	— Inhibitori ureaze i nitrifikacije
Metoda 12.1.	— Određivanje dicijanamida
Metoda 12.2.	— Određivanje NBPT
Metoda 12.3.	— Određivanje 3-metilpirazola
Metoda 12.4.	— Određivanje TZ
Metoda 12.5.	— Određivanje 2-NPT
Metoda 12.6.	— Određivanje DMPP-a
Metoda 12.7.	— Određivanje NBPT/NPPT
Metoda 12.8.	— Određivanje DMPSA-a
Metode 13.	— Teški metali
Metoda 13.1.	— Određivanje udjela kadmija
Metoda 14.	— Vapneni materijali
Metoda 14.1.	— Određivanje distribucije veličine vapnenih materijala suhim i mokrim prosijavanjem
Metoda 14.2.	— Određivanje reaktivnosti karbonata i silikata vapnenih materijala hidrokloričnom kiselinom
Metoda 14.3.	— Određivanje reaktivnosti metodom automatskog titriranja s limunskom kiselinom
Metoda 14.4.	— Određivanje vrijednosti neutralizacije vapnenih materijala
Metoda 14.5.	— Određivanje kalcija u vapnenim materijalima metodom oksalata
Metoda 14.6.	— Određivanje kalcija i magnezija u vapnenim materijalima kompleksometrijski
Metoda 14.7.	— Određivanje magnezija u vapnenim materijalima metodom atomske apsorpcijske spektometrije
Metoda 14.8.	— Određivanje udjela vlage
Metoda 14.9.	— Određivanje razbijanja granula
Metoda 14.10.	— Određivanje učinka proizvoda inkubacijom tla
	PRILOG V.
A.	Popis dokumenata o kojima se treba posavjetovati s proizvođačima ili njihovim predstavnicima kako bi se sastavila tehnička datoteka za novi tip gnojiva koji će se pridodati prilogu I. ovoj uredbi
B.	Zahtjevi za odobravanje laboratorija nadležnih za pružanje nužnih usluga za provjeru sukladnosti ez gnojiva sa zahtjevima ove uredbe i njenih priloga

PRILOG I.

POPIS TIPOVA EZ GNOJIVA

A. Anorganska jednostavna gnojiva s primarnim hranjivim tvarima

A.1. Dušična gnojiva

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Udio deklariranih hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
1(a)	Kalcijev nitrat (nitrat kalcijevog hidroksida)	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži kalcijev nitrat kao osnovni sastojak, a može sadržavati i amonijev nitrat	15 % N Dušik izražen kao ukupni dušik ili kao nitratni ili amonijski dušik. Maksimalni udio amonijskog dušika: 1,5 % N		Ukupni dušik Daljnji neobvezni podaci: Nitratni dušik Amonijski dušik
1(b)	Kalcijev magnezijev nitrat (nitrat kalcijevog hidroksida i magnezija)	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži kalcijev nitrat i magnezijev nitrat kao osnovne sastojke	13 % N Dušik izražen kao nitratni dušik. Minimalni udio magnezija u obliku soli topljivih u vodi izražen kao magnezijev oksid: 5 % MgO		Nitratni dušik Magnezijev oksid topljiv u vodi
1(c)	Magnezijev nitrat	Kemijski dobiven proizvod koji kao osnovni sastojak sadrži magnezijev nitrat heksahidrat	10 % N Dušik izražen kao nitratni dušik	Kad je na tržištu u obliku kristala, može se dodati oznaka „u kristaliziranom obliku”	Nitratni dušik Magnezijev oksid topljiv u vodi
1(c)	Magnezijev nitrat		14 % MgO Magnezij izražen kao magnezijev oksid topljiv u vodi		Nitratni dušik Magnezijev oksid topljiv u vodi
2(a)	Natrijev nitrat (nitrat sode)	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži natrijev nitrat kao osnovni sastojak	15 % N Dušik izražen kao nitratni dušik		Nitratni dušik
2(b)	Čilska salitra	Proizvod pripravljen iz prirodne salitre koji sadrži natrijev nitrat kao osnovni sastojak	15 % N Dušik izražen kao nitratni dušik		Nitratni dušik
3(a)	Kalcijev cijanamid	Kemijski dobiven proizvod koji kao osnovni sastojak sadrži kalcijev cijanamid, kalcijev oksid i vjerojatno male količine amonijeve soli i uree	18 % N Dušik izražen kao ukupni dušik, najmanje 75 % dušika je vezano u obliku cijanamida		Ukupni dušik
3(b)	Dušikov kalcijev cijanamid	Kemijski dobiven proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev cijanamid, kalcijev oksid i vjerojatno male količine amonijeve soli i uree, plus dodane nitrate	18 % N Dušik izražen kao ukupni dušik, najmanje 75 % od dušika deklariranog kao veza u obliku cijanamida. Udio nitratnog dušika: — minimum: 1 % N — maksimum: 3 % N		Ukupni dušik Nitratni dušik
▼M5
4	Amonij sulfat	Kemijskim putem dobiven proizvod koji sadrži amonij sulfat kao svoj ključni sastojak, sa mogućnošću do 15 % kalcij nitrata (vapnenog nitrata).	19,7 % N Dušik izražen kao ukupni dušik. Maksimalni sadržaj nitričnog dušika je 2,2 % N ako se dodaje kalcij nitrat (vapneni nitrat).	Kada se stavlja na tržište u obliku kombinacije amonij sulfata i kalcij nitrata (vapnenog nitrata), oznaka mora uključivati naznaku „sa do 15 % kalcij nitrata (vapnenog nitrata)”.	Amonijačni dušik. Ukupni dušik ako se dodaje kalcij nitrat (vapneni nitrat).
▼B
5	Amonijev nitrat ili kalcijev amonijev nitrat	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži amonijev nitrat kao svoj osnovni sastojak, koji može sadržavati punila poput vapnenog kamena, kalcijevog sulfata, dolomita, magnezijevog sulfata, kieserita	20 % N Dušik izražen kao nitratni i amonijski dušik, gdje se svaki od ta dva oblika računa kao polovica prisutnog dušika. Vidjeti Priloge III.1. i III.2. ove Uredbe, ako je potrebno.	Označivanje „kalcijev amonijev nitrat” primjenjuje se izričito na gnojiva koja sadrže samo kalcijev karbonat (npr. vapno) i/ili magnezijev karbonat i kalcijev karbonat (npr. dolomit) uz amonijev nitrat. Minimalni udio tih karbonata mora biti 20 %, a razina čistoće najmanje 90 %	Ukupni dušik Nitratni dušik Amonijski dušik
6	Amonijev sulfonitrat	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži amonijev nitrat i amonijev sulfat kao svoj osnovni sastojak	25 % N Dušik izražen kao amonijski i nitratni dušik. Minimalni udio nitratnog dušika: 5 %		Ukupni dušik Amonijski dušik Nitratni dušik
7	Magnezijev sulfonitrat	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži amonijev nitrat, amonijev sulfat i magnezijev sulfat kao osnovni sastojak	19 % N Dušik izražen kao amonijski i nitratni dušik. Minimalni udio nitratnog dušika: 6 %		Ukupni dušik Amonijski dušik
7	Magnezijev sulfonitrat		5 % MgO Magnezij u obliku soli topljivih u vodi, izražen kao magnezij oksid		Nitratni dušik Magnezij topljiv u vodi
8	Magnezij-amonijev nitrat	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži amonijeve nitrate i magnezijeve složene soli (dolomitni magnezijev karbonat i/ili magnezijev sulfat) kao osnovni sastojak	19 % N Dušik izražen kao amonijski i nitratni dušik. Minimalni udio nitratnog dušika: 6 % N		Ukupni dušik Amonijski dušik Nitratni dušik
8	Magnezij-amonijev nitrat		5 % MgO, Magnezij izražen kao ukupni magnezijev oksid		Ukupni magnezijev oksid i moguće magnezijev oksid topljiv u vodi
9	Urea	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži karbonil diamid (karbamid) kao svoj osnovni sastojak	44 % N Ukupni amidni dušik (uz biuret). Maksimalni udio biureta: 1,2 %		Ukupni dušik, izražen kao amidni dušik
10	Krotoniliden diurea	Proizvod dobiven reakcijom uree s krotonaldehidom Monomer	28 % N Dušik izražen kao ukupni dušik Najmanje 25 % N od krotoniliden diuree Maksimalni udio amidnog dušika: 3 %		Ukupni dušik Amidni dušik, gdje je najmanje 1 % prema težini Dušik od krotoniliden diuree
11	Izobutiliden diurea	Proizvod dobiven reakcijom uree s izobutilaldehidom monomerički složenim Monomer	28 % N Dušik izražen kao ukupni dušik Najmanje 25 % N od izobutiliden diuree Maksimalni udio amidnog dušika: 3 %		Ukupni dušik Amidni dušik, gdje je najmanje 1 % prema težini Dušik od izobutiliden diuree
12	Urea formaldehid	Proizvod dobiven reakcijom uree s formaldehidom i sadrži molekule urea formaldehida kao svoj osnovni sastojak Polimer	36 % N ukupni dušik Dušik izražen kao ukupni dušik Najmanje 3/5 deklariranog udjela ukupnog dušika mora biti topljivo u vrućoj vodi Najmanje 31 % N od urea formaldehida Maksimalni udio amidnog dušika: 5 %		Ukupni dušik Amidni dušik, gdje je najmanje 1 % prema težini Dušik iz formaldehid uree koji je topljiv u hladnoj vodi Dušik iz formaldehid uree koji je topljiv jedino u vrućoj vodi
13	Dušično gnojivo koje sadrži krotoniliden diureu	Proizvod dobiven kemijski koji sadrži krotoniliden diureu i jednostavno dušično gnojivo [Popis A-1., izuzev proizvoda 3.(a), 3.(b) i 5.]	18 % N izražen kao ukupni dušik Najmanje 3 % dušika u amonijačnom i/ili nitratnom i/ili amidnom obliku Najmanje 1/3 deklariranog udjela ukupnog dušika mora biti izvedeno iz krotoniliden diuree Maksimum udjela diureta: (amidni N + krotoniliden diurea N) × 0,026		Ukupni dušik Za svaki oblik iznosi najmanje 1 %: — nitratni dušik — amonijski dušik — amidni dušik Dušik od krotoniliden diuree
14	Dušično gnojivo koje sadrži izobutiliden diureu	Proizvod dobiven kemijski koji sadrži izobutiliden diureu i jednostavno dušično gnojivo [Popis A-1., izuzev proizvoda 3.(a), 3.(b) i 5.]	18 % N izražen kao ukupni dušik Najmanje 3 % dušika u amonijačnom i/ili nitratnom i/ili amidnom obliku Najmanje 1/3 deklariranog udjela ukupnog dušika mora biti izvedeno iz izobutiliden diuree Maksimum udjela diureta: (amidni N + izobutiliden diurea N) × 0,026		Ukupni dušik Za svaki oblik iznosi najmanje 1 %: — nitratni dušik — amonijski dušik — amidni dušik Dušik od izobutiliden diuree
15	Dušično gnojivo koje sadrži ureu formaldehid	Proizvod dobiven kemijski koji sadrži formaldehid i jednostavno dušično gnojivo [Popis A-1., izuzev proizvoda 3.(a), 3.(b) i 5.]	18 % N izražen kao ukupni dušik Najmanje 3 % dušika u amonijačnom i/ili nitratnom i/ili amidnom obliku Najmanje 1/3 deklariranog udjela ukupnog dušika mora biti izvedeno iz uree formaldehida Dušik iz uree formaldehida mora sadržavati najmanje 3/5 dušika topljivog u vrućoj vodi Maksimum udjela diureta: (amidni N + urea formaldehid N) × 0,026		Ukupni dušik Za svaki oblik iznosi najmanje 1 %: — nitratni dušik — amonijski dušik — amidni dušik Dušik od uree formaldehida Dušik od uree formaldehida koji je topljiv u hladnoj vodi Dušik od uree formaldehida koji je topljiv jedino u vrućoj vodi
▼M5 —————
▼B
►M5 16 ◄	Urea-amonijev sulfat	Kemijski dobiven proizvod iz uree i amonijevog sulfata	30 % N Dušik izražen kao amonijski i amidni dušik Minimalni udio amonijskog dušika: 4 % Minimalni udio sumpora izražen kao sumporni trioksid: 12 % Maksimalni udio biureta: 0,9 %		Ukupni dušik Amonijski dušik Amidni dušik Sumporni trioksid topljiv u vodi

A.2. Fosfatna gnojiva

Ako je propisan kriterij veličina čestice za osnovne sastavne materijale gnojiva koja se prodaju u zrnatom obliku (gnojiva 1, 3, 4, 5, 6 i 7), to će se utvrditi odgovarajućom analitičkom metodom.

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Deklarirani udio hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
1	Bazična šljaka: — Thomasovi fosfati — Thomasova šljaka	Proizvod dobiven topljenjem željeza postupkom rastapanja fosfora i sadrži kalcijeve silikofosfate kao svoje osnovne sastojke	12 % P2O5 Fosfor izražen kao fosfor pentoksid topljiv u mineralnim kiselinama, najmanje 75 % deklariranog udjela fosfor pentoksida topljivo u 2 % limunske kiseline ili P2O5 Fosfor izražen kao fosfor pentoksid topljiv u 2 % limunske kiseline Veličina čestica: — najmanje 75 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm — najmanje 96 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,630 mm		Ukupni fosfor pentoksid (topljiv u mineralnim kiselinama) 75 % od čega (u masenim %) je topljivo u 2 % limunske kiseline (za tržište u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu ►M1 , ◄ Grčkoj ►M1 , ◄ ►M1 Češkoj, Estoniji, Cipru, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Malti, Poljskoj, Sloveniji, Slovačkoj, ◄ ►M3 Bugarska, Rumunjska ◄ ) Ukupni fosfor pentoksid (topljiv u mineralnim kiselinama) i fosfor pentoksid topljiv u 2 % limunske kiseline (za tržište u Velikoj Britaniji) Fosfor pentoksid topljiv u 2 % limunske kiseline (za tržište u Njemačkoj, Belgiji, Danskoj, Irskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj i Austriji)
2(a)	Jednostruki superfosfat	Proizvod dobiven reakcijom mljevenog minerala fosfata sa sumpornom kiselinom, a sadrži monokalcijev fosfat kao osnovni sastojak	16 % P2O5 Fosfor izražen kao P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu, najmanje 93 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u vodi Ispitni uzorak: 1 g		Fosfor pentoksid topljiv u neutralnom amonijevom citratu Fosfor pentoksid topljiv u vodi
2(b)	Koncentrirani superfosfat	Proizvod dobiven reakcijom mljevenog minerala fosfata sa sumpornom kiselinom i fosfornom kiselinom, a sadrži monokalcijev fosfat kao osnovni sastojak, kao i kalcijev sulfat	25 % P2O5 Fosfor izražen kao P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu, najmanje 93 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u vodi Ispitni uzorak: 1 g		Fosfor pentoksid topljiv u neutralnom amonijevom citratu Fosfor pentoksid topljiv u vodi
▼M2
2(c)	Trostruki superfosfat	Proizvod dobiven reakcijom mineralnog fosfata i fosforne kiseline u kojem je monokalcijski fosfat osnovni sasojak	38 % P2O5 Fosfor izražen kao P2O5 topiv u neutralnom amonij citratu, najmanje 85 % deklariranog sadržaja P2O5 mora biti topivo u vodi Test uzorak: 3 g		Fosforni pentoksid topiv u neutralnom amonij citratu Fosforni pentoksid topiv u vodi
▼B
3	Djelomično topljiv kameni fosfat	Proizvod dobiven djelomičnom otapanjem mljevenog minerala fosfata sa sumpornom kiselinom i fosfornom kiselinom, a sadrži monokalcijev fosfat, trikalcijev fosfat i kalcijev fosfat kao osnovne sastojke	20 % P2O5 Fosfor izražen kao P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, najmanje 40 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u vodi Veličina čestica: — najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm — najmanje 98 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,630 mm		Ukupni fosfor pentoksid (topljiv u mineralnim kiselinama) Fosfor pentoksid topljiv u vodi
▼M7
3(a)	Djelomično otopljen prirodni fosfat s magnezijem	Proizvod dobiven djelomičnim otapanjem smrvljenog prirodnog fosfata sa sumpornom kiselinom ili fosfornom kiselinom uz dodatak magnezijevog sulfata ili magnezijevog oksida, koji kao osnovni sastojak sadrži monokacijev fosfat, trikalcijev fosfat, kalcijev sulfat i magnezijev sulfat	16 % P2O5 6 % MgO Fosfor izražen kao P2O5 topiv u anorganskim kiselinama, pri čemu je barem 40 % naznačenog udjela P2O5 topivo u vodi Veličina čestica: — barem 90 % mora proći kroz sito s mrežicom od 0,160 mm — barem 98 % mora proći kroz sito s mrežicom od 0,630 mm		Ukupni fosforni pentoksid (topiv u anorganskim kiselinama) Fosforni pentoksid topiv u vodi Ukupni magnezijev oksid Magnezijev oksid topiv u vodi
▼B
4	Dikalcijev fosfat	Proizvod dobiven taloženjem rastopljene fosforne kiseline od mineralnih fosfata ili kostiju, a sadrži dikalcijev fosfat dihidrat kao osnovni sastojak	38 % P2O5 Fosfor izražen kao P2O5 topljiv u lužini amonijaevog citrata (Petermann) Veličina čestica: — najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm — najmanje 98 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,630 mm		Fosfor pentoksid topljiv u lužini amonijevog citrata
5	Kalcinirani fosfat	Proizvod dobiven tretiranjem toplinom mljevenog kamenog fosfata s mješavinom lužine i silicijeve kiseline, a sadrži alkalni kalcijev fosfat i kalcijev silikat kao osnovne sastojke	25 % P2O5 Fosfor izražen kao P2O5 topljiv u lužini amonijevog citrata (Petermann) Veličina čestica: — najmanje 75 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm — najmanje 96 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,630 mm		Fosfor pentoksid topljiv u lužini amonijevog citrata
6	Aluminij-kalcijev fosfat	Proizvod dobiven u amorfnom obliku tretiranjem toplinom i usitnjavanjem, a sadrži aluminijeve i kalcijeve fosfate kao osnovne sastojke	30 % P2O5 Fosfor izražen kao P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, najmanje 75 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u lužini amonijevog citrata (Joulie) Veličina čestica: — najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm — najmanje 98 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,630 mm		Ukupni fosfor pentoksid (topljiv u mineralnim kiselinama) Fosfor pentoksid topljiv u lužini amonijevog citrata
7	Meki kameni fosfat	Proizvod dobiven usitnjavanjem mekih minerala fosfata, a sadrži trikalcijev fosfat i kalcijev karbonat kao osnovne sastojke	25 % P2O5 Fosfor izražen kao P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, najmanje 55 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u 2 % mravlje kiseline Veličina čestica: — najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,063 mm — najmanje 99 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,125 mm		Ukupni fosfor pentoksid (topljiv u mineralnim kiselinama) Fosfor pentoksid topljiv u 2 % mravljoj kiselini Maseni postotak materijala koji može proći kroz sito s otvorom od 0,063 mm

A.3. Kalijeva gnojiva

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Deklarirani udio hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
▼M11
1.	Sirova kalijeva sol	Proizvod dobiven iz sirovih kalijevih soli	9 % K2O Kalij izražen kao K2O topljiv u vodi 2 % MgO Magnezij u obliku soli topljivih u vodi, izražen kao magnezijev oksid	Mogu se dodati uobičajeni trgovački nazivi	Kalijev oksid topljiv u vodi Magnezijev oksid topljiv u vodi Ukupni natrijev oksid Obvezno se navodi udjel klorida
▼M10
2	Obogaćena sirova kalijeva sol	Proizvod dobiven iz sirovih kalijevih soli, obogaćen miješanjem s kalijevim kloridom	18 % K2O Kalij izražen kao K2O topljiv u vodi	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena	Kalijev oksid topljiv u vodi Neobavezna napomena o udjelu magnezijevog oksida topljivog u vodi gdje je više od 5 % MgO
▼B
3	Muriat kalijevog karbonata	Proizvod dobiven iz sirovih kalijevih soli, a sadrži kalijev klorid kao osnovni sastojak	37 % K2O Kalij izražen kao K2O topljiv u vodi	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena	Kalijev oksid topljiv u vodi
4	Kalijev klorid koji sadrži magnezijeve soli	Proizvod dobiven iz sirovih kalijevih soli s dodanim magnezijevim solima, a sadrži kalijev klorid i magnezijeve soli kao osnovne sastojke	37 % K2O Kalij izražen kao K2O topljiv u vodi		Kalijev oksid topljiv u vodi Magnezijev oksid topljiv u vodi
4	Kalijev klorid koji sadrži magnezijeve soli		5 % MgO Magnezij u obliku soli topljvih u vodi, izražen kao magnezijev oksid
5	Kalijev sulfat	Kemijski dobiven proizvod iz kalijevih soli, a sadrži kalijev sulfat kao osnovni sastojak	47 % K2O Kalij izražen kao K2O topljiv u vodi Maksimalni udio klorida: 3 % Cl		Kalijev oksid topljiv u vodi Neobvezna napomena o udjelu klorida
6	Kalijev sulfat koji sadrži magnezijevu sol	Kemijski dobiven proizvod iz kalijevih soli, vjerojatno s dodatkom magnezijevih soli, a sadrži kalijev sulfat i magnezijev sulfat kao osnovne sastojke	22 % K2O Kalij izražen kao K2O topljiv u vodi	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena	Kalijev oksid topljiv u vodi Magnezijev oksid topljiv u vodi Neobvezna napomena o udjelu klorida
6	Kalijev sulfat koji sadrži magnezijevu sol		8 % MgO Magnezij u obliku soli topljvih u vodi, izražen kao magnezijev oksid Maksimalni udio klorida: 3 % Cl	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena
7	Kieserit s kalijevim sulfatom	Proizvod dobiven od Kieserita s dodatkom kalijevog sulfata	8 % MgO Magnezij u obliku soli topljvih u vodi, izražen kao magnezijev oksid	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena	Magnezijev oksid topljiv u vodi Kalijev oksid topljiv u vodi Neobvezna napomena o udjelu klorida
7	Kieserit s kalijevim sulfatom	Proizvod dobiven od Kieserita s dodatkom kalijevog sulfata	6 % K2O Kalij izražen kao K2O topljiv u vodi Total MgO + K2O: 20 % Maksimalni udio klorida: 3 % Cl	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena

B. Anorganska složena gnojiva s primarnim hranjivim tvarima

B.1. NPK gnojiva

B.1.1.	Oznaka tipa:	NPK gnojiva.
	Podaci o načinu proizvodnje:	Proizvod dobiven kemijski ili miješanjem, bez dodavanja organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla.
	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak):	— Ukupno: 20 % (N + P2O5 + K2O); — Za svaku hranjivu tvar: 3 % N, 5 % P2O5, 5 % K2O.

Oblici, topljivost i udio hranjivih tvari koji se moraju deklarirati kako je određeno u stupcima 4, 5 i 6 Veličina čestica			Podaci za identifikaciju gnojiva Ostali zahtjevi
N	P2O5	K2O	N	P2O5	K2O
1	2	3	4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Amidni dušik (5) Cijanamidni dušik	(1) P2O5 topljiv u vodi (2) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu (3) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu i u vodi (4) P2O5 topljiv samo u mineralnim kiselinama (5) P2O5 topljiv u lužini amonijevog citrata (Petermann) (6a) P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, gdje je najmanje 75 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u 2 % limunske kiseline (6b) P2O5 topljiv u 2 % limunske kiseline (7) P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, gdje je najmanje 75 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u lužini amonijevog citrata (Joulie) (8) P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, gdje je najmanje 55 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u mravljoj kiselini	K2O topljiv u vodi	(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2) do (5) naraste do najmanje 1 % prema težini, to se mora deklarirati (3) Ako prelazi 28 %, vidjeti Prilog III.2	1. NPK gnojivo bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata, aluminij-kalcijevog fosfata, djelomično topljivog kamenog fosfata i mekog kamenog fosfata mora se deklarirati u skladu s topljivošću (1), (2) ili (3): — kad P2O5 topljiv u vodi ne naraste do 2 %, topljivost (2) se mora deklarirati — kad je P2O5 topljiv u vodi najmanje 2 %, topljivost (3) se mora deklarirati, a udio P2O5 topljivog u vodi mora se označiti [topljivost (1)]. Udio P2O5 topljivog samo u mineralnim kiselinama ne smije prelaziti 2 %. Za ovaj tip 1, ispitni uzorak za određivanje topljivosti (2) i (3) bit će 1 g. 2(a): NPK gnojivo koje sadrži meki kameni fosfat ili djelomično topljivi kameni fosfat mora biti bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata i aluminij-kalcijevog fosfata. Deklarirat će se u skladu s topljivošću (1), (3) i (4). Ovaj tip gnojiva mora sadržavati: — najmanje 2 % P2O5 topljivog samo u mineralnim kiselinama [topljivost (4)]; — najmanje 5 % P2O5 topljivog u vodi, i neutralnom amonijevom citratu [topljivost (3)]; — najmanje 2,5 % P2O5 topljivog u vodi [topljivost (1)]. Ovaj tip gnojiva mora biti na tržištu pod oznakom „NPK gnojivo koje sadrži meki kameni fosfat” ili „NPK gnojivo koje sadrži djelomično topljivi kameni fosfat”. Za taj tip 2(a) ispitni uzorak za određivanje topljivosti (3) bit će 3 g.	(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Indikacija „siromašan klorom” povezana je s maksimalnim udjelom od 2 % Cl (3) Udio klora može se deklarirati
Veličina čestica osnovnih fosfatnih sastojaka: Thomasova šljaka: najmanje 75 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm Aluminij-kalcijev fosfat: najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm Vapneni fosfat: najmanje 75 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm Meki kameni fosfat: najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,063 mm Djelomično topljivi kameni fosfat: najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm				2(b): NPK gnojivo koje sadrži aluminij-kalcijev fosfat mora biti bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata, mekog kamenog fosfata i djelomično topljivog kamenog fosfata. Deklarirat će se u skladu s topljivošću (1) i (7), potonje primijenivši nakon dedukcije topljivosti u vodi. Ovaj tip gnojiva mora sadržavati: — najmanje 2 % P2O5 topljivog u vodi [topljivost (1)]; — najmanje 5 % P2O5 u skladu s topljivošću (7). Ovaj tip gnojiva mora biti na tržištu pod oznakom „NPK gnojivo s aluminij-kalcijevim fosfatom”. 3. U slučaju da NPK gnojiva sadrže samo jedan od sljedećih tipova fosfatnih gnojiva: Thomasovu šljaku, vapneni fosfat, aluminij-kalcijev fosfat, meki kameni fosfat, oznaku tipa mora slijediti indikacija udjela fosfata. Deklaracija topljivosti P2O5 mora biti dana u skladu sa sljedećim topljivostima: — za gnojiva bazirana na Thomasovoj šljaki: topljivost 6(a) (Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka, ►M1 Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, ◄ ►M3 Bugarska, Rumunjska ◄ ), 6(b) (Njemačka, Belgija, Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija i Austrija); — za gnojiva bazirana na vapnenom fosfatu: topljivost (5); — za gnojiva bazirana na aluminij-kalcijevom fosfatu: topljivost (7); — za gnojiva bazirana na mekom kamenom fosfatu: topljivost (8).

