(1)

Kako bi se postigao najveći mogući učinak financiranja Unije i najučinkovitiji doprinos ciljevima politike Unije, Uredbom [XXXX] Europskog parlamenta i Vijeća (10)(„Uredba o Obzoru Europa”) uspostavljen je okvir politika i pravni okvir za europska partnerstva s partnerima iz privatnog i/ili javnog sektora. Europska partnerstva ključan su element politike Obzora Europa. Osmišljena su radi ostvarenja prioriteta Unije određenih u programu Obzor Europa i jasnog učinka za EU i njegove građane, koji učinkovitije može postići partnerstvo, putem zajedničke strateške vizije na koju se obvezuju partneri, a ne samo Unija.

(1)

Kako bi se postigao najveći mogući učinak financiranja Unije i najučinkovitiji doprinos ciljevima politike Unije, Uredbom [XXXX] Europskog parlamenta i Vijeća (10)(„Uredba o Obzoru Europa”) uspostavljen je okvir politika i pravni okvir za europska partnerstva s partnerima iz privatnog i/ili javnog sektora. Europska partnerstva ključan su element politike Obzora Europa. Osmišljena su radi ostvarenja obveza i prioriteta Unije određenih u programu Obzor Europa i jasnog učinka za EU, njegove građane i okoliš , koji učinkovitije može postići partnerstvo, putem zajedničke strateške vizije na koju se obvezuju partneri, a ne samo Unija.

(2)

Prije svega europska partnerstva u stupu „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” u okviru Obzora Europa imaju važnu ulogu u postizanju strateških ciljeva kao što je ubrzavanje tranzicije prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja i  zelene i  digitalne Europe te bi trebala pridonijeti oporavku od dosad neviđene krize koju je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19. Europska partnerstva bave se složenim prekograničnim izazovima koji iziskuju cjelovit pristup. Ona omogućuju uklanjanje transformacijskih, sustavnih i tržišnih nedostataka opisanih u procjenama učinka priloženima ovoj Uredbi okupljanjem širokog raspona sudionika u lancima vrijednosti i ekosustavima kako bi radili na zajedničkoj viziji i prenijeli je u konkretne planove i koordiniranu provedbu aktivnosti. Osim toga, omogućuju i usmjeravanje rada i resursa na zajedničke prioritete kako bi poradili na složenim izazovima.

(2)

Prije svega europska partnerstva u stupu „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” u okviru Obzora Europa imaju važnu ulogu u postizanju strateških ciljeva kao što su ubrzavanje postizanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN), obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma sklopljenog u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime  (1a) („Pariški sporazum”) i  tranzicije prema zelenoj i  digitalnoj Europi te bi trebala pridonijeti socijalno, gospodarsko i okolišno otpornom oporavku od dosad neviđene krize koju je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19 i istovremeno ojačati vodeći industrijski položaj Europe . Europska partnerstva bave se složenim prekograničnim izazovima koji iziskuju cjelovit pristup. Ona omogućuju uklanjanje transformacijskih, sustavnih i tržišnih nedostataka opisanih u procjenama učinka priloženima ovoj Uredbi okupljanjem širokog raspona sudionika u lancima vrijednosti i ekosustavima kako bi radili na zajedničkoj viziji i prenijeli je u konkretne planove i koordiniranu provedbu aktivnosti. Osim toga, omogućuju i usmjeravanje rada i resursa na zajedničke prioritete kako bi poradili na složenim izazovima na dobrobit društva .

2.a

Kako bi se osigurala znanstvena izvrsnost i u skladu s člankom 13. Povelje o temeljnim pravima Europske unije („Povelja”), trebalo bi osigurati slobodu znanstvenog istraživanja i promicati najviše standarde znanstvenog integriteta.

2.b

Važno je da sva europska partnerstva poštuju etičke prakse i temeljna etička načela, istodobno se pridržavajući etičkih standarda utvrđenih u različitim nacionalnim, sektorskim ili institucijskim etičkim kodeksima. U svojim istraživačkim aktivnostima trebala bi se uvijek primjenjivati načela utvrđena u članku 19. Uredbe o Obzoru Europa te u izjavi Komisije o etici i istraživanju matičnih stanica u vezi s tim člankom.

(3)

Kako bi se ostvarili prioriteti i učinak, trebalo bi razvijati europska partnerstva širokim uključivanjem relevantnih dionika u cijeloj Europi, uključujući industriju, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini te organizacije civilnog društva kao što su zaklade koje podupiru i/ili provode istraživanja i inovacije. Ona bi trebala biti i dio mjera za jačanje suradnje između partnera iz privatnog i/ili javnog sektora na međunarodnoj razini, uključujući udruživanje istraživačkih i inovacijskih programa s prekograničnim ulaganjima u istraživanja i inovacije koji donose obostrane koristi za ljude i poduzeća, pri čemu treba osigurati da Unija može očuvati svoje interese u strateškim područjima .

(3)

Kako bi se ostvarili prioriteti i učinak, trebalo bi razvijati europska partnerstva širokim uključivanjem svih relevantnih dionika u cijeloj Europi, uključujući industriju, mala i srednja poduzeća (MSP) i novoosnovana poduzeća, sveučilišta, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini te organizacije civilnog društva , uključujući nevladine organizacije i zaklade koje podupiru i/ili provode istraživanja i inovacije. Ona bi trebala biti i dio mjera za jačanje suradnje između partnera iz privatnog i/ili javnog sektora na međunarodnoj razini, uključujući udruživanje istraživačkih i inovacijskih programa s prekograničnim ulaganjima u istraživanja i inovacije koji donose obostrane koristi za ljude i poduzeća, pri čemu treba osigurati da Unija može razvijati svoju stratešku autonomiju uz otvoreno gospodarstvo .

(6)

Uredbom (EU) 2020/852 (11) uspostavlja se opći okvir za utvrđivanje smatra li se gospodarska djelatnost okolišno održivom za potrebe određivanja održivih ulaganja. Time se stvara zajednička referenca koju ulagači, banke, industrija i istraživači mogu koristiti pri ulaganju u projekte i gospodarske aktivnosti koje imaju znatan pozitivan učinak na klimu i okoliš te im ne nanose bitnu štetu. Referenca je to za zelena ulaganja u Uniji.

(6)

Uredbom (EU) 2020/852 (11) uspostavlja se opći okvir za utvrđivanje smatra li se gospodarska djelatnost okolišno održivom za potrebe određivanja održivih ulaganja. Time se stvara zajednička referenca koju ulagači, banke, industrija i istraživači mogu koristiti pri ulaganju u projekte i gospodarske aktivnosti obuhvaćene njezinim područjem primjene, a koje imaju znatan pozitivan učinak na klimu i okoliš te im ne nanose bitnu štetu. Referenca je to za zelena ulaganja u Uniji.

(7)

Ako je relevantno, partnerstva bi trebala razmotriti kriterije tehničke provjere prema članku 3. i načelo nenanošenja bitne štete iz članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 kao instrument za poboljšanje spremnosti projekata i pristupa zelenom financiranju koje će biti ključno za prihvaćanje na tržištu i širu primjenu inovativnih tehnologija i rješenja koje će oblikovati. Znanstveni dokazi u središtu su kriterija tehničke provjere. Istraživanja i inovacije, koje partnerstva provode, trebala bi uvelike pomoći gospodarskim subjektima da dosegnu ili premaše standarde i pragove uspostavljene Uredbom i kako bi kriteriji tehničke provjere bili ažurirani i u skladu s ciljevima europskog zelenog plana.

(7)

Ako je relevantno, partnerstva bi trebala razmotriti kriterije tehničke provjere prema članku 3. i načelo nenanošenja bitne štete iz članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 , ako su aktivnosti zajedničkog poduzeća obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe, kao instrument za poboljšanje spremnosti projekata i pristupa zelenom financiranju koje će biti ključno za prihvaćanje na tržištu i širu primjenu inovativnih tehnologija i rješenja koje će oblikovati. Znanstveni dokazi u središtu su kriterija tehničke provjere. Istraživanja i inovacije, koje partnerstva provode, trebala bi uvelike pomoći gospodarskim subjektima da dosegnu ili premaše standarde i pragove uspostavljene Uredbom i kako bi kriteriji tehničke provjere bili ažurirani i u skladu s ciljevima europskog zelenog plana.

(10)

Aktivnosti istraživanja i inovacija koje provode zajednička poduzeća trebale bi se financirati iz Obzora Europa. Kako bi se postigao najveći mogući učinak, zajednička poduzeća trebala bi ostvariti bliske sinergije s drugim Unijinim programima i instrumentima za financiranje, posebice onima koji podupiru primjenu inovativnih rješenja, obrazovanje i regionalni razvoj, kako bi se povećala gospodarska i socijalna kohezija i smanjile nejednakosti.

(10)

Aktivnosti istraživanja i inovacija koje provode zajednička poduzeća trebale bi se financirati iz Obzora Europa. Kako bi se postigao najveći mogući učinak, zajednička poduzeća trebala bi ostvariti bliske sinergije s drugim Unijinim programima i instrumentima za financiranje, posebice onima koji podupiru primjenu inovativnih održivih rješenja, obrazovanje i regionalni razvoj te kako bi se odgovorilo na globalne izazove i povećala gospodarska i socijalna kohezija i smanjile nejednakosti i učinci na okoliš .

(11)

Za novi pristup politika za europska partnerstva, a posebno institucionalizirana europska partnerstva, potreban je inovativan način uspostavljanja pravnog okvira u kojem bi djelovala. Iako se osnivanje zajedničkih poduzeća na temelju članka 187. UFEU-a za potrebe programa Obzor 2020. pokazalo učinkovitim kad je riječ o provedbi, potrebno je na tome dodatno raditi. Stoga je cilj ove Uredbe povećati usklađenost, učinkovitost, djelotvornost i usmjerenost na učinak provedbe usklađenim prenošenjem odredbi o Obzoru Europa i iskustva stečenog provedbom programa u okviru Obzora 2020. u zajedničke odredbe za sva zajednička poduzeća. Želi se i olakšati uspostava suradnje i sinergija između europskih partnerstava uz potpuno iskorištavanje međupovezanosti na organizacijskoj razini. Zajednička poduzeća trebala bi iskoristiti prilike da uključe predstavnike drugih europskih partnerstava u rasprave tijekom izrade svojih programa rada, utvrditi u kojim se područjima dodatnim ili zajedničkim aktivnostima učinkovitije i djelotvornije mogu ukloniti poteškoće, izbjeći preklapanja, uskladiti vremenski plan provedbe aktivnosti i osigurati pristup rezultatima i drugim relevantnim oblicima razmjene znanja.

(11)

Za novi pristup politika za europska partnerstva, a posebno institucionalizirana europska partnerstva, potreban je inovativan način uspostavljanja pravnog okvira u kojem bi djelovala. Iako se osnivanje zajedničkih poduzeća na temelju članka 187. UFEU-a za potrebe programa Obzor 2020. pokazalo učinkovitim kad je riječ o provedbi, potrebno je na tome dodatno raditi. Stoga je cilj ove Uredbe povećati usklađenost, učinkovitost, djelotvornost i usmjerenost na učinak i dodanu vrijednost za društvo provedbe usklađenim prenošenjem odredbi o Obzoru Europa i iskustva stečenog provedbom programa u okviru Obzora 2020. u zajedničke odredbe za sva zajednička poduzeća. Želi se i olakšati uspostava suradnje i sinergija između europskih partnerstava uz potpuno iskorištavanje međupovezanosti na organizacijskoj razini. Zajednička poduzeća trebala bi iskoristiti prilike da uključe predstavnike drugih europskih partnerstava u rasprave tijekom izrade svojih programa rada, utvrditi u kojim se područjima dodatnim ili zajedničkim aktivnostima učinkovitije i djelotvornije mogu ukloniti poteškoće, izbjeći preklapanja, uskladiti vremenski plan provedbe aktivnosti i osigurati pristup rezultatima i drugim relevantnim oblicima razmjene znanja.

(12)

Nakon utvrđivanja sinergija među njima zajednička poduzeća trebala bi nastojati odrediti udjele u proračunu koji bi se trebali iskoristiti za dodatne ili zajedničke aktivnosti među zajedničkim poduzećima. Cilj je ove Uredbe postići veću učinkovitost i usklađivanje pravila pojačanom operativnom suradnjom i iskorištavanjem ekonomije razmjera, uključujući uspostavu zajedničkog pozadinskog ureda, koji bi zajedničkim poduzećima trebao pružiti horizontalne potporne funkcije. Zajednički pozadinski ured trebao bi olakšati postizanje većeg učinka i usklađenosti u zajedničkim točkama uz zadržavanje određenog stupnja fleksibilnosti kako bi se zadovoljile posebne potrebe svakog zajedničkog poduzeća. Struktura bi se trebala uspostaviti na temelju sporazuma o razini usluga koje zajednički sklapaju zajednička poduzeća. Funkcije zajedničkog pozadinskog ureda trebale bi obuhvaćati funkcije koordinacije i administrativne potpore u područjima u kojima se njegov nadzor pokazao učinkovitim i isplativim i u njima bi se trebala uzeti u obzir usklađenost sa zahtjevom odgovornosti svakog pojedinog dužnosnika za ovjeravanje. Pravni ustroj trebao bi u najvećoj mjeri ispunjavati zajedničke potrebe zajedničkih poduzeća, omogućivati njihovu blisku suradnju i uzeti u obzir sve moguće sinergije među europskim partnerstvima te, posljedično, među raznim dijelovima programa Obzor Europa te među drugim programima kojima upravljaju zajednička poduzeća.

(12)

Nakon utvrđivanja sinergija među njima zajednička poduzeća trebala bi nastojati odrediti udjele u proračunu koji bi se trebali iskoristiti za dodatne ili zajedničke aktivnosti među zajedničkim poduzećima. Cilj je ove Uredbe postići veću učinkovitost i usklađivanje pravila pojačanom operativnom suradnjom i iskorištavanjem ekonomije razmjera, uključujući , ako je primjenjivo, mogućnost uspostave zajedničkog pozadinskog ureda, koji bi zajedničkim poduzećima trebao pružiti horizontalne potporne funkcije. Povećanjem broja funkcija koje zajednička poduzeća zajednički obavljaju olakšava se postizanje većeg učinka i usklađenosti u zajedničkim točkama uz zadržavanje određenog stupnja fleksibilnosti kako bi se zadovoljile posebne potrebe svakog zajedničkog poduzeća. Funkcije zajedničkog pozadinskog ureda mogu obuhvaćati funkcije koordinacije i administrativne potpore u područjima u kojima se njegov nadzor pokazao učinkovitim i isplativim i u njima bi se trebala uzeti u obzir usklađenost sa zahtjevom odgovornosti svakog pojedinog dužnosnika za ovjeravanje. Zajednička poduzeća trebala bi moći zajednički sklopiti sporazume o razini usluga i tako osigurati svoju blisku suradnju i uzeti u obzir sve moguće sinergije među europskim partnerstvima te, posljedično, među raznim dijelovima programa Obzor Europa te među drugim programima kojima upravljaju zajednička poduzeća.

13.a

(14)

Programom Obzor Europa u europska partnerstva uvodi se više strateški usmjeren i usklađeniji pristup vođen učinkom, na temelju iskustava utvrđenih privremenom evaluacijom Obzora 2020. U skladu s novom ambicijom, cilj je ove Uredbe djelotvornija primjena institucionaliziranih europskih partnerstava usmjerenošću na jasne ciljeve, ishode i učinke koji se mogu postići do 2030. te osiguravanjem jasnog doprinosa povezanim prioritetima politika i politikama Unije. Bliska suradnja i sinergije s drugim relevantnim inicijativama na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini, posebice s drugim europskim partnerstvima, ključne su za postizanje većeg učinka i osiguravanje prihvaćenosti rezultata. Pri procjeni ukupnog učinka trebalo bi uzeti u obzir šira ulaganja koja nadilaze doprinose partnera i koja zajednička poduzeća pokreću radi ostvarenja svojih ciljeva.

