21.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 88/7

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini kulturne baštine 2018. (1);

1.

pozdravlja prijedlog Europske komisije da 2018. godinu proglasi „Europskom godinom kulturne baštine” i slaže se s općim i specifičnim ciljevima za tu godinu;

2.

smatra da Europska godina kulturne baštine predstavlja dobru priliku za podizanje svijesti na razini najbližoj građanima o potrebi za zaštitom kulturne baštine, za prijenosom znanja o tome široj publici i za doprinosom ispunjavanju zajedničkih ciljeva u paneuropskom kontekstu (2); štoviše, Europska godina trebala bi promicati razmjenu najboljih praksi za razvoj učinkovitih sustava upravljanja, ublažavanje rizika povezanih s urbanim razvojem i preobrazbom krajolika te borbu protiv nezakonitih iskapanja i nezakonite trgovine kulturnim dobrima;

3.

traži cjeloviti i vizionarski pristup Europskoj godini kulturne baštine u 2018., koju vidi i kao priliku da ponovno potvrditi naš moto „ujedinjeni u različitosti”. OR ponavlja svoju namjeru da podrži 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine. U tom pogledu, izražava svoju spremnost da doprinese radu europske upravljačke skupine za koju je Europska komisija predložila da se osnuje u okviru Europske godine 2018.;

4.

potvrđuje da slavljenje i obilježavanje kulturne baštine doprinosi izgradnji međusobnog razumijevanja među Europljanima, potiče kreativnost i aktivno građanstvo. Stoga je promicanje kulture i kulturne baštine od ključne važnosti za jačanje identiteta i demokratskih vrijednosti u Europi i doprinos socijalnoj i gospodarskoj koheziji i u tom smislu treba uzeti u obzir zaštićena prirodna područja koja sačinjavaju kulturnu baštinu;

5.

pozdravlja priznanje koje je dano kulturi kao instrumentu za lokalni i regionalni razvoj i vrijednost inovativnih modela višerazinskog upravljanja i upravljanje kulturnom baštinom; međutim, naglašava da imenovanje koordinatora na razini države članice mora u potpunosti odražavati strukturu upravljanja svake države članice, uključujući savezne strukture i/ili regije/gradove sa zakonodavnim ovlastima;

6.

iznova potvrđuje značaj krajolika kao temeljne komponente prirodne i kulturne baštine koja snažno utječe na kulturni identitet građana Europe; stoga smatra da bi se, u skladu s Konvencijom o europskim krajobrazima i Europskom agendom za kulturu, cjelokupni ciljevi Europske godine kulturne baštine 2018. mogli obogatiti uključivanjem snažne komponente teritorijalnog razvoja, u obliku regionalnih i lokalnih kulturnih strategija koje uključuju promicanje održivog kulturnog turizma;

7.

očekuje da će Europska godina kulturne baštine 2018. dati poticaj koji će omogućiti povećanje sredstava dostupnih u okviru programa COSME malim i srednjim poduzećima povezanima s kulturnim turizmom;

8.

očekuje da će turizam, a posebice kulturni turizam i turizam povezan s baštinom, imati značajnu ulogu u 2018. godini s obzirom na činjenicu da je to trenutačno jedan od najbrže rastućih gospodarskih sektora u Europi koji pokreće globalni rast i razvoj, stvara milijune radnih mjesta, potiče izvoz i ulaganja te mijenja živote građana;

9.

naglašava važnost kulture kao jednog od ključnih čimbenika privlačenja turista i ističe potrebu za promicanjem europske kulturne i prirodne baštine u našim regijama, gradovima i ruralnim područjima, u kojima se očituje naša raznolikost, te potrebu za osiguravanjem veće pristupačnosti onim područjima koja su fizički teže dostupna poput ruralnih, planinskih ili otočnih regija;

10.

podsjeća da je cilj novog Plana EU-a za gradove poboljšati kvalitetu života u gradovima te razviti novi, „urbani” tip upravljanja te naglašava da bi se trebala uspostavljati partnerstva i za druge teme koje iziskuju integrirani politički pristup, primjerice za uvrštavanje kulturne i turističke dimenzije u politike razvoja gradova kao i za nove inkluzivne oblike sudjelovanja, inovacije i pametne gradove (3);