B.1.2.	Oznaka tipa:	NPK gnojivo koje sadrži krotoniliden diureu ili izobutiliden diureu ili ureu formaldehid (kako odgovara).
	Podaci o načinu proizvodnje:	Proizvod nastao kemijski bez dodavanja organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla, a sadrži krotoniliden diureu ili izobutiliden diureu ili ureu formaldehid.
	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak):	— Total: 20 % (N + P2O5 + K2O); — Za svaku hranjivu tvar: — — 5 % N. Najmanje ¼ deklariranog udjela ukupnog dušika mora proizaći iz oblika dušika (5) ili (6) ili (7). Najmanje 3/5 od deklariranog udjela dušika (7) mora biti topljivo u vrućoj vodi, — 5 % P2O5, — 5 % K2O.

Oblici, topljivost i udio hranjivih tvari koji se moraju deklarirati kako je određeno u stupcima 4, 5 i 6 Veličina čestica			Podaci o identifikaciji gnojiva Ostali zahtjevi
N	P2O5	K2O	N	P2O5	K2O
1	2	3	4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Amidni dušik (5) Dušik iz krotoniliden diuree (6) Dušik iz izobutiliden diuree (7) Dušik iz uree formaldehida (8) Dušik iz uree formaldehida topljiv samo u vrućoj vodi (9) Dušik iz uree formaldehida topljiv samo u hladnoj vodi	(1) P2O5 topljiv u vodi (2) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu (3) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu i u vodi	K2O topljiv u vodi	(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2) do (4) naraste do najmanje 1 % prema težini, to se mora deklarirati (3) Jedan od oblika dušika (5) do (7) (kako odgovara). Oblik dušika (7) mora se deklarirati u obliku dušika (8) i (9).	NPK gnojivo bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata, aluminij-kalcijevog fosfata, djelomično topljivog kamenog fosfata i mekog kamenog fosfata mora se deklarirati u skladu s topljivošću (1), (2) ili (3): — kad P2O5 topljiv u vodi ne naraste do 2 %, samo topljivost (2) mora se deklarirati, — kad je P2O5 topljiv u vodi najmanje 2 %, topljivost (3) se mora deklarirati, a udio P2O5 topljivog u vodi mora se naznačiti [topljivost (1)]. Udio P2O5 topljivog samo u mineralnim kiselinama ne smije prelaziti 2 %. Ispitni uzorak za određivanje topljivosti (2) i (3) mora biti 1 g.	(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Indikacija „siromašan klorom” povezana je s maksimalnim udjelom od 2 % Cl (3) Udio klora mora se deklarirati

B.2. NP gnojiva

B.2.1.	Oznaka tipa:	NP gnojiva.
	Podaci o načinu proizvodnje:	Proizvod nastao kemijski bez dodavanja organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla.
	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak):	— Total: 18 % (N + P2O5); — Za svaku hranjivu tvar: 3 % N, 5 % P2O5.

Oblici, topljivost i udio hranjivih tvari koji se moraju deklarirati kako je određeno u stupcima 4, 5 i 6 Veličina čestica			Podaci o identifikaciji gnojiva Ostali zahtjevi
N	P2O5	K2O	N	P2O5	K2O
1	2	3	4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Amidni dušik (5) Cijanamidni dušik	(1) P2O5 topljiv u vodi (2) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu (3) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu i u vodi (4) P2O5 topljiv samo u mineralnim kiselinama (5) P2O5 topljiv u lužini amonijevog citrata (Petermann) (6a) P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama gdje je najmanje 75 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u 2 % limunske kiseline (6b) P2O5 topljiv u 2 % limunske kiseline (7) P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, gdje je najmanje 75 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u lužini amonijevog citrata (Joulie) (8) P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, gdje je najmanje 55 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u mravljoj kiselini		(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2) do (5) naraste do najmanje masenih 1 %, to se mora deklarirati	1. NP gnojivo bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata, aluminij-kalcijevog fosfata, djelomično topljivog kamenog fosfata i mekog kamenog fosfata mora se deklarirati u skladu s topljivošću (1), (2) ili (3): — kad P2O5 topljiv u vodi ne naraste do 2 %, topljivost (2) mora se deklarirati; — kad je P2O5 topljiv u vodi najmanje 2 %, topljivost (3) se mora deklarirati, a udio P2O5 topljivog u vodi mora se označiti [topljivost (1)]. Udio P2O5 topljivog samo u mineralnim kiselinama ne smije prelaziti 2 %. Za ovaj tip 1, ispitni uzorak za određivanje topljivosti (2) i (3) bit će 1 g. 2(a): NP gnojivo koje sadrži meki kameni fosfat ili djelomično topljivi kameni fosfat mora biti bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata i aluminij-kalcijevog fosfata. Deklarirat će se u skladu s topljivošću (1), (3) i (4). Ovaj tip gnojiva mora sadržavati: — najmanje 2 % P2O5 topljivog samo u mineralnim kiselinama [topljivost (4)]; — najmanje 5 % P2O5 topljivog u vodi i neutralnom amonijevom citratu [topljivost (3)]; — najmanje 2,5 % P2O5 topljivog u vodi [topljivost (1)]. Ovaj tip gnojiva mora biti na tržištu pod oznakom „NP gnojivo koje sadrži meki kameni fosfat” ili „NP gnojivo koje sadrži djelomično topljivi kameni fosfat”. Za taj tip 2(a) ispitni uzorak za određivanje topljivosti (3) bit će 3 g.
Veličina čestica osnovnih fosfatnih sastojaka: Thomasova šljaka: najmanje 75 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm Aluminij-kalcijev fosfat: najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm Vapneni fosfat: najmanje 75 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm Meki kameni fosfat: najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,063 mm Djelomično topljivi kameni fosfat: najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm				2(b): NP gnojivo koje sadrži aluminij-kalcijev fosfat mora biti bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata, mekog kamenog fosfata i djelomično topljivog kamenog fosfata. Deklarirat će se u skladu s topljivošću (1) i (7), potonje primijenivši nakon dedukcije topljivosti u vodi. Ovaj tip gnojiva mora sadržavati: — najmanje 2 % P2O5 topljivog u vodi [topljivost (1)]; — najmanje 5 % P2O5 u skladu s topljivošću (7). Ovaj tip gnojiva mora biti na tržištu pod oznakom „NP gnojivo s aluminij-kalcijevim fosfatom”. 3. U slučaju da NP gnojiva sadrže samo jedan od sljedećih tipova fosfatnih gnojiva: Thomasovu šljaku, vapneni fosfat, aluminij-kalcijev fosfat, meki kameni fosfat, oznaku tipa mora slijediti indikacija sadržaja fosfata. Deklaracija topljivosti P2O5 mora biti dana u skladu sa sljedećim topljivostima: — za gnojiva bazirana na Thomasovoj šljaki: topljivost 6(a) (Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka , ►M1 Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, ◄ ►M3 Bugarska, Rumunjska ◄ ), 6(b) (Njemačka, Belgija, Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija i Austrija); — za gnojiva bazirana na vapnenom fosfatu: topljivost (5); — za gnojiva bazirana na aluminij-kalcijevom fosfatu: topljivost (7); — za gnojiva bazirana na mekom kamenom fosfatu: topljivost (8).

B.2.2.	Oznaka tipa:	NP gnojivo koje sadrži krotoniliden diureu ili izobutiliden diureu ili ureu formaldehid (kako odgovara).
	Podaci o načinu proizvodnje:	Proizvod nastao kemijski bez dodavanja organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla, a sadrži krotoniliden diureu ili izobutiliden diureu ili ureu formaldehid.
	Minimalni udio hranjivih tvari (postotak prema težini):	— Total: 18 % (N + P2O5); — Za svaku hranjivu tvar: — — 5 % N. — Najmanje ¼ deklariranog udjela ukupnog dušika mora proizaći iz oblika dušika (5) ili (6) ili (7). — Najmanje 3/5 od deklariranog udjela dušika (7) mora biti topljivo u vrućoj vodi, — 5 % P2O5.

Oblici, topljivost i udio hranjivih tvari koji se moraju deklarirati kako je određeno u stupcima 4, 5 i 6 Veličina čestica			Podaci za identifikaciju umjetnih gnojiva Ostali zahtjevi
N	P2O5	K2O	N	P2O5	K2O
1	2	3	4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Amidni dušik (5) Dušik iz krotoniliden diuree (6) Dušik iz izobutiliden diuree (7) Dušik iz uree formaldehida (8) Dušik iz uree formaldehida topljiv samo u vrućoj vodi (9) Dušik iz uree formaldehida topljiv samo u hladnoj vodi	(1) P2O5 topljiv u vodi (2) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu (3) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu i u vodi		(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2) do (4) naraste do najmanje masenih 1 %, to se mora deklarirati (3) Jedan od oblika dušika (5) do (7) (kako odgovara). Oblik dušika (7) mora se deklarirati u obliku dušika (8) i (9).	NP gnojivo bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata, aluminij-kalcijevog fosfata, djelomično topljivog kamenog fosfata i mekog kamenog fosfata mora se deklarirati u skladu s topljivošću (1), (2) ili (3): — kad P2O5 topljiv u vodi ne naraste do 2 %, mora se deklarirati samo topljivost (2), — kad je P2O5 topljiv u vodi najmanje 2 %, topljivost (3) se mora se deklarirati, a udio P2O5 topljivog u vodi mora se naznačiti [topljivost (1)]. Udio P2O5 topljivog samo u mineralnim kiselinama ne smije prelaziti 2 %. Ispitni uzorak za određivanje topljivosti (2) i (3) mora biti 1 g.

B.3. NK gnojiva

B.3.1.	Oznaka tipa:	NK gnojiva.
	Podaci o načinu proizvodnje:	Proizvod nastao kemijski bez dodavanja organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla.
	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak):	— Total: 18 % (N + K2O); — Za svaku hranjivu tvar: 3 % N, 5 % K2O.

Oblici, topljivost i udio hranjivih tvari koji se moraju deklarirati kako je određeno u stupcima 4, 5 i 6 Veličina čestica			Podaci za identifikaciju gnojiva Ostali zahtjevi
N	P2O5	K2O	N	P2O5	K2O
1	2	3	4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Amidni dušik (5) Cijanamidni dušik		K2O topljiv u vodi	(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2) do (5) naraste do najmanje masenih 1 %, to se mora deklarirati		(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Indikacija „siromašan klorom” povezana je s maksimalnim udjelom od 2 % Cl (3) Udio klora mora se deklarirati

B.3.2.	Oznaka tipa:	NK gnojivo koje sadrži krotoniliden diureu ili izobutiliden diureu ili ureu formaldehid (kako odgovara).
	Podaci o načinu proizvodnje:	Proizvod nastao kemijski bez dodavanja organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla, a sadrži krotoniliden diureu ili izobutiliden diureu ili ureu formaldehid.
	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak):	— Ukupno: 18 % (N + K2O); — Za svaku hranjivu tvar: — — 5 % N. — Najmanje ¼ deklariranog udjela ukupnog dušika mora proizaći iz oblika dušika (5) ili (6) ili (7). — Najmanje 3/5 od deklariranog udjela dušika (7) mora biti topljivo u vrućoj vodi, — 5 % K2O.

Oblici, topljivost i udio hranjivih tvari koji se moraju deklarirati kako je određeno u stupcima 4, 5 i 6 Veličina čestica			Podaci za identifikaciju gnojiva Ostali zahtjevi
N	P2O5	K2O	N	P2O5	K2O
1	2	3	4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Amidni dušik (5) Dušik iz krotoniliden diuree (6) Dušik iz izobutiliden diuree (7) Dušik iz uree formaldehida (8) Dušik iz uree formaldehida topljiv samo u vrućoj vodi (9) Dušik iz uree formaldehida topljiv samo u hladnoj vodi		K2O topljiv u vodi	(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2) do (4) naraste do najmanje masenih 1 %, to se mora deklarirati (3) Jedan od oblika dušika (5) do (7) (kako odgovara). Oblik dušika (7) mora se deklarirati u obliku dušika (8) i (9).		(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Indikacija „siromašan klorom” povezana je s maksimalnim udjelom od 2 % Cl (3) Udio klora mora se deklarirati

B.4. PK gnojiva

Oznaka tipa:	PK gnojiva.
Podaci o načinu proizvodnje:	Proizvod nastao kemijski bez dodavanja organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla.
Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak):	— Ukupno: 18 % (P2O5 + K2O); — Za svaku hranjivu tvar: 5 % P2O5, 5 % K2O.

Oblici, topljivost i udio hranjivih tvari koji se moraju deklarirati kako je određeno u stupcima 4, 5 i 6 Veličina čestica			Podaci za identifikaciju gnojiva Ostali zahtjevi
N	P2O5	K2O	N	P2O5	K2O
1	2	3	4	5	6
	(1) P2O5 topljiv u vodi (2) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu (3) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu i u vodi (4) P2O5 topljiv samo u mineralnim kiselinama (5) P2O5 topljiv u lužini amonijevog citrata (Petermann) (6a) P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, gdje je najmanje 75 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u 2 % limunske kiseline (6b) P2O5 topljiv u 2 % limunske kiseline (7) P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, gdje je najmanje 75 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u lužini amonijevog citrata (Joulie) (8) P2O5 topljiv u mineralnim kiselinama, gdje je najmanje 55 % deklariranog udjela P2O5 topljivo u mravljoj kiselini	K2O topljiv u vodi		1. PK gnojivo bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata, aluminij-kalcijevog fosfata, djelomično topljivog kamenog fosfata i mekog kamenog fosfata mora se deklarirati u skladu s topljivošću (1), (2) ili (3): — kad P2O5 topljiv u vodi ne naraste do 2 %, mora se deklarirati samo topljivost (2), — kad je P2O5 topljiv u vodi najmanje 2 %, topljivost (3) se mora deklarirati, a udio P2O5 topljivog u vodi mora se označiti [topljivost (1)]. Udio P2O5 topljivog samo u mineralnim kiselinama ne smije prelaziti 2 %. Za ovaj tip 1, ispitni uzorak za određivanje topljivosti (2) i (3) bit će 1 g. 2(a): PK gnojivo koje sadrži meki kameni fosfat ili djelomično topljivi kameni fosfat mora biti bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata i aluminij-kalcijevog fosfata. Deklarirat će se u skladu s topljivošću (1), (3) i (4). Ovaj tip gnojiva mora sadržavati: — najmanje 2 % P2O5 topljivog samo u mineralnim kiselinama [topljivost (4)]; — najmanje 5 % P2O5 topljivog u vodi, i neutralnom amonijevom citratu [topljivost (3)], — najmanje 2,5 % P2O5 topljivog u vodi [topljivost (1)]. Ovaj tip gnojiva mora biti na tržištu pod oznakom „PK gnojivo koje sadrži meki kameni fosfat” ili „PK gnojivo koje sadrži djelomično topljivi kameni fosfat”. Za taj tip 2(a) ispitni uzorak za određivanje topljivosti (3) bit će 3 g.	(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Indikacija „siromašan klorom” povezana je s maksimalnim udjelom od 2 % Cl (3) Udio klora može se deklarirati
Veličina čestica osnovnih fosfatnih sastojaka: Thomasova šljaka: najmanje 75 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm Aluminij-kalcijev fosfat: najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm Vapneni fosfat: najmanje 75 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm Meki kameni fosfat: najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,063 mm Djelomično topljivi kameni fosfat: najmanje 90 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,160 mm				2(b): PK gnojivo koje sadrži aluminij-kalcijev fosfat mora biti bez Thomasove šljake, vapnenog fosfata, mekog kamenog fosfata i djelomično topljivog kamenog fosfata. Deklarirat će se u skladu s topljivošću (1) i (7), potonje primijenivši nakon dedukcije topljivosti u vodi. Ovaj tip gnojiva mora sadržavati: — najmanje 2 % P2O5 topljivog u vodi [topljivost (1)]; — najmanje 5 % P2O5 u skladu s topljivošću (7). Ovaj tip gnojiva mora biti na tržištu pod oznakom „PK gnojivo koje sadrži aluminij-kalcijev fosfat”. 3. U slučaju da PK gnojiva sadrže samo jedan od sljedećih tipova fosfatnih gnojiva: Thomasovu šljaku, vapneni fosfat, aluminij-kalcijev fosfat, meki kameni fosfat, oznaku tipa mora slijediti indikacija udjela fosfata. Deklaracija topljivosti P2O5 mora biti dana u skladu sa sljedećim topljivostima: — za gnojiva bazirana na Thomasovoj šljaki: topljivost 6(a) (Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka, ►M1 Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, ◄ ►M3 Bugarska, Rumunjska ◄ ), 6(b) (Njemačka, Belgija, Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija i Austrija); — za gnojiva bazirana na vapnenom fosfatu: topljivost (5); — za gnojiva bazirana na aluminij-kalcijevom fosfatu: topljivost (7); — za gnojiva bazirana na mekom kamenom fosfatu: topljivost (8).

C. Anorganska tekuća gnojiva

C.1. Jednostavna tekuća gnojiva

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Deklarirani udio hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
1	Otopina dušičnog gnojiva	Proizvod dobiven kemijski i otapanjem u vodi, u obliku stabilnom na atmosferskom tlaku, bez dodavanja organskih hranjivih tvari biljnog i životinjskog podrijetla	15 % N Dušik izražen kao ukupni dušik ili, ako je samo jedan oblik, nitratni dušik ili amonijski dušik ili amidni dušik Maksimalni udio biureta: amidni N × 0,026		Ukupni dušik i, za svaki oblik koji ne iznosi manje od 1 %, nitratni dušik, amonijski dušik i/ili amidni dušik. Ako je udio biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „siromašan biuretom”.
2	Otopina gnojiva uree amonijevog nitrata	Proizvod dobiven kemijski i otapanjem u vodi, sadrži amonijev nitrat i ureu	26 % N Dušik izražen kao ukupni dušik, gdje se amidni dušik računa za otprilike pola prisutnog dušika. Maksimalni udio biureta: 0,5 %		Ukupni dušik Nitratni dušik, amonijski dušik i amidni dušik Ako je udio biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „siromašan biuretom”.
3	Otopina kalcijevog nitrata	Proizvod dobiven otapanjem kalcijevog nitrata u vodi	8 % N Dušik izražen kao dušik ili nitratni oblik s maksimumom 1 % dušika kao amonijaka. Kalcij izražen kao CaO topljiv u vodi.	Oznaka tipa može biti, kako je određeno, s jednom od sljedećih indikacija: — za lisnu primjenu, — za pripravljanje otopina, hranjivih tvari — za natapanje gnojivom	Ukupni dušik Kalcijev oksid topljiv u vodi za uporabu navedenu u stupcu 5 Neobvzno: — dušik u nitratnom obliku, — dušik kao amonijak
4	Otopina magnezijevog nitrata	Proizvod dobiven kemijski i otapanjem magnezijevog nitrata u vodi	6 % N Dušik izražen kao nitratni dušik		Nitratni dušik Magnezijev oksid topljiv u vodi
4	Otopina magnezijevog nitrata		9 % MgO Magnezij izražen kao magnezijev oksid topljiv u vodi Minimum pH: 4		Nitratni dušik Magnezijev oksid topljiv u vodi
5	Suspenzija kalcijevog nitrata	Proizvod dobiven pripremom suspenzije kalcijevog nitrata u vodi	8 % N Dušik izražen ukupni dušik ili nitratni i amonijski dušik, maksimalni udio amonijskog dušika: 1,0 % 14 % CaO Kalcij izražen kao CaO topljiv u vodi	Oznaka tipa može biti, kako je određeno, s jednom od sljedećih indikacija: — za lisnu primjenu; — za pripravljanje otopina i suspenzija hranjivih tvari; — za natapanje gnojivom.	Ukupni dušik Nitratni dušik
5	Suspenzija kalcijevog nitrata				Kalcijev oksid topljiv u vodi za korištenje navedeno u stupcu 5
6	Otopina dušičnog gnojiva s urea formaldehidom	Proizvod dobiven kemijski i otapanjem u vodi uree formaldehida i dušičnog gnojiva s popisa A-1 ove Uredbe, uključujući proizvode 3(a), 3(b) i 5	18 % N izraženog kao ukupni dušik Najmanje jedna trećina deklariranog udjela ukupnog dušika mora proizaći iz uree formaldehida Maksimalni udio biureta: (amidni N + urea formaldehid N) × 0,026		Ukupni dušik Za svaki oblik koji iznosi najmanje 1 %: — nitratni dušik; — amonijski dušik; — amidni dušik. Dušik iz uree formaldehida
7	Suspenzija dušičnog gnojiva s urea formaldehidom	Proizvod dobiven kemijski ili suspenzijom u vodi uree formaldehida i dušičnog gnojiva s popisa A-1 ove Uredbe, uključujući proizvode 3(a), 3(b) i 5	18 % N izraženog kao ukupni dušik Najmanje jedna trećina deklariranog udjela ukupnog dušika mora proizaći iz uree formaldehida od koje najmanje tri petine mora biti topljivo u vrućoj vodi Maksimalni udio biureta: (amidni N + urea formaldehid N) × 0,026		Ukupni dušik Za svaki oblik koji iznosi najmanje 1 %: — nitratni dušik; — amonijski dušik; — amidni dušik. Dušik iz uree formaldehida Dušik iz uree formaldehida topljiv u hladnoj vodi Dušik iz uree formaldehida topljiv samo u vrućoj vodi
▼M15
8	Vodena otopina kalijeva formijata	Proizvod dobiven reakcijom kalijeva hidroksida, formaldehida, butiraldehida i mravlje kiseline, nakon čega dolazi do odvajanja i isparavanja	50 % kalijev formijat 28 % K2O Kalij izražen kao K2O topljiv u vodi 27 % formijat		Kalijev oksid topljiv u vodi
▼B

C.2. Složena tekuća gnojiva

C.2.1.	Oznaka tipa:	Otopina NPK gnojiva.
	Podaci o načinu proizvodnje:	Proizvod nastao kemijski i otapanjem u vodi, u obliku stabilnom na atmosferskom tlaku, bez dodavanja organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla.
	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) i ostali zahtjevi:	— Total: 15 % (N + P2O5 + K2O); — Za svaku hranjivu tvar: 2 % N, 3 % P2O5, 3 % K2O; — Maksimalni udio biureta: amidni N × 0,026

Oblici, topljivost i udio hranjivih tvari koji se moraju deklarirati kako je određeno u stupcima 4, 5 i 6 Veličina čestica			Podaci za identifikaciju gnojiva Ostali zahtjevi
N	P2O5	K2O	N	P2O5	K2O
1	2	3	4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Amidni dušik	P2O5 topljiv u vodi	K2O topljiv u vodi	(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2) do (4) naraste do najmanje masenih 1 %, to se mora deklarirati (3) Ako je udio biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „siromašan biuretom”	P2O5 topljiv u vodi	(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Indikacija „siromašan klorom” povezana je s maksimalnim udjelom od 2 % Cl (3) Udio klora mora se deklarirati

▼M11

C.2.2.	Oznaka tipa:			Otopina gnojiva NPK koja sadržava urea-formaldehid
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod proizveden kemijskim postupkom i otapanjem u vodi, stabilan pod atmosferskim tlakom, bez dodataka organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla i koji sadržava urea-formaldehid
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno 15 % (N + P2O5 + K2O), — za svaku hranjivu tvar: — 5 % N, najmanje 25 % deklariranog udjela ukupnog dušika mora potjecati iz dušika u obliku navedenom pod (5), — 3 % P2O5, — 3 % K2O. Najveći udjel biureta: (N iz ureje + N iz urea-formaldehida) × 0,026
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje (5) Dušik iz urea-formaldehida		P2O5 topljiv u vodi	K2O topljiv u vodi		(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Dušik iz urea-formaldehida (4) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”	P2O5 topljiv u vodi	(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Riječi „s niskim udjelom klorida” mogu se upotrijebiti samo ako udjel Cl ne premašuje 2 % (3) Može se deklarirati udjel klorida