(14)

Programom Obzor Europa u europska partnerstva uvodi se više strateški usmjeren i usklađeniji pristup vođen učinkom, na temelju iskustava utvrđenih privremenom evaluacijom Obzora 2020. U skladu s novom ambicijom, cilj je ove Uredbe djelotvornija primjena institucionaliziranih europskih partnerstava usmjerenošću na jasne ciljeve, ishode i učinke koji se mogu postići do 2030. te osiguravanjem jasnog doprinosa povezanim prioritetima politika i politikama Unije. Bliska suradnja i sinergije s drugim relevantnim inicijativama na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini, posebice s drugim europskim partnerstvima, ključne su za postizanje većeg znanstvenog, socioekonomskog i okolišnog učinka i osiguravanje prihvaćenosti rezultata. Komisija bi trebala razviti jasne, jednostavne i konkretne smjernice kako bi se omogućile različite vrste sinergija, kao što su prijenos sredstava, alternativno financiranje, kumulativno financiranje i integrirano financiranje. Iznimno je važno da države članice i regije povećaju usklađenost svojih strategija pametne specijalizacije i operativnih programa s programima rada zajedničkih poduzeća kako bi se omogućio mogući mehanizam prijenosa od 5 % iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u zajednička poduzeća, kako je predviđeno člankom 15. stavkom 5. Uredbe o Obzoru Europa i podložno uvjetima utvrđenima u relevantnim odredbama Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) (Uredba o zajedničkim odredbama). Trebalo bi istražiti i sinergije i komplementarnosti s europskim financijskim institucijama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banke, kao i među samim zajedničkim poduzećima te s drugim programima financiranja Unije i relevantnim industrijskim udruženjima te s dobrotvornim zakladama i trustovima. Pri procjeni ukupnog učinka trebalo bi uzeti u obzir šira ulaganja koja nadilaze doprinose partnera i koja zajednička poduzeća pokreću radi ostvarenja svojih ciljeva , kako bi se ubrzalo prihvaćanje inovativnih rješenja na tržištu .

(15)

Ova se Uredba temelji na načelima i kriterijima utvrđenima u Uredbi o Obzoru Europa, uključujući otvorenost i transparentnost, jak učinak poluge i dugoročne obveze svih uključenih strana. Jedan je od ciljeva ove Uredbe osigurati otvorenost inicijativa širokom rasponu subjekata, uključujući nove sudionike. Partnerstva bi trebala biti otvorena svim subjektima koji su voljni i sposobni raditi na ostvarenju zajedničkog cilja te promicati široko i aktivno sudjelovanje dionika u aktivnostima, članstvu i upravljanju, kao i osigurati da rezultati budu na korist svim Europljanima, posebice širokom diseminacijom rezultata i aktivnostima prije uvođenja u cijeloj Uniji.

(15)

Ova se Uredba temelji na načelima i kriterijima utvrđenima u Uredbi o Obzoru Europa, uključujući otvorenost i transparentnost, jak učinak poluge i dugoročne obveze svih uključenih strana. Jedan je od ciljeva ove Uredbe osigurati otvorenost inicijativa širokom rasponu subjekata, uključujući nove sudionike. Partnerstva bi trebala biti otvorena svim subjektima koji su voljni i sposobni raditi na ostvarenju zajedničkog cilja te promicati široko i aktivno sudjelovanje dionika u aktivnostima, članstvu i upravljanju, kao i osigurati da rezultati budu na korist svim Europljanima, uz pridonošenje globalnom održivom razvoju, posebice širokom diseminacijom rezultata i aktivnostima prije uvođenja što je šire moguće u cijeloj Uniji.

17.a

Sredstva za zajednička poduzeća mogu se nadopuniti dijelom iznosa od 5,4 milijarde EUR dodijeljenog programu Obzor Europa iz instrumenta Next Generation EU na temelju Međuinstitucijskog sporazuma o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. („VFO”). Taj se doprinos može dodatno dopuniti i opozivima, kako je predviđeno u članku 15. stavku 3. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) („Financijska uredba”), i prilagoditi kako bi se odrazili doprinosi pridruženih zemalja. Dodatni doprinosi Unije na temelju članka 13. Obzora Europa, članka 5. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 („Uredba o VFO-u”)  (1b) i članka 15. stavka 3. Financijske uredbe raspoređuju se unutar klastera stupa 2. Obzora Europa na pravedan način, uzimajući u obzir istraživačke prioritete Unije i njezine ciljeve politika. Sve dodatne doprinose Unije trebalo bi popratiti doprinosima članova koji nisu Unija i koji su u najmanju ruku jednaki doprinosima Unije.

(18)

U skladu s ambicijama utvrđenima u Uredbi o Obzoru Europa jedan je od preduvjeta za uspostavu institucionaliziranih partnerstva osiguravanje doprinosa partnera tijekom cijelog trajanja inicijativa. U tom bi kontekstu privatni partneri znatan dio svojih doprinosa trebali dati u obliku doprinosa u naravi za operativne troškove zajedničkog poduzeća. Zajednička poduzeća trebala bi moći tražiti mjere za lakše izdvajanje tih doprinosa putem svojih programa rada , prije svega smanjivanjem stopa financiranja . Te mjere trebale bi se temeljiti na posebnim potrebama zajedničkog poduzeća i povezanim aktivnostima. U opravdanim slučajevima trebalo bi biti moguće uvesti dodatne uvjete koji zahtijevaju sudjelovanje člana zajedničkog poduzeća ili njegovih sastavnih ili povezanih subjekata, uz usmjerenost na aktivnosti u kojima industrijski partneri zajedničkog poduzeća mogu imati ključnu ulogu , kao što su demonstracijske aktivnosti velikih razmjera i vodeći projekti, te dati veći doprinos putem nižih stopa financiranja . Stupanj sudjelovanja članova trebao bi pratiti izvršni direktor kako bi upravni odbor mogao poduzeti odgovarajuće mjere i osigurati ravnotežu između obveza partnera i otvorenosti. U opravdanim slučajevima kapitalni izdaci za npr. velike demonstracijske projekte ili vodeće projekte mogu se smatrati prihvatljivim troškom u skladu s primjenjivim pravnim okvirom.

(18)

U skladu s ambicijama utvrđenima u Uredbi o Obzoru Europa jedan je od preduvjeta za uspostavu institucionaliziranih partnerstva osiguravanje doprinosa partnera tijekom cijelog trajanja inicijativa. U tom bi kontekstu privatni partneri znatan dio svojih doprinosa trebali dati u obliku doprinosa u naravi za operativne troškove zajedničkog poduzeća. Zajednička poduzeća trebala bi moći tražiti mjere za lakše izdvajanje tih doprinosa putem svojih programa rada. Te mjere trebale bi se temeljiti na posebnim potrebama zajedničkog poduzeća i povezanim aktivnostima. U opravdanim slučajevima trebalo bi biti moguće uvesti dodatne uvjete koji zahtijevaju sudjelovanje člana zajedničkog poduzeća ili njegovih sastavnih ili povezanih subjekata, uz usmjerenost na aktivnosti u kojima industrijski partneri zajedničkog poduzeća mogu imati ključnu ulogu ili ostvariti program sustavne integracije . Stupanj sudjelovanja članova trebao bi pratiti izvršni direktor kako bi upravni odbor mogao poduzeti odgovarajuće mjere i osigurati ravnotežu između obveza partnera i otvorenosti. U opravdanim slučajevima kapitalni izdaci za npr. velike demonstracijske projekte ili vodeće projekte mogu se smatrati prihvatljivim troškom u skladu s primjenjivim pravnim okvirom.

(19)

U skladu s načelom pravedne raspodjele doprinosa među članovima zajedničkih poduzeća, financijski doprinosi administrativnim troškovima zajedničkih poduzeća trebali bi se ravnomjerno raspodijeliti između Unije i članova koji nisu Unija. Odstupanja od tog načela trebala bi se razmatrati samo u iznimnim i opravdanim slučajevima, primjerice ako bi zbog veličine ili članske strukture člana zajedničkog poduzeća koji nije Unija doprinosi po sastavnim ili povezanim subjektima, posebice malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) , bili toliko visoki da bi ozbiljno ugrozili poticaj da postanu ili ostanu sastavni ili povezani subjekt člana zajedničkog poduzeća. U tim slučajevima minimalni postotak godišnjeg financijskog doprinosa administrativnim troškovima zajedničkog poduzeća od članova koji nisu Unija trebao bi biti 20 % ukupnih godišnjih administrativnih troškova, a doprinosi MSP-ova trebali bi biti znatno niži od doprinosa većih sastavnih ili povezanih subjekata. Kad se postigne kritična masa članstva koja omogućuje doprinos veći od 20 % ukupnih godišnjih administrativnih troškova, godišnji doprinosi po sastavnom ili povezanom subjektu trebali bi se održavati ili povećati kako bi se postupno povećao udio članova koji nisu Unija u ukupnom doprinosu godišnjim administrativnim troškovima zajedničkog poduzeća. Članovi zajedničkog poduzeća koji nisu Unija trebali bi nastojati povećati broj sastavnih ili povezanih subjekata kako bi se doprinos povećao na 50 % administrativnih troškova zajedničkog poduzeća tijekom njegova životnog vijeka.

(19)

Omjer administrativnih troškova i ukupnog proračuna trebao bi biti usporedive vrijednosti za sva zajednička poduzeća i ne bi smio premašiti 5 % njihova proračuna. Nadalje, u skladu s načelom pravedne raspodjele doprinosa među članovima zajedničkih poduzeća, financijski doprinosi administrativnim troškovima zajedničkih poduzeća trebali bi se ravnomjerno raspodijeliti između Unije i članova koji nisu Unija. Članovi koji nisu Unija trebali bi se međusobno dogovoriti o pravednoj raspodjeli udjela u administrativnim troškovima njihovih zajedničkih poduzeća. Odstupanja od tog načela trebala bi se razmatrati samo u iznimnim i opravdanim slučajevima, primjerice ako bi zbog veličine ili članske strukture člana zajedničkog poduzeća koji nije Unija doprinosi po sastavnim ili povezanim subjektima, posebice MSP-ovima, istraživačkim organizacijama ili sveučilištima , bili toliko visoki da bi ozbiljno ugrozili poticaj da postanu ili ostanu sastavni ili povezani subjekt člana zajedničkog poduzeća. U tim slučajevima minimalni postotak godišnjeg financijskog doprinosa administrativnim troškovima zajedničkog poduzeća od članova koji nisu Unija trebao bi biti 20 % ukupnih godišnjih administrativnih troškova, a doprinosi MSP-ova , istraživačkih organizacija i sveučilišta trebali bi biti znatno niži od doprinosa većih sastavnih ili povezanih subjekata. Kad se postigne kritična masa članstva koja omogućuje doprinos veći od 20 % ukupnih godišnjih administrativnih troškova, godišnji doprinosi po sastavnom ili povezanom subjektu trebali bi se održavati ili povećati kako bi se postupno povećao udio članova koji nisu Unija u ukupnom doprinosu godišnjim administrativnim troškovima zajedničkog poduzeća. Članovi zajedničkog poduzeća koji nisu Unija trebali bi nastojati povećati broj sastavnih ili povezanih subjekata kako bi se doprinos povećao na 50 % administrativnih troškova zajedničkog poduzeća tijekom njegova životnog vijeka.

(20)

Uredbom o Obzoru Europa od partnera se zahtijeva da dokažu svoju dugoročnu obvezu, uključujući minimalni udio javnih i/ili privatnih ulaganja. Stoga je potrebno da Unija u ovoj Uredbi utvrdi članove osnivače s poslovnim nastanom u državama članicama ili zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili one koji su međunarodne organizacije. Međutim, ako je potrebno, trebalo bi biti moguće proširiti bazu članova zajedničkih poduzeća nakon njihova osnivanja pridruženim članovima odabranima na temelju otvorenih i transparentnih postupaka, uzimajući u obzir posebno nova tehnološka dostignuća ili pridruživanje dodatnih zemalja programu Obzor Europa. Pravnim subjektima koji u svojim posebnim područjima istraživanja žele podržavati ciljeve zajedničkih poduzeća a da ne postaju članovi trebalo bi također ponuditi mogućnost da postanu partneri tih zajedničkih poduzeća koji daju doprinos.

(20)

Uredbom o Obzoru Europa od partnera se zahtijeva da dokažu svoju dugoročnu obvezu, uključujući minimalni udio javnih i/ili privatnih ulaganja. Stoga je potrebno da Unija u ovoj Uredbi utvrdi članove osnivače s poslovnim nastanom u državama članicama ili zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili one koji su međunarodne organizacije. Međutim, ako je potrebno, trebalo bi biti moguće proširiti bazu članova zajedničkih poduzeća nakon njihova osnivanja pridruženim članovima odabranima na temelju redovitih otvorenih , poštenih i transparentnih poziva na iskaze interesa i naknadnih postupaka odabira , uzimajući u obzir mišljenje znanstvenog savjetodavnog tijela kao i nova tehnološka dostignuća i inovativne pristupe ili pridruživanje dodatnih zemalja programu Obzor Europa. Pravnim subjektima koji u svojim posebnim područjima istraživanja žele podržavati ciljeve zajedničkih poduzeća a da ne postaju članovi trebalo bi također ponuditi mogućnost da postanu partneri tih zajedničkih poduzeća koji daju doprinos.

(21)

Osnivanje zajedničkog poduzeća uključenim članovima jamči uzajamno korisno javno-privatno partnerstvo, među ostalim davanjem sigurnosti u pogledu većih proračunskih sredstava za relevantne industrije tijekom razdoblja od sedam godina . Članstvo kao osnivač ili pridruženi član ili jedan od njihovih sastavnih ili povezanih subjekata omogućuje stjecanje utjecaja , izravno ili preko predstavnika industrije, u upravnom odboru zajedničkog poduzeća . Upravni odbor je tijelo koje donosi odluke u zajedničkom poduzeću o dugoročnim strateškim smjernicama partnerstva i njegovim godišnjim prioritetima. Članovi osnivači i pridruženi članovi koji, ako je primjenjivo, predstavljaju svoje sastavne subjekte, trebali bi stoga moći doprinijeti programu i određivanju prioriteta zajedničkog poduzeća donošenjem i  mogućim izmjenama strateške agende za istraživanje i inovacije te donošenjem godišnjeg programa rada, uključujući sadržaj poziva na podnošenje prijedloga, primjenjive stope financiranja po temi poziva i povezana pravila za postupke podnošenja, evaluacije, odabira, dodjele i preispitivanja.

(21)

Osnivanje zajedničkog poduzeća uključenim članovima jamči uzajamno korisno javno-privatno partnerstvo, među ostalim davanjem sigurnosti u pogledu većih proračunskih sredstava za relevantne industrije tijekom razdoblja od sedam godina i slanjem odgovarajućih političkih poruka , poboljšanim planiranjem i većom sigurnošću za ulagače . Upravni odbor je tijelo koje donosi odluke u zajedničkom poduzeću o dugoročnim strateškim smjernicama partnerstva i njegovim godišnjim prioritetima na temelju doprinosa partnera, uključujući privatni sektor, znanstvenu zajednicu, predstavnike država članica i neprofitne organizacije civilnog društva aktivne u području djelovanja predmetnog zajedničkog poduzeća . Članovi osnivači i pridruženi članovi koji, ako je primjenjivo, predstavljaju svoje sastavne subjekte, zajedno sa svim ostalim relevantnim dionicima, trebali bi stoga moći doprinijeti programu i određivanju prioriteta zajedničkog poduzeća donošenjem i  eventualnom revizijom strateške agende za istraživanje i inovacije te donošenjem godišnjeg programa rada, uključujući sadržaj poziva na podnošenje prijedloga, primjenjive stope financiranja po temi poziva i povezana pravila za postupke podnošenja, evaluacije, odabira, dodjele i preispitivanja.