11.

naglašava blisku povezanost kulturne baštine i ruralnog razvoja te poziva ruralna područja da u svojim razvojnim strategijama posvete više pozornosti kulturnoj baštini jer ona pridonosi očuvanju i stvaranju radnih mjesta i zaštiti kulturnih krajolika te podupire poljoprivredna poduzeća, ruralnu umjetnost i obrtništvo;

12.

ponovno naglašava moguće prednosti korištenja Europske grupacije za teritorijalnu suradnju za projekte višerazinskog upravljanja koje omogućuju da svi relevantni akteri budu uključeni u upravljanje prekograničnim ili euroregionalnim teritorijem (4) i da potaknu suradnju na području kulture, uključujući materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, s pozitivnim učinkom prelijevanja na druge sektore kao što su turizam i industrija;

13.

ponavlja svoju podršku inicijativama Europska prijestolnica kulture i Oznaka europske baštine, poziva na uspostavu nagrade EU-a za kulturnu baštinu i uvođenje europskog dana kulture te naglašava potrebu za snažnim sinergijama s aktivnostima koje se poduzimaju u okviru Europske godine 2018.;

14.

napominje da je, iako je sufinanciranje na europskoj razini aktivnosti za potporu Europske godine u okviru postojećih mogućnosti za određivanje prioriteta na godišnjoj ili višegodišnjoj osnovi u postojećim programima, odabir političkog fokusa svake Europske godine u velikoj mjeri određuje veličinu dostupne proračunske omotnice. To uzrokuje velike fluktuacije u financiranju od jedne godine do druge godine, što može ugroziti ostvarivanje godišnjih ciljeva;

15.

ponavlja da u globalizirajućem svijetu kultura također može odrediti privlačnost nekog mjesta i njegovu konkurentnost za poslovanje, ulagače i kreativne pojedince i poduzetnike;

16.

smatra Europsku godinu kulturne baštine 2018. važnom prekretnicom za promicanje strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose (5);

17.

pri razmatranju uloge baštine u području vanjskih odnosa, pozdravlja usredotočenost na Bliski istok s obzirom na činjenicu da je ta regija snažno pogođena namjernim uništavanjem kulturnih bogatstava u određenim područjima sukoba. Slaže se da je potrebno težiti uspostavljanju kulturne suradnje također sa zemljama Europske politike susjedstva i zemljama Istočnog partnerstva;

18.

naglašava da je od ključne važnosti da mladi ljudi priznaju, razumiju i cijene svoju baštinu i smatraju je dijelom svoga identiteta. U tom pogledu, poziva na proaktivniji pristup promicanju europske kulturne baštine i njezine različitosti među mladima i djecom; stoga preporučuje da se u školski kurikulum uključe obrazovni elementi u vezi s europskom umjetnošću, glazbom, kazalištem i filmom kako bi se unaprijedilo poznavanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine kontinenta;

19.

ponovno potvrđuje važnost stjecanja kulturnih i kreativnih vještina od ranih godina, unutar obrazovnog sustava i u slobodno vrijeme, jer one omogućuju mladim generacijama da u potpunosti iskoriste prednosti novih oblika pristupa kulturi (6);

20.

smatra dostupnost ključnom za uspjeh Europske godine kulturne baštine 2018.; poboljšanje dostupnosti predstavlja ključnu početnu točku za povećanje stopa sudjelovanja (7);

21.

potvrđuje svoju spremnost na sudjelovanje u oblikovanju sveobuhvatne komunikacijske strategije kao i u organizaciji relevantnih konferencija, događanja i inicijativa te spremnost da olakša uključenost građana i dionika;

22.

zalaže se za aktivniju politiku EU-a u području medija, audiovizualnih komunikacija i IT-a, kojom bi se nastojalo promicati kulturno i jezično naslijeđe Europe;

23.

također smatra da je potrebno uspostaviti europsku mrežu gradova koji su na popisu svjetske baštine s obzirom na to da oni predstavljaju zajedničku baštinu svih europskih građana i usvojiti posebne mjere namijenjene njihovom očuvanju i promicanju;

24.

svom predsjedniku daje uputu da proslijedi ovu rezoluciju Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, Vijeću, predsjedniku Europskog vijeća i slovačkom predsjedništvu.