C.2.3	Oznaka tipa:			Suspenzija gnojiva NPK
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod u tekućem obliku u kojem hranjive tvari potječu iz tvari u vodenim suspenzijama i otopinama bez dodatnih organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno: 20 % (N + P2O5 + K2O), — za svaku hranjivu tvar: 3 % N, 4 % P2O5, 4 % K2O, — najveći udjel biureta: N iz ureje × 0,026.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje		(1) P2O5 topljiv u vodi (2) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu (3) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu i vodi	K2O topljiv u vodi		(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”	Gnojiva ne smiju sadržavati Thomasovu šljaku, aluminijev kalcij fosfat, vapnene fosfate, djelomično otopljene fosfate ili kamene fosfate (1) Ako udjel P2O5 topljivog u vodi iznosi manje od 2 %, deklarira se samo topljivost 2 (2) Ako udjel P2O5 topljivog u vodi iznosi najmanje 2 %, deklarira se topljivost 3 i udjel P2O5 topljivog u vodi	(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Riječi „s niskim udjelom klorida” mogu se upotrijebiti samo ako udjel Cl ne premašuje 2 % (3) Može se deklarirati udjel klorida

C.2.4.	Oznaka tipa:			Suspenzija gnojiva NPK koja sadržava urea-formaldehid
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod u tekućem obliku u kojem hranjive tvari potječu iz tvari u vodenim otopinama i suspenzijama, bez dodatnih organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla i koji sadržava urea-formaldehid
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno 20 % (N + P2O5 + K2O), — za svaku hranjivu tvar: — 5 % N, najmanje 25 % deklariranog udjela ukupnog dušika mora potjecati iz dušika u obliku navedenom pod (5). — Najmanje 3/5 deklariranog udjela dušika (5) mora biti topljivo u vrućoj vodi, — 4 % P2O5, — 4 % K2O. Najveći udjel biureta: (N iz ureje + N iz urea-formaldehida) × 0,026
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje (5) Dušik iz urea-formaldehida		(1) P2O5 topljiv u vodi (2) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu (3) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu i vodi	K2O topljiv u vodi		(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Dušik iz urea-formaldehida (4) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”	Gnojiva ne smiju sadržavati Thomasovu šljaku, aluminijev kalcij fosfat, vapnene fosfate, djelomično otopljene fosfate ili kamene fosfate (1) Ako udjel P2O5 topljivog u vodi iznosi manje od 2 %, deklarira se samo topljivost 2 (2) Ako udjel P2O5 topljivog u vodi iznosi najmanje 2 %, deklarira se topljivost 3 i udjel P2O5 topljivog u vodi	(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Riječi „s niskim udjelom klorida” mogu se upotrijebiti samo ako udjel Cl ne premašuje 2 % (3) Može se deklarirati udjel klorida

C.2.5.	Oznaka tipa:			Otopina gnojiva NP
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod proizveden kemijskim postupkom i otapanjem u vodi, stabilan pod atmosferskim tlakom, bez dodataka organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno: 18 %, (N + P2O5), — za svaku hranjivu tvar: 3 % N, 5 % P2O5, — najveći udjel biureta: N iz ureje × 0,026.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje		P2O5 topljiv u vodi			(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”	P2O5 topljiv u vodi

C.2.6.	Oznaka tipa:			Otopina gnojiva NP koja sadržava urea-formaldehid
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod proizveden kemijskim postupkom i otapanjem u vodi, stabilan pod atmosferskim tlakom, bez dodataka organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla i koji sadržava urea-formaldehid
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno 18 % (N +P2O5), — za svaku hranjivu tvar: — 5 % N, najmanje 25 % deklariranog udjela ukupnog dušika mora potjecati iz dušika u obliku navedenom pod (5), — 5 % P2O5. Najveći udjel biureta: (N iz ureje + N iz urea-formaldehida) × 0,026.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje (5) Dušik iz urea-formaldehida		P2O5 topljiv u vodi			(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Dušik iz urea-formaldehida (4) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”	P2O5 topljiv u vodi

C.2.7.	Oznaka tipa:			Suspenzija gnojiva NP
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod u tekućem obliku u kojem hranjive tvari potječu iz tvari u vodenim otopinama i suspenzijama bez dodatnih organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno: 18 %, (N + P2O5), — za svaku hranjivu tvar: 3 % N, 5 % P2O5, — najveći udjel biureta: N iz ureje × 0,026.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva. Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje		(1) P2O5 topljiv u vodi (2) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu (3) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu i vodi			(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”	Gnojiva ne smiju sadržavati Thomasovu šljaku, aluminijev kalcij fosfat, vapnene fosfate, djelomično otopljene fosfate ili kamene fosfate (1) Ako udjel P2O5 topljivog u vodi iznosi manje od 2 %, deklarira se samo topljivost 2 (2) Ako udjel P2O5 topljivog u vodi iznosi najmanje 2 %, deklarira se topljivost 3 i obvezno se navodi udjel P2O5 topljivog u vodi

C.2.8.	Oznaka tipa:			Suspenzija gnojiva NP koja sadržava urea-formaldehid
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod u tekućem obliku u kojem hranjive tvari potječu iz tvari u vodenim otopinama i suspenzijama, bez dodatnih organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla i koji sadržava urea-formaldehid
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno 18 % (N + P2O5), — za svaku hranjivu tvar: — 5 % N, najmanje 25 % deklariranog udjela ukupnog dušika mora potjecati iz dušika u obliku navedenom pod (5). — Najmanje 3/5 deklariranog udjela dušika (5) mora biti topljivo u vrućoj vodi, — 5 % P2O5. Najveći udjel biureta: (N iz ureje + N iz urea-formaldehida) × 0,026.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje (5) Dušik iz urea-formaldehida		(1) P2O5 topljiv u vodi (2) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu (3) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu i vodi			(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Dušik iz urea-formaldehida (4) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”	Gnojiva ne smiju sadržavati Thomasovu šljaku, aluminijev kalcij fosfat, vapnene fosfate, djelomično otopljene fosfate ili kamene fosfate (1) Ako udjel P2O5 topljivog u vodi iznosi manje od 2 %, deklarira se samo topljivost 2 (2) Ako udjel P2O5 topljivog u vodi iznosi najmanje 2 %, deklarira se topljivost 3 i udjel P2O5 topljivog u vodi

▼M11

C.2.9.	Oznaka tipa:			Otopina gnojiva NP
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod proizveden kemijskim postupkom i otapanjem u vodi, stabilan pod atmosferskim tlakom, bez dodataka organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno: 15 % (N + K2O), — za svaku hranjivu tvar: 3 % N, 5 % K2O, — najveći udjel biureta: N iz ureje × 0,026.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje			K2O topljiv u vodi		(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”		(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Riječi „s niskim udjelom klorida” mogu se upotrijebiti samo ako udjel Cl ne premašuje 2 % (3) Može se deklarirati udjel klorida

C.2.10.	Oznaka tipa:			Otopina gnojiva NK koja sadržava urea-formaldehid
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod proizveden kemijskim postupkom i otapanjem u vodi, stabilan pod atmosferskim tlakom, bez dodataka organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla i koji sadržava urea-formaldehid
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno 15 % (N + K2O), — za svaku hranjivu tvar: — 5 % N, najmanje 25 % deklariranog udjela ukupnog dušika mora potjecati iz dušika u obliku navedenom pod (5), — 5 % K2O. Najveći udjel biureta: (N iz ureje + N iz urea-formaldehida) × 0,026.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje (5) Dušik iz urea-formaldehida			K2O topljiv u vodi		(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Dušik iz urea-formaldehida (4) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”		(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Riječi „s niskim udjelom klorida” mogu se upotrijebiti samo ako udjel Cl ne premašuje 2 % (3) Može se deklarirati udjel klorida

C.2.11.	Oznaka tipa:			Suspenzija gnojiva NP
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod u tekućem obliku u kojem hranjive tvari potječu iz tvari u vodenim otopinama i suspenzijama bez dodatnih organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno: 18 % (N + K2O), — za svaku hranjivu tvar: 3 % N, 5 % K2O, — najveći udjel biureta: N iz ureje × 0,026.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje			K2O topljiv u vodi		(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”		(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Riječi „s niskim udjelom klorida” mogu se upotrijebiti samo ako udjel Cl ne premašuje 2 % (3) Može se deklarirati udjel klorida

C.2.12.	Oznaka tipa:			Suspenzija gnojiva NK koja sadržava urea-formaldehid
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod u tekućem obliku u kojem hranjive tvari potječu iz tvari u vodenim otopinama i suspenzijama, bez dodatnih organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla i koji sadržava urea-formaldehid
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno 18 % (N + K2O), — za svaku hranjivu tvar: — 5 % N, najmanje 25 % deklariranog udjela ukupnog dušika mora potjecati iz dušika u obliku navedenom pod (5). — Najmanje 3/5 deklariranog udjela dušika (5) mora biti topljivo u vrućoj vodi, — 5 % K2O. Najveći udjel biureta: (N iz ureje + N iz urea-formaldehida) × 0,026.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
(1) Ukupni dušik (2) Nitratni dušik (3) Amonijski dušik (4) Dušik iz ureje (5) Dušik iz urea-formaldehida			K2O topljiv u vodi		(1) Ukupni dušik (2) Ako bilo koji oblik dušika (2), (3) i (4) iznosi najmanje 1 % mase, mora se deklarirati (3) Dušik iz urea-formaldehida (4) Ako je udjel biureta manji od 0,2 %, mogu se dodati riječi „s niskim udjelom biureta”		(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Riječi „s niskim udjelom klorida” mogu se upotrijebiti samo ako udjel Cl ne premašuje 2 % (3) Može se deklarirati udjel klorida

C.2.13.	Oznaka tipa:			Otopina gnojiva PK
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod proizveden kemijskim postupkom i otapanjem u vodi, bez dodataka organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno: 18 % (P2O5 + K2O), — za svaku hranjivu tvar: 5 % P2O5, 5 % K2O.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
		P2O5 topljiv u vodi	K2O topljiv u vodi			P2O5 topljiv u vodi	(1) kalijev oksid topljiv-u vodi (2) Riječi „s niskim udjelom klorida” mogu se upotrijebiti samo ako udjel Cl ne premašuje 2 % (3) Može se deklarirati udjel klorida

C.2.14.	Oznaka tipa:			Suspenzija gnojiva PK
	Podaci o proizvodnom postupku:			Proizvod u tekućem obliku u kojem hranjive tvari potječu iz tvari u vodenim otopinama i suspenzijama bez dodatnih organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla
	Najmanji udjel hranjivih tvari (postotni maseni udjel) i ostali zahtjevi:			— ukupno: 18 % (P2O5 + K2O), — za svaku hranjivu tvar: 5 % P2O5, 5 % K2O.
Oblici, topljivost i udjel hranjivih tvari koji se trebaju deklarirati kako se navodi u stupcima 4., 5. i 6. – Veličina čestice					Podaci za identifikaciju gnojiva – Ostali zahtjevi
N		P2O5	K2O		N	P2O5	K2O
1		2	3		4	5	6
		(1) P2O5 topljiv u vodi (2) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu (3) P2O5 topljiv u neutralnom amonijevom citratu i vodi	K2O topljiv u vodi			Gnojiva ne smiju sadržavati Thomasovu šljaku, aluminijev kalcij fosfat, vapnene fosfate, djelomično otopljene fosfate ili kamene fosfate (1) Ako udjel P2O5 topljivog u vodi iznosi manje od 2 %, deklarira se samo topljivost 2 (2) Ako udjel P2O5 topljivog u vodi iznosi najmanje 2 %, deklarira se topljivost 3 i udjel P2O5 topljivog u vodi	(1) Kalijev oksid topljiv u vodi (2) Riječi „s niskim udjelom klorida” mogu se upotrijebiti samo ako udjel Cl ne premašuje 2 % (3) Može se deklarirati udjel klorida

▼B

D. Anorganska gnojiva sa sekundarnim hranjivim tvarima

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Deklarirani udio hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
1	Kalcijev sulfat	Proizvod prirodnog ili industrijskog podrijetla koji sadrži kalcijev sulfat na različitim stupnjevima hidracije	25 % CaO 35 % SO3 Kalcij i sumpor izraženi kao ukupni CaO + SO3 Finoća usitnjavanja: — najmanje 80 % mora proći kroz sito s otvorom širine 2 mm — najmanje 99 % mora proći kroz sito s otvorom širine 10 mm	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena	Ukupni sumporni trioksid Neobvezno: ukupni CaO
2	Otopina kalcijevog klorida	Otopina kalcijevog klorida industrijskog podrijetla	12 % CaO Kalcij izražen kao CaO topljiv u vodi		Kalcijev oksid Neobvezno: za špricanje biljaka
▼M8
2.1	Kalcijev formiat	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži kalcijev formiat kao osnovni sastojak	33,6 % CaO kalcij izražen kao CaO topljiv u vodi 56 % formiat		Kalcijev oksid formiat
2.2	Tekući kalcijev formiat	Proizvod dobiven otapanjem kalcijevog formiata u vodi kalcijev formiat	21 % CaO kalcij izražen kao CaO topljiv u vodi 35 % formiat		Kalcijev oksid formiat
▼M14
2.3	Kalcijev kelat iminodijantarne kiseline	Kemijski dobiven proizvod koji sadržava kalcijev kelat iminodijantarne kiseline kao osnovni sastojak, bez dodatka organskih hranjivih tvari životinjskog ili biljnog podrijetla	9 % CaO Kalcij izražen kao CaO, keliran iminodijantarnom kiselinom (IDHA), topljiv u vodi.		Kalcij izražen kao CaO, keliran iminodijantarnom kiselinom (IDHA), topljiv u vodi
▼B
3	Elementarni sumpor	Razmjerno pročišćen prirodni ili industrijski proizvod	98 % S (245 %: SO3) Sumpor izražen kao ukupni SO3		Ukupni sumporni trioksid
4	Kieserit	Proizvod mineralnog podrijetla koji sadrži monohidratizirani magnezijev sulfat kao glavni sastojak	24 % MgO 45 % SO3 Magnezij i sumpor izraženi kao magnezijev oksid topljiv u vodi i sumporni trioksid	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena	Magnezijev oksid topljiv u vodi Neobvezno: sumporni trioksid topljiv u vodi
▼M7
5	Magnezijev sulfat	Proizvod koji sadrži magnezijev sulfat-heptahidrat kao osnovni sastojak	15 % MgO 28 % SO3 Ako se dodaju mikrohranjive tvari navedene u skladu s člankom 6. stavkom 4. i člankom 6. stavkom 6.: 10 % MgO 17 % SO3 Magnezij i sumpor izraženi kao magenzijev oksid i sumporni trioksid topivi u vodi	Mogu se dodati uobičajeni trgovački nazivi	Magnezijev sulfat topiv u vodi Sumporni trioksid topiv u vodi
▼B
5.1	Otopina magnezijevog sulfata	Proizvod dobiven otapanjem vode u magnezijevom sulfatu industrijskog podrijetla	5 % MgO 10 % SO3 Magnezij i sumpor izraženi kao magnezijev oksid topljiv u vodi i sumporni anhidrid	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena	Magnezijev oksid topljiv u vodi Neobvezno: sumporni anhidrid topljiv u vodi
5.2	Magnezijev hidroksid	Proizvod dobiven kemijski i ima magnezijev hidroksid kao svoj osnovni sastojak	60 % MgO Veličina čestica: najmanje 99 % mora proći kroz sito s otvorom od 0,063 mm		Ukupni magnezijev oksid
5.3	Suspenzija magnezijevog hidroksida	Proizvod dobiven suspenzijom tipa 5.2	24 % MgO		Ukupni magnezijev oksid
6	Otopina magnezijevog klorida	Proizvod dobiven otapanjem magnezijevog klorida industrijskog podrijetla	13 % MgO Magnezij izražen kao magnezijev oksid Maksimalni udio kalcija: 3 % CaO		Magnezijev oksid

E. Anorganska gnojiva s mikro-hranjivim tvarima

Napomena za pojašnjenje: Sljedeće napomene primjenjuju se na cijeli odjeljak E.

Napomena 1.: Agens keliranja može se označiti inicijalima kako je navedeno u E.3.

Napomena 2.: Ako proizvod ne ostavlja krute ostatke nakon otapanja u vodi, može biti označen riječima „za otapanje”.

Napomena 3.: Gdje je mikro-hranjiva tvar prisutna u keliranom obliku, treba se navesti pH vrijednost koja jamči prihvatljivu stabilnost keliranog dijela.

E.1. Gnojiva koja sadrže samo jednu mikro-hranjivu tvar

E.1.1. Bor

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Deklarirani udio hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
1 a	Borna kiselina	Proizvod dobiven djelovanjem kiseline na borat	14 % B, topljiv u vodi	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena	Bor (B) topljiv u vodi
1 b	Natrijev borat	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži natrijev borat kao svoj osnovni sastojak	10 % B, topljiv u vodi	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena	Bor (B) topljiv u vodi
1 c	Kalcijev borat	Proizvod dobiven iz kolemanita i pandermita, a sadrži kalcijev borat kao svoj osnovni sastojaka	7 % ukupnog bora Veličina čestica: najmanje 98 % mora proći kroz sito od 0,063 mm	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena	Ukupni bor (B)
1 d	Bor etanol amin	Proizvod dobiven reakcijom borne kiseline s etanol aminom	8 % B, topljiv u vodi		Bor (B) topljiv u vodi
1 e	Borno gnojivo u otopini	Proizvod dobiven otapanjem tipova 1 a i/ili 1 b i/ili 1 d	2 % B, topljiv u vodi	Oznaka mora uključivati imena prisutnih elemenata	Bor (B) topljiv u vodi
▼M9
1 f	Borno gnojivo u suspenziji	Proizvod dobiven taloženjem tipova 1 a i/ili 1 b i/ili 1 c i/ili 1 d u vodi	2 % ukupnog B	Oznaka mora uključivati nazive prisutnih elemenata	Ukupni bor (B) Bor (B) topljiv u vodi, ako je prisutan
▼B

E.1.2. Kobalt

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Deklarirani udio hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
2 a	Kobaltova sol	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži mineralne soli kobalta kao svoje osnovne sastojke	19 % Co, topljiv u vodi	Oznaka mora uključivati ime mineralnog aniona	Kobalt (Co) topljiv u vodi
▼M8
2 b	Kobaltni kelat	Proizvod topljiv u vodi dobiven od kobalta kemijski kombiniranog s dozvoljenim kelatnim reagensima	5 % kobalta topljivog u vodi i barem 80 % kobalta topljivog u vodi keliranog dozvoljenim reagensima	Naziv svakog dozvoljenog kelatnog reagensa koji kelira barem 1 % kobalta topljivog u vodi kojeg se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme	Kobalt topljiv u vodi (Co) Neobavezno: Ukupni kobalt (Co) keliran dozvoljenim kelatnim reagensima Kobalt (Co) keliran svakim od dozvoljenih kelatnih reagensa koji keliraju barem 1 % kobalta topljivog u vodi koji se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme
▼M9
2 c	Otopina kobaltovog gnojiva	Vodena otopina tipova 2 a i/ili 2 b ili 2 d	2 % Co, topljiv u vodi Kada se miješaju tipovi 2 a i 2 d, kompleksirana frakcija Co, topljivog u vodi, mora iznositi najmanje 40 %	Oznaka mora uključivati: (1) naziv(e) mineralnog(ih) aniona, ako je prisutan (2) naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % kobalta, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom ili naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom, ako je prisutan	Kobalt (Co) topljiv u vodi Kobalt (Co) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % kobalta, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom Kobalt (Co) kompleksiran odobrenim kompleksirajućim agensom koji se može identificirati europskom normom Neobavezno: ukupni kobalt (Co) keliran odobrenim kelatnim agensom(ima)
▼M9
2 d	Kompleks kobalta	Proizvod topljiv u vodi koji sadrži kobalt kemijski vezan s jednim odobrenim kompleksirajućim agensom	5 % Co, topljivog u vodi, i kompleksirana frakcija moraju biti najmanje 80 % kobalta topljivog u vodi	Oznaka mora uključivati naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom	Kobalt (Co) topljiv u vodi Ukupni kobalt (Co) kompleksiran
▼B

E.1.3. Bakar

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Deklarirani udio hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
3 a	Bakrova sol	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži mineralne soli bakra kao svoj osnovni sastojak	20 % Cu, topljiv u vodi	Oznaka mora uključivati ime mineralnog aniona	Bakar (Cu) topljiv u vodi
3 b	Bakrov oksid	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži bakrov oksid kao svoj osnovni sastojak	70 % ukupnog Cu Veličina čestica: najmanje 98 % mora proći kroz sito od 0,063 mm		Ukupni bakar (Cu)
3 c	Bakrov hidroksid	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži bakrov hidroksid kao svoj osnovni sastojak	45 % ukupnog Cu Veličina čestica: najmanje 98 % mora proći kroz sito od 0,063 mm		Ukupni bakar (Cu)
▼M8
3 d	Bakreni kelat	Proizvod topljiv u vodi dobiven od bakra kemijski kombiniranog s dozvoljenim kelatnim reagensima	5 % bakra topljivog u vodi i barem 80 % bakra topljivog u vodi keliranog dozvoljenim reagensima	Naziv svakog dozvoljenog kelatnog reagensa koji kelira barem 1 % bakra topljivog u vodi koji se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme	Bakar topljiv u vodi (Cu) Neobavezno: Ukupni bakar (Cu) keliran dozvoljenim kelatnim reagensima Bakar (Cu) keliran svakim od dozvoljenih kelatnih reagensa koji keliraju barem 1 % bakra topljivog u vodi koji se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme
▼B
3 e	Gnojivo bazirano na bakru	Proizvod dobiven miješanjem tipova 3 a i/ili 3 b i/ili 3 c i/ili svakim od tipova 3 d, i ako je potrebno, punilom koje nije niti hranjiva tvar, niti je toksično	5 % ukupnog Cu	Oznaka mora uključivati: (1) ime(na) komponenata bakra (2) ime bilo kojeg kelirajućeg agensa, ako je prisutan	Ukupni bakar (Cu) Bakar (Cu) topljiv u vodi, ako to iznosi najmanje ¼ ukupnog bakra Kelirani bakar (Cu) ako je prisutan
▼M9
3 f	Otopina bakrovog gnojiva	Vodena otopina tipova 3 a i/ili 3 d ili 3 i	2 % Cu, topljiv u vodi Kada se miješaju tipovi 3 a i 3 i, kompleksirana frakcija Cu, topljivog u vodi, mora iznositi najmanje 40 %	Oznaka mora uključivati: (1) naziv(e) mineralnog(ih) aniona, ako je prisutan (2) naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % bakra, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom ili naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom	Bakar (Cu) topljiv u vodi Bakar (Cu) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % bakra, topljivog u vodi, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom Bakar (Cu) kompleksiran odobrenim kompleksirajućim agensom koji se može identificirati europskom normom Neobavezno: ukupni bakar (Cu) keliran odobrenim kelatnim agensom(ima)
▼B
3 g	Bakrov oksiklorid	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži bakrov oksiklorid [Cu2Cl(OH)3] kao svoj osnovni sastojak	50 % ukupnog Cu Veličina čestica: najmanje 98 % mora proći kroz sito od 0,063 mm		Ukupni bakar (Cu)
▼M9
3 h	Bakrovo gnojivo u suspenziji	Proizvod dobiven otapanjem tipova 3 a i/ili 3 b i/ili 3 c i/ili 3 d i/ili 3 g u vodi	17 % ukupnog Cu	Oznaka mora uključivati: (1) naziv(e) aniona, ako je prisutan (2) naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % bakra, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom	Ukupni bakar (Cu) Bakar (Cu) topljiv u vodi, ako je prisutan Bakar (Cu) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % bakra, topljivog u vodi, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom
▼M9
3 i	Kompleks bakra	Proizvod topljiv u vodi koji sadrži bakar kemijski vezan s jednim odobrenim kompleksirajućim agensom	5 % Cu, topljivog u vodi, i kompleksirana frakcija moraju biti najmanje 80 % bakra topljivog u vodi	Oznaka mora uključivati naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom	Bakar (Cu) topljiv u vodi Ukupni bakar (Cu) kompleksiran