(22)

Primjereno je da se članovi koji nisu Unija obvežu na provedbu ove Uredbe izjavom o preuzimanju obveze. Te izjave o preuzimanju obveze trebale bi biti pravno valjane tijekom cijelog trajanja inicijative, a zajedničko poduzeće i Komisija trebali bi ih pomno pratiti. Zajednička poduzeća trebala bi stvoriti pravno i organizacijsko okruženje koje članovima omogućuje da ispune obveze uz osiguravanje trajne otvorenosti inicijative i  transparentnosti tijekom provedbe, prije svega za utvrđivanje prioriteta i sudjelovanje u pozivima na podnošenje prijedloga.

(22)

Zajednička poduzeća trebala bi moći agilno, jednostavno i fleksibilno djelovati te imati uspostavljen niz jasnih pravila, čime se povećava privlačnost za sve dionike, a posebno za dionike iz industrije, MSP-ove, istraživačke organizacije i države sudionice. Primjereno je da se članovi koji nisu Unija obvežu na provedbu ove Uredbe izjavom o preuzimanju obveze. Te izjave o preuzimanju obveze trebale bi se pravodobno objaviti na internetskoj stranici predmetnog zajedničkog poduzeća, vodeći računa o tome da poštuju pravila o povjerljivosti, i biti pravno valjane tijekom cijelog trajanja inicijative, a zajedničko poduzeće i Komisija trebali bi ih pomno pratiti. Zajednička poduzeća trebala bi stvoriti pravno i organizacijsko okruženje koje članovima omogućuje da ispune obveze uz osiguravanje trajne otvorenosti inicijative , transparentnosti i  poštovanja pravila u pogledu sukoba interesa tijekom provedbe, prije svega za utvrđivanje prioriteta i sudjelovanje u pozivima na podnošenje prijedloga promicanjem rodno uravnoteženog i geografski raznolikog sudjelovanja. Zajednička poduzeća trebala bi, prema potrebi, utvrditi pozive za podnošenje prijedloga kojima se promiče uloga koordinatora za uključene MSP-ove.

(23)

Daljnje pojednostavnjenje temelj je okvirnog programa Obzor Europa. U tom kontekstu trebao bi postojati pojednostavnjeni mehanizam izvješćivanja za partnere, koji više nisu obvezni izvješćivati o neprihvatljivim troškovima. Doprinosi u naravi za operativne aktivnosti trebali bi se obračunavati isključivo na temelju prihvatljivih troškova. Time se omogućuje automatizirani izračun doprinosa u naravi za operativne aktivnosti putem informatičkih alata programa Obzor Europa, smanjuje administrativno opterećenje za partnere i povećava djelotvornost mehanizma izvješćivanja za doprinose. Zajednička poduzeća trebala bi pomno pratiti doprinose u naravi za operativne aktivnosti, a izvršni direktor upravnog odbora trebao bi pripremati redovna izvješća kako bi se utvrdilo je li ostvaren zadovoljavajući napredak u postizanju ciljeva u pogledu doprinosa u naravi. Upravni odbor trebao bi procijeniti i poduzete napore i rezultate koje su postigli članovi koji doprinose operativnim aktivnostima te druge čimbenike, kao što su razina sudjelovanja MSP-ova i privlačnost inicijative za nove sudionike. Prema potrebi, trebao bi poduzimati odgovarajuće korektivne mjere uzimajući u obzir načela otvorenosti i transparentnosti.

(23)

Daljnje pojednostavnjenje temelj je okvirnog programa Obzor Europa. U tom kontekstu trebao bi postojati pojednostavnjeni mehanizam izvješćivanja za partnere, koji više nisu obvezni izvješćivati o neprihvatljivim troškovima. Doprinosi u naravi za operativne aktivnosti trebali bi se obračunavati isključivo na temelju prihvatljivih troškova. Time se omogućuje automatizirani izračun doprinosa u naravi za operativne aktivnosti putem informatičkih alata programa Obzor Europa, smanjuje administrativno opterećenje za partnere i povećava djelotvornost mehanizma izvješćivanja za doprinose. Zajednička poduzeća trebala bi pomno pratiti doprinose u naravi za operativne aktivnosti, a izvršni direktor upravnog odbora trebao bi pripremati redovna izvješća , koja bi se trebala pravodobno objavljivati na internetskim stranicama predmetnog zajedničkog poduzeća, kako bi se utvrdilo je li ostvaren zadovoljavajući napredak u postizanju ciljeva u pogledu doprinosa u naravi. Upravni odbor trebao bi procijeniti i poduzete napore i rezultate koje su postigli članovi koji doprinose operativnim aktivnostima te druge čimbenike, kao što su razina sudjelovanja MSP-ova, privlačnost inicijative za nove sudionike i geografska raznolikost . Prema potrebi, trebao bi poduzimati odgovarajuće korektivne mjere uzimajući u obzir načela otvorenosti i transparentnosti.

(24)

Zajednička poduzeća trebala bi sustavno pružati priliku i poticati članove koji nisu Unija da kombiniraju svoje istraživačke i inovacijske aktivnosti s aktivnostima zajedničkog poduzeća. Dodatne aktivnosti ne bi trebale primati financijsku potporu zajedničkog poduzeća. Međutim, mogu se određivati kao doprinosi u naravi članova kad je riječ o doprinosu ciljevima zajedničkog poduzeća te mogu biti izravno povezani s njegovim aktivnostima. Ta veza može se uspostaviti prihvaćanjem rezultata iz neizravnih aktivnosti koje financira zajedničko poduzeće ili njegovih prethodnih inicijativa ili dokazivanjem znatne dodane vrijednosti Unije. Ovom bi se Uredbom trebale utvrditi konkretnije odredbe o  opsegu dodatnih aktivnosti svakog zajedničkog poduzeća u mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje željene usmjerenosti i učinka. Upravni odbori zajedničkih poduzeća trebali bi dodatno odlučiti je li za vrednovanje doprinosa potrebna primjena pojednostavnjenih metoda kao što su paušalni iznosi ili jedinični troškovi kako bi se postiglo pojednostavnjenje, troškovna učinkovitost i odgovarajuća razina zaštite povjerljivih poslovnih podataka.

(24)

Zajednička poduzeća trebala bi sustavno pružati priliku i poticati članove koji nisu Unija da kombiniraju svoje istraživačke i inovacijske aktivnosti s aktivnostima zajedničkog poduzeća. Dodatne aktivnosti ne bi trebale primati financijsku potporu zajedničkog poduzeća. Međutim, mogu se određivati kao doprinosi u naravi članova kad je riječ o doprinosu ciljevima zajedničkog poduzeća te mogu biti izravno povezani s njegovim aktivnostima. Ta veza može se uspostaviti prihvaćanjem rezultata iz neizravnih aktivnosti koje financira zajedničko poduzeće ili njegovih prethodnih inicijativa ili dokazivanjem znatne dodane vrijednosti Unije. Ovom bi se Uredbom trebale utvrditi konkretnije odredbe o  identifikaciji opsega dodatnih aktivnosti , na najtransparentniji način, svakog zajedničkog poduzeća u mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje željene usmjerenosti i učinka. Upravni odbori zajedničkih poduzeća trebali bi dodatno odlučiti je li za vrednovanje doprinosa potrebna primjena pojednostavnjenih metoda kao što su paušalni iznosi ili jedinični troškovi kako bi se postiglo pojednostavnjenje, troškovna učinkovitost i odgovarajuća razina zaštite povjerljivih poslovnih podataka.

24.a

Kako bi se poduprle karijere mladih istraživača i potaknula izvrsnost u istraživanju i inovacijama, zajednička poduzeća trebala bi pružati ažurne informacija i redovite otvorene pozive doktorskim i postdoktorskim studentima u području djelovanja dotičnog zajedničkog poduzeća i poticati, kada je primjenjivo, komplementarnost i sinergije s aktivnostima Marie Skłodowska-Curie.

(25)

Upravljanje zajedničkim poduzećima trebalo bi zajamčiti da su njihovi procesi donošenja odluka prikladni za prilagodbu naglim promjenama u  socioekonomskom i  tehnološkom okruženju te globalnim izazovima. Zajednička poduzeća trebala bi imati koristi od stručnog znanja, savjeta i potpore svih relevantnih dionika kako bi učinkovito provodila svoje zadaće i osigurala sinergije na razini Unije i na nacionalnoj razini. Stoga bi zajednička poduzeća trebala imati mogućnost osnivanja savjetodavnih tijela koja bi im pružala stručne savjete i obavljala druge zadaće savjetodavne prirode potrebne za postizanje ciljeva zajedničkih poduzeća. Pri osnivanju savjetodavnih tijela zajednička poduzeća trebala bi osigurati uravnoteženu zastupljenost stručnjaka unutar područja djelovanja zajedničkog poduzeća , među ostalim u pogledu rodne ravnoteže . Savjeti tih tijela trebali bi uključivati znanstvenu perspektivu i perspektivu nacionalnih i regionalnih tijela i drugih dionika zajedničkih poduzeća.

(25)

Upravljanje zajedničkim poduzećima trebalo bi zajamčiti da su njihovi procesi donošenja odluka transparentni i prikladni za prilagodbu naglim promjenama u  socioekonomskim i  tehnološkim te okolišnim i globalnim izazovima. Upravljačka tijela zajedničkih poduzeća također bi trebala voditi računa o načelima rodne ravnoteže geografske raznolikosti. Zajednička poduzeća trebala bi imati koristi od stručnog znanja, savjeta i potpore svih relevantnih dionika , uključujući, ali ne ograničavajući se na sveučilišta i druge istraživačke organizacije, predstavnike industrije i MSP-ova, kako bi učinkovito provodila svoje zadaće i osigurala sinergije na razini Unije i na nacionalnoj i regionalnoj razini. Stoga bi zajednička poduzeća trebala imati mogućnost osnivanja savjetodavnih tijela koja bi im pružala stručne savjete i obavljala druge zadaće savjetodavne prirode potrebne za postizanje ciljeva zajedničkih poduzeća. Pri osnivanju savjetodavnih tijela zajednička poduzeća trebala bi osigurati uravnoteženu zastupljenost stručnjaka unutar područja djelovanja zajedničkog poduzeća. Savjeti tih tijela trebali bi uključivati znanstvenu perspektivu i perspektivu nacionalnih i regionalnih tijela i drugih dionika zajedničkih poduzeća te organizacija civilnog društva .

(26)

Zajednička poduzeća trebala bi moći osnovati savjetodavno tijelo sa znanstvenom savjetodavnom funkcijom. To tijelo ili njegovi članovi trebali bi moći pružati neovisne znanstvene savjete i potporu dotičnom zajedničkom poduzeću. Znanstveni savjeti trebali bi se odnositi posebice na godišnje planove rada, dodatne aktivnosti i sve druge aspekte zadaća zajedničkih poduzeća, prema potrebi.

(26)

Zajednička poduzeća trebala bi osnovati savjetodavno tijelo sa znanstvenom savjetodavnom funkcijom. To tijelo ili njegovi članovi trebali bi pružati znanstvene savjete i potporu dotičnom zajedničkom poduzeću neovisno o članovima drugih upravljačkih tijela zajedničkih poduzeća . Znanstveni savjeti trebali bi se odnositi posebice na stratešku agendu za istraživanja i inovacije, godišnje planove rada, dodatne aktivnosti , socioekonomske, okolišne i klimatske učinke, potencijalne nove članove i sve druge aspekte zadaća zajedničkih poduzeća, prema potrebi.

26.a

Upravni odbori trebali bi znanstvenom savjetodavnom tijelu pružati pravodobne informacije o odlukama koje se odnose na preporuke i mišljenja koja predlaže znanstveno savjetodavno tijelo. Te bi odluke trebale biti javno dostupne.

(28)

Kako bi se osiguralo da su zajednička poduzeća svjesna stajališta i mišljenja dionika iz cijelog lanca vrijednosti u svojim područjima, ona bi trebala moći osnovati savjetodavne skupine dionika s kojima bi se savjetovala o horizontalnim ili posebnim pitanjima, u skladu s potrebama svakog zajedničkog poduzeća. Takve skupine trebale bi biti otvorene za sve javne i privatne dionike, uključujući organizirane interesne skupine aktivne u području djelovanja zajedničkog poduzeća i međunarodne interesne skupine iz država članica, pridruženih zemalja i drugih zemalja.

(28)

Kako bi se osiguralo da su zajednička poduzeća svjesna stajališta i mišljenja dionika iz cijelog lanca vrijednosti u svojim područjima, ona bi trebala moći osnovati savjetodavne skupine dionika s kojima bi se savjetovala o horizontalnim ili posebnim pitanjima, u skladu s potrebama svakog zajedničkog poduzeća. Takve skupine trebale bi biti otvorene za sve javne i privatne dionike, uključujući organizirane interesne skupine i organizacije civilnog društva aktivne u području djelovanja zajedničkog poduzeća i međunarodne interesne skupine iz država članica, pridruženih zemalja i drugih zemalja.

(29)

Zajednička poduzeća trebala bi poslovati otvoreno i transparentno tako da svojim odgovarajućim tijelima pravodobno dostavljaju sve relevantne informacije kao i da promiču svoje aktivnosti, uključujući aktivnosti informiranja i širenja rezultata, u široj javnosti.

(29)

Zajednička poduzeća trebala bi poslovati jednostavno, fleksibilno, otvoreno, pošteno i transparentno tako da svojim odgovarajućim tijelima pravodobno dostavljaju sve relevantne informacije kao i da promiču svoje aktivnosti, uključujući aktivnosti informiranja i širenja rezultata, u široj javnosti , sudjeluju u kampanjama za podizanje svijesti te promiču obrazovne aktivnosti, uz sudjelovanje akademskih i znanstvenih mreža te mreža za razmjenu znanja, socijalnih i ekonomskih partnera, medija, organizacija koje predstavljaju industriju i MSP-ove i drugih aktera. Sva zajednička poduzeća trebala bi uložiti napore kako bi osiguralo da javnost bude dostatno i pravodobno informirana o aktivnostima zajedničkih poduzeća i trebala bi pružiti odgovarajuće informacije na svojim internetskim stranicama, uključujući objavljivanje relevantne dokumentacije poput izvješća o godišnjim aktivnostima, izvješća o napretku te dnevne redove i zapisnike sa sastanaka odbora, u skladu s pravilima o povjerljivosti. Ona bi trebala poboljšati dijalog s društvom, povećati razinu svijesti, dati prednost aktivnom sudjelovanju u svim fazama znanstvenog istraživanja i tako omogućiti građanima da sudjeluju u osmišljavaju rješenja, pridonose idejama te grade konstruktivna stajališta o aktivnostima i rezultatima zajedničkih poduzeća, povećavajući tako povjerenje u tehnološka rješenja za trenutne i buduće izazove.

(30)

Zajednička poduzeća trebala bi se provoditi s pomoću strukture i pravila kojima se povećava učinkovitost i osigurava pojednostavnjenje. U tu bi svrhu zajednička poduzeća trebala donijeti financijska pravila usklađena s njihovim potrebama u skladu s člankom 71. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(30)

Struktura upravljanja i namjenski programski ured jedinstvene su značajke zajedničkih poduzeća koja bi trebala omogućiti višu razinu operacija utemeljenih na povjerenju. Zajednička poduzeća trebala bi se provoditi s pomoću strukture i pravila kojima se povećava njihov učinak, učinkovitost te korisnicima osigurava maksimalno administrativno pojednostavnjenje i smanjenje njihova administrativnog opterećenja . U tu bi svrhu zajednička poduzeća trebala donijeti financijska pravila usklađena s njihovim potrebama u skladu s člankom 71. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Kako bi se zajedničkim poduzećima omogućilo obavljanje njihovih zadaća i dodatnih aktivnosti, trebalo bi osigurati odgovarajući broj zaposlenika odgovarajućih razreda.

(32)

Sudjelovanje u neizravnim djelovanjima koja financiraju zajednička poduzeća u okviru Obzora Europa trebalo bi biti u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi o Obzoru Europa. Zajednička poduzeća trebala bi osigurati dosljednu primjenu tih pravila na temelju relevantnih mjera koje je donijela Komisija. Zajednička poduzeća trebala bi primjenjivati korporativni model sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koji je izradila Komisija. Kad je riječ o razdoblju prava na prigovor na prijenos vlasništva nad rezultatima iz [članka 36. stavka 4.] Uredbe o Obzoru Europa, trebalo bi uzeti u obzir trajanje inovacijskih ciklusa u područjima djelovanja pojedinih zajedničkih poduzeća.

(32)

Sudjelovanje u neizravnim djelovanjima koja financiraju zajednička poduzeća u okviru Obzora Europa trebalo bi biti u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi o Obzoru Europa. MSP-ovima, kojima posebno mogu nedostajati sredstva za aktivno sudjelovanje u europskim projektima, sva zajednička poduzeća trebala bi pružiti potporu kako bi sudjelovali u njihovim aktivnostima. Međutim, kako bi se potaknulo sudjelovanje MSP-ova, zajednička poduzeća trebala bi moći primjenjivati različite stope nadoknade za financiranje Unije, ovisno o vrsti sudionika. Visine nadoknade trebala bi se navesti u programu rada. Zajednička poduzeća trebala bi osigurati dosljednu primjenu tih pravila na temelju relevantnih mjera koje je donijela Komisija. Zajednička poduzeća trebala bi primjenjivati korporativni model sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koji je izradila Komisija. Kad je riječ o razdoblju prava na prigovor na prijenos vlasništva nad rezultatima iz [članka 36. stavka 4.] Uredbe o Obzoru Europa, trebalo bi uzeti u obzir trajanje inovacijskih ciklusa u područjima djelovanja predmetnih zajedničkih poduzeća.

32.a

Budući da je nedostatak vještina glavna prepreka konkurentnosti, zajednička poduzeća trebala bi aktivno pridonositi smanjenju nedostatka konkretnih vještina diljem Unije te donošenju mjera za poboljšanje rodne ravnoteže i rješavanje rodne dimenzije, uključujući u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), pružanjem potpore izgradnji novih znanja i ljudskog kapitala, sudjelovanjem u kampanjama za podizanje svijesti te promicanjem obrazovnih aktivnosti i aktivnosti informiranja, uz sudjelovanje akademskih i znanstvenih te mreža za razvoj znanja, socijalnih i ekonomskih partnera, medija, organizacija koje predstavljaju industriju i MSP-ove i drugih aktera. Zajednička poduzeća trebala bi istražiti mogućnosti za pružanje informacija učenicima koji bi željeli nastaviti karijeru u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te u drugim područjima povezanim s operativnim aktivnostima zajedničkih poduzeća. Zajednička poduzeća trebala bi biti jedan od instrumenata za privlačenje talenata i smanjenje problema odljeva mozgova, omogućivanjem uravnotežene cirkulacije istraživača i specijaliziranog stručnog znanja.

(33)

Jedna je od glavnih svrha zajedničkih poduzeća poticanje gospodarskih kapaciteta Unije, a posebno njezina znanstvenog i tehnološkog suvereniteta. Nadalje, za oporavak poslije pandemije potrebno je ulagati u ključne tehnologije kao što su 5G, umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku, kibersigurnost i zelena tehnologija te vrednovanje tih tehnologija u Uniji. Rezultati koje su ostvarili svi sudionici imat će u tome veliku ulogu, a svi sudionici imat će koristi od financiranja Unije u obliku rezultata ostvarenih tijekom projekta i pristupa tim rezultatima, čak i oni sudionici koji nisu primili financijska sredstva Unije. Stoga bi se radi zaštite interesa Unije pravo zajedničkih poduzeća na prigovor na prijenose vlasništva nad rezultatima ili na dodjelu isključive licencije u pogledu rezultata trebalo primjenjivati i na sudionike koji nisu primili financijska sredstva Unije. Pri ostvarivanju tog prava na prigovor zajedničko poduzeće trebalo bi postići pravednu ravnotežu između interesa Unije i zaštite temeljnih prava u pogledu rezultata sudionika bez financiranja u skladu s načelom proporcionalnosti, uzimajući u obzir da ti sudionici nisu primili financijska sredstva Unije za djelovanje u okviru kojeg su rezultati ostvareni.

(33)

Među glavnim svrhama zajedničkih poduzeća su poticanje gospodarskih kapaciteta Unije, a posebno njezina industrijskog, znanstvenog i tehnološkog suvereniteta , kao i izgradnja održivijeg i konkurentnijeg gospodarstva putem znanstvenih, digitalnih i tehnoloških inovacija . Nadalje, za oporavak poslije pandemije potrebno je ulagati u  potrebnu infrastrukturu i ključne tehnologije kao što su nove komunikacijske tehnologije, 5G i 6G , umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku, kibersigurnost i zelena tehnologija , kao i u vrednovanje , uvođenje i komercijalizaciju tih tehnologija u Uniji . Zajednička poduzeća trebala bi doprinijeti poticanju otvorene znanosti u skladu s načelima utvrđenima u člancima 14. i 39. Uredbe o Obzoru Europa, u kojima se navodi da bi pristup istraživačkim podacima trebao biti „otvoren koliko je to moguće, zatvoren koliko je to potrebno”, vodeći računa o legitimnim interesima korisnika . Rezultati koje su ostvarili svi sudionici imat će u tome veliku ulogu, a svi sudionici imat će koristi od financiranja Unije u obliku rezultata ostvarenih tijekom projekta i pristupa tim rezultatima, čak i oni sudionici koji nisu primili financijska sredstva Unije. Stoga bi se radi zaštite interesa Unije pravo zajedničkih poduzeća na prigovor na prijenose vlasništva nad rezultatima ili na dodjelu isključive licencije u pogledu rezultata trebalo primjenjivati i na sudionike koji nisu primili financijska sredstva Unije. Pri ostvarivanju tog prava na prigovor zajedničko poduzeće trebalo bi postići pravednu ravnotežu između interesa Unije i zaštite temeljnih prava u pogledu rezultata sudionika bez financiranja u skladu s načelom proporcionalnosti, uzimajući u obzir da ti sudionici nisu primili financijska sredstva Unije za djelovanje u okviru kojeg su rezultati ostvareni.

(38)

U skladu s [člankom 8. stavkom 2. točkom (c)] Uredbe o Obzoru Europa zajednička poduzeća trebala bi imati jasno određen životni ciklus. Kako bi se primjereno zaštitili financijski interesi Unije, zajednička poduzeća trebalo bi osnovati na razdoblje koje završava 31. prosinca 2031. kako bi im se omogućilo da izvršavaju svoje odgovornosti u pogledu provedbe bespovratnih sredstava dok se ne završe zadnja neizravna djelovanja.

(38)

Zajednička poduzeća trebala bi se financirati iz programa Unije u okviru VFO-a i, prema potrebi, iz instrumenta Next Generation EU. U skladu s [člankom 8. stavkom 2. točkom (c)] Uredbe o Obzoru Europa zajednička poduzeća trebala bi imati jasno određen životni ciklus. Kako bi se primjereno zaštitili financijski interesi Unije, zajednička poduzeća trebalo bi osnovati na razdoblje koje završava 31. prosinca 2031. kako bi im se omogućilo da izvršavaju svoje odgovornosti u pogledu provedbe bespovratnih sredstava dok se ne završe zadnja neizravna djelovanja.

(38.a)

Zajedničko poduzeće, njegova tijela i osoblje trebali bi izbjegavati svaku vrstu sukoba interesa pri vršenju svojih aktivnosti. Upravni odbor i izvršni direktori donose pravila za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njima. Članovi znanstvenog odbora svoje izjave o svim stručnim aktivnostima, financijskim interesima i sukobima interesa čine javno dostupnima i redovito ažuriraju.

(39)

U kontekstu prioriteta Europske komisije da se provede europski zeleni plan (3), kojem pridonose revidirana strategija Unije za biogospodarstvo (4), strategija EU-a za bioraznolikost (5), Komunikacija „Čist planet za sve” (6), akcijski plan za kružno gospodarstvo (7) i nova komunikacija o strategiji „od polja do stola” (8), europski biotehnološki sektor, uključujući MSP-ove, regije i primarne proizvođače, trebao bi postati klimatski neutralan, kružniji i održiviji, ali istovremeno konkurentan na globalnoj razini. Stabilan, resursno učinkovit i konkurentan inovacijski ekosustav biotehnološke industrije može smanjiti ovisnost o neobnovljivim fosilnim sirovinama i mineralnim resursima i ubrzati njihovu zamjenu. Održivošću i inovacijama usmjerenima na kružnost može razviti obnovljive biotehnološke proizvode, materijale, procese i hranjive tvari iz otpada i biomase. Takav ekosustav može stvoriti vrijednost i od lokalnih sirovina, uključujući otpad, ostatke i sporedne tokove, te tako potaknuti otvaranje radnih mjesta, gospodarski rast i razvoj diljem Unije, ne samo u urbanim područjima, nego i u ruralnim i obalnim područjima u kojima se proizvodi biomasa i koja su često rubne regije koje rijetko imaju koristi od industrijskog razvoja.

(39)

U kontekstu prioriteta Komisije da se provede europski zeleni plan (3), kojem pridonose revidirana strategija Unije za biogospodarstvo (4), strategija EU-a za bioraznolikost (5), Komunikacija „Čist planet za sve” (6), akcijski plan za kružno gospodarstvo (7) i nova komunikacija o strategiji „od polja do stola” (8) te ciljevi održivog razvoja UN-a , europski biotehnološki sektor, uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća , regije i primarne proizvođače, trebao bi postati klimatski neutralan, kružniji i održiviji, ali istovremeno konkurentan na globalnoj razini. Stabilan, resursno učinkovit i konkurentan inovacijski ekosustav biotehnološke industrije može smanjiti ovisnost o neobnovljivim fosilnim sirovinama i mineralnim resursima i ubrzati njihovu zamjenu. Održivošću i inovacijama usmjerenima na kružnost može razviti obnovljive biotehnološke proizvode, materijale, procese i hranjive tvari iz otpada i biomase. Takav ekosustav može stvoriti vrijednost i od lokalnih sirovina, uključujući otpad, ostatke i sporedne tokove, te tako potaknuti otvaranje radnih mjesta, gospodarski i društveni rast i razvoj diljem Unije, ne samo u urbanim područjima, nego i u ruralnim i obalnim područjima u kojima se proizvodi biomasa i koja su često rubne regije koje rijetko imaju koristi od industrijskog , gospodarskog i društvenog razvoja. Njime se također može doprinijeti identificiranju rješenja koja koriste tehnologije i pristupe negativnih emisija.

(40)

Zajedničko poduzeće za biotehnološku industriju osnovano u okviru programa Obzor 2020. usmjerilo se na održivo korištenje resursa, posebno u sektorima s intenzivnim iskorištavanjem resursa i velikim učinkom, kao što su poljoprivreda, tekstilna proizvodnja i građevinarstvo, i pritom obuhvatilo prije svega lokalne subjekte, proizvođače, postrojenja i tvornice. U privremenoj evaluaciji objavljenoj u listopadu 2017. navode se 34 preporuke koje su uzete u obzir pri osmišljavanju Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo osnovanog ovom Uredbom. Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo nije izravan nastavak Zajedničkog poduzeća za biotehnološku industriju, nego program koji se temelji na postignućima prethodnika i kojim se rješavaju njegovi nedostaci. U skladu s preporukama, Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo trebalo bi uključivati širi raspon dionika, uključujući primarni sektor (poljoprivredu, akvakulturu, ribarstvo i šumarstvo) te pružatelje otpada, ostataka i sporednih tokova, regionalna tijela i ulagače kako bi se spriječili tržišni nedostaci i neodrživi biotehnološki procesi. Kako bi ostvarilo svoje ciljeve, trebalo bi financirati samo projekte kojima se poštuju načela kružnosti, održivosti i ograničenja planeta.

(40)

Zajedničko poduzeće za biotehnološku industriju osnovano u okviru programa Obzor 2020. usmjerilo se na održivo korištenje resursa, posebno u sektorima s intenzivnim iskorištavanjem resursa i velikim učinkom, kao što su poljoprivreda, tekstilna proizvodnja i građevinarstvo, i pritom obuhvatilo prije svega lokalne subjekte, proizvođače, postrojenja i tvornice. U privremenoj evaluaciji objavljenoj u listopadu 2017. navode se 34 preporuke koje su uzete u obzir pri osmišljavanju Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo osnovanog ovom Uredbom. Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo nije izravan nastavak Zajedničkog poduzeća za biotehnološku industriju, nego program koji se temelji na postignućima prethodnika i kojim se rješavaju njegovi nedostaci. U skladu s preporukama, Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo trebalo bi uključivati širi raspon dionika, uključujući primarni sektor ( tehnologije, poljoprivredu, akvakulturu, ribarstvo i šumarstvo) te pružatelje otpada, ostataka i sporednih tokova, regionalna tijela i ulagače kako bi se spriječili tržišni nedostaci i neodrživi biotehnološki procesi , kao i predstavnike organizacija civilnog društva. Posebno bi se trebala zajamčiti otvorenost prema manjim akterima . Kako bi ostvarilo svoje ciljeve, trebalo bi financirati samo projekte kojima se poštuju načela kružnosti, održivosti i ograničenja planeta i pazi na ublažavanje potencijalnih društvenih i okolišnih učinaka .

(41)

Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo trebalo bi uspostaviti skupine za uvođenje koje bi trebale služiti kao savjetodavna tijela i aktivno sudjelovati u strateškim raspravama kojima se određuje agenda partnerstva. Važno je uključiti ta savjetodavna tijela u upravljačku strukturu kako bi se osiguralo šire sudjelovanje i veća privatna ulaganja u kružnom biotehnološkom sektoru. Skupine za uvođenje prije svega bi trebale pružati potporu sastancima strateškog upravnog odbora na kojima se industrijski vođe i predstavnici dionika te predstavnici Komisije na visokoj razini sastaju sa stalnim upravnim odborom kako bi raspravljali i odredili strateško usmjerenje partnerstva.

(41)

Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo trebalo bi uspostaviti skupine za uvođenje koje bi trebale služiti kao savjetodavna tijela i aktivno sudjelovati u strateškim raspravama kojima se određuje agenda partnerstva. Važno je uključiti ta savjetodavna tijela u upravljačku strukturu kako bi se osiguralo šire sudjelovanje i veća privatna ulaganja u kružnom biotehnološkom sektoru. Skupine za uvođenje prije svega bi trebale pružati potporu sastancima strateškog upravnog odbora na kojima se industrijski vođe i predstavnici dionika te predstavnici Komisije na visokoj razini sastaju sa stalnim upravnim odborom kako bi raspravljali i odredili strateško usmjerenje partnerstva te osigurali njegovu ekološku i društvenu održivost .

(42)

Glavni cilj Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo trebao bi biti doprinos smanjenju ekološkog otiska zrakoplovstva ubrzavanjem razvoja klimatski neutralnih zrakoplovnih tehnologija kako bi se mogle što prije uvesti, čime bi se znatno doprinijelo postizanju ambicioznih ciljeva europskog zelenog plana koji se odnose na ublažavanje utjecaja na okoliš, tj. smanjenja emisija od 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. i klimatske neutralnosti do 2050. Taj cilj se može postići samo ubrzavanjem i optimizacijom istraživačkih i inovacijskih procesa u aeronautici i poboljšanjem globalne konkurentnosti zrakoplovne industrije Unije. Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo trebalo bi osigurati i da čišće zrakoplovstvo ostane sigurno, zaštićeno i djelotvorno u svrhu prijevoza putnika i robe zrakom.