▼M4

E.1.4. Željezo

Br.	Tipska oznaka	Podaci o metodi proizvodnje i osnovnom sastavu	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni udio) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Drugi zahtjevi	Drugi podaci o vrsti oznake	Udio hranjive tvari mora se navesti Oblici i topivosti hranjivih tvari Drugi kriteriji
1	2	3	4	5	6
4 a	Soli željeza	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži mineralne soli željeza kao svoj osnovni sastojak	12 % Fe topivog u vodi	Oznaka mora sadržavati naziv anorganskog aniona	Željezo topivo u vodi (Fe)
▼M8
4 b	Željezni kelat	Proizvod topljiv u vodi koji sadrži željezo kemijski kombinirano s dozvoljenim kelatnim reagensima	5 % željeza topljivog u vodi, čija je kelatna frakcija barem 80 % i barem 50 % željeza topljivog u vodi kelirano je dozvoljenim kelatnim reagensima	Naziv svakog dozvoljenog kelatnog reagensa koji kelira barem 1 % željeza topljivog u vodi koji se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme	Željezo topljivo u vodi (Fe) Neobavezno: Ukupno željezo (Fe) kelirano dozvoljenim kelatnim reagensima Željezo (Fe) kelirano svakim od dozvoljenih kelatnih reagensa koji keliraju barem 1 % željeza topljivog u vodi koji se mogu identificirati i kvantificirati na temelju europske norme
▼M9
4 c	Otopina željezovog gnojiva	Vodena otopina tipova 4 a i/ili 4 b ili 4 d	2 % Fe, topljiv u vodi Kada se miješaju tipovi 4 a i 4 d, kompleksirana frakcija Fe, topljivog u vodi, mora iznositi najmanje 40 %	Oznaka mora uključivati: (1) naziv(e) mineralnog(ih) aniona, ako je prisutan (2) naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % željeza, topljivog u vodi, ako je prisutno, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom ili naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom	Željezo (Fe) topljivo u vodi Željezo (Fe) kelirano svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % željeza, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom Željezo (Fe) kompleksirano odobrenim kompleksirajućim agensom koji se može identificirati europskom normom Neobavezno: ukupno željezo (Fe) kelirano odobrenim kelatnim agensom(ima)
▼M9
4 d	Kompleks željeza	Proizvod topljiv u vodi koji sadrži željezo kemijski vezano s jednim odobrenim kompleksirajućim agensom	5 % Fe, topljivog u vodi, i kompleksirana frakcija moraju biti najmanje 80 % željeza topljivog u vodi	Oznaka mora uključivati naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom	Željezo (Fe) topljivo u vodi Ukupno željezo (Fe) kompleksirano

▼B

E.1.5. Mangan

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Deklarirani udio hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
5 a	Manganova sol	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži mineralne soli mangana (Mn II) kao svoj osnovni sastojak	17 % Mn, topljiv u vodi	Oznaka mora uključivati ime kombiniranog aniona	Mangan (Mn) topljiv u vodi
▼M8
5 b	Manganov kelat	Proizvod topljiv u vodi dobiven od mangana kemijski kombiniranog s dozvoljenim kelatnim reagensima	5 % mangana topljivog u vodi i barem 80 % mangana topljivog u vodi keliranog s dozvoljenim reagensima	Naziv svakog dozvoljenog kelatnog reagensa koji kelira barem 1 % mangana topljivog u vodi koji se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme	Mangan topljiv u vodi (Mn) Neobavezno: Ukupni mangan (Mn) keliran dozvoljenim kelatnim reagensima Mangan (Mn) keliran svakim od dozvoljenih kelatnih reagensa koji keliraju barem 1 % mangana topljivog u vodi koji se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme
▼B
5 c	Manganov oksid	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži manganove okside kao svoje osnovne sastojke	40 % ukupnog Mn Veličina čestica: najmanje 98 % mora proći kroz sito od 0,063 mm		Ukupni mangan (Mn)
5 d	Gnojivo bazirano na manganu	Proizvod dobiven miješanjem tipova 5 a i 5 c	17 % ukupnog Mn	Oznaka mora uključivati ime komponenti mangana	Ukupni mangan (Mn) Mangan (Mn) topljiv u vodi ako to iznosi najmanje ¼ ukupnog mangana
▼M9
5 e	Otopina manganovog gnojiva	Vodena otopina tipova 5 a i/ili 5 b ili 5 g	2 % Mn, topljiv u vodi Kada se miješaju tipovi 5 a i 5 g, kompleksirana frakcija Mn, topljivog u vodi, mora iznositi najmanje 40 %	Oznaka mora uključivati: (1) naziv(e) mineralnog(ih) aniona, ako je prisutan (2) naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % mangana, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom ili naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom	Mangan (Mn), topljiv u vodi Mangan (Mn) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % mangana, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom Mangan (Mn) kompleksiran odobrenim kompleksirajućim agensom koji se može identificirati europskom normom Neobavezno: ukupni mangan (Mn) keliran odobrenim kelatnim agensom(ima)
▼M9
5 f	Manganovo gnojivo u suspenziji	Proizvod dobiven otapanjem tipova 5 a i/ili 5 b i/ili 5 c u vodi	17 % ukupnog Mn	Oznaka mora uključivati: (1) naziv(e) aniona, ako je prisutan (2) naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % mangana, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom	Ukupni mangan (Mn) Mangan (Mn) topljiv u vodi, ako je prisutan Mangan (Mn) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % mangana, topljivog u vodi, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom
5 g	Kompleks mangana	Proizvod topljiv u vodi koji sadrži mangan kemijski vezan s jednim odobrenim kompleksirajućim agensom	5 % Mn, topljivog u vodi, i kompleksirana frakcija moraju biti najmanje 80 % mangana topljivog u vodi	Oznaka mora uključivati naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom	Mangan (Mn) topljiv u vodi Ukupni mangan (Mn) kompleksiran
▼B

E.1.6. Molibden

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Deklarirani udio hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
6 a	Natrijev molibdat	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži natrijev molibdat kao svoj osnovni sastojak	35 % Mo, topljiv u vodi		Molibden (Mo) topljiv u vodi
6 b	Amonijev molibdat	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži amonijev molibdat kao svoj osnovni sastojak	50 % Mo, topljiv u vodi		Molibden (Mo) topljiv u vodi
6 c	Gnojivo bazirano na molibdenu	Proizvod dobiven miješanjem tipova 6 a i 6 b	35 % Mo, topljiv u vodi	Oznaka mora uključivati nazive sastojaka molibdena	Molibden (Mo) topljiv u vodi
6 d	Otopina gnojiva baziranog na manganu	Proizvod dobiven otapanjem tipova 6 a i/ili jednog od tipova 6 b u vodi	3 % Mo, topljiv u vodi	Oznaka mora uključivati naziv(e) sastojaka molibdena	Molibden (Mo) topljiv u vodi

E.1.7. Cink

Br.	Oznaka tipa	Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznakama tipa	Deklarirani udio hranjivih tvari Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji
1	2	3	4	5	6
7 a	Cinkova sol	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži mineralnu sol cinka kao svoj osnovni sastojak	15 % Zn, topljiv u vodi	Oznaka mora uključivati ime mineralnog aniona	Cink (Zn) topljiv u vodi
▼M8
7 b	Cinkov kelat	Proizvod topljiv u vodi koji sadrži cink kemijski kombiniran s dozvoljenim kelatnim reagensima	5 % cinka topljivog u vodi i barem 80 % cinka topljivog u vodi kelirano je dozvoljenim kelatnim reagensima	Naziv svakog od dozvoljenih kelatnih reagensa koji keliraju barem 1 % cinka topljivog u vodi koji se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme	Cink (Zn) topljiv u vodi Neobavezno: Ukupni cink (Zn) keliran dozvoljenim kelatnim reagensima Cink (Zn) keliran svakim od dozvoljenih kelatnih reagensa koji keliraju barem 1 % cinka topljivog u vodi koji se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme
▼B
7 c	Cinkov oksid	Kemijski dobiven proizvod koji sadrži cinkov oksid kao svoj osnovni sastojak	70 % ukupnog Zn Veličina čestica: najmanje 80 % mora proći kroz sito od 0,063 mm		Ukupni cink (Zn)
7 d	Gnojivo bazirano na cinku	Proizvod dobiven miješanjem tipova 7 a i 7 c	30 % ukupnog Zn	Oznaka mora uključivati ime prisutnih komponenti cinka	Ukupni cink (Zn) Cink (Zn) topljiv u vodi ako to iznosi najmanje ¼ ukupnog cinka (Zn)
▼M9
7 e	Otopina cinkovog gnojiva	Vodena otopina tipova 7 a i/ili 7 b ili 7 g	2 % Zn, topljiv u vodi Kada se miješaju tipovi 7 a i 7 g, kompleksirana frakcija Zn, topljivog u vodi, mora iznositi najmanje 40 %	Oznaka mora uključivati: (1) naziv(e) mineralnog(ih) aniona, ako je prisutan (2) naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % cinka, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom ili naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom	Cink (Zn), topljiv u vodi Cink (Zn) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % cinka, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom Cink (Zn) kompleksiran odobrenim kompleksirajućim agensom koji se može identificirati europskom normom Neobavezno: ukupni cink (Zn) keliran odobrenim kelatnim agensom(ima)
▼M8
7 f	Otopina cinkove suspenzije	Proizvod dobiven suspenzijom tipa 7.a i/ili 7.c i/ili tipovima 7.b u vodi	20 % ukupnog cinka	Oznaka mora sadržavati: (1) nazive anorganskih aniona; (2) naziv bilo kojeg kelatnog reagensa koji kelira barem 1 % cinka topljivog u vodi ako je prisutan, koji se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme	Ukupni cink (Zn) topljiv u vodi ako je prisutan Cink (Zn) keliran bilo kojim od dozvoljenih kelatnih reagensa koji keliraju barem 1 % cinka topljivog u vodi koji se može identificirati i kvantificirati na temelju europske norme
▼M9
7 g	Kompleks cinka	Proizvod topljiv u vodi koji sadrži cink kemijski vezan s jednim odobrenim kompleksirajućim agensom	5 % Zn, topljivog u vodi, i kompleksirana frakcija moraju biti najmanje 80 % cinka topljivog u vodi	Oznaka mora uključivati naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom	Cink (Zn) topljiv u vodi Ukupni cink (Zn) kompleksiran

▼M8

E.2. Najmanji udio mikrohranjivih tvari, maseni udio gnojiva; miješani tipovi mikrohranjivih gnojiva

E.2.1. Najmanji udio mikrohranjivih tvari u krutim ili tekućim smjesama mikrohranjivih gnojiva, maseni udio gnojiva

▼B

	Kad je mikro-hranjiva tvar prisutna u obliku koji je
	isključivo mineralan	keliran ili kompleksan
	Za mikro-hranjivu tvar:
Bor (B)	0,2	0,2
Kobalt (Co)	0,02	0,02
Bakar (Cu)	0,5	0,1
Željezo (Fe)	2,0	0,3
Mangan (Mn)	0,5	0,1
Molibden (Mo)	0,02	—
Cink (Zn)	0,5	0,1

▼M8

E.2.2. Najmanji udio mikrohranjivih tvari u EZ gnojivima koji sadrži primarne i/ili sekundarne hranjive tvari s mikrohranjivim tvarima koje se koriste za tlo, maseni udio gnojiva

▼B

	Za usjeve ili travnjake	Za korištenje u hortikulturi
Bor (B)	0,01	0,01
Kobalt (Co)	0,002	—
Bakar (Cu)	0,01	0,002
Željezo (Fe)	0,5	0,02
Mangan (Mn)	0,1	0,01
Molibden (Mo)	0,001	0,001
Cink (Zn)	0,01	0,002

▼M8

E.2.3. Najmanji udio mikrohranjivih tvari u EZ gnojivima koji sadrži primarne i/ili sekundarne hranjive tvari s mikrohranjivim tvarima za lisne raspršivače, maseni udio gnojiva

▼B

Bor (B)	0,010
Kobalt (Co)	0,002
Bakar (Cu)	0,002
Željezo (Fe)	0,020
Mangan (Mn)	0,010
Molibden (Mo)	0,001
Cink (Zn)	0,002

▼M8

E.2.4. Krute ili tekuće smjese mikrohranjivih gnojiva

▼M9

Br.

Oznaka tipa

Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim zahtjevima

Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak)

Podaci o izražavanju hranjivih tvari

Ostali zahtjevi

Ostali podaci o oznakama tipa

Deklarirani udio hranjivih tvari

Oblici i topljivost mikro-hranjivih tvari

Ostali kriteriji

Mješavina mikro-hranjivih tvari

Proizvod dobiven miješanjem dvaju ili više gnojiva tipova E.1 ili dobiven otapanjem i/ili suspendiranjem dvaju ili više gnojiva tipova E.1. u vodi

(1) 5 % ukupnog udjela za krutu mješavinu

ili

(2) 2 % ukupnog udjela za tekuću mješavinu

Pojedinačne mikro-hranjive tvari u skladu s odjeljkom E.2.1.

Nazive svih prisutnih mikro-hranjivih tvari i njihovi kemijski simboli, navedena po abecednom redu njihovih kemijskih simbola, zatim naziv(e) njihovih protu-iona odmah nakon oznake tipa

Ukupni udio svake mikro-hranjive tvari izražen kao maseni postotak gnojiva, osim kada je mikro-hranjiva tvar potpuno topljiva u vodi.

Udio topljiv u vodi svake mikro-hranjive tvari izražen kao maseni postotak gnojiva, gdje je topljivi udio najmanje polovica ukupnog udjela. Ako je mikro-hranjiva tvar potpuno topljiva u vodi, deklarira se samo sadržaj topljiv u vodi.

Ako je mikro-hranjiva tvar kemijski povezana s organskom molekulom, mikro-hranjiva tvar se deklarira odmah, nakon udjela topljivog u vodi kao maseni postotak gnojiva, uz jedan od izraza „kelirano s” ili „kompleksirano s”, s nazivom svih odobrenih kelatnih ili kompleksirajućih agensa, kako je određeno u odjeljku E.3. Naziv organske molekule može se zamijeniti njezinim inicijalima.

Ispod obvezne ili neobavezne deklaracije navodi se sljedeća izjava: „Upotrijebiti samo gdje je stvarno potrebno. Ne prelaziti primjeren omjer doze”.

▼M4

E.3. Popis dozvoljenih kelatnih i kompleksirajućih reagensa za mikrohranjive tvari

Sljedeće su tvari dozvoljene pod uvjetom da im je odgovarajući hranjivi kelat u skladu sa zahtjevima Direktive Vijeća 67/548/EEZ ( 1 )

▼M9

E.3.1. Kelatni agensi ( 2 )

Kiseline ili natrijeve, kalijeve ili amonijeve soli od:

Br.	Oznaka	Druga oznaka	Kemijska formula	CAS broj kiseline (1)
1	Etilendiamintetraoctene kiseline	EDTA	C10H16O8N2	60-00-4
2	2-hidroksietiletilendiamintrioctene kiseline	HEEDTA	C10H18O7N2	150-39-0
3	dietilentriaminpentaoctene kiseline	DTPA	C14H23O10N3	67-43-6
4	etilendiamin- N,N’-di[(orto-hidroksifenil)octene kiseline]	[o,o] EDDHA	C18H20O6N2	1170-02-1
5	etilendiamin- N-[(orto-hidroksifenil)octene kiseline]- N’-[(para-hidroksifenil)octene kiseline]	[o,p] EDDHA	C18H20O6N2	475475-49-1
6	etilendiamin- N,N’-di[(orto-hidroksi-metilfenil)octene kiseline]	[o,o] EDDHMA	C20H24O6N2	641632-90-8
7	etilendiamin- N-[(orto-hidroksi-metilfenil)octene kiseline]- N’-[(para-hidroksi-metilfenil)octene kiseline]	[o,p] EDDHMA	C20H24O6N2	641633-41-2
8	etilendiamin- N,N’-di[(5-karboksi-2-hidroksifenil)octene kiseline]	EDDCHA	C20H20O10N2	85120-53-2
9	etilendiamin- N,N’-di[(2-hidroksi-5-sulfofenil)octene kiseline] i njezini kondenzacijski proizvodi	EDDHSA	C18H20O12N2S2 + n*(C12H14O8N2S)	57368-07-7 i 642045-40-7
10	Iminodijantarne kiseline	IDHA	C8H11O8N	131669-35-7
11	N,N’-di(2-hidroksibenzil)etilendiamin-N,N’-dioctene kiseline	HBED	C20H24N2O6	35998-29-9
▼M12
12	[S,S]-etilendiamindisukcinska kiselina	[S,S]-EDDS	C10H16O8N2	20846-91-7
(1) Samo za informaciju.

▼M9

E.3.2. Kompleksirajući agensi ( 3 )

Sljedeći kompleksirajući agensi su dopušteni samo kod proizvoda za fertigaciju i/ili primjenu na lišću, osim za Zn lignosulfonat, Fe lignosulfonat, Cu lignosulfonat i Mn lignosulfonat koji se mogu primijeniti izravno na tlo.

Kiseline ili natrijeve, kalijeve ili amonijeve soli od:

▼M10

br.	Oznaka	Alternativna oznaka	Kemijska formula	CAS broj kiseline (1)
1	Lignosulfonska kiselina	LS	Kemijska formula nije dostupna	8062-15-5 (2)
▼M12
2	Heptaglukonska kiselina	HGA	C7H14O8	23351-51-1
(1) Samo informativno. (2) Zbog kvalitete, relativni udjel fenolnog hidroksila i relativni udjel organskog sumpora izmjereni prema EN 16109 moraju biti veći od 1,5 % odnosno 4,5 %.

▼M5

F. Inhibitori nitrifikacije i ureaze

Inhibitori nitrifikacije i ureaze navedeni u Tablicama F.1. i F.2. u tekstu koji slijedi mogu se dodavati dušičnim gnojivima vrste kako je navedeno u odjeljcima A.1, B.1, B.2 B.3, C.1. i C.2. Priloga I. podložno slijedećim odredbama:

barem 50 % ukupnog sadržaja dušika u gnojivu sastoji se od dušičnih oblika navedenih u stupcu 3;

oni ne pripadaju vrstama gnojiva koje su spomenute u stupcu 4.

Gnojiva kojima je dodan inhibitor nitrifikacije naveden u Tablici F.1. moraju imati naznaku „sa inhibitorom nitrifikacije ([upisati oznaku inhibitora nitrifikacije])” dodanu njihovoj oznaci vrste gnojiva.

Gnojiva kojima je dodan inhibitor ureaze naveden u Tablici F.2. moraju imati naznaku „sa inhibitorom ureaze ([upisati oznaku inhibitora ureaze])” dodanu njihovoj oznaci vrste gnojiva.

Osoba odgovorna za stavljanje na tržište treba priložiti tehničke podatke, u koliko je god to moguće potpunijem obliku, sa svakim pakiranjem ili rasutom pošiljkom. Ti podaci moraju omogućiti korisnika da posebno odredi razinu i pravilno vrijeme primjene u odnosu na uzgajani usjev.

Novi inhibitori nitrifikacije ili inhibitori ureaze mogu se uključiti u Tablice F.1. ili F.2. nakon procjene tehničke dokumentacije podnesene u skladu sa smjernicama koje se za te spojeve moraju razraditi.

F.1. Inhibitori nitrifikacije

Br.	Upisati oznaku i sastav inhibitora nitrifikacije	Minimalni i maksimalni sadržaj inhibitora kao postotka prema masi ukupnog dušika prisutnog kao amonij dušika i urea dušika.	Vrste EZ gnojiva za koje se inhibitor ne smije koristiti	Opis inhibitora nitrifikacije sa kojima se dopuštaju mješavine Podaci o dopuštenom omjeru
1	2	3	4	5
1	Dicijandiamid ELINCS br. 207-312-8	Minimalno 2,25 Maksimalno 4,5
▼M9
2	Proizvod koji sadrži dicijandiamid (DCD) i 1,2,4-triazol (TZ) EC# EINECS br. 207-312-8 EC# EINECS br. 206-022-9	Najmanje 2,0 Najviše 4,0		Omjer mješavine 10:1 (DCD:TZ)
3	Proizvod koji sadrži 1,2,4-triazol (TZ) i 3-metilpirazol (MP) EC# EINECS br. 206-022-9 EC# EINECS br. 215-925-7	Najmanje 0,2 Najviše 1,0		Omjer mješavine 2:1 (TZ:MP)
▼M11
4	3,4-dimetil-1H-pirazol fosfat (DMPP) EC br. 424-640-9	Najmanje: 0,8 Najviše: 1,6
▼M13
5	Izomerna smjesa 2-(3,4-dimetilpirazol-1-il)jantarne kiseline i 2-(4,5-dimetilpirazol-1-il)jantarne kiseline (DMPSA) EC br. 940-877-5	Minimalno: 0,8 Maksimalno: 1,6
▼M5

F.2. Inhibitori ureaze

Br.	Upisati oznaku i sastav inhibitora ureaze	Minimalni i maksimalni sadržaj inhibitora kao postotka prema masi ukupnog dušika prisutnog kao amonij dušika i urea dušika.	Vrste EZ gnojiva za koje se inhibitor ne smije koristiti	Opis inhibitora ureaze s kojima se dopuštaju mješavine Podaci o dopuštenom omjeru
1	2	3	4	5
1	N-(-n-butil) tiofosforni triamid (NBPT) ELINCS br. 435-740-7	Minimalno 0,09 Maksimalno 0,20
▼M9
2	N-(2-nitrofenil)fosforni triamid (2-NPT) EC# EINECS br. 477-690-9	Najmanje 0,04 Najviše 0,15
▼M12
3	Smjesa N-butiltiofosfornog triamida (NBPT) i N-propiltiofosfornog triamida (NPPT) (omjer 3:1 (1)) Reakcijska smjesa: EC br. 700-457-2 Smjesa NBPT/NPPT: NBPT: ELINCS br. 435-740-7 NPPT: CAS br. 916809-14-8	najmanje: 0,02 najviše: 0,3
▼M12 (1) Tolerancija na dijelu NPPT-a: 20 %.

▼M10

G. Vapneni materijali

Riječi „VAPNENI MATERIJAL” dodaju se iza izraza „EZ GNOJIVO”.

Sva svojstva navedena u tablicama odjeljaka od G.1. do G.5. odnose se na proizvod kako je dostavljen osim ako je drukčije određeno.

Granulirani vapneni materijali koji se proizvode agregiranjem manjih primarnih čestica moraju se razbiti prilikom miješanja u vodi u čestice s distribucijama finoće kako je navedeno u opisima tipa i kako se mjere upotrebom Metode 14.9. „Određivanje razbijanja granula”.

G.1. Prirodna vapna

br.	Oznaka tipa	Podaci o metodi proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udjel hranjivih tvari (maseni udjel) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznaci tipa	Udjel hranjivih tvari koji treba deklarirati Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji koje treba deklarirati
1	2	3	4	5	6
1 a	Vapnenac - standardna kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev karbonat, dobiven mljevenjem prirodnih sedimenata vapnenca.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 42 Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 3,15 mm; — najmanje 80 % treba proći kroz sito s otvorima od 1 mm; i — najmanje 50 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,5 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija (neobavezno) Reaktivnost i metoda određivanja (neobavezno) Vlaga (neobavezno) Finoća određena mokrim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
1 b	Vapnenac - fina kvaliteta		Minimalna vrijednost neutralizacije: 50 Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 2 mm; — najmanje 80 % treba proći kroz sito s otvorima od 1 mm; — najmanje 50 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,315; i — najmanje 30 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,1 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.
2 a	Vapnenac s magnezijevim oksidom - standardna kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev karbonat i magnezijev karbonat, dobiven mljevenjem prirodnih sedimenata vapnenca s magnezijevim oksidom.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 45 Ukupno magnezija: 3 % MgO Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 3,15 mm; — najmanje 80 % treba proći kroz sito s otvorima od 1 mm; i — najmanje 50 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,5 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija Reaktivnost i metoda određivanja (neobavezno) Vlaga (neobavezno) Finoća određena mokrim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
2 b	Vapnenac s magnezijevim oksidom - fina kvaliteta		Minimalna vrijednost neutralizacije: 52 Ukupno magnezija: 3 % MgO Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 2 mm; — najmanje 80 % treba proći kroz sito s otvorima od 1 mm; — najmanje 50 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,315 mm; i — najmanje 30 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,1 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.
3 a	Dolomitski vapnenac - standardna kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev karbonat i magnezijev karbonat, dobiven mljevenjem prirodnih sedimenata dolomita.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 48 Ukupno magnezija: 12 % MgO Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 3,15 mm; — najmanje 80 % treba proći kroz sito s otvorima od 1 mm; i — najmanje 50 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,5 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija Reaktivnost i metoda određivanja (neobavezno) Vlaga (neobavezno) Finoća određena mokrim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
3 b	Dolomitski vapnenac - fina kvaliteta		Minimalna vrijednost neutralizacije: 54 Ukupno magnezija: 12 % MgO Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 2 mm; — najmanje 80 % treba proći kroz sito s otvorima od 1 mm; i — najmanje 50 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,315 mm; i — najmanje 30 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,1 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.
4 a	Morski vapnenac - standardna kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev karbonat, dobiven mljevenjem prirodnih sedimenata vapnenca iz mora.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 30 Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 3,15 mm; i — najmanje 80 % treba proći kroz sito s otvorima od 1 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija (neobavezno) Reaktivnost i metoda određivanja (neobavezno) Vlaga (neobavezno) Finoća određena mokrim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
4 b	Morski vapnenac - fina kvaliteta		Minimalna vrijednost neutralizacije: 40 Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 2 mm; i — najmanje 80 % treba proći kroz sito s otvorima od 1 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.
5 a	Kreda - standardna kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev karbonat, dobiven mljevenjem prirodnih sedimenata krede.	Finoća određena mokrim prosijavanjem nakon dezintegriranja u vodi: — najmanje 90 % treba proći kroz sito s otvorima od 3,15 mm; — najmanje 70 % treba proći kroz sito s otvorima od 2 mm; i — najmanje 40 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,315 mm. Reaktivnost frakcije 1-2 mm (dobivena suhim prosijavanjem) najmanje 40 % u limunskoj kiselini Minimalna vrijednost neutralizacije: 42 Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 25 mm; i — najmanje 30 % treba proći kroz sito s otvorima od 2 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija (neobavezno) Reaktivnost i metoda određivanja (neobavezno) Vlaga (neobavezno) Finoća određena mokrim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
5 b	Kreda - fina kvaliteta		Finoća određena mokrim prosijavanjem nakon dezintegriranja u vodi: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 3,15 mm; — najmanje 70 % treba proći kroz sito s otvorima od 2 mm; i — najmanje 50 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,315 mm. Reaktivnost frakcije 1-2 mm (dobiven suhim prosijavanjem) najmanje 65 % u limunskoj kiselini Minimalna vrijednost neutralizacije: 48 Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 25 mm; i — najmanje 30 % treba proći kroz sito s otvorima od 2 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.
6	Suspenzija karbonata	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev karbonat i/ili magnezijev karbonat, dobiven mljevenjem i suspendiranjem u vodi prirodnih sedimenata vapnenca, vapnenca s magnezijevim oksidom, dolomita ili krede.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 35 Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 2 mm; — najmanje 80 % treba proći kroz sito s otvorima od 1 mm; — najmanje 50 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,315 mm; i — najmanje 30 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,1 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija ako je MgO ≥ 3 % Vlaga (neobavezno) Reaktivnost i metoda određivanja (neobavezno) Finoća određena mokrim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)