(42)

Glavni cilj Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo trebao bi biti doprinos smanjenju ekološkog otiska zrakoplovstva ubrzavanjem razvoja klimatski neutralnih zrakoplovnih tehnologija kako bi se mogle što prije uvesti, čime bi se znatno doprinijelo postizanju ambicioznih ciljeva europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) (Europski zakon o klimi) koji se odnose na ublažavanje utjecaja na okoliš, tj. smanjenja emisija od 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. i klimatske neutralnosti najkasnije do 2050 ., u skladu s Pariškim sporazumom . Taj cilj se može postići samo ubrzavanjem i optimizacijom istraživačkih i inovacijskih procesa u aeronautici i poboljšanjem globalne konkurentnosti zrakoplovne industrije Unije. Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo trebalo bi osigurati i da čišće zrakoplovstvo ostane sigurno, zaštićeno i djelotvorno u svrhu prijevoza putnika i robe zrakom.

44.a

Čisto i održivo zrakoplovstvo, koje se suočava sa znatnim izazovima zbog pandemije uzrokovane bolešću COVID-19, prepoznato je kao ključni element za uspjeh Unije u visokokonkurentnom svijetu. Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo moglo bi na različite načine proširiti bazu potpore za istraživanja u području zrakoplovstva. Moglo bi pridonijeti uvozu novih znanja, rješenja i inovacijskog potencijala pronalaženjem ideja u drugim znanostima i sektorima. Moglo bi omogućiti doprinos studenata u industrijskom okruženju, posebno u MSP-ovima. Uspješna suradnja između zajedničkih poduzeća i akademskih institucija može dovesti do sponzoriranih ugovora o istraživanju, financiranih suradnji, programa studentskog stažiranja, zajedničkih specijaliziranih objekata, programa povezanih s industrijom, bespovratnih sredstava, nagrada i priznanja koja potiču akademsku zajednicu.

(47)

Europa se suočava s izazovom da mora imati vodeću ulogu u internalizaciji društvenih troškova emisija stakleničkih plinova u poslovnom modelu zračnog prijevoza i istodobno osiguravati ravnopravne uvjete za europske proizvode na globalnom tržištu. Stoga bi Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo trebalo podupirati europske predstavnike u međunarodnoj normizaciji i međunarodnim zakonodavnim aktivnostima.

(47)

Europa se suočava s izazovom da mora imati globalnu vodeću ulogu u internalizaciji društvenih troškova emisija stakleničkih plinova i okolišnih učinaka u poslovnom modelu zračnog prijevoza i istodobno osiguravati ravnopravne uvjete za europske proizvode i usluge na globalnom tržištu kao i pravo na povezanost i konkurentnost sektora . Stoga bi Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo trebalo podupirati europske predstavnike u međunarodnoj normizaciji i međunarodnim zakonodavnim aktivnostima.

(48)

Interes za vodik drastično je porastao u posljednjih pet godina, što pokazuje činjenica da su sve države članice potpisale i ratificirale Pariški sporazum Konferencije stranaka (COP21). Krajem 2019. Komisija je predstavila europski zeleni plan, čija je svrha preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Prioritetna područja uključuju čisti vodik, gorivne ćelije, druga alternativna goriva i skladištenje energije. Vodik je tema Komunikacije o strategiji za vodik za klimatski neutralnu Europu i Komunikacije o strategiji EU-a za integraciju energetskog sustava iz srpnja 2020. i u središtu je pokretanja europskog saveza za čisti vodik koji okuplja sve dionike kako bi utvrdili tehnološke potrebe, prilike za ulaganja i regulatorne prepreke za izgradnju ekosustava čistog vodika u Uniji.

(48)

Interes za vodik drastično je porastao u posljednjih pet godina, što pokazuje činjenica da su sve države članice potpisale i ratificirale Pariški sporazum Konferencije stranaka (COP21). Krajem 2019. Komisija je predstavila europski zeleni plan, čija je svrha preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem najkasnije 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Prioritetna područja uključuju čisti vodik, gorivne ćelije, druga alternativna goriva, skladištenje energije te tehnologije negativnih emisija . Vodik je tema Komunikacije o strategiji za vodik za klimatski neutralnu Europu i Komunikacije o strategiji EU-a za integraciju energetskog sustava iz srpnja 2020. i  Rezolucije Europskog parlamenta od 19. svibnja 2021. o Europskoj strategiji za vodik i  (1a) u središtu je pokretanja europskog saveza za čisti vodik koji okuplja sve dionike kako bi utvrdili tehnološke , istraživačke i infrastrukturne potrebe, prilike za ulaganja i regulatorne te gospodarske prepreke za izgradnju ekosustava čistog vodika u Uniji.

(49)

Posebne istraživačke i inovacijske aktivnosti povezane s primjenama vodika podupiru se od 2008. uglavnom putem zajedničkih poduzeća za gorivne ćelije i vodik (FCH i FCH 2) u okviru Sedmog okvirnog programa i Obzora 2020. te putem tradicionalnih suradničkih projekata koji obuhvaćaju sve faze/područja lanca vrijednosti vodika. Zajedničko poduzeće za čisti vodik trebalo bi jačati i integrirati znanstvene kapacitete Unije kako bi se ubrzali razvoj i poboljšanje naprednih primjena čistog vodika spremnih za tržište u području energije, prometa, građevinarstva i industrijske krajnje uporabe. To će biti moguće samo ako se kombinira s jačanjem konkurentnosti Unijina lanca vrijednosti čistog vodika, a ponajprije MSP-ova.

(49)

Posebne istraživačke i inovacijske aktivnosti povezane s primjenama vodika podupiru se od 2008. uglavnom putem zajedničkih poduzeća za gorivne ćelije i vodik (FCH i FCH 2) u okviru Sedmog okvirnog programa i Obzora 2020. te putem tradicionalnih suradničkih projekata koji obuhvaćaju sve faze/područja lanca vrijednosti vodika. Zajedničko poduzeće za čisti vodik trebalo bi jačati i integrirati znanstvene kapacitete Unije kako bi se ubrzali razvoj i poboljšanje naprednih primjena čistog vodika spremnih za tržište u području energije, zračnog i pomorskog prometa te prometa teškim teretnim vozilima , građevinarstva i industrijske krajnje uporabe. To će biti moguće samo ako se kombinira s jačanjem konkurentnosti Unijina lanca vrijednosti čistog vodika, a ponajprije MSP-ova i novoosnovanih poduzeća .

(51)

Budući da se vodik može upotrebljavati kao gorivo, nositelj energije i za skladištenje energije, važno je da partnerstvo za čisti vodik uspostavi strukturiranu suradnju s mnogim drugim partnerstvima u okviru Obzora Europa, ponajprije radi krajnje uporabe. Partnerstvo za vodik trebalo bi prije svega surađivati s partnerstvima za cestovni prijevoz s nultom stopom emisija, vodni promet s nultom stopom emisija, europske željeznice, čisto zrakoplovstvo, te postupke za planet i čisti čelik. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti strukturu koja će podnositi izvješće upravnom odboru kako bi se osigurala suradnja i sinergije između tih partnerstava u području vodika. Inicijativa za čisti vodik bila bi jedino partnerstvo usmjereno na tehnologije proizvodnje vodika. Suradnja s partnerstvima za krajnju uporabu trebala bi se posebno usredotočiti na demonstraciju tehnologije i zajedničko utvrđivanje specifikacija.

(51)

Budući da se vodik može upotrebljavati kao gorivo, nositelj energije i za skladištenje energije, važno je da partnerstvo za čisti vodik uspostavi strukturiranu suradnju s mnogim drugim partnerstvima u okviru Obzora Europa, ponajprije radi krajnje uporabe , i da sudjeluje u važnim projektima od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) . Partnerstvo za vodik trebalo bi prije svega surađivati s partnerstvima i razvijati sinergije za cestovni prijevoz s nultom stopom emisija, vodni promet s nultom stopom emisija, europske željeznice, čisto zrakoplovstvo, te postupke za planet i čisti čelik. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti strukturu koja će podnositi izvješće upravnom odboru kako bi se osigurala suradnja i sinergije između tih partnerstava u području vodika. Inicijativa za čisti vodik bila bi jedino partnerstvo usmjereno na tehnologije i infrastrukture proizvodnje vodika. Suradnja s partnerstvima za krajnju uporabu trebala bi se posebno usredotočiti na demonstraciju tehnologije i zajedničko utvrđivanje specifikacija.

(53)

Europskim zelenim planom Uniju se nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast neće biti povezan s uporabom resursa. Prioritetna područja uključuju ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost.

(53)

Europskim zelenim planom Uniju se nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno i energetskim učinkovitim , održivim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast neće biti povezan s uporabom resursa. Prioritetna područja uključuju ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost.

(54)

U Komunikaciji Komisije o novoj industrijskoj strategiji za Europu (22) (ožujak 2020.) naglašava se da održive industrije i industrije pametne mobilnosti kao što je željeznička industrija imaju odgovornost i  potencijal za poticanje digitalne i zelene tranzicije, podupiranje industrijske konkurentnosti Europe i poboljšanje povezivosti. Stoga bi cestovni, željeznički, zračni i vodni promet trebali doprinijeti ukupnom smanjenju emisija u prometu za 90 % do 2050. Danas se 75 % kopnenog prijevoza robe obavlja cestom te je jedan od prioriteta da se znatan dio tog prijevoza prebaci na željeznicu i unutarnje plovne putove.

(54)

U Komunikaciji Komisije o novoj industrijskoj strategiji za Europu (22) (ožujak 2020.), kao i u ažuriranoj verziji iz svibnja 2021 ., naglašava se da održive industrije i industrije pametne mobilnosti kao što je željeznička industrija imaju odgovornost i potencijal za poticanje digitalne i zelene tranzicije, podupiranje industrijske konkurentnosti Europe , davanje poticaja oporavku i poboljšanje povezivosti. Stoga bi cestovni, željeznički, zračni i vodni promet trebali doprinijeti ukupnom smanjenju emisija u prometu za 90 % do 2050. Danas se 75 % kopnenog prijevoza robe obavlja cestom te je jedan od prioriteta da se znatan dio tog prijevoza prebaci na željeznicu i unutarnje plovne putove.

(56)

Cilj bi Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebao biti uspostava integrirane europske željezničke mreže velikog kapaciteta uklanjanjem prepreka interoperabilnosti i osiguravanjem rješenja za punu integraciju, uključujući upravljanje prometom, vozila, infrastrukturu i usluge. Pritom bi se trebao iskoristiti velik potencijal digitalizacije i automatizacije kako bi se smanjili troškovi željeznice i povećali kapacitet, fleksibilnost i pouzdanost te bi temelj trebala biti stabilna arhitektura referentnog funkcionalnog sustava koja je zajednička tom sektoru, u koordinaciji s Agencijom Europske unije za željeznice.

(56)

Cilj bi Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebao biti uspostava integrirane europske željezničke mreže velikog kapaciteta koja teži najvišim sigurnosnim standardima kako za krajnje korisnike, uključujući putnike, tako i za željezničke radnike, uklanjanjem prepreka interoperabilnosti i osiguravanjem rješenja za punu integraciju, uključujući upravljanje prometom, vozila, infrastrukturu i usluge , među ostalim izdavanjem jedinstvenih karata . Pritom bi se trebao iskoristiti velik potencijal digitalizacije i automatizacije kako bi se smanjili troškovi željeznice i povećali kapacitet, fleksibilnost, pouzdanost , sigurnost i  uključivost te bi temelj trebala biti stabilna arhitektura referentnog funkcionalnog sustava koja je zajednička tom sektoru, u koordinaciji s Agencijom Europske unije za željeznice.

(58)

Željeznica je složen sustav s vrlo bliskom interakcijom upravitelja infrastrukture, željezničkih prijevoznika i njihove opreme (infrastrukture odnosno željezničkih vozila). Nemoguće je ostvariti inovacije bez zajedničkih specifikacija i strategije u cijelom željezničkom sustavu. Stoga bi sistemski stup Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebao omogućiti tom sektoru da se usuglasi oko jedinstvenog operativnog koncepta i arhitekture sustava, uključujući definiranje usluga, funkcionalnih blokova i sučelja, koji su osnova za rad željezničkog sustava. On bi trebao služiti kao sveobuhvatni okvir kojim se osigurava da se istraživanje usmjeri na dogovorene i zajedničke zahtjeve korisnika i operativne potrebe. Model upravljanja i postupak donošenja odluka Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebali bi odražavati vodeću ulogu Komisije u ujedinjenju i integraciji europskog željezničkog sustava, posebno u brzoj i djelotvornoj provedbi jedinstvenog operativnog koncepta i arhitekture sustava uz uključivanje privatnih partnera u savjetodavne uloge i uloge tehničke podrške.

(58)

Željeznica je složen sustav s vrlo bliskom interakcijom upravitelja infrastrukture, željezničkih prijevoznika i  dobavljača njihove opreme ( npr. infrastrukture odnosno željezničkih vozila). Nemoguće je ostvariti inovacije bez zajedničkih specifikacija i strategije u cijelom željezničkom sustavu. Stoga bi sistemski stup Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebao omogućiti tom sektoru da se usuglasi oko jedinstvenog operativnog koncepta i arhitekture sustava, uključujući definiranje usluga, funkcionalnih blokova i sučelja, koji su osnova za rad željezničkog sustava. On bi trebao služiti kao sveobuhvatni okvir kojim se osigurava da se istraživanje usmjeri na dogovorene i zajedničke zahtjeve korisnika i operativne potrebe kako bi se ostvarila poboljšanja prava putnika . Model upravljanja i postupak donošenja odluka Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebali bi odražavati vodeću ulogu Komisije u ujedinjenju i integraciji europskog željezničkog sustava, posebno u brzoj i djelotvornoj provedbi jedinstvenog operativnog koncepta i arhitekture sustava uz uključivanje privatnih partnera u savjetodavne uloge i uloge tehničke podrške i uzimajući u obzir potrebe krajnjih korisnika, uključujući putnike i radnike, s posebnim naglaskom na sigurnost i uključivost .

(61)

U kontekstu prioriteta Komisije u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, posebno cilja održivog razvoja br. 3 i Komunikacije „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (23), Unija angažirano doprinosi poboljšanju zdravlja i dobrobiti svih, izgradnji jačeg partnerstva između naših dvaju kontinenata i podupiranju razvoja istraživačkih i inovacijskih kapaciteta u Africi. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi riješiti problem nedostatka odgovarajućih metoda dijagnostike i liječenja te cjepiva, među ostalim tzv. zdravstvenih tehnologija, za suzbijanje zaraznih bolesti kao što su HIV, malarija i tuberkuloza, ali i drugih zaraznih bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih zaraznih bolesti koje prevladavaju u Africi, posebno u supsaharskoj Africi. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da se zbog veće povezanosti različitih regija u svijetu, putem svjetske trgovine i turizma, zarazne bolesti mogu brzo proširiti diljem svijeta. Razvoj zdravstvenih tehnologija stoga je ključan kako bi se ograničilo širenje zaraznih bolesti i kako bi ih se suzbilo nakon širenja te tako zaštitilo zdravlje građana u dotičnim zemljama i u Uniji. Kako bi se postiglo snažnije globalno vodstvo u području zdravlja od aktualne inicijative EDCTP2, opseg partnerstva trebao bi se proširiti na odgovor na nove zarazne bolesti koje prijete, sve veći problem antimikrobne otpornosti i komorbiditete nezaraznih bolesti.

(61)

U kontekstu prioriteta Komisije u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, posebno cilja održivog razvoja br. 3 i Komunikacije „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (23), Unija angažirano doprinosi poboljšanju zdravlja i dobrobiti svih, izgradnji jačeg partnerstva između naših dvaju kontinenata i podupiranju razvoja istraživačkih i inovacijskih kapaciteta u Africi. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi riješiti problem nedostatka odgovarajućih metoda dijagnostike i liječenja te cjepiva, među ostalim tzv. zdravstvenih tehnologija, za suzbijanje zaraznih bolesti kao što su HIV, malarija i tuberkuloza, ali i drugih zaraznih bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih zaraznih bolesti koje prevladavaju u Africi, posebno u supsaharskoj Africi. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da se zbog veće povezanosti različitih regija u svijetu, putem svjetske trgovine i turizma, zarazne bolesti mogu brzo proširiti diljem svijeta. Razvoj zdravstvenih tehnologija stoga je ključan kako bi se ograničilo širenje zaraznih bolesti i kako bi ih se suzbilo nakon širenja te tako zaštitilo zdravlje građana , poboljšalo i poticalo zdravlje u dotičnim zemljama i u Uniji podupiranjem promicanja zdravlja i prevencije bolesti, smanjenjem nejednakosti u zdravlju i osiguravanje jednakog i cjelovitog pristupa zdravlju . Kako bi se postiglo snažnije globalno vodstvo u području zdravlja od aktualne inicijative EDCTP2, opseg partnerstva trebao bi se proširiti na odgovor na nove zarazne bolesti koje prijete, sve veći problem antimikrobne otpornosti i komorbiditete nezaraznih bolesti.

(62)

Za suzbijanje zaraznih bolesti koje pogađaju supsaharsku Afriku primjenom modernih tehnoloških alata potrebni su uključivanje velikog broja dionika i preuzimanje dugoročnih obveza. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi posredovati u produktivnom i održivom umrežavanju i suradnji između sjevera i juga te juga i juga u okviru kojih bi se gradili odnosi s mnogim organizacijama privatnog i javnog sektora radi jačanja suradnje u projektima i institucijama. Program bi trebao pomoći i u uspostavi suradnje između sjevera i juga te juga i juga za provedbu studija u više zemalja i na više lokacija u supsaharskoj Africi. Osim toga, redovita međunarodna konferencija, forum EDCTP, trebala bi služiti kao platforma za znanstvenike i relevantne mreže iz Europe, Afrike i drugih regija na kojoj bi mogli razmjenjivati saznanja i ideje i uspostavljati suradnju.

(62)

Za suzbijanje zaraznih bolesti koje pogađaju supsaharsku Afriku primjenom modernih tehnoloških alata potrebni su uključivanje velikog broja dionika i preuzimanje dugoročnih obveza. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi posredovati u produktivnom i održivom umrežavanju i suradnji između sjevera i juga te juga i juga u okviru kojih bi se gradili odnosi s mnogim organizacijama privatnog , neprofitnog i javnog sektora radi jačanja suradnje u projektima i institucijama . Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi uspostaviti snažne veze i sinergije s inicijativama koje je do sada provodio Europski fond za razvoj te bi trebalo poboljšati koordinaciju u različitim područjima aktivnosti, surađujući u izgradnji kapaciteta i dijeljenju objekata i infrastruktura, uz djelovanja podržana Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju u Africi. Program bi trebao pomoći i u uspostavi suradnje između sjevera i juga te juga i juga za provedbu studija u više zemalja i na više lokacija u supsaharskoj Africi. Osim toga, redovita međunarodna konferencija, forum EDCTP, trebala bi služiti kao platforma za znanstvenike i relevantne mreže iz Europe, Afrike i drugih regija na kojoj bi mogli razmjenjivati saznanja i ideje i uspostavljati suradnju.

(64)

Nužno je da su istraživačke aktivnosti koje financira Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 ili koje su na neki drugi način obuhvaćene njegovim programom rada u potpunosti usklađene s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i njezinim dopunskim protokolima, etičkim načelima ugrađenima u Helsinšku deklaraciju Svjetske liječničke udruge iz 2008., standardima dobre kliničke prakse donesenima na Međunarodnoj konferenciji o usklađivanju tehničkih zahtjeva za registraciju farmaceutskih proizvoda za ljudsku uporabu, relevantnim zakonodavstvom Unije i lokalnim etičkim zahtjevima zemalja u kojima se trebaju provesti te istraživačke aktivnosti. Osim toga, Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi zahtijevati da inovacije i intervencije razvijene na temelju rezultata neizravnih djelovanja koja se podupiru iz programa budu cjenovno pristupačne i dostupne ranjivom stanovništvu.

(64)

Nužno je da su istraživačke aktivnosti koje financira Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 ili koje su na neki drugi način obuhvaćene njegovim programom rada u potpunosti usklađene s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i njezinim dopunskim protokolima, etičkim načelima ugrađenima u Helsinšku deklaraciju Svjetske liječničke udruge iz 2008., standardima dobre kliničke prakse donesenima na Međunarodnoj konferenciji o usklađivanju tehničkih zahtjeva za registraciju farmaceutskih proizvoda za ljudsku uporabu, relevantnim zakonodavstvom Unije i lokalnim etičkim zahtjevima zemalja u kojima se trebaju provesti te istraživačke aktivnosti. Osim toga, Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi zahtijevati da inovacije i intervencije razvijene na temelju rezultata neizravnih djelovanja koja se podupiru iz programa budu cjenovno pristupačne i dostupne ranjivom stanovništvu koje živi u okruženju s ograničenim resursima . Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi podržati i osnivanje etičkih odbora u afričkim zemljama za potporu istraživačkim i inovacijskim aktivnostima.

(65)

Kako bi Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 uspjelo i potaknulo sudjelovanje u partnerstvu, financiranje iz zajedničkog poduzeća trebalo bi biti ograničeno na pravne subjekte koji imaju pravo na financiranje u okviru programa Obzor Europa i imaju poslovni nastan u državama članicama Udruženja EDCTP (Partnerstvo europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija). Subjekti s poslovnim nastanom u drugim državama članicama Unije, pridruženim zemljama i zemljama supsaharske Afrike trebali bi moći sudjelovati u pozivima bez primanja financijskih sredstava. Usto bi trebalo biti moguće da subjekti s poslovnim nastanom u zemljama koje nisu članice Udruženja EDCTP3 imaju pravo na financiranje za posebne teme poziva ili u slučaju poziva koji se odnosi na izvanredno stanje u području javnog zdravlja ako je to predviđeno u programu rada. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi poduzeti sve odgovarajuće mjere, uključujući ugovorne, za zaštitu financijskih interesa Unije. Trebalo bi težiti sklapanju sporazuma o znanosti i tehnologiji s trećim zemljama. Prije njihova sklapanja, ako subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji bez takvog sporazuma financiranjem sudjeluju u neizravnom djelovanju, Zajedničko poduzeće EDCTP3 trebalo bi primjenjivati alternativne mjere za zaštitu interesa Unije: financijski koordinator djelovanja trebao bi imati poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji, a iznos pretfinanciranja i odredbe o odgovornosti iz sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava trebalo bi prilagoditi kako bi se na odgovarajući način uzeli u obzir financijski rizici.

(65)

Kako bi Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 uspjelo i potaknulo sudjelovanje u partnerstvu, financiranje iz zajedničkog poduzeća trebalo bi biti ograničeno na pravne subjekte koji imaju pravo na financiranje u okviru programa Obzor Europa i imaju poslovni nastan u državama članicama Udruženja EDCTP (Partnerstvo europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija). Subjekti s poslovnim nastanom u drugim državama članicama Unije, pridruženim zemljama i zemljama supsaharske Afrike trebali bi moći sudjelovati u pozivima bez primanja financijskih sredstava. Usto bi trebalo biti moguće da subjekti s poslovnim nastanom u zemljama koje nisu članice Udruženja EDCTP3 imaju pravo na financiranje za posebne teme poziva ili u slučaju poziva koji se odnosi na izvanredno stanje u području javnog zdravlja ako je to predviđeno u programu rada. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi poduzeti sve odgovarajuće mjere, uključujući ugovorne, za zaštitu financijskih interesa Unije. Trebalo bi težiti sklapanju sporazuma o znanosti i tehnologiji s trećim zemljama. Prije njihova sklapanja, ako subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji bez takvog sporazuma financiranjem sudjeluju u neizravnom djelovanju, Zajedničko poduzeće EDCTP3 trebalo bi primjenjivati alternativne mjere za zaštitu interesa Unije: osim u slučaju projekata koje vode afrički subjekti i zemlje, financijski koordinator djelovanja trebao bi imati poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji, a iznos pretfinanciranja i odredbe o odgovornosti iz sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava trebalo bi prilagoditi kako bi se na odgovarajući način uzeli u obzir financijski rizici.

(66)

U kontekstu prioriteta Europske komisije „gospodarstvo u interesu građana” i „Europa spremna za digitalno doba” europska industrija, uključujući MSP-ove, trebala bi postati zelenija , kružnija i digitalnija te istodobno ostati konkurentna na globalnoj razini. Komisija je naglasila ulogu medicinskih proizvoda i digitalnih tehnologija u rješavanju novih problema te primjenu usluga e-zdravstva za pružanje visokokvalitetne zdravstvene skrbi te pozvala na opskrbu cjenovno pristupačnim lijekovima kako bi se ispunile potrebe Unije i poduprla inovativna europska farmaceutska industrija koja je vodeća u svijetu. Cilj je Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje pridonijeti jačanju konkurentnosti zdravstvene industrije Unije , temelja gospodarstva Unije utemeljenog na znanju, i povećanju gospodarske aktivnosti u razvoju zdravstvenih tehnologija, posebice integriranih zdravstvenih rješenja, te tako poslužiti kao sredstvo za povećanje tehnološke suverenosti i poticanje digitalne transformacije naših društava. Takvi politički prioriteti mogu se postići okupljanjem ključnih aktera: akademske zajednice, poduzeća različitih veličina i krajnjih korisnika zdravstvenih inovacija, u javno-privatno partnerstvo u području zdravstvenog istraživanja i inovacija. Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje trebalo bi pomoći u ostvarenju ciljeva europskog plana za borbu protiv raka (9) i europskog akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (10). Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje trebalo bi se uskladiti s novom industrijskom strategijom za Europu (11), farmaceutskom strategijom za Europu (12) i strategijom za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu (13).

(66)

U kontekstu prioriteta Komisije „gospodarstvo u interesu građana” i „Europa spremna za digitalno doba” europska industrija, uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća , trebala bi postati okolišno održiva , kružnija i digitalnija te istodobno ostati konkurentna na globalnoj razini. Komisija je naglasila ulogu medicinskih uređaja, poboljšane dijagnostike, liječenja i digitalnih tehnologija u rješavanju novih zdravstvenih problema te primjenu usluga e-zdravstva za pružanje visokokvalitetne zdravstvene skrbi te pozvala na opskrbu cjenovno pristupačnim lijekovima kako bi se ispunile potrebe pacijenata i poduprla inovativna europska farmaceutska industrija koja je vodeća u svijetu. Cilj je Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje pridonijeti jačanju konkurentnosti zdravstvene industrije Unije u razvoju zdravstvenih tehnologija, posebice integriranih zdravstvenih rješenja, te tako poboljšati kvalitetu i pružanje zdravstvenih usluga diljem Unije, poslužiti kao sredstvo za povećanje tehnološkog razvoja i inovativnih rješenja i poticanje digitalne transformacije naših društava. Takvi politički prioriteti mogu se postići okupljanjem ključnih aktera: javnog sektora akademske zajednice, poduzeća različitih veličina i krajnjih korisnika zdravstvenih inovacija, u javno-privatno partnerstvo u području zdravstvenog istraživanja i inovacija. Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje trebalo bi pomoći u ostvarenju ciljeva europskog plana za borbu protiv raka (9) , misije za rak u okviru Obzora Europa i europskog akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (10) te bi trebalo poboljšati i suradnju s različitim europskim inicijativama za rijetke bolesti . Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje trebalo bi se uskladiti s novom industrijskom strategijom za Europu (11) i njezinom ažuriranom verzijom , farmaceutskom strategijom za Europu (12) i strategijom za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu (13). Trebalo bi pokušati ostvariti sinergije s tijelom EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA), kako bi se osigurao strukturirani sustav suradnje koji će Uniji omogućiti učinkovitije predviđanje i rješavanje prijetnji povezanih sa zdravljem. Mehanizmi suradnje i sinergije s programom „EU za zdravlje” korisni su i za jačanje spremnosti Unije za . prekogranične zdravstvene prijetnje, jačanje zdravstvenih sustava te poboljšanje dostupnosti i cjenovne pristupačnosti farmaceutskih inovacijskih proizvoda. Zajedničko poduzeće trebalo bi razviti sinergiju s europskim prostorom zdravstvenih podataka, kao i s istraživačkim inicijativama u području rijetkih bolesti

(67)

Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje oslanja se na iskustvo Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 (Zajedničko poduzeće IMI 2), uključujući rad ostvaren u okviru te inicijative na suzbijanju pandemije bolesti COVID-19. U skladu s preporukama iz međuevaluacije Zajedničkog poduzeća IMI 2 (14) inicijativa sljednik treba „omogućiti aktivnu suradnju drugih industrijskih sektora s farmaceutskom industrijom kako bi se iskoristilo njihovo stručno znanje u razvoju novih oblika zdravstvene skrbi”. Stoga ti industrijski sektori trebaju obuhvatiti biofarmaceutski i biotehnološki sektor te sektor medicinske tehnologije, uključujući poduzeća aktivna u digitalnom području. Inicijativa bi trebala obuhvaćati prevenciju, dijagnostiku, liječenje i upravljanje bolestima, a opseg se mora utvrditi uzimajući u obzir veliko opterećenje za pacijente i/ili društvo zbog ozbiljnosti bolesti i/ili broja oboljelih, te velik gospodarski učinak bolesti na pacijente i zdravstvene sustave. Financirane aktivnosti moraju odgovoriti na potrebe javnog zdravstva Unije i poduprijeti razvoj budućih zdravstvenih inovacija koje su sigurne, usmjerene na ljude, djelotvorne, troškovno učinkovite i cjenovno pristupačne za pacijente i zdravstvene sustave.

(67)

Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje oslanja se na iskustvo Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 (Zajedničko poduzeće IMI 2), uključujući rad ostvaren u okviru te inicijative na suzbijanju pandemije bolesti COVID-19. U skladu s preporukama iz međuevaluacije Zajedničkog poduzeća IMI 2 (14) inicijativa sljednik treba „omogućiti aktivnu suradnju drugih industrijskih sektora s farmaceutskom industrijom kako bi se iskoristilo njihovo stručno znanje u razvoju novih oblika zdravstvene skrbi”. Stoga ti industrijski sektori trebaju obuhvatiti biofarmaceutski i biotehnološki sektor te sektor medicinske tehnologije, uključujući poduzeća aktivna u digitalnom području. Novom inicijativom trebalo bi osigurati aktivno sudjelovanje civilnog društva i udruga pacijenata. Inicijativa bi trebala obuhvaćati prevenciju, dijagnostiku, liječenje i upravljanje bolestima, a opseg se mora utvrditi uzimajući u obzir veliko opterećenje za pacijente , njihove obitelji i/ili društvo zbog ozbiljnosti bolesti i/ili broja oboljelih ili onih koji bi mogli oboljeti , te velik gospodarski učinak bolesti na pacijente i zdravstvene sustave. Financirane aktivnosti moraju odgovoriti na potrebe javnog zdravstva Unije i poduprijeti razvoj budućih zdravstvenih inovacija koje su sigurne, usmjerene na ljude i pacijente , djelotvorne, troškovno učinkovite , dostupne i cjenovno pristupačne za pacijente i zdravstvene sustave i usluge, kako bi se poboljšala kvaliteta zdravlja .

(68)

Kako bi se stvorila najbolja prilika za osmišljavanje novih znanstvenih ideja i uspješnih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, ključni akteri u Zajedničkom poduzeću za inicijativu za inovativno zdravlje trebali bi biti istraživači iz raznih subjekata, javnih i privatnih. Istodobno bi krajnji korisnici, kao što su građani Unije, zdravstveni djelatnici i pružatelji zdravstvene skrbi, trebali bi dati svoj doprinos strateškom oblikovanju i aktivnostima inicijative te tako osigurati da ona ispunjava njihove potrebe . Regulatorna tijela na razini Unije i nacionalna regulatorna tijela, tijela za procjenu zdravstvenih tehnologija i nositelji troškova zdravstvene skrbi trebali bi isto tako u ranoj fazi dati doprinos aktivnostima partnerstva, uz izbjegavanje sukoba interesa, kako bi se povećala vjerojatnost da rezultati financiranih djelovanja ispune zahtjeve potrebne za prihvaćanje i ostvarenje očekivanih učinaka. Taj cjelokupni doprinos trebao bi pomoći u boljem usmjeravanju istraživačkih aktivnosti prema područjima u kojima postoje neispunjene potrebe.