G.2. Oksidna i hidroksidna vapna prirodnog podrijetla

br.	Oznaka tipa	Podaci o metodi proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udjel hranjivih tvari (maseni udjel) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznaci tipa	Udjel hranjivih tvari koji treba deklarirati Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji koje treba deklarirati
1	2	3	4	5	6
1 a	Paljeno vapno - osnovna kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev oksid dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata vapnenca.	Minimalni vrijednost neutralizacije: 75 Finoća određena suhim prosijavanjem: Fina prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 4 mm. Gruba prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 8 mm; i — najviše 5 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,4 mm.	Oznaka tipa mora uključivati finoću tip „fina” ili „gruba”. Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija (neobavezno) Finoća određena suhim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
1 b	Paljeno vapno - vrhunska kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev oksid dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata vapnenca.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 85 Finoća određena suhim prosijavanjem: Fina prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 4 mm; Gruba prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 8 mm; i — najviše 5 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,4 mm.	Oznaka tipa mora uključivati finoću tipa „fina” ili „gruba”. Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija (neobavezno) Finoća određena suhim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
2 a	Paljeno vapno s magnezijevim oksidom - osnovna kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev oksid i magnezijev oksid, dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata vapnenca s magnezijevim oksidom.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 80 Ukupno magnezija: 7 % MgO Finoća određena suhim prosijavanjem: Fina prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 4 mm. Gruba prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 8 mm; i — najviše 5 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,4 mm.	Oznaka tipa mora uključivati finoću tipa „fina” ili „gruba”. Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija Finoća određena suhim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
2 b	Paljeno vapno s magnezijevim oksidom - vrhunska kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev oksid i magnezijev oksid, dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata vapnenca s magnezijevim oksidom.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 85 Ukupno magnezija: 7 % MgO Finoća određena suhim prosijavanjem: Fina prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 4 mm. Gruba prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 8 mm; i — najviše 5 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,4 mm.	Oznaka tipa mora uključivati finoću tipa „fina” ili „gruba”. Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija Finoća određena suhim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
3 a	Dolomitsko paljeno vapno - osnovna kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev oksid i magnezijev oksid, dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata dolomita.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 85 Ukupno magnezija: 17 % MgO Finoća određena suhim prosijavanjem: Fina prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 4 mm. Gruba prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 8 mm; i — najviše 5 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,4 mm.	Oznaka tipa mora uključivati finoću tipa „fina” ili „gruba”. Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija Finoća određena suhim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
3 b	Dolomitsko paljeno vapno - vrhunska kvaliteta	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev oksid i magnezijev oksid, dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata dolomita.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 95 Ukupno magnezija: 17 % MgO Finoća određena suhim prosijavanjem: Fina prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 4 mm. Gruba prosijanost: — najmanje 97 % treba proći kroz sito s otvorima od 8 mm; i — najviše 5 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,4 mm.	Oznaka tipa mora uključivati finoću tipa „fina” ili „gruba”. Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija Finoća određena suhim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
4	Gašeno paljeno vapno (vapno u prahu)	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev hidroksid, dobiven spaljivanjem i gašenjem prirodnih sedimenata vapnenca.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 65 Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 95 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,16 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija (neobavezno) Finoća određena mokrim prosijavanjem (neobavezno) Vlaga (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
5	Gašeno paljeno vapno s magnezijevim oksidom (paljeno vapno s magnezijevim oksidom)	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev hidroksid i magnezijev hidroksid, dobiven spaljivanjem i gašenjem prirodnih sedimenata vapnenca s magnezijevim oksidom.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 70 Ukupno magnezija: 5 % MgO Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 95 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,16 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija Finoća određena mokrim prosijavanjem (neobavezno) Vlaga (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
6	Gašeno dolomitsko paljeno vapno	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev hidrokisid i magnezijev hidroksid, dobiven spaljivanjem i gašenjem prirodnih sedimenata dolomita.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 70 Ukupno magnezija: 12 % MgO Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 95 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,16 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija Finoća određena mokrim prosijavanjem (neobavezno) Vlaga (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
7	Gašena vapnena suspenzija	Proizvod koji kao svoj osnovni sastojak sadrži kalcijev hidrokisid i/ili magnezijev hidroksid, dobiven spaljivanjem, gašenjem i suspendiranjem u vodi prirodnih sedimenata vapnenca, vapnenca s magnezijevim oksidom ili dolomita.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 20 Finoća određena mokrim prosijavanjem: — najmanje 95 % treba proći kroz sito s otvorima od 0,16 mm.	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija ako je MgO ≥ 3 % Vlaga (neobavezno) Finoća određena mokrim prosijavanjem (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)

G.3. Vapna iz industrijskih postupaka

br.	Oznaka tipa	Podaci o metodi proizvodnje i osnovnim sastojcima	Minimalni udjel hranjivih tvari (maseni udjel) Podaci o izražavanju hranjivih tvari Ostali zahtjevi	Ostali podaci o oznaci tipa	Udjel hranjivih tvari koji treba deklarirati Oblici i topljivost hranjivih tvari Ostali kriteriji koje treba deklarirati
1	2	3	4	5	6
1 a	Vapno šećerane	Proizvod proizvodnje šećera dobiven karbonacijom upotrebom isključivo paljenog vapna iz prirodnih izvora i koje kao osnovni sastojak sadrži fino razdijeljen kalcijev karbonat.	Minimalna vrijednost neutralizacije: 20	Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.	Vrijednost neutralizacije Ukupno kalcija Ukupno magnezija (neobavezno) Vlaga (neobavezno) Reaktivnost i metoda određivanja (neobavezno) Rezultati inkubacije tla (neobavezno)
1 b	Vapnena suspenzija šećerane		Minimalna vrijednost neutralizacije: 15

G.4. Miješano vapno

br.

Oznaka tipa

Podaci o metodi proizvodnje i osnovnim sastojcima

Minimalni udjel hranjivih tvari (maseni udjel)

Podaci o izražavanju hranjivih tvari

Ostali zahtjevi

Ostali podaci o oznaci tipa

Udjel hranjivih tvari koji treba deklarirati

Oblici i topljivost hranjivih tvari

Ostali kriteriji koje treba deklarirati

Miješano vapno

Proizvod dobiven miješanjem tipova popisanih u odjeljcima G.1. i G.2.

Minimalni udjel karbonata: 15 %

Maksimalni udjel karbonata: 90 %

Riječi „magnezijev oksid” dodaju se oznaci tipa ako je MgO ≥ 5 %.

Mogu se dodati uobičajena trgovačka imena ili alternativna imena.

Tipovi navedeni u odjeljcima G.1. i G.2.

Vrijednost neutralizacije

Ukupno kalcija

Ukupno magnezija ako je MgO ≥ 3 %

Rezultati inkubacije tla (neobavezno)

Vlaga (neobavezno)

G.5. Mješavine vapnenih materijala s ostalim EZ tipovima gnojiva

br.

Oznaka tipa

Podaci o metodi proizvodnje i osnovnim sastojcima

Minimalni udjel hranjivih tvari (maseni udjel)

Podaci o izražavanju hranjivih tvari

Ostali zahtjevi

Ostali podaci o oznaci tipa

Udjel hranjivih tvari koji treba deklarirati

Oblici i topljivost hranjivih tvari

Ostali kriteriji koje treba deklarirati

Mješavina [oznaka tipa u odjeljcima od G.1. do G.4.] s [oznaka tipa u odjeljcima A, B, D].

Proizvod dobiven miješanjem, skupljanjem ili granuliranjem vapnenih materijala popisanima u odjeljcima od G.1. do G.4. s tipovima gnojiva popisanima u odjeljcima A, B ili D.

Sljedeće su mješavine zabranjene:

— amonijev sulfat (Tip A.1.4) ili urea (Tip A.1.9) s oksidnim vapnom ili hidroksidnim vapnom popisanim u odjeljku G.2.;

— miješanje i zatim skupljanje ili granuliranje super fosfata tipova A.2.2 (a), (b) ili (c) s bilo kojim od tipova opisanih u odjeljcima od G.1. do G.4.

Vrijednost neutralizacije: 15

3 % N za mješavine koje sadrže tipove gnojiva s minimalnim N udjelom

3 % P2O5 za mješavine koje sadrže tipove gnojiva s minimalnim udjelom P2O5

3 % K2O za mješavine koje sadrže tipove gnojiva s minimalnim udjelom K2O

Kalij izražen kao K2O topljiv u vodi

Ostali zahtjevi navedeni u pojedinačnim stavkama.

Vrijednost neutralizacije

Hranjive tvari prema deklaracijama hranjivih tvari pojedinačnih tipova gnojiva.

Ukupno kalcija

Ukupno magnezija ako je MgO ≥ 3 %

Ako udjel klorida nije veći od 2 % Cl, mogu se dodati riječi „mali udjel klorida”

Vlaga (neobavezno)

Finoća (neobavezno)

▼B

PRILOG II.

DOZVOLJENA ODSTUPANJA

Dozvoljena odstupanja navedena u ovom Prilogu su negativne vrijednosti u masenim postocima.

Dozvoljena odstupanja s obzirom na deklarirani udio hranjive tvari kod različitih tipova EZ gnojiva su sljedeća:

1. Apsolutna vrijednost anorganskih jednostavnih gnojiva s primarnim hranjivim tvarima u masenim postocima, izražena kao N, P2O5, K2O, MgO, Cl

1.1. Dušična gnojiva

kalcijev nitrat	0,4
kalcij-magnezijev nitrat	0,4
natrijev nitrat	0,4
čilska salitra	0,4
kalcijev cijanamid	1,0
dušični kalcijev cijanamid	1,0
amonijev sulfat	0,3
Amonijev nitrat ili kalcijev amonijev nitrat:
— do i uključujući 32 %	0,8
— više od 32 %	0,6
amonijev sulfat-nitrat	0,8
magnezijev sulfonitrat	0,8
magnezij-amonijev nitrat	0,8
urea	0,4
suspenzija kalcijevog nitrata	0,4
otopina dušičnog gnojiva s urea formaldehidom	0,4
suspenzija dušičnog gnojiva s urea formaldehidom	0,4
urea-amonijev sulfat	0,5
otopina dušičnog gnojiva	0,6
otopina amonijevog nitrata i uree	0,6

1.2. Fosfatna gnojiva

Thomasova šljaka:
— deklaracija izražena u rasponu od masenih 2 %	0,0
— deklaracija izražena kao jedan broj	1,0

Ostala fosfatna gnojiva

P2O5 otopljen u:	(broj gnojiva u Prilogu I.)
— mineralnoj kiselini	(3, 6, 7)	0,8
— mravljoj kiselini	(7)	0,8
— neutralnom amonijevom citratu	(2a, 2b, 2c)	0,8
— alkalnom amonijevom citratu	(4, 5, 6)	0,8
— vodi	(2a, 2b, 3)	0,9
— vodi	(2c)	1,3

1.3. Kalijeva gnojiva

►M10 sirova kalijeva sol ◄	1,5
►M10 obogaćena sirova kalijeva sol ◄	1,0
kalijev klorid:
— do i uključujući 55 %	1,0
— više od 55 %	0,5
kalijev klorid koji sadrži magnezijevu sol	1,5
kalijev sulfat	0,5
kalijev sulfat koji sadrži magnezijevu sol	1,5

1.4. Ostale komponente

klorid

0,2

2. Anorganska složena gnojiva s primarnim hranjivim tvarima

2.1. Elementi hranjivih tvari

N	1,1
P2O5	1,1
K2O	1,1

2.2. Ukupni negativni otkloni od deklarirane vrijednosti

binarna gnojiva	1,5
trojna gnojiva	1,9

3. Sekundarne hranjive tvari u gnojivima

S obzirom na deklarirani udio kalcija, magnezija, natrija i sumpora dozvoljena odstupanja su četvrtina deklariranih udjela ovih hranjivih tvari do maksimuma od 0,9 % u apsolutnim uvjetima za CaO, MgO, Na2O, i SO3, tj. 0,64 za Ca, 0,55 za Mg, 0,67 za Na i 0,36 za S.

4. Mikro-hranjive tvari u gnojivima

S obzirom na deklarirani udio mikro-hranjivih tvari dozvoljena odstupanja su:

—

0,4 % u apsolutnim uvjetima za udio veći od 2 %,

—

jedna petina deklarirane vrijednosti za udio koji ne prelazi 2 %.

S obzirom na deklarirani udio različitih oblika dušika ili deklarirane otopine fosfornog pentoksida dozvoljeno odstupanje je jedna desetina ukupnog udjela tih hranjivih tvari s maksimumom od 2 % masenih, pod uvjetom da ukupni udio te hranjive tvari ostane unutar granica određenih u Prilogu I. i gore navedenih odstupanja.

▼M10

5. Vapneni materijali

Dopuštena odstupanja koja se odnose na deklarirani kalcij i magnezij su:

Magnezijev oksid:
— do i uključujući 8 % MgO	1
— između 8 % i 16 % MgO	2
— više od 16 % MgO	3
Kalcijev oksid	3

Dopušteno odstupanje koje se odnosi na deklariranu vrijednost neutralizacije jest:

Vrijednost neutralizacije

Dopušteno odstupanje primjenjivo na deklarirani postotak materijala koje prolazi kroz određeno sito jest:

Finoće

▼B

PRILOG III.

TEHNIČKE ODREDBE ZA AMONIJSKO NITRATNA GNOJIVA S VISOKIM UDJELOM DUŠIKA

1. Karakteristike i ograničenja za jednostavna amonijsko nitratna gnojiva s visokim udjelom dušika

1.1. Poroznost (zadržavanje ulja)

Zadržavanje ulja gnojiva, koje prvo mora proći kroz dva termalna ciklusa na temperaturi raspona od 25 do 50 °C i biti u skladu s odredbama dijela 2. odjeljka 3. ovog Priloga, ne smije prelaziti 4 % masenih.

1.2. Zapaljivi sastojci

Maseni postotak zapaljivog materijala mjerenog kao ugljik ne smije prelaziti 0,2 % kod gnojiva čiji je udio dušika najmanje 31,5 % masenih i ne smije prelaziti 0,4 % kod gnojiva čiji je udio dušika najmanje 28 %, ali manje od 31,5 % masenih.

1.3. pH

Otopina od 10 g gnojiva u 100 ml vode mora imati pH od najmanje 4,5.

1.4. Analiza veličine čestica

Najviše 5 % mase gnojiva mora proći kroz sito s otvorom od 1 mm, a najviše do 3 % mase mora proći kroz sito s otvorom od 0,5 mm.

1.5. Klor

Maksimalni udio klora određen je s 0,02 % masenih.

1.6. Teški metali

Teški metali se ne smiju dodavati namjerno i svaki njihov trag koji se pojavi u procesu proizvodnje ne smije prelaziti granicu koju je odredila Komisija.

Udio bakra ne smije biti veći od 10 mg/kg.

Za ostale teške metale granice nisu određene.

2. Opis ispitivanja otpornosti na detonaciju s obzirom na amonijsko nitratna gnojiva s visokim udjelom dušika

Ispitivanje se mora provesti na reprezentativnom uzorku gnojiva. Prije ispitivanja otpornosti na detonaciju, cjelokupna masa uzorka mora pet puta proći kroz termički proces i biti u skladu s odredbama dijela 3 odjeljka 3 ovog Priloga.

Gnojivo se mora podvrći ispitivanju otpornosti na detonaciju u vodoravnoj čeličnoj cijevi u sljedećim uvjetima:

—

čelična bešavna cijev,

—

duljina cijevi: najmanje 1 000 mm,

—

nominalni vanjski promjer: najmanje 114 mm,

—

nominalna debljina stijenki: najmanje 5 mm,

—

dodatni generator: tip i masa odabranog dodatnog generatora mora biti takva da maksimalizira pritisak detonacije koji se primjenjuje na uzorak kako bi se odredila njegova osjetljivost na transmisiju detonacije,

—

temperatura ispitivanja: 15-25 °C,

—

olovni cilindri za otkrivanje detonacije: promjera 50 mm i visine 100 mm,

—

postavljeni u razmacima od 150 mm, podržavajući cijev vodoravno. Ispitivanje se mora provesti dvaput. Ispitivanje se smatra zaključenim ako su u oba ispitivanja jedan ili više podržavajućih glavnih cilindara bili zdrobljeni manje od 5 %.

3. Metode provjeravanja sukladnosti s ograničenjima određenima u Prilozima III.-1. i III.-2.

Metoda 1.

Metode primjene termalnih ciklusa

1. Opseg i područje primjene

Ovaj dokument definira postupke primjene termalnih ciklusa prije izvođenja ispitivanja zadržavanja ulja kod jednostavnih amonijsko nitratnih gnojiva s visokim udjelom dušika i ispitivanja otpornosti na detonaciju za oba tipa, jednostavna i složena amonijsko nitratna gnojiva s visokim udjelom dušika.

Smatra se da metode zatvorenih termalnih ciklusa, kako je opisano u ovom odjeljku, dostatno oponašaju uvjete koji se moraju uzeti u obzir unutar područja primjene glave II., poglavlja IV., ipak, te metode ne moraju nužno oponašati sve uvjete koji nastaju tijekom transporta i skladištenja.

2. Termalni ciklusi iz Priloga III.-1.

2.1. Područje primjene

Ovaj postupak je za termalni ciklus koji se provodi prije određivanja zadržavanja ulja u gnojivu.

2.2. Načelo i definicija

U Erlenmeyerovoj tikvici zagrijati uzorak sa sobne temperature na 50 °C i zadržati na toj temperaturi u razdoblju od dva sata (stabilizirati na 50 °C). Odmah zatim treba ohladiti uzorak dok se ne postigne temperatura od 25 °C i zadržati tu temperaturu dva sata (stabilizirati na 25 °C). Kombinacija uzastopnih stabliliziranja na 50 °C i na 25 °C formira jedan termalni ciklus. Nakon što je bio podvrgnut dvama termalnim ciklusima, ispitni uzorak drži se na temperaturi od 20 ± 3 °C za određivanje vrijednosti zadržavanja ulja.

2.3. Oprema

Uobičajena laboratorijska oprema, posebno:

—

vodene kupelji s temperaturom postavljenom na 25 (± 1) i 50 (± 1) °C,

—

Erlenmeyerove tikvice s individualnim kapacitetom od 150 ml.

2.4. Postupak

Staviti svaki ispitni uzorak od 70 (± 5) grama u Erlenmeyerovu tikvicu koju se zapečati čepom.

Micati svaku tikvicu svaka dva sata iz kupke od 50 °C u kupku od 25 °C i obratno.

Zadržavati vodu u svakoj kupki na stalnoj temperaturi i pokretati ju snažnim miješanjem kako bi bili sigurni da će razina vode biti iznad razine uzorka. Zaštititi čep od kondenziranja štitnikom od pjenaste gume.

3. Termalni ciklusi koji se koriste za Prilog III.-2.

3.1. Područje primjene

Ovaj postupak je za termalni ciklus koji se provodi prije izvođenja ispitivanja sposobnosti detonacije.

3.2. Načelo i definicija

U vodonepropusnoj posudi zagrijati uzorak sa sobne temperature na 50 °C i zadržati na toj temperaturi u razdoblju od jednog sata (stabilizirati na 50 °C). Odmah zatim treba ohladiti uzorak dok se ne postigne temperatura od 25 °C i zadržati tu temperaturu jedan sat (stabilizirati na 25 °C). Kombinacija uzastopnih zagrijavanja na 50 °C i na 25 °C formira jedan termalni ciklus. Nakon što je bio podvrgnut dvama termalnim ciklusima, ispitni uzorak drži se na temperaturi od 20 ± 3 °C u očekivanju izvođenja ispitivanja sposobnosti detonacije.

3.3. Oprema

—

Vodena kupelj s temperaturom postavljenom od 20 do 51 °C s minimalnom brzinom zagrijavanja i hlađenja od 10 °C/h ili dvije vodene kupelji, jedna s temperaturom postavljenom na 20 °C, a druga na 51 °C. Voda u kupeljima se mora stalno miješati; volumen kupelji mora biti dovoljno velik da jamči veliku cirkulaciju vode.

—

Nehrđajuća čelična kutija, sasvim vodonepropusna i s termoelementom u središtu. Vanjska širina kutije je 45 (± 2) mm, a debljina stijenki je 1,5 mm (vidjeti sliku 1.). Visina i duljina kutije može se odabrati kako bi odgovarala dimenzijama kade s vodom, npr. duljina 600 mm, visina 400 mm.

3.4. Postupak

Staviti količinu gnojiva dovoljnu za jednu detonaciju u kutiju i zatvoriti poklopac. Staviti kutiju u vodenu kupelj. Zagrijati vodu na 51 °C i izmjeriti temperaturu u središtu gnojiva. Jedan sat nakon što je temperatura u središtu dosegla 50 °C, ohladiti vodu. Jedan sat nakon što je temperatura u središtu dosegla 25 °C, zagrijati vodu kako bi započeo drugi ciklus. U slučaju dvije vodene kupelji, premjestiti kutiju u drugu kadu nakon svakog razdoblja zagrijavanja/hlađenja.

Slika 1.

Metoda 2.

Određivanje zadržavanja ulja

1. Opseg i područje primjene

Ovaj dokument definira postupak za određivanje zadržavanja ulja jednostavnih amonijsko nitratnih gnojiva s visokim udjelom dušika.

Metoda je primjenljiva i na kugličasta i na granulirana gnojiva koja ne sadrže materijale topljive u ulju.

2. Definicija

Zadržavanje ulja u gnojivu: količina ulja koju zadrži gnojivo, određena pod specifičnim uvjetima postupka, i izražena u masenim postocima.

3. Načelo

Potpuno uranjanje ispitnog uzorka u plinsko ulje u određenom razdoblju, nakon čega slijedi cijeđenje viška ulja u određenim uvjetima. Mjerenje rasta mase ispitnog uzorka.

4. Reagens

Plinsko ulje

Maksimum viskoznosti : 5 mPas na 40 °C

Gustoća : 0,8 do 0,85 g/ml na 20 °C

Udio sumpora : ≤ 1,0 % (m/m)

Pepeo : ≤ 0,1 % (m/m)

5. Oprema

Uobičajena laboratorijska oprema, i:

5.1.

Vaga koja može mjeriti masu uz točnost od 0,01 g.

5.2.

Čaše kapaciteta 500 ml.

5.3.

Lijevak, od plastičnih materijala, po mogućnosti s cilindričnim stjenkama na gornjem dijelu, promjera otprilike 200 mm.

5.4.

Sito za ispitivanje, s rupicama 0,5 mm, koje odgovara lijevku (5.3.).

Napomena: Veličina lijevka i sita je takva da omogućuje samo nekolicini granula da budu jedna iznad druge, a ulje se može lako cijediti.

5.5.

Filter-papir, snažnog filternog djelovanja, krepiran, mekan, mase 150 g/m2.

5.6.

Apsorbirajući papir (laboratorijske čistoće).

6. Postupak

6.1.	Provode se dva individualna postupka brzo jedan za drugim na različitim dijelovima istog ispitnog uzorka.

▼M7

6.2.

Odstranite čestice manje od 0,5 mm koristeći testno sito (5.4.). Izvažite uz točnost od 0,01 g otprilike 50 grama uzorka u čaši (5.2.). Dodajte dovoljno dizelskog ulja (odjeljak 4.) da potpuno prekrije kuglice ili granule i dobro promiješajte kako bi površina svih kuglica ili granula bila potpuno mokra. Pokrijte čašu satnim staklom i pustite da stoji jedan sat na temperaturi od 25 (± 2) °C.

▼B

6.3.	Filtrirati cjelokupni sadržaj čaše kroz lijevak (5.3.) koji sadrži sito za ispitivanje (5.4.). Dopustiti dijelu koji se zadržao u situ da tamo ostane jedan sat kako bi se većina preostalog ulja mogla iscijediti.

6.4.

Staviti dva lista filter-papira (5.5.) (oko 500 × 500 mm) jedan na drugoga na glatkoj površini; saviti četiri ruba oba filter-papira prema gore na širinu od otprilike 40 mm kako bi se spriječilo da se kuglice otkotrljaju. Staviti dva sloja apsorbirajućeg papira (5.6.) u središte tih filter-papira. Preliti cjelokupni sadržaj čaše (5.4.) preko apsorbirajućih papira i raširiti kuglice u jednakoj količini mekanom, plosnatom četkom. Nakon dvije minute podići jednu stranu papira kako bi se kuglice pomaknule na filter-papire koji se nalaze ispod te ih četkom raširiti preko njih u jednakoj količini. Staviti još jedan list filter-papira, također s rubovima okrenutima prema gore, na uzorak i kotrljati kuglice između filter-papira kružnim pokretima, uz malo pritiska. Stati nakon svakih osam kružnih pokreta kako bi podigli suprotne krajeve filter-papira i vratili u središte kuglice koje su se otkotrljale na obode. Treba se držati sljedećeg postupka: napraviti četiri kompletna kružna pokreta, najprije u smjeru kazaljke sata, a nakon toga u suprotnom smjeru. Nakon toga otkotrljati kuglice natrag prema središtu, kako je opisano iznad. Ovaj postupak treba se provesti tri puta (24 kružna pokreta, rubovi dvaput podignuti). Pažljivo staviti novi list filter-papira između donjeg lista i onoga iznad i pustiti da se kuglice otkotrljaju na novi list podižući rubove gornjeg lista. Pokriti kuglice s novim listom filter-papira i ponoviti isti postupak, kako je opisano iznad. Odmah nakon kotrljanja, isuti kuglice u tariranu posudu i ponovno izvagati do točnosti 0,01 g kako bi odredili masu količine preostalog plinskog ulja.