(68)

Kako bi se stvorila najbolja prilika za osmišljavanje novih znanstvenih ideja i uspješnih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, ključni akteri u Zajedničkom poduzeću za inicijativu za inovativno zdravlje trebali bi biti istraživači iz raznih subjekata, javnih i privatnih. Istodobno bi krajnji korisnici, kao što su građani Unije, njihove obitelji, skupine potrošača i pacijenata, zdravstveni djelatnici i pružatelji zdravstvene skrbi i druge relevantne interesne skupine diljem Unije , trebali bi dati svoj doprinos strateškom oblikovanju i aktivnostima inicijative . Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje treba osigurati da aktivnosti koje provodi udovolje tim potrebama . Regulatorna tijela na razini Unije i nacionalna regulatorna tijela, tijela za procjenu zdravstvenih tehnologija i nositelji troškova zdravstvene skrbi trebali bi isto tako u ranoj fazi dati doprinos aktivnostima partnerstva, uz izbjegavanje sukoba interesa, kako bi se povećala vjerojatnost da rezultati financiranih djelovanja ispune potrebe pacijenata i zahtjeve potrebne za prihvaćanje i ostvarenje očekivanih učinaka. Taj cjelokupni doprinos trebao bi pomoći u boljem usmjeravanju istraživačkih aktivnosti prema područjima u kojima postoje neispunjene ili nedovoljno financirane potrebe.

(70)

Ciljevi partnerstva trebali bi biti usmjereni na pretkonkurentsko područje i tako stvoriti siguran prostor za učinkovitu suradnju među poduzećima aktivnima u različitim područjima zdravstvenih tehnologija. Kako bi se odrazila integrativna priroda inicijative, pomoglo u povezivanju sektora zdravstvene industrije i ojačala suradnja između industrije i akademske zajednice, većina projekata koji se financiraju inicijativom trebala bi biti međusektorska.

(70)

Ciljevi partnerstva trebali bi biti usmjereni na nekonkurentsko i pretkonkurentsko područje i tako stvoriti siguran prostor za učinkovitu i djelotvornu suradnju među poduzećima aktivnima u različitim područjima zdravstvenih tehnologija. Kako bi se odrazila integrativna priroda inicijative, pomoglo u povezivanju sektora zdravstvene industrije i ojačala suradnja između industrije i akademske zajednice, većina projekata koji se financiraju inicijativom trebala bi biti međusektorska.

(71)

Pojam ključne digitalne tehnologije odnosi se na elektroničke komponente i sustave na kojima se temelje svi važni gospodarski sektori. Komisija je istaknula potrebu za ovladavanjem tim tehnologijama u Europi, posebice u kontekstu ostvarenja europskih ciljeva politike kao što je autonomija digitalne tehnologije (30). Zbog važnosti područja i izazova s kojima se dionici u Uniji suočavaju potrebno je hitno djelovanje kako bi se izbjegle slabe karike u lancu inovacija i vrijednosti Europe. Stoga bi trebalo uspostaviti mehanizam na razini Unije kako bi se povezalo i usmjerilo pružanje potpora država članica, Unije i privatnog sektora istraživanju i inovacijama u području elektroničkih komponenti i sustava.

(71)

Pojam ključne digitalne tehnologije odnosi se na elektroničke komponente i sustave na kojima se temelje svi važni gospodarski sektori. Komisija je istaknula potrebu za ovladavanjem tim tehnologijama u Europi, posebice u kontekstu ostvarenja europskih ciljeva politike kao što je autonomija digitalne tehnologije (30). Zbog važnosti područja i izazova s kojima se dionici u Uniji suočavaju potrebno je hitno djelovanje kako bi se izbjegle slabe karike u lancu inovacija i vrijednosti Europe. Stoga bi trebalo uspostaviti mehanizam na razini Unije kako bi se povezalo i usmjerilo pružanje potpora država članica, Unije i privatnog sektora istraživanju i inovacijama u području elektroničkih komponenti i sustava. Savez za procesore i poluvodičke tehnologije te savez za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku također bi se trebali nadovezati na inicijative zajedničkog poduzeća.

(72)

Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi se baviti jasno utvrđenim temama koje bi omogućile europskim poduzećima u širem smislu da osmišljavaju, proizvode i upotrebljavaju najinovativnije tehnologije za elektroničke komponente i sustave. Strukturirana i koordinirana financijska potpora na europskoj razini nužna je kako bi se pomoglo istraživačkim timovima i europskim industrijama da zadrže svoje trenutačne prednosti kao predvodnici u iznimno konkurentnom međunarodnom kontekstu i uklone nedostatke u tehnologijama ključnima za digitalnu transformaciju u  Europi koja odražava temeljne vrijednosti Unije, uključujući privatnost i povjerenje, sigurnost i zaštitu. Suradnja među dionicima ekosustava koji predstavljaju sve segmente lanaca vrijednosti ključna je za razvoj novih tehnologija i brzo uvođenje inovacija na tržište. Ujedno je vrlo bitna i otvorenost i fleksibilnost za integraciju relevantnih dionika, uključujući ponajprije MSP-ove, u nova i/ili blisko povezana tehnološka područja.

(72)

Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi se baviti jasno utvrđenim temama koje bi omogućile europskim poduzećima u širem smislu da osmišljavaju, proizvode i upotrebljavaju najinovativnije tehnologije za elektroničke komponente i sustave. Strukturirana i koordinirana financijska potpora na europskoj razini nužna je kako bi se pomoglo istraživačkim timovima i europskim industrijama da zadrže svoje trenutačne prednosti kao predvodnici u iznimno konkurentnom međunarodnom kontekstu i uklone nedostatke u tehnologijama ključnima za digitalnu transformaciju Unije i njezina vodećeg položaja u  području tehnologije koja odražava temeljne vrijednosti i temeljna prava Unije, uključujući privatnost , zaštitu podataka i povjerenje, sigurnost i zaštitu na svim razinama lanaca vrijednosti . Suradnja među dionicima ekosustava koji predstavljaju sve segmente lanaca vrijednosti ključna je za razvoj novih tehnologija koje se temelje na privatnosti i  integriranoj sigurnosti i za njihovo brzo uvođenje inovacija na tržište. Ujedno je vrlo bitna i otvorenost i fleksibilnost za integraciju organizacija civilnog društva i relevantnih dionika, uključujući ponajprije MSP-ove, u nova i/ili blisko povezana tehnološka područja. Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije također bi trebalo razvijati istraživačke aktivnosti kako bi se doprinijelo ciljevima iz Komunikacije Komisije od 9. ožujka 2021.„Digitalni kompas 2030.: europski put za digitalno desetljeće”.

(73)

Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi kombinirati financijska i tehnička sredstva koja su ključna za ovladavanje sve većim tempom inovacija u tom području, širenje znanja na društvo i dijeljenje rizika usklađivanjem strategija i ulaganja sa zajedničkim europskim interesom. Stoga bi članovi Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije trebali biti Unija, države članice i zemlje pridružene programu Obzor Europa na dobrovoljnoj osnovi i udruženja kao privatni članovi koji predstavljaju poduzeća koja su njihovi članovi [i druge pravne subjekte aktivne u području elektroničkih komponenti i sustava u Europi]. Sudjelovanje država članica usto će olakšati dosljedno usklađivanje s nacionalnim programima i strategijama i tako smanjiti preklapanja i rascjepkanost napora uz osiguravanje sinergija među dionicima i aktivnostima.

(73)

Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi kombinirati financijska i tehnička sredstva koja su ključna za ovladavanje sve većim tempom inovacija u tom području, širenje znanja na društvo usklađivanjem strategija i ulaganja sa zajedničkim europskim interesom. Stoga bi članovi Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije trebali biti Unija, države članice i zemlje pridružene programu Obzor Europa na dobrovoljnoj osnovi i udruženja kao privatni članovi koji predstavljaju poduzeća koja su njihovi članovi [i druge pravne subjekte aktivne u području elektroničkih komponenti i sustava u Europi]. Sudjelovanje država članica usto će olakšati dosljedno usklađivanje s nacionalnim programima i strategijama i tako smanjiti preklapanja i rascjepkanost napora uz osiguravanje sinergija među dionicima i aktivnostima.

(74)

U skladu s [člankom  8. stavkom 1. točkom (c)] Uredbe o Obzoru Europa države sudionice trebale bi Zajedničkom poduzeću za ključne digitalne tehnologije povjeriti provedbu svojih doprinosa svojim nacionalnim sudionicima u neizravnim djelovanjima. Korisnici bi trebali potpisati jedinstveni sporazum o bespovratnim sredstvima sa zajedničkim poduzećem u skladu s pravilima programa Obzor Europa, uključujući odgovarajući okvir za prava intelektualnog vlasništva, ovisno o programu Unije kojim se podupire odgovarajuća aktivnost financirana bespovratnim sredstvima. Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi obrađivati zahtjeve za povrat troškova i izvršavati plaćanja korisnicima .

(74)

U skladu s člankom  8. stavkom 1. točkom)(c) Uredbe o Obzoru Europa zajednička poduzeća trebala bi provoditi središnje upravljanje svim financijskim doprinosima putem koordinacijskog pristupa. U skladu s time svaka država sudionica trebala bi sklopiti administrativni sporazum sa zajedničkim poduzećem kojim se utvrđuje koordinacijski mehanizam za plaćanje doprinosa podnositeljima zahtjeva s poslovnim nastanom u toj državi sudionici i izvješćivanje o doprinosima. Kako bi osigurale usklađenost sa svojim nacionalnim strateškim prioritetima, države sudionice trebale bi, u opravdanim slučajevima, imati pravo veta na upotrebu njihovih nacionalnih financijskih doprinosa za određene podnositelje zahtjeva .

(77)

Pravnim okvirom Unije za jedinstveno europsko nebo (31) nastoji se reformirati sustav upravljanja europskim zračnim prometom (ATM) i to putem institucionalnih, operativnih, tehnoloških i regulatornih mjera s ciljem poboljšanja njegove učinkovitosti u smislu kapaciteta, sigurnosti, učinkovitosti i utjecaja na okoliš.

(77)

Pravnim okvirom Unije za jedinstveno europsko nebo (31) nastoji se reformirati sustav upravljanja europskim zračnim prometom (ATM) i to putem institucionalnih, operativnih, tehnoloških i regulatornih mjera s ciljem poboljšanja njegove učinkovitosti u smislu kapaciteta, sigurnosti, učinkovitosti , klime i utjecaja na okoliš.

(78)

Projektom istraživanja i razvoja u području upravljanja zračnim prometom (ATM) jedinstvenog europskog neba („projekt SESAR”) (32) nastoji se modernizirati upravljanje zračnim prometom i objediniti tehnološke i operativne inovacije za potporu jedinstvenom europskom nebu. Cilj mu je pružiti tehnološka rješenja za vrlo učinkovito upravljanje zračnim prometom do 2035. kako bi se omogućilo nezagušeno, sigurnije i ekološki prihvatljivije funkcioniranje sektora zračnog prometa. Projekt SESAR obuhvaća tri međusobno povezana i trajna suradnička procesa koji se neprekidno razvijaju i u kojima se definiraju, oblikuju i uvode inovativni tehnološki sustavi i operativni postupci na kojima se temelji digitalno europsko nebo definirano u europskom glavnom planu ATM-a (33).

(78)

Projektom istraživanja i razvoja u području upravljanja zračnim prometom (ATM) jedinstvenog europskog neba („projekt SESAR”) (32) nastoji se modernizirati upravljanje zračnim prometom i objediniti tehnološke i operativne inovacije za potporu jedinstvenom europskom nebu. Cilj mu je pružiti tehnološka rješenja za vrlo učinkovito upravljanje zračnim prometom do 2035. kako bi se omogućilo nezagušeno, sigurnije te ekološki i klimatski prihvatljivije funkcioniranje sektora zračnog prometa , u skladu s europskim zelenim planom i Europskim zakonom o klimi . Projekt SESAR obuhvaća tri međusobno povezana i trajna suradnička procesa koji se neprekidno razvijaju i u kojima se definiraju, oblikuju i uvode inovativni tehnološki sustavi i operativni postupci na kojima se temelji digitalno europsko nebo definirano u europskom glavnom planu ATM-a (33).

(79)

Europski glavni plan ATM-a alat je za planiranje modernizacije ATM-a diljem Europe koji povezuje istraživačke i inovacijske aktivnosti u području ATM-a s aktivnostima uvođenja kako bi se postigli ciljevi performansi jedinstvenog europskog neba.

(79)

Europski glavni plan ATM-a alat je za planiranje modernizacije ATM-a diljem Europe koji povezuje istraživačke i inovacijske aktivnosti u području ATM-a s aktivnostima uvođenja kako bi se postigli ciljevi performansi jedinstvenog europskog neba ne samo poboljšavanjem učinkovitost tijekom pojedinih letova, već i omogućavanjem kontinuiranog prilagođavanja njegovih ukupnih kapaciteta u skladu s tehnološkim napretkom .

(81)

Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi se oslanjati na iskustvo Zajedničkog poduzeća SESAR i nastaviti svoju koordinacijsku ulogu u istraživanju o ATM-u u Uniji. Glavni ciljevi Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebali bi biti jačanje i daljnja integracija kapaciteta za istraživanje i inovacije u Europi, što bi pomoglo ubrzavanju digitalizacije sektora i njegovoj većoj otpornosti i prilagodljivosti fluktuacijama u prometu. Zajedničko poduzeće bi trebalo ojačati , putem inovacija, konkurentnost zračnog prijevoza s posadom i bez posade i usluga ATM-a kako bi se podržao gospodarski oporavak i rast. Trebalo bi razvijati i ubrzavati uvođenje inovativnih rješenja na tržište kako bi zračni prostor jedinstvenog europskog neba postao najučinkovitije i ekološki najprihvatljivije nebo za letenje na svijetu.

(81)

Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi se oslanjati na iskustvo Zajedničkog poduzeća SESAR i nastaviti svoju koordinacijsku ulogu u istraživanju o ATM-u u Uniji. Glavni ciljevi Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebali bi biti u mogućnosti podržati mjere jačanja i daljnje integracije kapaciteta za istraživanje i inovacije u Europi, što bi zauzvrat pomoglo ubrzavanju digitalizacije sektora i njegovoj većoj otpornosti i prilagodljivosti fluktuacijama u prometu. Zajedničko poduzeće bi trebalo pridonijeti jačanju , putem inovacija, konkurentnosti zračnog prijevoza s posadom i bez posade i usluga ATM-a kako bi se podržao gospodarski i društveni oporavak i rast. Trebalo bi podupirati razvoj i ubrzavati uvođenje inovativnih rješenja na tržište kako bi zračni prostor jedinstvenog europskog neba postao najučinkovitije i ekološki najprihvatljivije nebo za letenje na svijetu.

(83)

Sudjelovanje u Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi u raznim oblicima biti otvoreno najširem mogućem rasponu i zastupljenosti dionika iz svih država članica i zemalja pridruženih programu Obzor Europa, uključujući MSP-ove. Sudjelovanje bi posebno trebalo zajamčiti ravnotežu između proizvođača opreme za zrakoplovstvo s posadom ili bez posade, korisnika zračnog prostora, pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, zračnih luka, vojske i stručnog osoblja te pružati mogućnosti MSP-ovima, akademskoj zajednici i istraživačkim organizacijama. Kako bi se utvrdili najperspektivniji pristupi i subjekti koji ih mogu primjenjivati, Komisija je objavila poziv na iskaz interesa potencijalnih članova. Upravnom odboru trebalo bi omogućiti da odabere pridružene članove na temelju rezultata tog poziva kako bi se skupina članova mogla brzo proširiti.