6.5.

Ponavljanje postupka kotrljanja i ponovnog vaganja

Ako količina preostalog plinskog ulja u obroku bude veća od 2 grama, staviti dio na novi komplet filter-papira i ponoviti postupak kotrljanja, podižući uglove u skladu s odjeljkom 6.4. (dva puta osam kružnih pokreta, podižući jednom). Nakon toga ponovno izvagati taj dio.

7. Izražavanje rezultata

7.1. Metoda izračunavanja i formula

Zadržavanje ulja, iz svakog određivanja (6.1.) izraženo kao maseni postotak prosijanog ispitnog uzorka, izražava se jednadžbom:

gdje je:

m1 masa, u gramima, prosijanog ispitnog dijela (6.2.),

m2 masa, u gramima, u skladu s odjeljkom 6.4. ili 6.5. u odnosu na rezultat zadnjeg vaganja.

Kao rezultat uzima se aritmetička sredina dva pojedinačna određivanja.

Metoda 3.

Određivanje zapaljivih sastojaka

1. Opseg i područje primjene

Ovaj dokument definira postupak određivanja zapaljivih udjela kod jednostavnih amonijsko nitratnih gnojiva s visokim udjelom dušika.

2. Načelo

Ugljični dioksid proizveden anorganskim punilima unaprijed se odstranjuje kiselinom. Organske tvari oksidiraju djelovanjem mješavine kromove kiseline/sumporne kiseline. Nastali ugljični dioksid apsorbira se u otopini barijevog hidroksida. Talog se otapa u otopini hidrokloridne kiseline i mjeri se dodatnim titriranjem s otopinom natrijevog hidroksida.

3. Reagensi

3.1.	Kromov (VI) trioksid Cr2O3 analitičke čistoće;

3.2.	Sumporna kiselina, 60 % volumnih: izliti 360 ml vode u laboratorijsku posudu od 1 litre i pažljivo dodati 640 ml sumporne kiseline (gustoća na 20 °C = 1,83 g/ml).

3.3.	Srebrni nitrat: otopina 0,1 mol/l.

3.4.	Barijev hidroksid Izvagati 15 g barijevog hidroksida [Ba(OH)2.8H2O] i potpuno otopiti u vrućoj vodi. Ohladiti i premjestiti u bocu od jedne litre. Napuniti do oznake i promiješati. Filtrirati kroz naborani filter-papir.

3.5.	Hidrokloridna kiselina: standardna otopina 0,1 mol/l.

3.6.	Natrijev hidroksid: standardna otopina 0,1 mol/l.

3.7.	Bromfenol plavo: otopina od 0,4 g po litri u vodi.

3.8.	Fenolftalein: otopina od 0,2 g po litri u 60 volumnih % etanola.

3.9.	Smjesa natrijevog i kalcijevog hidroksida: dimenzije čestica oko 1,0 do 1,5 mm.

3.10.

Demineralizirana voda, svježe prokuhana, kako bi se odstranio ugljični dioksid.

4. Oprema

4.1.	Standardna laboratorijska oprema, a posebno: — filter lončić s pločom od sinteriranog stakla kapaciteta 15 ml; promjer ploče: 20 mm; ukupna visina: 50 mm; poroznost 4 (promjer pore od 5 do 15 μm), — čaša od 600 ml.

4.2.	Komprimirani dušik.

4.3.

Oprema koju čine sljedeći dijelovi sastavljeni, ako je moguće, pomoću kuglastih utora (vidjeti sliku 2.).

4.3.1.

Apsorpcijska cijev A duljine oko 200 mm i 30 mm u promjeru napunjena sa smjesom natrijevog hidroksida i vapna (3.9.), drži se na jednom mjestu sa zatvaračima od staklene vune.

4.3.2.

Reakcijska tikvica B od 500 ml, s drškom sa strane i s okruglim dnom.

4.3.3.

Vigreuxova destilacijska kolona duga oko 150 mm (C”).

4.3.4.

Hladilo dvostruke površine C, dugo 200 mm.

▼M7

4.3.5.

Drechselova boca D služi za hvatanje svakog viška kiseline koja se može pojaviti u destilatu.

▼B

4.3.6.

Ledena kupelj E za hlađenje Drechselove boce.

4.3.7.

Dvije posude za apsorpciju F1 i F2, 32 do 35 mm u promjeru, čiji razvodnik plina sadrži disk od sinteriranog stakla slabe poroznosti od 10 mm.

4.3.8.

Sisaljka i uređaj za reguliranje usisavanja G koji sadrži komad stakla u obliku slova T umetnutog u sklop, čija je slobodna drška povezana gumenom cijevi s finom kapilarnom cijevi i učvršćena vijčanim spojnicama.

Upozorenje: Uporaba kipuće otopine kromove kiseline u uređaju pod smanjenim pritiskom je opasna i zahtijeva odgovarajuće mjere opreza.

5. Postupak

5.1. Uzorak za analizu

Izvagati otprilike 10 g amonijevog nitrata uz točnost od 0,001 g.

5.2. Uklanjanje karbonata

▼M7

Stavite uzorak za analizu u bućicu B. Dodajte 100 ml H2SO4 (3.2.). Kuglice ili granule tope se oko 10 minuta na sobnoj temperaturi. Sastavite aparaturu kako je prikazano na dijagramu: spojite jedan kraj apsorpcijske cijevi (A) na izvor dušika (4.2.) kroz napravu koja sprečava povratni tok s tlakom od 667 do 800 Pa, a drugi kraj na dovodnu cijev koja ulazi u bućicu. Postavite kolonu za frakcioniranje Vigreux (C’) i kondenzator (C) s dovodom vode za hlađenje na svoje mjesto. Podesite dovod dušika tako da omogući umjereni tok kroz otopinu, dovedite otopinu do ključanja i zagrijavajte dvije minute. Na kraju tog dijela procesa otopina se više ne bi smjela pjeniti. Ako ima pjene, nastavite zagrijavati još 30 minuta. Pustite da se otopina hladi najmanje 20 minuta i da kroz nju teče dušik.

▼B

Završiti sastavljanje aparature kako je prikazano na slici spajajući cijev hladila na Drechselovu bocu (D) i bocu na posude za apsorpciju F1 i F2. Dušik mora nastaviti prolaziti kroz otopinu tijekom operacije sastavljanja. Snažno uvesti 50 ml otopine barijevog hidroksida (3.4.) u svaku posudu za apsorpciju (F1 i F2).

Pustiti da tekućina s dušikom vrije oko 10 minuta. Otopina mora ostati bistra u apsorberima. Ako do toga ne dođe, postupak uklanjanja karbonata mora se ponoviti.

5.3. Oksidacija i apsorpcija

Nakon izvlačenja dušične dovodne cijevi, brzo uvesti 20 grama kromnog trioksida (3.1.) i 6 ml otopine srebrnog nitrata (3.3.) preko bočnog odvojka reakcijske posude (B). Spojiti uređaj na vakum sisaljku i podesiti protok dušika tako da stabilizirani tok plinskih mjehurića prolazi kroz apsorbere od sinteriranog stakla F1 i F2.

Grijati reakcijsku tikvicu (B) dok tekućina ne zakipi i pustiti da kipi sat i pol ( 4 ). Može biti nužno podesiti usisni ventil (G) koji kontrolira protok dušika, jer je moguće da barijev karbonat nataložen tijekom ispitivanja može blokirati diskove od sinteriranog stakla. Djelovanje je zadovoljavajuće kad otopina barijevog hidroksida u apsorberu F2 ostane bistra. U suprotnom treba ponoviti ispitivanje. Zaustaviti zagrijavanje i rastaviti uređaj. Oprati sve razvodnike (3.10.) i iznutra i izvana kako bi se odstranio barijev hidroksid i sabirnu vodu ispirati u odgovarajućem apsorberu. Postaviti razvodnike jedan iza drugoga u čašu od 600 ml, koja će se i dalje koristiti za određivanje.

Brzo filtrirati pod vakuumom najprije sadržaj apsorbera F2, a zatim apsorbera F1, koristeći filter lončić od sinteriranog stakla. Skupiti istaloženo uz ispiranje apsorbera vodom (3.10.) i oprati lončić u 50 ml te iste vode. Staviti lončić u čašu od 600 ml i dodati oko 100 ml kipuće vode (3.10.). Uliti 50 ml kipuće vode u svaki apsorber i pustiti dušik kroz razvodnike 5 minuta. Pomiješati tu vodu s onom iz čaše. Ponoviti postupak još jednom kako bi bili sigurni da su razvodnici temeljito isprani.

5.4. Mjerenje karbonata koji potječu iz organskog materijala

Dodati pet kapi fenolftaleina (3.8.) sadržaju čaše. Otopina postaje crvena. Dodavati hidrokloridnu kiselinu (3.5.) kap po kap dok ružičasta boja posve ne nestane. Dobro miješati otopinu u čaši kako bi provjerili da se ružičasta boja neće ponovno pojaviti. Dodati pet kapi bromfenol - plavo (3.7.) i titrirati hidrokloridnom kiselinom (3.5.) dok otopina ne postane žuta. Dodati još 10 ml hidrokloridne kiseline.

Zagrijati otopinu do vrenja i pustiti da vrije najviše jednu minutu. Pažljivo provjeriti da u tekućini ne ostane nikakav talog.

Pustiti da se ohladi i ponovno titrirati s otopinom natrijevog hidroksida (3.6.).

6. Slijepa proba

Provesti slijepu probu koristeći isti postupak i koristeći iste količine svih reagensa.

7. Izražavanje rezultata

Udio zapaljivih sastojaka (C), izražen kao ugljik, kao maseni postotak uzorka, očituje se formulom:

gdje je:

masa ispitnog uzorka u gramima

ukupni volumen od 0,1 mol/l hidrokloridne kiseline u ml, dodane nakon promjene boje fenolftaleina,

volumen od 0,1 mol/l otopine natrijevog hidroksida u ml koji se koristi za ponovno titriranje.

Slika 2.

Metoda 4.

Određivanje pH vrijednosti

1. Opseg i područje primjene

Ovaj dokument definira postupak mjerenja pH vrijednosti kod jednostavnih amonijsko nitratnih gnojiva s visokim udjelom dušika.

2. Načelo

Mjerenje pH otopine amonijevog nitrata pomoću pH-metra.

3. Reagensi

Destilirana ili demineralizirana voda, bez ugljičnog dioksida.

3.1. Pufer otopina, pH 6,88 na 20 °C

Otopiti 3,40 ± 0,01 grama kalijevog dihidrogen ortofosfata (KH2PO4) u otprilike 400 ml vode. Nakon toga otopiti 35 ± 0,01 grama dinatrijevog hidrogen ortofosfata (Na2HPO4) u otprilike 400 ml vode. Dvije otopine bez gubitka premjestiti u tikvicu od 1 000 ml, napuniti do oznake i izmiješati. Ovu otopinu držati u hermetičkoj posudi.

3.2. Pufer otopina, pH 4,00 na 20 °C

Otopiti 10,21 ± 0,01 grama kalijevog hidrogen ftalata (KHC8O4H4) u vodi, bez gubitka premjestiti u odmjernu tikvicu od 1 000 ml, napuniti do oznake i izmiješati.

Ovu otopinu držati u hermetičkoj posudi.

3.3.	Mogu se koristiti standardne pH otopine dostupne na tržištu.

4. Oprema

pH-metar, opremljen staklenom i kalomel elektrodom ili njihovim ekvivalentom, osjetljivosti 0,05 pH jedinica.

5. Postupak

5.1. Kalibracija pH-metra

Kalibrirati pH-metar (4) na temperaturi od 20 (± 1) °C, koristeći pufer otopine (3.1.), (3.2.) ili (3.3.). Pustiti polagano struju dušika na površinu otopine i tako je zadržati tijekom ispitivanja.

5.2. Određivanje

Izliti 100,0 ml vode na 10 (± 1) grama uzorka u čaši od 250 ml. Odstraniti netopljive dijelove filtriranjem, pretakanjem ili centrifugiranjem tekućine. Izmjeriti pH vrijednost bistre otopine na temperaturi od 20 (± 1) °C u skladu s istim postupkom kao i kod kalibracije pH-metra.

6. Izražavanje rezultata

Izraziti rezultate u pH jedinicama, do najbliže 0,1 jedinice, i navesti korištenu temperaturu.

Metoda 5.

Određivanje veličine čestica

1. Opseg i područje primjene

Ovaj dokument definira postupak ispitnog prosijavanja kod jednostavnih amonijsko nitratnih gnojiva s visokim udjelom dušika.

2. Načelo

Ispitni uzorak prosijava se kroz snop od tri sita, ručno ili mehanički. Masa preostala na svakom situ bilježi se, a postotak materijala koji prođe kroz odgovarajuće sito mora se izračunati.

3. Oprema

3.1.	Sita promjera 200 mm od isprepletene žice s otvorima od 2,0 mm, 1,0 mm i 0,5 mm standardnih dimenzija. Jedan poklopac i jedan prihvatnik za sita.

3.2.	Vaga koja može izvagati najmanje 0,1 gram.

3.3.	Mehanička tresilica (ako je dostupna) koja je u stanju izvoditi i okomite i vodoravne pokrete na ispitnom uzorku.

4. Postupak

4.1.	Uzorak podijeliti na dijelove od otprilike 100 grama.

4.2.	Izvagati jedan od tih dijelova do točnosti od 0,1 grama.

4.3.	Složiti snop sita uzlaznim redom; prijemnik, 0,5 mm, 1 mm, 2 mm i postaviti izvagani ispitni dio na gornje sito. Staviti poklopac na vrh snopa sita.

4.4.	Protresti ručno ili strojno, koristeći i okomite i vodoravne pokrete, a ako se to radi ručno, povremeno lagano udariti. Nastaviti s ovim postupkom 10 minuta ili dok količina koja prođe kroz svako sito u jednoj minuti bude manja od 0,1 grama.

4.5.	Odstraniti sita iz snopa, sakupiti preostali materijal i lagano ga iščetkati sa stražnje strane sita mekanom četkom, ako je potrebno.

4.6.	Izvagati materijal preostao na svakom situ, kao i onaj skupljen na prijemniku, do količine najbliže 0,1 gramu.

5. Provjera rezultata

5.1.	Mase pretvoriti u postotke ukupnih iznosa (ne iz prvotnog izračuna). Izračunati postotak u prihvatnom dijelu (tj. < 0,5 mm): A % Izračunati postotak preostao na situ od 0,5 mm: B % Izračunati postotak prolaza 1,0 mm, tj. (A + B) % Zbroj iznosa masa trebao bi biti unutar 2 % uzete početne mase.

5.2.	Moraju se provesti najmanje dvije odvojene analize i individualni rezultati za A ne smiju se razlikovati više od 1,0 % apsolutno, a za B više od 1,5 % apsolutno. Ako nije tako, ponoviti ispitivanje.

6. Izražavanje rezultata

Prijaviti srednju vrijednost ovih dviju vrijednosti dobivenih za A s jedne strane i za A + B s druge.

Metoda 6.

Određivanje udjela klora (kao kloridnog iona)

1. Opseg i područje primjene

Ovaj dokument definira postupak određivanja udjela klora (kao kloridnog iona) kod čistih amonijsko nitratnih gnojiva s visokim udjelom dušika.

2. Načelo

Kloridni ioni otopljeni u vodi određuju se potenciometrijskim titriranjem sa srebrnim nitratom u kiselom mediju.

3. Reagensi

Destilirana ili demineralizirana voda, bez kloridnih iona.

3.1.	Aceton p.a.

3.2.	Koncentrirana nitratna kiselina (gustoća na 20 °C = 1,40 g/ml)

3.3.	0,1 mol/l standarne otopine srebrnog nitrata. Pohraniti ovu otopinu u bocu od smeđeg stakla.

3.4.	0,004 mol/l standarne otopine srebrnog nitrata – pripremiti otopinu neposredno prije upotrebe.

3.5.

0,1 mol/l standardne referentne otopine kalijevog klorida. 3,7276 grama kalijevog klorida analitičke čistoće, do točnosti od 0,1 mg, koji je prije toga bio sušen jedan sat u sušioniku na 130 °C i ohlađen u eksikatoru na sobnu temperaturu. Otopiti u malo vode, bez gubitka premjestiti otopinu u standardnu tikvicu od 500 ml, razrijediti do oznake i izmiješati.

3.6.	0,004 mol/l standardne referentne otopine kalijevog klorida – pripremiti otopinu neposredno prije upotrebe.

4. Oprema

4.1.	Potenciometar sa srebrno indiciranom elektrodom i referentnom kalomel elektrodom, osjetljivosti 2 mV, u rasponu – 500 do + 500 mV.

4.2.	Premosnik, koji sadrži zasićenu otopinu kalijevog nitrata, spojen na kalomel elektrodu (4.1.), na krajevima učvršćen s poroznim čepovima.

4.3.	Magnetska miješalica, sa štapićem obloženim teflonom.

4.4.	Mikrobireta s fino zašiljenim vrhom, podijeljena na dijelove od 0,01 ml.

5. Postupak

5.1. Standardizacija otopine srebrnog nitrata

Uzeti 5,00 ml i 10,00 ml standardne referentne otopine kalijevog klorida (3.6.) i staviti u dvije laboratorijske čaše uobičajenog kapaciteta (npr. 250 ml). Nakon toga provesti titriranje sadržaja svake čaše.

Dodati 5 ml otopine nitratne kiseline (3.2.), 120 ml acetona (3.1.) i količinu vode dostatnu da cjelokupni volumen podigne do otprilike 150 ml. Staviti magnetsku miješalicu (4.3.) u čašu i pokrenuti miješalicu. Uvesti srebrnu elektrodu (4.1.) i slobodni kraj premosnika (4.2.) u otopinu. Spojiti elektrode na potenciometar (4.1.) i nakon utvrđivanja nule na uređaju, zabilježiti vrijednost početnog potencijala.

Pomoću mikrobirete (4.4.) titrirati s 4 ili 9 ml otopine srebrnog nitrata koji odgovara standardnoj referentnoj otopini kalijevog klorida koji se koristi. Nastaviti dodavanje obroka od 0,1 ml za 0,004 mol/l otopine i obroka od 0,05 ml za 0,1 mol/l otopine. Nakon svakog dodavanja, pričekati da se potencijal stabilizira.

U prva dva stupca u tablici unijeti volumene i odgovarajuće potencijale.

U treći stupac tablice unijeti uzastopne poraste (Δ1E) potencijala E. U četvrti stupac unijeti razlike (Δ2E), pozitivne ili negativne između porasta potencijala (Δ1E). Kraj titranja odgovara dodavanju obroka od 0,1 ili 0,05 ml (V1) otopine srebrnog nitrata koja daje maksimalnu vrijednost Δ1E.

Kako bi izračunali točni volumen (Veq) otopine srebrnog nitrata koji odgovara kraju reakcije, treba koristiti formulu:

gdje je:

V0 je ukupni volumen, u ml, otopine srebrnog nitrata, trenutno niži od volumena koji daje maksimalni porast vrijednosti Δ1E,

V1 je volumen, u ml, zadnjeg dodanog obroka otopine srebrnog nitrata (0,1 ili 0,05 ml),

b je posljednja pozitivna vrijednost Δ2E,

B je zbroj apsolutnih vrijednosti svih posljednjih pozitivnih vrijednosti Δ2E i prva negativna vrijednost Δ2E (vidjeti primjer u tablici 1.).

5.2. Slijepa proba

Provesti slijepu probu i uzeti u obzir kod izračunavanja krajnjeg rezultata.

Rezultat V4 slijepe probe na reagensima u ml, prikazana je formulom:

gdje je:

V2 vrijednost točnog volumena (Veq) otopine srebrnog nitrata koji odgovara titriranju 10 ml standardne referentne otopine kalijevog klorida, u ml.

V3 vrijednost točnog volumena (Veq) otopine srebrnog nitrata koji odgovara titriranju 5 ml standardne referentne otopine kalijevog klorida, u ml.

5.3. Provjera ispitivanja

Slijepa proba može istodobno poslužiti kao provjera da aparatura zadovoljavajuće funkcionira i da se postupak ispitivanja točno provodi.

5.4. Određivanje

Uz točnost od 0,01 g uzeti uzorke u rasponu od 10 do 20 grama. Tu količinu staviti u čašu od 250 ml. Dodati 20 ml vode, 5 ml otopine nitratne kiseline (3.2.), 120 ml acetona (3.1.), i količinu vode dostatnu da cjelokupni volumen bude otprilike 150 ml.

Staviti štapić magnetske miješalice (4.3.) u čašu, čašu na miješalicu i pokrenuti miješalicu. Uvesti srebrnu elektrodu (4.1.) i slobodni kraj premosnika (4.2.) u otopinu. Spojiti elektrode na potenciometar (4.1.), i nakon određivanja nule na uređaju, zabilježiti vrijednost početnog potencijala.

Pomoću mikrobirete (4.4.) titrirati otopinom srebrnog nitrata, dodavanjem po 0,1 ml. Nakon svakog dodavanja, pričekati da se potencijal stabilizira.

Nastaviti titriranje, kako je naznačeno u 5.1., počevši od četvrtog stavka: „ U prva dva stupca u tablici unijeti volumene i odgovarajuće potencijale. …”

6. Izražavanje rezultata

Izraziti rezultat analize kao postotak klora koji se nalazi u uzorku danom na analizu. Izračunati postotak udjela klora (Cl) pomoću formule:

gdje je:

T koncentracija otopine srebrnog nitrata koja se koristi, u mol/l,

V4 vrijednosti slijepe probe, u ml,

V5 vrijednost Veq u ml, koja odgovara određenju (5.4),

m masa ispitnog uzorka u gramima.

Tablica 1.: Primjer

Volumen otopine srebrnog nitrata V (ml)	Potencijal E (mV)	Δ1E	Δ2E
4,80	176
4,90	211	35	+ 37
5,00	283	72	– 49
5,10	306	23	– 10
5,20	319	13

Metoda 7.

Određivanje bakra

1. Opseg i područje primjene

Ovaj dokument definira postupak određivanja bakra kod jednostavnih amonijsko nitratnih gnojiva s visokim udjelom dušika.

2. Načelo

Uzorak se otopi u razrijeđenoj hidrokloridnoj kiselini, a bakar se određuje atomskom absorpcijskom spektrofotometrijom.

3. Reagensi

3.1.	Hidrokloridna kiselina (gustoća na 20 °C = 1,18 g/ml).

3.2.	Hidrokloridna kiselina, otopina 6 mol/l.

3.3.	Hidrokloridna kiselina, otopina 0,5 mol/l.

3.4.	Amonijev nitrat.

3.5.	Vodikov peroksid, 30 % m/v.

3.6.

Otopina bakra ( 5 ) (osnovna): izvagati 1 gram čistog bakra, točnosti 0,001 gram, otopiti u 25 ml 6 mol/l otopine hidrokloridne kiseline (3.2.), dodati postepeno 5 ml vodikovog peroksida (3.5.) i razrijediti do 1 litre s vodom. 1 ml ove otopine sadrži 1 000 μg bakra (Cu).

3.6.1.

Otopina bakra (razrijeđena): razrijediti 10 ml osnovne otopine (3.6.) do 100 ml s vodom, a onda razrijediti 10 ml tako dobivene otopine do 100 ml s vodom, 1 ml konačno razrijeđene otopine sadrži 10 μg bakra (Cu).

Ovu otopinu pripremiti neposredno prije upotrebe.

4. Oprema

Atomski apsorpcijski spektrofotometar s bakrenom svjetiljkom (324,8 nm).

5. Postupak

5.1. Pripremanje otopine za analizu

Izvagati 25 grama uzorka točnosti 0,001 gram, staviti u čašu od 400 ml, pažljivo dodati 20 ml hidrokloridne kiseline (3.1.) (može doći do snažne reakcije zbog stvaranja ugljičnog dioksida). Dodati još hidrokloridne kiseline, ako je potrebno. Kad prestane vrenje, isparavati do suhoće u parnoj kupelji, povremeno miješajući staklenim štapićem. Dodati 15 ml 6 mol/l otopine hidrokloridne kiseline (3.2.) i 120 ml vode. Miješati staklenim štapićem koji bi trebalo ostaviti u čaši, i pokriti čašu satnim staklom. Pustiti otopinu da lagano zavrije dok otapanje ne bude gotovo, a onda ohladiti.

Premjestiti cjelokupnu količinu otopine u odmjernu tikvicu od 250 ml, uz pranje čaše s 5 ml 6 mol/l otopine hidrokloridne kiseline (3.2.) i dvaput u 5 ml kipuće vode, napuniti do oznake s 0,5 mol/l hidrokloridne kiseline (3.3.) i pažljivo izmiješati.

Filtrirati kroz filter-papir bez bakra ( 6 ), odbacivši prvih 50 ml.

5.2. Otopina slijepe probe

Pripraviti otopinu slijepe probe iz koje je izuzet jedino uzorak i staviti u izračun konačnih rezultata.

5.3. Određivanje

5.3.1. Pripremanje uzorka i otopina slijepe probe

Razrijediti otopinu uzorka (5.1.) i otopinu slijepe probe (5.2.) s 0,5 mol/l otopine hidrokloridne kiseline (3.3.) do koncentracije bakra unutar optimalnog raspona mjerenja spektrofotometrom. Obično nije potrebno razrjeđivanje.

5.3.2. Pripremanje kalibracijskih otopina

Razrjeđivanjem standardne otopine (3.6.1.) s 0,5 mol/l otopine hidrokloridne kiseline (3.3.), pripremiti najmanje pet standardnih otopina koje odgovaraju optimalnom rasponu mjerenja spektrofotometrom (0 do 5,0 mg/l Cu). Prije nego se napuni do oznake, svakoj otopini treba dodati amonijev nitrat (3.4.), kako bi se dobila koncentracija od 100 mg po ml.

5.4. Mjerenje

Postaviti spektrofotometar (4) na valnu dužinu od 324,8 nm. Koristiti oksidirajući plamen acetilen-zrak. Uzastopno poprskati, tri puta, kalibracijsku otopinu (5.3.2.), uzorak otopine i otopinu slijepe probe (5.3.1.), uz ispiranje instrumenta destiliranom vodom između svakog prskanja. Označiti kalibracijsku krivulju koristeći apsorbirajuća sredstva po svim mjerilima kao ordinate i odgovarajuće koncentracije bakra u μg/ml kao apscise.

Odrediti koncentraciju bakra u konačnim otopinama uzorka i slijepe probe uz pomoć kalibracijske krivulje.

6. Izražavanje rezultata

Izračunati udio bakra u uzorku uzimajući u obzir masu ispitnog uzorka, razrjeđivanja provedena tijekom analize i vrijednost slijepe probe. Izraziti rezultat kao mg Cu/kg.

4. Određivanje otpornosti na detonaciju

4.1. Opseg i područje primjene

Ovaj dokument definira postupak određivanja otpornosti na detonaciju kod amonijsko nitratnih gnojiva s visokim udjelom dušika.

4.2. Načelo

Ispitni uzorak zatvori se u čeličnu cijev i izloži detonacijskom šoku eksplozivnog potiskivača. Širina detonacije određuje se prema stupnju drobljenja olovnih cilindara, na kojima je za vrijeme pokusa cijev vodoravno postavljena.

4.3. Materijali

4.3.1. Plastični eksploziv koji sadrži 83 do 86 % pentrita

Gustoća : 1 500 do 1 600 kg/m3

Brzina detonacije : 7 300 do 7 700 m/s

Masa : 500 (± 1) g.

4.3.2. Sedam dužina savitljivog detonacijskog užeta bez metalnog nastavka.

Masa punjenja : 11 do 13 g/m

Dužina svakog užeta : 400 (± 2) mm.

4.3.3. Komprimirana sačma sekundarnog eksploziva, umetnuta u prijemni detonator

Eksploziv : heksogen/vosak 95/5 ili tetril, ili sličan sekundarni eksploziv, s ili bez dodanog grafita.

Gustoća : 1 500 do 1 600 kg/m3

Promjer : 19 do 21 mm

Visina : 19 do 23 mm

Središnje ulegnuće u prijemnom detonatoru : promjer 7 do 7,3 mm, dubina 12 mm.

4.3.4. Čelična bešavna cijev kako je određeno u ISO 65 – 1981 – za profesionalnu uporabu, nominalnih dimenzija DN 100 (4”)

Vanjski promjer : 113,1 do 115,0 mm

Debljina stijenke : 5,0 do 6,5 mm

Dužina : 1 005 (± 2) mm.

4.3.5. Dno

Materijal : čelik, kvalitetno zavaren

Dimenzije : 160 × 160 mm

Debljina : 5 do 6 mm

4.3.6. Šest olovnih cilindara

Promjer : 50 (± 1) mm

Visina : 100 do 101 mm

Materijali : mekano olovo, najmanje 99,5 % čistoće.

4.3.7. Čelični blok

Dužina : najmanje 1 000 mm

Širina : najmanje 150 mm

Visina : najmanje 150 mm

Masa : najmanje 300 kg ako ne postoji čvrsta baza za čelični blok.

4.3.8. Plastični ili kartonski cilindar za potiskivač.

Debljina stijenke : 1,5 do 2,5 mm

Promjer : 92 do 96 mm

Visina : 64 do 67 mm

4.3.9.

Detonator (električni ili ne-električni) s inicijalnom snagom 8 do 10

4.3.10.

Drvena ploča

Promjer : 92 do 96 mm. Promjer mora odgovarati unutarnjem promjeru plastičnog ili kartonskog cilindra (4.3.8.)

Debljina : 20 mm

4.3.11.

Čelična palica istih dimenzija kao detonator (4.3.9.)

4.3.12.

Krojačke pribadače (maksimalna duljina 20 mm)

4.4. Postupak

4.4.1. Pripremanje potiskivača za umetanje u čeličnu cijev

Postoje dvije metode uvođenja eksploziva u potiskivač, ovisno o dostupnosti opreme.

4.4.1.1. Simultano uvođenje u sedam točaka

Potiskivač spreman za uporabu prikazan je na slici 1.

4.4.1.1.1.

Izbušiti rube u drvenoj ploči (4.3.10.) paralelne s osi ploče kroz središte i kroz šest točaka simetrično raspoređenih u koncentričnom krugu promjera 55 mm. Promjer rupa mora biti 6 do 7 mm (vidjeti odjeljak A-B na slici 1), ovisno o promjeru detonacijskog užeta koje se koristi (4.3.2.).

4.4.1.1.2.

Izrezati šest dužina savitljivog detonacijskog užeta (4.3.2.) od kojih je svaki 400 mm duljine, izbjegavajući bilo kakav gubitak eksploziva na svakom kraju tako da se načine pravilni rezovi i odmah zapečaćujući kraj vezivom. Provući svaku od sedam dužina kroz sedam rupa na drvenoj ploči (4.3.10.) sve dok njihovi krajevi ne izvire nekoliko centimetara na drugoj strani ploče. Tada uvesti malu krojačku pribadaču (4.3.12.) transverzalno u platnenu košuljicu svake dužine užeta 5 do 6 mm od kraja i zalijepiti vezivo izvana na sve dužine u traci koja se nalazi uz pribadaču. Na kraju, povući dugački kraj svakog užeta kako bi pribadača došla u kontakt s drvenom pločom.

4.4.1.1.3.

Uobličiti plastični eksploziv (4.3.1.) u oblik cilindra promjera 92 do 96 mm, ovisno o promjeru cilindra (4.3.8.). Postaviti taj cilindar uspravno na ravnu površinu i unutra staviti oblikovani eksploziv. Tada staviti drvenu ploču ( 7 ) sa sedam dužina detonacijskog užeta na vrh cilindra i potisnuti na eksploziv. Podesiti visinu cilindra (64 do 67 mm) tako da njegov najviši rub ne prelazi preko razine drveta. Na kraju, pričvrstiti cilindar na drvenu ploču, npr. sa spajalicama ili malim čavlićima, duž cijele njezine obodnice.

4.4.1.1.4.

Grupirati slobodne krajeve sedam dužina detonacijskog užeta uokolo obodnice drvene palice (4.3.11.) tako da svi njegovi krajevi budu ujednačeni u običnoj okomici na drvenu palicu. Pričvrstiti ih u snop oko štapa pomoću ljepljive trake ( 8 ).

4.4.1.2. Centralno uvođenje komprimirane sačme

Potiskivač spreman za uporabu prikazan je na slici 2.

4.4.1.2.1. Pripremanje komprimirane sačme

Poduzevši sve potrebne mjere opreza, staviti 10 grama sekundarnog eksploziva (4.3.3.) u kalup promjera od 19 do 21 mm i komprimirati do pravilnog oblika i gustoće.

(Omjer promjera: visina mora biti oko 1:1)

U sredini dna kalupa nalazi se čep, 12 mm visine i 7,0 do 7,3 promjera (ovisno o promjeru detonatora koji se koristi), koji oblikuje cilindrično ulegnuće u komprimiranom naboju za kasnije uvođenje detonatora.

4.4.1.2.2. Pripremanje potiskivača

Staviti eksploziv (4.3.1.) u cilindar (4.3.8.) osovljen na ravnoj površini, zatim ga potisnuti drvenim alatom kako bi eksplozivu dali cilindrični oblik sa središnjim ulegnućem. Staviti komprimiranu sačmu u to ulegnuće. Pokriti cilindrično oblikovani eksploziv koji sadrži komprimiranu sačmu s drvenom pločom (4.3.10.) i ima središnju rupu 7,0 do 7,3 mm u promjeru za uvođenje detonatora. Pričvrstiti drvenu ploču na cilindar zajedno s poprečnom ljepljivom trakom. Osigurati da rupa izbušena u ploči i ulegnuće komprimirane sačme budu koaksijalni, i to uz uvođenje drvene palice (4.3.11.).

4.4.2. Pripremanje čeličnih cijevi za ispitivanje detonacije

Na jednom kraju čelične cijevi (4.3.4.) izbušiti dvije dijametralno suprotne rupe 4 mm u promjeru okomito kroz stjenku sa strane na udaljenosti od 4 mm od ruba.

Čeono zavariti donju ploču (4.3.5.) na suprotni kraj cijevi, potpuno ispunjavajući desni ugao dna i stijenke cijevi sa zavarenim metalom uokolo cijele njezine obodnice.

4.4.3. Punjenje i opterećivanje čelične cijevi

Vidjeti slike 1. i 2.

4.4.3.1.

Ispitni uzorak, čelična cijev i potiskivač moraju biti podešeni na temperaturu od 20 (± 5) °C. 16 do 18 kg ispitnog uzorka potrebno je za dva ispitivanja detonacije.

4.4.3.2.

Postaviti cijev uspravno tako da njezino kvadratno dno bude na čvrstoj, ravnoj površini, po mogućnosti betonskoj. Napuniti cijev do otprilike jedne trećine njezine visine s ispitnim uzorkom i baciti ju 10 cm okomito na pod pet puta kako bi se kuglice ili granule skupile u cijevi što je moguće gušće. Kako bi se ubrzalo sabijanje, treba vibrirati cijev udarajući stjenku čekićem od 750 do 1 000 g između bacanja sveukupno 10 puta.

Ponoviti ovu metodu opterećivanja s drugim dijelom ispitnog uzorka. Na kraju, daljnje dodavanje mora se načiniti tako da, nakon zbijanja podizanjem i bacanjem cijevi 10 puta i sveukupno 20 međuudaraca čekićem, potiskivač ispuni cijev do 70 mm od njezinog otvora.

Visina punjenja uzorka mora biti podešena u čeličnoj cijevi tako da potiskivač (4.4.1.1. ili 4.4.1.2.) koji će se uvesti kasnije bude u bliskom kontaktu s uzorkom preko cijele njegove površine.

4.4.3.3.

Uvesti potiskivač u cijev tako da bude u kontaktu s uzorkom; gornja površina drvene ploče mora biti 6 mm ispod kraja cijevi. Osigurati nužni bliski kontakt između eksploziva i ispitnog uzorka dodavajući ili odstranjujući male količine uzorka. Kako je prikazano na slikama 1. i 2., razdjelne pribadače moraju biti provedene kroz rupe blizu otvorenog kraja cijevi, a njihove drške potpuno otvorene prema cijevi.

4.4.4. Postavljanje čeličnih cijevi i olovnih cilindara (vidjeti sliku 3.)

4.4.4.1.

Označiti baze olovnih cilindara (4.3.6.) brojevima od 1 do 6. Staviti šest oznaka na udaljenosti 150 mm od središnje linije čeličnog bloka (4.3.7.) koji je postavljen na vodoravnoj bazi, tako da se prva oznaka nalazi najmanje 75 mm od ruba bloka. Postaviti olovni cilindar uspravno na svaku od tih oznaka, tako da se baza svakog cilindra nalazi točno u sredini svoje oznake.

4.4.4.2.

Položiti čeličnu cijev pripremljenu prema 4.4.3. vodoravno na olovne cilindre tako da os cijevi bude paralelna sa središnjom linijom čeličnog bloka, a da se zavareni dio cijevi proteže 50 mm izvan olovnog cilindra br. 6. Kako bi se spriječilo da se cijev otkotrlja, postaviti male drvene klinove između vrhova olovnih cilindara i stijenke cijevi (jednog sa svake strane) ili staviti drveni križ između cijevi i čeličnog bloka.

Napomena: Osigurati da cijev bude u kontaktu sa svih šest olovnih cilindara; lagana zakrivljenost površine cijevi može se nadomjestiti rotiranjem cijevi oko njezine longitudinalne osi; ako je koji od olovnih cilindara previsok, pažljivo čekićem udarati sumnjivi cilindar dok ne bude odgovarajuće visine.

4.4.5. Priprema za detonaciju

4.4.5.1.

Postaviti aparaturu u skladu s 4.4.4. u spremište ili odgovarajuće pripremljenu podzemnu lokaciju (npr. rudnik ili tunel). Osigurati da se temperatura čelične cijevi zadrži na 20 (± 5) °C prije detonacije.

Napomena: Ako takve lokacije za ispaljivanje nisu dostupne, radnja se, ako je potrebno, može obaviti u jami obloženoj betonom pokrivenoj drvenim daskama. Detonacija može prouzročiti da se komadići čelika rasprše velikom kinetičkom energijom, stoga ispaljivanje mora biti provedeno dovoljno daleko od naselja ili glavnih prometnica.

4.4.5.2.

Ako se koristi potiskivač s poticanjem od sedam točaka, osigurati da detonacijska užeta budu rastegnuta kako je opisano u fusnoti na 4.4.1.1.4. i postavljena što je moguće više vodoravno.

4.4.5.3.

Na kraju, odstraniti drvenu palicu i zamijeniti je detonatorom. Ne provoditi ispaljivanje sve dok opasna zona ne bude evakuirana, a osoblje koje provodi ispitivanje u zaklonu.

4.4.5.4.

Detonirati eksploziv.

4.4.6.

Pričekati dovoljno dugo vremena da se isparavanja (plinoviti i ponekad otrovni raspadajući produkti) rasprše, a onda pokupiti olovne cilindre i izmjeriti njihovu visinu Vernierovim kalibarskim šestarom.

Zabilježiti, za svaki od označenih olovnih cilindara, stupanj razmrvljenosti, izražen kao postotak prvotne visine od 100 mm. Ako su cilindri smrvljeni nakoso, zabilježiti najviše i najniže vrijednosti i izračunati prosjek.

4.4.7.

Može se koristiti sonda za kontinuirano mjerenje brzine detonacije; sonda mora biti uvedena longitudinalno na os cijevi ili uz njezinu stijenku.

4.4.8.

Trebaju se izvesti dva ispitivanja detonacije po uzorku

4.5. Izvješće o ispitivanju

Vrijednosti za sljedeće parametre moraju se predočiti u izvješću o ispitivanju za svako od ispitivanja detonacije:

—

izmjerene stvarne vrijednosti vanjskog promjera čelične cijevi i debljine stijenke,

—

Brinellova čvrstoća čelične cijevi,

—

temperatura cijevi i uzorka neposredno prije ispaljivanja,

—

gustoća pakiranja (kg/m3) uzorka u čeličnoj cijevi,

—

visina svakog olovnog cilindra nakon ispaljivanja, uz točno određivanje odgovarajućeg broja cilindra,

—

metoda poticanja korištena kod potiskivača.

4.5.1. Provjera rezultata ispitivanja

Ako je, kod svakog ispaljivanja, drobljenje najmanje jednog olovnog cilindra manje od 5 %, ispitivanje će se smatrati zaključenim, a uzorak u skladu sa zahtjevima Priloga III.2.

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3.

PRILOG IV.

METODE UZORKOVANJA I ANALIZE

A. METODA UZORKOVANJA ZA KONTROLU GNOJIVA

UVOD

Ispravno uzorkovanje je težak postupak koji zahtijeva najveću pažnju. Potreba za dobivanje reprezentativnog uzorka za službeno ispitivanje gnojiva stoga ne može nikad biti dovoljno naglašena.

Niže navedena metoda uzorkovanja mora se primijeniti sa strogom točnošću, a provode ju stručnjaci s iskustvom u provođenju konvencionalnog postupka uzorkovanja.

1. Svrha i područje primjene

Uzorci namijenjeni za službenu kontrolu gnojiva, za kvalitetu i sastav, uzimaju se u skladu s metodama opisanima ispod. Uzorci koji tako nastanu smatrat će se reprezentativnima u odnosu na dijelove uzoraka.

2. Ovlašteni službenici za uzorkovanja

Uzorkovanje provode stručni službenici koje su za to ovlastile države članice.

3. Definicije

Uzorkovani dio : Količina proizvoda koja čini jednu jedinicu i pretpostavka je da ima jednoobrazne karakteristike.

Dodatni uzorak : Količina uzeta iz jednog dijela uzorkovanog dijela.

Skupni uzorak : Više dodatnih uzoraka uzetih iz istog uzorkovanog dijela.

Smanjeni uzorak : Reprezentativni dio skupnog uzorka, dobiven iz potonjeg postupkom redukcije.

Konačni uzorak : Reprezentativni dio smanjenog uzorka.

4. Oprema

4.1.	Oprema za uzorkovanje mora biti načinjena od materijala koji ne utječe na karakteristike proizvoda koji će biti uzorkovani. Države članice mogu službeno odobriti takvu opremu.

4.2.

Oprema koja se preporuča za uzorkovanje krutih gnojiva

4.2.1. Ručno uzorkovanje

4.2.1.1. Ravna lopata s okomitim stranama.

4.2.1.2. Strelica za uzorkovanje s dugačkim razdjelnikom ili pregradama. Dimenzije strelice za uzorkovanje moraju biti pogodne za uzorkovanja (dubina spremnika, dimenzije vreće itd.) i za veličinu čestica gnojiva.

4.2.2. Mehaničko uzorkovanje

Odobrena mehanička oprema može se koristiti za uzorkovanje gnojiva na traci.

4.2.3. Razdjeljivač

Oprema načinjena za dijeljenje uzoraka na jednake dijelove može se koristiti za uzimanje dodatnih uzoraka i za pripremu smanjenih i konačnih uzoraka.

4.3.

Oprema koja se preporuča za uzorkovanje tekućih gnojiva

4.3.1. Ručno uzorkovanje

Otvorena cijev, sonda, boca ili drugi prikladni dio opreme kako bi se nasumce uzeli uzorci iz uzorkovanog dijela.

4.3.2. Mehaničko uzorkovanje

Odobrena mehanička oprema može se koristiti za uzorkovanje pomičnih tekućih gnojiva.

5. Količinski zahtjevi

5.1. Uzorkovani dio

Veličina uzorkovanog dijela mora biti takva da svaki od njegovih sastavnih dijelova može biti uzorkovan.

5.2. Dodatni uzorci

5.2.1. Rasuta kruta gnojiva ili tekuća gnojiva u spremnicima koji prelaze 100 kg

5.2.1.1. Uzorkovani dijelovi koji ne prelaze 2,5 tone:

Minimalni broj dodatnih uzoraka: sedam

5.2.1.2. Uzorkovani dijelovi koji prelaze 2,5 tone i dolaze do 80 tona:

Minimalni broj dodatnih uzoraka:

5.2.1.3. Uzorkovani dijelovi koji prelaze 80 tona:

Minimalni broj dodatnih uzoraka: 40

5.2.2. Zapakirana kruta gnojiva ili tekuća gnojiva u spremnicima (= nijedno pakiranje ne prelazi 100 kg)

5.2.2.1. Pakiranja od više od 1 kg

5.2.2.1.1.

Uzorkovani dijelovi od manje od pet pakiranja:

Minimalni broj pakiranja koja se moraju uzorkovati ( 9 ): sva pakiranja.

5.2.2.1.2.

Uzorkovani dijelovi od 5 do 16 pakiranja:

Minimalni broj pakiranja koja se moraju uzorkovati (9) : četiri.

5.2.2.1.3.

Uzorkovani dijelovi od 17 do 400 pakiranja:

Minimalni broj pakiranja koja se moraju uzorkovati (9) :

5.2.2.1.4.

Uzorkovani dijelovi koji prelaze 400 pakiranja:

Minimalni broj pakiranja koja se moraju uzorkovati (9) : 20.

5.2.2.2. Pakiranja koja ne prelaze 1 kg:

Minimalni broj pakiranja koja se moraju uzorkovati (9) : četiri.

5.3. Skupni uzorak

Potreban je jedan skupni uzorak po uzorkovanom dijelu. Sveukupna masa dodatnih uzoraka koji dopunjavaju skupni uzorak ne smije biti manja od sljedeće:

5.3.1.

Rasuta kruta gnojiva ili tekuća gnojiva u spremnicima koji prelaze 100 kg: 4 kg.

5.3.2.

Zapakirana kruta gnojiva ili tekuća gnojiva u spremnicima (= pakiranjima) od kojih nijedno ne prelazi 100 kg

5.3.2.1.

Pakiranja od više od 1 kg: 4 kg.

5.3.2.2.

Pakiranja koja ne prelaze 1 kg: masa sadržaja četiri originalna pakiranja.

5.3.3.

Uzorak amonijsko nitratnog gnojiva za ispitivanja u skladu s Prilogom III.2.: 75 kg.

5.4. Konačni uzorci

Skupni uzorak daje konačne uzorke redukcijom, ako je potrebno. Zahtijeva se analiza najmanje jednog konačnog uzorka. Masa uzorka za analizu ne smije biti manja od 500 g.

5.4.1.

Kruta i tekuća gnojiva

5.4.2.

Uzorak amonijsko nitratnog gnojiva za ispitivanja

Skupni uzorak daje konačne uzorke redukcijom, ako je potrebno.

5.4.2.1.

Minimalna masa konačnog uzorka za ispitivanja prema Prilogu III.1.: 1 kg.

5.4.2.2.

Minimalna masa konačnog uzorka za ispitivanja prema Prilogu III.2.: 25 kg.

6. Upute za uzimanje, pripremanje i pakiranje uzoraka

6.1. Općenito

Uzorci se moraju uzeti i pripremiti što je brže moguće imajući na umu mjere predostrožnosti kako bi se osiguralo da ostanu tipični predstavnici gnojiva koje se uzorkuje. Instrumenti, kao i površine i spremnici čija je namjena preuzimanje uzoraka, moraju biti čisti i suhi.

U slučaju tekućih gnojiva, ako je moguće, uzorkovani dio mora se izmiješati prije uzorkovanja.

6.2. Dodatni uzorci

Dodatni uzorci moraju se uzeti nasumce po cijelom uzorkovanom dijelu i moraju biti otprilike jednake veličine.

6.2.1. Rasuta kruta gnojiva ili tekuća gnojiva u spremnicima koji prelaze 100 kg

Mora se napraviti zamišljena podjela obroka uzoraka na broj otprilike jednakih dijelova. Broj dijelova koji odgovara broju zahtijevanih dodatnih uzoraka u skladu s 5.2. mora biti odabran nasumce i najmanje jedan uzorak mora se uzeti iz svakog dijela. Gdje nije moguće uskladiti se za zahtjevima 5.1. kad se uzorkuju hrpe gnojiva ili tekuća gnojiva u spremnicima koji prelaze 100 kg, uzorkovanje se mora provesti kad se uzorkovani dio premjesti (kod utovara ili istovara). U tom slučaju uzorci se moraju uzeti iz nasumce odabranih vjerojatnih dijelova, kako je definirano ranije, za vrijeme njihovog premještanja.

6.2.2. Zapakirana kruta gnojiva ili tekuća gnojiva u spremnicima (= pakiranjima) od kojih nijedno ne prelazi 100 kg

Nakon što je odabran broj pakiranja potreban za uzorkovanje kako je naznačeno u 5.2., dio sadržaja svakog pakiranja mora se odstraniti. Gdje je potrebno, uzorci će biti uzeti odvojeno nakon pražnjenja pakiranja.

6.3. Pripremanje skupnog uzorka

Dodatni uzorci moraju se izmiješati kako bi činili jedan skupni uzorak.

6.4. Pripremanje konačnog uzorka

Materijal skupnog uzorka mora se pažljivo izmiješati ( 10 ).

Ako je potrebno, skupni uzorak mora se najprije smanjiti na najmanje 2 kg (smanjeni uzorak), ili korištenjem mehaničkog razdjeljivača ili metodom četvorenja.

Nakon toga se moraju pripremiti najmanje tri konačna uzorka, otprilike iste količine, i koji odgovaraju količinskim zahtjevima 5.4. Svaki uzorak će se staviti u odgovarajući hermetički spremnik. Moraju se poduzeti sve potrebne mjere opreza kako bi se izbjegla bilo kakva promjena u karakteristikama uzorka.

Za ispitivanja iz Priloga III., odjeljaka 1. i 2., konačni uzorci moraju se držati na temperaturi između 0 °C i 25 °C.

7. Pakiranje konačnih uzoraka

Spremnici i pakiranja se važu i označuju etiketama (konačna etiketa mora biti uklopljena u pečat) na takav način da se ne mogu otvoriti bez da se uništi pečat.

8. Evidencija uzorkovanja

O svakom uzorku mora se voditi evidencija koja omogućava da se svaki uzorkovani dio nedvojbeno prepozna.

9. Odredište uzoraka

Za svaki uzorkovani dio najmanje jedan konačni uzorak mora se što prije poslati u ovlašteni analitički laboratorij ili u instituciju za ispitivanja, zajedno s informacijama potrebnima za analizu ili ispitivanje.

B. METODE ANALIZE GNOJIVA

(Vidjeti sadržaj na stranici br. 86.)

Općenita opažanja

Laboratorijska oprema

U opisu metoda, općenita laboratorijska oprema nije točno definirana, osim što su predočene veličine tikvica i pipeta. U svim slučajevima laboratorijska oprema mora biti dobro očišćena, posebno kad se moraju određivati male količine elemenata.

Kontrolna ispitivanja

Prije analize potrebno je osigurati da sva aparatura dobro radi i da se analitička tehnika pravilno provede, gdje je potrebno uz korištenje odgovarajućih kemijskih spojeva poznatog sastava (npr. amonijev sulfat, monokalijev fosfat itd.). Unatoč tomu, ako se strogo ne slijedi analitička tehnika, rezultati analiziranih gnojiva mogu ukazivati na pogrešan kemijski sastav. S druge strane, neka određivanja su empirijska i relativna za proizvode s kompleksnim kemijskim sastavom. Preporučljivo je da laboratoriji, gdje je to moguće, koriste standardna referentna gnojiva s jasno definiranim sastavom.

Općenite odredbe u vezi metoda analize gnojiva

1. Reagensi

Osim ako nije drukčije određeno u metodi analize, svi reagensi moraju biti analitički čisti (p.a.). Kad se moraju analizirati mikro-hranjive tvari, čistoća reagenasa mora biti provjerena pomoću slijepe probe. Ovisno o dobivenom rezultatu, može biti potrebno provođenje daljnjeg pročišćavanja.

2. Voda

Ako postupci otapanja, razrjeđivanja, pročišćavanja ili pranja iz metoda analize ne specificiraju prirodu otapala ili razrjeđivača, podrazumijeva se korištenje vode. Obično voda mora biti demineralizirana ili destilirana. U tim specifičnim slučajevima, kako je spomenuto u metodi analize, voda će morati biti izložena točno određenim postupcima pročišćavanja.

3. Laboratorijska oprema

S obzirom na opremu koja se obično koristi u laboratorijima za pregled, aparatura opisana u metodama analize ograničena je na posebne instrumente i aparaturu ili na one za koje postoje posebni zahtjevi. Ta oprema mora biti savršeno čista, prije svega kad se budu određivale male količine. Laboratorij će morati osigurati točnost svakog razvrstanog dijela staklene opreme koja se koristi prema odgovarajućim mjeriteljskim standardima.

▼M13

Metode 1.

Priprema uzorka i uzorkovanje

Metoda 1.1.

Uzorkovanje radi analize

EN 1482-1: Gnojiva i tvari za kalcifikaciju – Uzorkovanje i priprema uzorka – 1. dio: Uzorkovanje

Metoda 1.2.

Priprema uzorka za analizu

EN 1482-2: Gnojiva i tvari za kalcifikaciju – Uzorkovanje i priprema uzorka – 2. dio: Priprema uzorka

Metoda 1.3.

Uzorkovanje statičnih hrpa gnojiva radi analize

EN 1482-3: Gnojiva i tvari za kalcifikaciju – Uzorkovanje i priprema uzorka – 3. dio: Uzorkovanje statičnih hrpa gnojiva

▼B

Metode 2.

Dušik

▼M7

Metoda 2.1.

Određivanje amonijskog dušika

EN 15475: Gnojiva — Određivanje amonijskog dušika

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼B

Metode 2.2.

Određivanje nitratnog i amonijskog dušika

▼M7

Metoda 2.2.1.

Utvrđivanje nitratnog i amonijskog dušika prema Ulschu

EN 15558: Gnojiva — Određivanje nitratnog i amonijskog dušika prema Ulschu

Ova metoda analize nije prošla kružni test.

Metoda 2.2.2.

Utvrđivanje nitratnog i amonijskog dušika prema Arndu

EN 15559: Gnojiva — Određivanje nitratnog i amonijskog dušika prema Arndu

Ova metoda analize nije prošla kružni test.

Metoda 2.2.3.

Utvrđivanje nitratnog i amonijskog dušika prema Devardi

EN 15476: Gnojiva — Određivanje nitratnog i amonijskog dušika prema Devardi

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼B

Metoda 2.3.

Određivanje ukupnog dušika

▼M7

Metoda 2.3.1.

Određivanje ukupnog dušika u kalcijevu cijanamidu bez nitrata

EN 15560: Gnojiva — Utvrđivanje ukupnog dušika u kalcijevu cijanamidu bez nitrata

Ova metoda analize nije prošla kružni test.

Metoda 2.3.2.

Određivanje ukupnog dušika u kalcijevu cijanamidu koji sadrži nitrate

EN 15561: Gnojiva — Utvrđivanje ukupnog dušika u kalcijevu cijanamidu bez nitrata

Ova metoda analize nije prošla kružni test.

Metoda 2.3.3.

Određivanje ukupnog dušika u urei

EN 15478: Gnojiva — Utvrđivanje ukupnog dušika u urei

Ova metoda analize prošla je kružni test.

Metoda 2.4.

Određivanje cijanamidnog dušika

EN 15562: Gnojiva — Određivanje cijanamidnog dušika

Ova metoda analize nije prošla kružni test.

Metoda 2.5.

Spektrofotometrijsko određivanje biureta u urei

EN 15479: Spektrofotometrijsko određivanje biureta u urei

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼B

Metode 2.6.

Određivanje različitih oblika dušika u istom uzorku

▼M7

Metoda 2.6.1.

Određivanje različitih oblika dušika u istom uzorku u gnojivima koja sadrže dušik u obliku nitrata, amonijaka, uree i cijanamidnog dušika

EN 15604: Određivanje različitih oblika dušika u istom uzorku koja sadrže dušik u obliku nitrata, amonijaka, uree i cijanamidnog dušika

Ova metoda analize nije prošla kružni test.

▼M8

Metoda 2.6.2.

Određivanje ukupnog dušika u gnojivima koja sadrže ukupan dušik samo kao dušik u obliku nitrata, amonijaka i uree putem dvije različite metode

EN 15750: gnojiva. Određivanje ukupnog dušika u gnojivima koja sadrže dušik u obliku nitrata, amonijaka i uree putem dvije različite metode.

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼M8

Metoda 2.6.3.

Određivanje kondenzata uree korištenjem HPLC-a — Izobutilendiurea i krotonilidendiurea (metoda A) i metilen-urea oligomeri (metoda B)

EN 15705: gnojiva. Određivanje kondenzata uree korištenjem tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC). Izobutilendiurea i krotonilidendiurea (metoda A) i metilen-urea oligomeri (metoda B).

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼B

Metode 3.

Fosfor

Metode 3.1.

Ekstrakcije

▼M9

Metoda 3.1.1.

Ekstrakcija fosfora topljivog u mineralnim kiselinama

EN 15956: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora topljivog u mineralnim kiselinama

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 3.1.2.

Ekstrakcija fosfora topljivog u 2 % mravlje kiseline

EN 15919: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora topljivog u 2 % mravlje kiseline

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 3.1.3.

Ekstrakcija fosfora topljivog u 2 % limunske kiseline

EN 15920: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora topljivog u 2 % limunske kiseline

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 3.1.4.

Ekstrakcija fosfora koji je topljiv u neutralnom amonijevom citratu

EN 15957: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora koji je topljiv u neutralnom amonijevom citratu

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

▼B

Metode 3.1.5.

Ekstrakcija lužnatim amonijevim citratom

▼M9

Metoda 3.1.5.1.

Ekstrakcija topljivog fosfora prema Petermannu na 65 °C

EN 15921: Gnojiva – Ekstrakcija topljivog fosfora prema Petermannu na 65 °C

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 3.1.5.2.

Ekstrakcija topljivog fosfora prema Petermannu na sobnoj temperaturi

EN 15922: Gnojiva – Ekstrakcija topljivog fosfora prema Petermannu na sobnoj temperaturi

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 3.1.5.3.

Ekstrakcija fosfora topljivog u Joulievom lužnatom amonijevom citratu

EN 15923: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora topljivog u Joulievom lužnatom amonijevom citratu

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 3.1.6.

Ekstrakcija fosfora topljivog u vodi

EN 15958: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora topljivog u vodi

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 3.2.

Određivanje ekstrahiranog fosfora

EN 15959: Gnojiva – Određivanje ekstrahiranog fosfora

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

▼B

Metoda 4.

Kalij

▼M7

Metoda 4.1.

Određivanje udjela kalija topivog u vodi

EN 15477: Gnojiva — Određivanje udjela kalija topivog u vodi

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼B

Metoda 5.

▼M8

Ugljični dioksid

Metoda 5.1.

Određivanje ugljičnog dioksida — Dio I.: metoda za kruta gnojiva

EN 14397-1: gnojiva i granični materijali. Utvrđivanje ugljičnog dioksida - Dio I.: metoda za kruta gnojiva

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼B

Metoda 6.

Klor

▼M10

Metoda 6.1.

Određivanje klorida u odsutnosti organskih materijala

EN 16195: Gnojiva - Određivanje klorida u odsutnosti organskih materijala

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

▼B

Metode 7.

Finoća usitnjavanja

▼M9

Metoda 7.1.

Određivanje finoće usitnjavanja (suhi postupak)

EN 15928: Gnojiva – Određivanje finoće usitnjavanja (suhi postupak)

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 7.2.

Određivanje finoće usitnjavanja mekih prirodnih fosfata

EN 15924: Gnojiva – Određivanje finoće usitnjavanja mekih prirodnih fosfata

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

▼B

Metode 8.

Sekundarne hranjive tvari

▼M9

Metoda 8.1.

Ekstrakcija ukupnog kalcija, ukupnog magnezija, ukupnog natrija i ukupnog sumpora u obliku sulfata

EN 15960: Gnojiva – Ekstrakcija ukupnog kalcija, ukupnog magnezija, ukupnog natrija i ukupnog sumpora u obliku sulfata

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 8.2.

Ekstrakcija ukupnog sumpora prisutnog u različitim oblicima

EN 15925: Gnojiva – Ekstrakcija ukupnog sumpora prisutnog u različitim oblicima

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 8.3.

Ekstrakcija kalcija, magnezija, natrija i sumpora (u obliku sulfata) topljivih u vodi

EN 15961: Gnojiva – Ekstrakcija kalcija, magnezija, natrija i sumpora (u obliku sulfata) topljivih u vodi

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 8.4.

Ekstrakcija sumpora topljivog u vodi gdje je sumpor u različitim oblicima

EN 15926: Gnojiva – Ekstrakcija sumpora topljivog u vodi gdje je sumpor u različitim oblicima

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 8.5.

Ekstrakcija i određivanje elementarnog sumpora

EN 16032: Gnojiva – Ekstrakcija i određivanje elementarnog sumpora

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

▼M10

Metoda 8.6.

Manganimetrijsko određivanje ekstrahiranog kalcija taloženog u obliku oksalata

EN 16196: Gnojiva - Manganimetrijsko određivanje ekstrahiranog kalcija taloženog u obliku oksalata

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 8.7.

Određivanje magnezija atomskom apsorpcijskom spektometrijom

EN 16197: Gnojiva - Određivanje magnezija atomskom apsorpcijskom spektometrijom

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 8.8.

Određivanje magnezija kompleksometrijski

EN 16198: Gnojiva - Određivanje magnezija kompleksometrijski

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

▼M8

Metoda 8.9.

Utvrđivanje udjela sulfata korištenim tri različite metode

EN 15749: gnojiva. Utvrđivanje udjela sulfata korištenim tri različite metode.

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼M10

Metoda 8.10.

Određivanje ekstrahiranog natrija spektometrijom emisije plamena

EN 16199: Gnojiva - Određivanje ekstrahiranog natrija spektometrijom emisije plamena

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

▼M9

Metoda 8.11.

Određivanje kalcija i formijata u kalcijevom formijatu

EN 15909: Gnojiva – Određivanje kalcija i formijata u kalcijevim lisnim gnojivima

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

▼M13

Metode 9.

Mikrohranjiva u koncentraciji manjoj od 10 % ili jednakoj 10 %

Metoda 9.1.

Ekstrakcija ukupnih mikrohranjiva u gnojivima zlatotopkom

EN 16964: Gnojiva – Ekstrakcija ukupnih mikrohranjiva u gnojivima zlatotopkom

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 9.2.

Ekstrakcija vodotopivih mikrohranjiva u gnojivima i uklanjanje organskih spojeva iz ekstrakta gnojiva

EN 16962: Gnojiva – Ekstrakcija vodotopivih mikrohranjiva u gnojivima i uklanjanje organskih spojeva iz ekstrakta gnojiva

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 9.3.

Određivanje kobalta, bakra, željeza, mangana i cinka plamenom atomskom apsorpcijskom spektrometrijom (FAAS)

EN 16965: Gnojiva – Određivanje kobalta, bakra, željeza, mangana i cinka plamenom atomskom apsorpcijskom spektrometrijom (FAAS)

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 9.4.

Određivanje bora, kobalta, bakra, željeza, mangana, molibdena i cinka tehnikom ICP-AES

EN 16963: Gnojiva – Određivanje bora, kobalta, bakra, željeza, mangana, molibdena i cinka tehnikom ICP-AES

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 9.5.

Određivanje bora spektrometrijom s azometinom-H

EN 17041: Gnojiva – Određivanje bora u koncentracijama ≤ 10 % spektrometrijom s azometinom-H

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 9.6.

Određivanje molibdena spektrometrijom kompleksa s amonijevim tiocijanatom

EN 17043: Gnojiva – Određivanje molibdena u koncentracijama ≤ 10 % spektrometrijom kompleksa s amonijevim tiocijanatom

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metode 10.

Mikrohranjiva u koncentraciji većoj od 10 %

Metoda 10.1.

Ekstrakcija ukupnih mikrohranjiva u gnojivima zlatotopkom

EN 16964: Gnojiva – Ekstrakcija ukupnih mikrohranjiva u gnojivima zlatotopkom

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 10.2.

Ekstrakcija vodotopivih mikrohranjiva u gnojivima i uklanjanje organskih spojeva iz ekstrakta gnojiva

EN 16962: Gnojiva – Ekstrakcija vodotopivih mikrohranjiva u gnojivima i uklanjanje organskih spojeva iz ekstrakta gnojiva

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 10.3.

Određivanje kobalta, bakra, željeza, mangana i cinka plamenom atomskom apsorpcijskom spektrometrijom (FAAS)

EN 16965: Gnojiva – Određivanje kobalta, bakra, željeza, mangana i cinka plamenom atomskom apsorpcijskom spektrometrijom (FAAS)

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 10.4.

Određivanje bora, kobalta, bakra, željeza, mangana, molibdena i cinka tehnikom ICP-AES

EN 16963: Gnojiva – Određivanje bora, kobalta, bakra, željeza, mangana, molibdena i cinka tehnikom ICP-AES

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 10.5.

Određivanje bora acidimetrijom

EN 17042: Gnojiva – Određivanje bora u koncentracijama > 10 % acidimetrijom

Za tu analitičku metodu nije proveden prstenasti test.

Metoda 10.6.

Određivanje molibdena gravimetrijskom metodom s 8-hidroksikinolinom

CEN/TS 17060: Gnojiva – Određivanje molibdena u koncentracijama > 10 % gravimetrijskom metodom s 8-hidroksikinolinom

Za tu analitičku metodu nije proveden prstenasti test.

▼M7

Metode 11.

▼M12

Kelirajući i kompleksirajući agensi

▼M7

Metoda 11.1.

Određivanje udjela kelatne mikrohranjive tvari i kelirane frakcije mikrohranjivih tvari

EN 13366: Gnojiva — Obrada kationskom izmjenjujućom smolom za određivanje udjela kelatne mikrohranjive tvari i kelirane frakcije mikrohranjivih tvari

Ova metoda analize prošla je kružni test.

Metoda 11.2.

Određivanje EDTA, HEDTA i DTPA

EN 13368-1: Gnojiva — Određivanje kelatnih reagensa u gnojivima putem ionske kromatografije - 1. dio: EDTA, HEDTA i DTPA

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼M9

Metoda 11.3.

Određivanje željeza keliranog s o,o-EDDHA, o,o-EDDHMA i HBED

EN 13368-2: Gnojiva – Određivanje kelatnih agensa u gnojivima kromatografijom. Dio 2: Određivanje Fe keliranog s o,o-EDDHA, o,o-EDDHMA i HBED ionskom kromatografijom

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

▼M7

Metoda 11.4.

Određivanje željeza keliranog s EDDHSA

EN 15451: Gnojiva — Određivanje kelatnih reagensa — Određivanje željeza keliranog s EDDHSA putem ionske parne kromatografije

Ova metoda analize prošla je kružni test.

Metoda 11.5.

Određivanje željeza keliranog s o,p EDDHSA

EN 15452: Gnojiva — Određivanje kelatnih reagensa — Određivanje željeza keliranog s o,p EDDHA reverznom fazom HPLC

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼M9

Metoda 11.6.

Određivanje IDHA

EN 15950: Gnojiva – Određivanje N-(1,2-dikarboksietil)-D,L-asparaginske kiseline (Iminodijantarna kiselina, IDHA) pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 11.7.

Određivanje lignosulfonata

EN 16109: Gnojiva – Određivanje iona mikro-hranjivih tvari kompleksiranih u gnojivima – Identifikacija lignosulfonata

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 11.8.

Određivanje udjela kompleksiranih mikro-hranjivih tvari i kompleksiranih frakcija mikro-hranjivih tvari

EN 15962: Gnojiva – Određivanje udjela kompleksiranih mikro-hranjivih tvari i kompleksiranih frakcija mikro-hranjivih tvari

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

▼M12

Metoda 11.9.

Određivanje [S,S]-EDDS-a

EN 13368-3 dio 3.: Gnojiva – Određivanje kelirajućih agensa u gnojivima pomoću kromatografije: Određivanje [S,S]-EDDS-a kromatografijom s ionskim parovima

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 11.10.

Određivanje HGA-e

EN 16847: Gnojiva – Određivanje kompleksirajućih agensa u gnojivima – Identifikacija heptaglukonske kiseline kromatografijom

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

▼M7

Metode 12.

Inhibitori ureaze i nitrifikacije

Metoda 12.1.

Određivanje dicijanamida

EN 15360: Gnojiva — Utvrđivanje dicijanamida — metoda korištenjem tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Ova metoda analize prošla je kružni test.

Metoda 12.2.

Određivanje NBPT

EN 15688: Gnojiva — Određivanje inhibitora ureaze N-(n-butil)tiofosforni triamid (NBPT) korištenjem tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼M9

Metoda 12.3.

Određivanje 3-metilpirazola

EN 15905: Gnojiva – Određivanje 3-metilpirazola (MP) pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 12.4.

Određivanje TZ

EN 16024: Gnojiva – Određivanje 1H,1,2,4-triazola u urei i u gnojivima koja sadrže ureu – Metoda pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 12.5.

Određivanje 2-NPT

EN 16075: Gnojiva – Određivanje N-(2-nitrofenil) triamida fosforne kiseline (2-NPT) u urei i u gnojivima koja sadrže ureu – Metoda pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

▼M11

Metoda 12.6.

Određivanje DMPP-a

EN 16328: Gnojiva – Određivanje 3,4-dimetil-1H-pirazol fosfata (DMPP) – Metoda s tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC)

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

Metoda 12.7.

Određivanje NBPT/NPPT

EN 16651: Gnojiva – Određivanje triamida N-(n-butil)tiofosforne kiseline (NBPT) i triamida N-(n-propil)tiofosforne kiseline (NPPT) – Metoda s tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC)

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

▼M13

Metoda 12.8.

Određivanje DMPSA-a

EN 17090: Gnojiva – Određivanje inhibitora nitrifikacije DMPSA-a u gnojivima – Metoda tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Za tu analitičku metodu proveden je prstenasti test.

▼M7

Metode 13.

Teški metali

Metoda 13.1.

Određivanje udjela kadmija

EN 14888: Gnojiva i granični materijali — Utvrđivanje udjela kadmija

Ova metoda analize prošla je kružni test.

▼M10

Metoda 14.

Vapneni materijali

Metoda 14.1.

Određivanje distribucije veličine vapnenih materijala suhim i mokrim prosijavanjem

EN 12948: Vapneni materijali - Određivanje distribucije veličine suhim i mokrim prosijavanjem

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 14.2.

Određivanje reaktivnosti karbonata i silikata vapnenih materijala hidrokloričnom kiselinom

EN 13971: Karbonat i silikat vapnenih materijala - Određivanje reaktivnosti - Metoda potenciometrijskog titriranja s hidrokloričnom kiselinom

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 14.3.

Određivanje reaktivnosti metodom automatskog titriranja s limunskom kiselinom

EN 16357: Karbonat vapnenih materijala - Određivanje reaktivnosti - Metoda automatskog titriranja s limunskom kiselinom

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 14.4.

Određivanje vrijednosti neutralizacije vapnenih materijala

EN 12945: Vapneni materijali - Određivanje vrijednost neutralizacije - Titrimetrijska metoda

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 14.5.

Određivanje kalcija u vapnenim materijalima metodom oksalata

EN 13475: Vapneni materijali - Određivanje udjela kalcija - Metoda oksalata

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 14.6.

Određivanje kalcija i magnezija u vapnenim materijalima kompleksometrijski

EN 12946: Vapneni materijali - Određivanje udjela kalcija i magnezija - Kompleksometrijska metoda

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 14.7.

Određivanje magnezija u vapnenim materijalima metodom atomske apsorpcijske spektometrije

EN 12947: Vapneni materijali - Određivanje udjela magnezija - Metoda atomske apsorpcijske spektometrije

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 14.8.

Određivanje udjela vlage

EN 12048 Kruta gnojiva i vapneni materijali - Određivanje udjela vlage - Gravimetrijska metoda sušenjem na 105 °C +/– 2 °C

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 14.9.

Određivanje razbijanja granula

EN 15704: Vapneni materijali - Određivanje razbijanja granuliranog kalcija i kalcijevih/magnezijevih karbonata pod utjecajem vode

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

Metoda 14.10.

Određivanje učinka proizvoda inkubacijom tla

EN 14984: Vapneni materijali - Određivanje učinka proizvoda na pH tla - metoda inkubacije tla

Ova metoda analize je ispitana ring testom.

▼B

PRILOG V.

A. POPIS DOKUMENATA O KOJIMA SE TREBA POSAVJETOVATI S PROIZVOĐAČIMA ILI NJIHOVIM PREDSTAVNICIMA KAKO BI SE SASTAVILA TEHNIČKA DATOTEKA ZA NOVI TIP GNOJIVA KOJI ĆE SE PRIDODATI PRILOGU I. OVOJ UREDBI

1.	Vodič za sastavljanje tehničke datoteke pomoću koje bi se određena gnojiva označila kao „EZ gnojivo”. Službeni list Europskih zajednica, C 138 od 20.5.1994., str. 4.

2.	Direktiva Komisije 91/155/EEZ od 5. ožujka 1991. kojom se utvrđuju i predviđaju podrobna rješenja za sustav posebnih informacija koje se odnose na opasne preparate u provedbi članka 10. Direktive 88/379/EEZ. Službeni list Europskih zajednica, L 76/35, od 22.3.1991., str. 35.

Direktiva Komisije 93/112/EZ od 10. prosinca 1993. kojom se izmjenjuje Direktiva Komisije 91/155/EEZ kojom se utvrđuju i predviđaju podrobna rješenja za sustav posebnih informacija koje se odnose na opasne preparate u provedbi članka 10. Direktive 88/379/EEZ.

Službeni list Europskih zajednica, L 314, od 16.12.1993., str. 38.

▼M7

B. ZAHTJEVI ZA ODOBRAVANJE LABORATORIJA NADLEŽNIH ZA PRUŽANJE NUŽNIH USLUGA ZA PROVJERU SUKLADNOSTI EZ GNOJIVA SA ZAHTJEVIMA OVE UREDBE I NJENIH PRILOGA

Norma koja se primjenjuje na razini laboratorija.

—

Akreditirani laboratoriji u skladu s EN ISO/IEC 17025, opći zahtjevi za nadležnost laboratorija za ispitivanja i baždarenja za barem jednu od metoda iz priloga III. i IV.

—

do 18. studenoga 2014. laboratoriji koji još nisu akreditirani, pod uvjetom da laboratorij:

—

dokaže da je započeo i da radi na potrebnim postupcima akreditacije u skladu s EN ISO/IEC 17025 za jednu ili više metoda iz priloga III. ili IV. i

—

pruži dokaze nadležnom tijelu o tome da je laboratorij sudjelovao u međulaboratorijskim testovima i imao dobre rezultate.

2.	Norma koja se primjenjuje na razini akreditacijskog tijela: EN ISO/IEC 17011, Ocjena sukladnosti: Opći uvjeti za akreditaciju tijela koja akreditiraju tijela za ocjenjivanje sukladnosti.

( 1 ) SL 196, 16.8.1967., str. 1.

( 2 ) Kelatni agensi moraju se identificirati i količinski odrediti prema europskim normama koje obuhvaćaju gore navedene kelatne agense.

( 3 ) Kompleksirajući agensi moraju se identificirati prema europskim normama koje obuhvaćaju gore navedene kompleksirajuće agense.

( 4 ) Vrijeme reakcije od sat i pol dovoljno je za većinu organskih supstanci uz prisutnost katalizatora srebrnog nitrata.

( 5 ) Može se koristiti komercijalno dostupna standardna otopina bakra.

( 6 ) Whatman 541 ili ekvivalent.

( 7 ) Promjer ploče mora uvijek odgovarati unutarnjem promjeru cilindra.

( 8 )

( 9 ) Kod pakiranja čiji sadržaj ne prelazi 1 kg, dodatni uzorak mora biti sadržaj jednog pakiranja.

( 10 ) Svaka kvržica mora se razbiti (ako je potrebno, odvajajući ih i zatim vraćajući u uzorak).