(83)

Sudjelovanje u Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi u raznim oblicima biti otvoreno najširem mogućem rasponu i zastupljenosti dionika iz svih država članica i zemalja pridruženih programu Obzor Europa, uključujući MSP-ove , znanstvene stručnjake i relevantne organizacije civilnog društva u područjima okoliša i klime . Sudjelovanje bi posebno trebalo zajamčiti ravnotežu između proizvođača opreme za zrakoplovstvo s posadom ili bez posade, korisnika zračnog prostora, pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, zračnih luka, vojske i stručnog osoblja te pružati mogućnosti MSP-ovima, akademskoj zajednici i istraživačkim organizacijama. Kako bi se utvrdili najperspektivniji pristupi i subjekti koji ih mogu primjenjivati, Komisija je objavila poziv na iskaz interesa potencijalnih članova. Upravnom odboru trebalo bi omogućiti da odabere pridružene članove na temelju rezultata tog poziva kako bi se skupina članova mogla brzo proširiti.

(86)

Agencija EUROCONTROL ima odgovarajuću infrastrukturu i potrebne administrativne, IT, komunikacijske i logističke pomoćne usluge. Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi imati koristi od takve infrastrukture i usluga EUROCONTROL-a. U tom kontekstu postoji malo potencijalnih sinergija koje bi se mogle ostvariti udruživanjem administrativnih resursa s drugim zajedničkim poduzećima putem zajedničkog pozadinskog ureda . Iz tog razloga Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi izuzeti iz funkcija zajedničkog pozadinskog ureda utvrđenih ovom Uredbom.

(86)

Agencija EUROCONTROL ima odgovarajuću infrastrukturu i potrebne administrativne, IT, komunikacijske i logističke pomoćne usluge. Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi imati koristi od takve infrastrukture i usluga EUROCONTROL-a. U tom kontekstu postoji malo potencijalnih sinergija koje bi se mogle ostvariti udruživanjem administrativnih resursa s drugim zajedničkim poduzećima. Iz tog razloga Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi izuzeti iz funkcija zajedničkog pozadinskog ureda utvrđenih ovom Uredbom.

(88)

U kontekstu prioriteta Europske komisije za razdoblje 2019.–2024. „Europa spremna za digitalno doba” i „gospodarstvo u interesu građana” te ciljeva politike utvrđenih u Komunikaciji „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” Europa treba razviti ključnu digitalnu infrastrukturu koja se temelji na 5G mrežama i izgraditi tehnološke kapacitete za 6G do 2030. U tom je kontekstu Komisija naglasila stratešku važnost europskog partnerstva za pametne mreže i usluge u pružanju sigurnih usluga koje se temelje na povezivosti potrošačima i poduzećima. Ti prioriteti mogu se ostvariti okupljanjem ključnih aktera, tj. industrije, akademske zajednice i javnih tijela, u europsko partnerstvo koje se temelji na postignućima inicijative javno-privatnog partnerstva za 5G infrastrukturu, u okviru koje su uspješno razvijene tehnologije i standardi za 5G.

(88)

U kontekstu prioriteta Komisije za razdoblje 2019.–2024. „Europa spremna za digitalno doba” i „gospodarstvo u interesu građana” te ciljeva politike utvrđenih u komunikacijama „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” i „Digitalni kompas za razdoblje do 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” Europa treba razviti ključnu digitalnu infrastrukturu koja se temelji na 5G mrežama i izgraditi bazu znanja i tehnološke kapacitete za 6G i nove relevantne komunikacijske tehnologije do 2030. U tom je kontekstu Komisija naglasila stratešku važnost europskog partnerstva za pametne mreže i usluge u pružanju sigurnih usluga koje se temelje na povezivosti potrošačima i poduzećima. Ti prioriteti mogu se ostvariti okupljanjem ključnih aktera, tj. industrije, akademske zajednice , organizacija civilnog društva i javnih tijela, u europsko partnerstvo koje se temelji na postignućima inicijative javno-privatnog partnerstva za 5G infrastrukturu, u okviru koje su uspješno razvijene tehnologije i standardi za 5G.

(89)

Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge osmišljeno je za rješavanje pitanja politike u području digitalne infrastrukture i proširenje tehnološkog opsega istraživanja i inovacija za 6G mreže. Ono bi uz blisku suradnju s državama članicama trebalo ojačati odgovor na politike i socijalne potrebe Unije u pogledu mrežne energetske učinkovitosti, kibersigurnosti, tehnološke suverenosti, privatnosti i etike te proširiti opseg istraživanja i inovacija s mreža na pružanje usluga u oblaku te komponente i uređaje za pružanje usluga građanima i širok raspon gospodarskih sektora kao što su zdravstvena skrb, promet, proizvodnja i mediji.

(89)

Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge osmišljeno je za rješavanje pitanja politike u području digitalne infrastrukture i proširenje tehnološkog opsega istraživanja i inovacija za 6G i druge komunikacijske mreže. Ono bi uz blisku suradnju s državama članicama trebalo ojačati odgovor na politike i socijalne potrebe Unije u pogledu mrežne energetske učinkovitosti, kibersigurnosti, tehnološke suverenosti i otpornosti , privatnosti i etike te proširiti opseg istraživanja i inovacija s mreža na pružanje usluga u oblaku te komponente i uređaje za pružanje usluga građanima i širok raspon gospodarskih i socijalnih sektora kao što su zdravstvena skrb, promet, proizvodnja i mediji.

(91)

Napredne 5G infrastrukture bit će temelj za razvoj ekosustava za digitalnu i zelenu tranziciju te u sljedećem koraku za spremnost Europe da počne primjenjivati 6G tehnologiju. Instrument za povezivanje Europe (CEF) 2 za digitalni sektor te program Digitalna Europa i InvestEU nude mogućnosti za razvoj digitalnih ekosustava temeljenih na 5G tehnologiji, a kasnije i na 6G. Uzimajući u obzir širok raspon javnih i privatnih dionika uključenih u takve projekte uvođenja, ključno je koordinirati uspostavu strateške agende, doprinos programiranju te informacije i angažman dionika u vezi s takvim programima. Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge trebalo bi kao stratešku osnovu za te zadaće koordinirati razvoj strateških agendi uvođenja za relevantna područja uvođenja, kao što su 5G sustavi duž cesta i željeznica. U tim bi se agendama među ostalim trebali utvrditi planovi uvođenja, glavne opcije za modele suradnje i druga strateška pitanja.

(91)

Napredne 5G infrastrukture mogu biti temelj za razvoj ekosustava za digitalnu i zelenu tranziciju te u sljedećem koraku za spremnost Europe da počne transparentno i otvoreno primjenjivati 6G tehnologiju s obzirom na to da bi se utvrđivanjem globalnih i kompatibilnih standarda za 6G smanjili troškovi, uspostavili učinkovitiji digitalni lanci opskrbe i poboljšale inovacije . Instrument za povezivanje Europe (CEF) 2 za digitalni sektor te program Digitalna Europa i InvestEU nude mogućnosti za razvoj digitalnih ekosustava temeljenih na 5G tehnologiji, a kasnije i na 6G. Uzimajući u obzir širok raspon javnih i privatnih dionika uključenih u takve projekte uvođenja, ključno je olakšati uspostavu strateške agende, doprinos programiranju te informacije i angažman dionika u vezi s takvim programima. Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge trebalo bi kao stratešku osnovu za te zadaće koordinirati razvoj strateških agendi uvođenja za relevantna područja uvođenja, kao što su 5G sustavi duž cesta i željeznica. U tim bi se agendama među ostalim trebali utvrditi planovi uvođenja , tehnološke preporuke , glavne opcije za modele suradnje i druga strateška pitanja.

6a.

9.

„dodatna aktivnost” znači aktivnost izvan glavnog dijela programa rada koja ne prima financijsku potporu zajedničkog poduzeća, ali doprinosi njegovim ciljevima i izravno je povezana s prihvaćanjem rezultata projekata u okviru tog zajedničkog poduzeća ili prethodnih inicijativa ili predstavlja znatnu dodanu vrijednost Unije;

9.

„dodatna aktivnost” znači aktivnost koja je uključena u godišnji plan za dodatne aktivnosti priložen glavnom dijelu programa rada i koja ne prima financijsku potporu zajedničkog poduzeća, ali doprinosi njegovim ciljevima i izravno je povezana s prihvaćanjem rezultata projekata u okviru tog zajedničkog poduzeća ili prethodnih inicijativa ili predstavlja znatnu dodanu vrijednost Unije te doprinosi politika Unije;

(a)

jačanje i integracija Unijinih znanstvenih i tehnoloških kapaciteta za potporu stvaranju i širenju visokokvalitetnih novih znanja, osobito u cilju svladavanja globalnih izazova, uz osiguravanje konkurentnosti Unije i održivosti i uz doprinos snažnijem europskom istraživačkom prostoru;

(a)

jačanje i integracija znanstvenih, inovacijskih i tehnoloških kapaciteta Unije, država članica i regija za potporu stvaranju i širenju visokokvalitetnih novih znanja, osobito u cilju svladavanja globalnih društvenih izazova, uz osiguravanje i poboljšanje konkurentnosti Unije , europske dodane vrijednosti, otpornosti i održivosti i uz doprinos snažnijem europskom istraživačkom prostoru;

(b)

uspostava vodećeg i na održivosti utemeljenog položaja Unijinih vrijednosnih lanaca i otvorene strateške autonomije Unije u ključnim tehnologijama i industrijama u skladu s industrijskom strategijom za Europu;

(b)

uspostava vodećeg i na održivosti utemeljenog položaja i otpornosti Unijinih vrijednosnih lanaca i zaštita strateške autonomije Unije , uz očuvanje otvorene ekonomije, u ključnim tehnologijama i industrijama u skladu s industrijskom strategijom i strategijom za MSP-ove za Europu , europskim zelenim planom, drugim politikama Unije i europskim planom oporavka ;

(c)

razvoj i ubrzano prihvaćanje inovativnih rješenja u cijeloj Uniji kojima se odgovara na klimatske, okolišne, zdravstvene i druge globalne društvene izazove i doprinosi strateškim prioritetima Unije, osobito kako bi se ostvarili UN-ovi ciljevi održivog razvoja i postigla klimatska neutralnost u Uniji do 2050.

(c)

razvoj i ubrzano prihvaćanje inovativnih rješenja u cijeloj Uniji kojima se odgovara na klimatske, okolišne, zdravstvene , digitalne i druge globalne društvene izazove i doprinosi strateškim prioritetima Unije, ubrzava gospodarski rast Unije i potiče inovacijski ekosustav, uz ostvarivanje ciljeva održivog razvoja UN-a i kako bi se postigla klimatska neutralnost u Uniji najkasnije do 2050. , u skladu s Pariškim sporazumom.

(a)

povećanje kritične mase i znanstvenih kapaciteta u međusektorskom i interdisciplinarnom istraživanju i inovacijama u cijeloj Uniji;

(a)

povećanje kritične mase te znanstvenih i tehnoloških kapaciteta u suradničkom, međusektorskom i interdisciplinarnom istraživanju i inovacijama u cijeloj Uniji;

(b)

ubrzavanje društvene, ekološke i gospodarske tranzicije u područjima i sektorima od strateške važnosti za prioritete Unije, osobito radi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. u skladu s ciljevima utvrđenima na temelju europskog zelenog plana;

(b)

ubrzavanje zelene i digitalne tranzicije u područjima i sektorima od strateške važnosti za prioritete Unije, osobito radi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima utvrđenima na temelju europskog zelenog plana i europskog propisa o klimi kao i postizanje okoliša bez zagađenja i netoksičnog okoliša te očuvanje i obnavljanje ekosustavâ i bioraznolikosti ;

(c)

povećanje inovacijskih mogućnosti i učinkovitosti postojećih i novih europskih istraživačkih i inovacijskih vrijednosnih lanaca, uključujući u malim i srednjim poduzećima (MSP);

(c)

povećanje istraživačkih i inovacijskih mogućnosti i učinkovitosti postojećih i novih europskih ekosustava i vrijednosnih lanaca, uključujući u MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima;

(d)

ubrzavanje uvođenja, prihvaćanja i širenja inovativnih rješenja u snažnijem europskom istraživačkom i inovacijskom ekosustavu, među ostalim uz široku i ranu suradnju te uz zajedničko stvaranje s krajnjim korisnicima, građanima te regulatornim i normizacijskim tijelima;

(d)

ubrzavanje uvođenja, prihvaćanja i širenja inovativnih rješenja , tehnologija, usluga i vještina u snažnijem europskom istraživačkom , inovacijskom i industrijskom ekosustavu te naposljetku i u društvu , među ostalim uz široku i ranu suradnju te uz zajedničko stvaranje s krajnjim korisnicima , MSP-ovima, novoosnovanim poduzećima, udrugama potrošača , građanima te regulatornim i normizacijskim tijelima;

(da)

doprinos smanjenju manjka određenih vještina širom Unije podizanjem svijesti i pomaganjem u promicanju novog znanja i ljudskog kapitala u odnosu na njihova područja istraživanja; doprinos ubrzanju usavršavanja i prekvalifikacije europskih radnika i sudjelovanju MSP-ova u industrijskim ekosustavima povezanim s poslovanjem zajedničkih poduzeća; olakšavanje integracije relevantnih znanstvenih i inovacijskih kompetencija širom EU-a u europske ekosustave i lance vrijednosti za istraživanje i razvoj;

(e)

uvođenje okolišnih i proizvodnih poboljšanja u nove proizvode i usluge zahvaljujući iskorištavanju mogućnosti i resursa Unije.

(e)

uvođenje okolišnih , održivih, društvenih i proizvodnih poboljšanja u nove proizvode , tehnologije, primjene i usluge , kojima se štede energija i resursi, međupovezivanjem i potpunim iskorištavanjem mogućnosti i resursa Unije.

(ea)

doprinošenje premošćivanju rodne razlike u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) u Europi, kao i uključivanju rodne ravnopravnosti u rezultate istraživanja koja su razvila europska partnerstva, postižući tako bolju usklađenost europskih partnerstava s ciljevima rodne ravnopravnosti;

(eb)

traženje mogućnosti informiranja učenika koji bi željeli nastaviti karijeru u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici te u drugim područjima povezanim s operativnim aktivnostima zajedničkih poduzeća;

(a)

jačanje i širenje izvrsnosti, među ostalim poticanjem šireg sudjelovanja u cijeloj Uniji,

(a)

jačanje i širenje izvrsnosti, među ostalim poticanjem šireg sudjelovanja i geografske raznolikosti u cijeloj Uniji, uključujući sudjelovanjem država članica koje se trenutno smatraju skromnim i umjerenim inovatorima prema europskoj ljestvici uspjeha u inovacijama;

(aa)

promicanje i nagrađivanje znanstvene izvrsnosti, uključujući osiguravanjem toga da se rezultati vrhunskih znanstvenih i temeljnih istraživanja uzimaju u obzir pri provedbi aktivnosti;

(c)

jačanje spone između politike istraživanja i inovacija i, prema potrebi, politike obrazovanja i drugih politika, uključujući komplementarnost s nacionalnim, regionalnim i Unijinim istraživačkim i inovacijskim politikama i aktivnostima;

(c)

jačanje spone između politike istraživanja i inovacija i, prema potrebi, rodne ravnopravnosti, politike obrazovanja i drugih politika, uključujući komplementarnost s nacionalnim, regionalnim i Unijinim vještinama, istraživačkim i inovacijskim politikama i aktivnostima;

(ca)

promicanje odgovornog istraživanja i inovacija, uz uvažavanje načela predostrožnosti;

(cb)

jačanje rodne dimenzije u istraživanju i inovacijama, uključujući među zajedničkim poduzećima;

(e)

jačanje međunarodne suradnje;

(e)

jačanje međunarodne suradnje , u skladu s ciljevima vanjske politike i međunarodnim obvezama Unije te promicanje europske konkurentnosti i industrijskog vodstva, poštujući pritom stratešku autonomiju Unije uz očuvanje otvorenog gospodarstva ;

(f)

povećanje javnog prihvaćanja i uvođenja novih rješenja i informiranosti o njima te povezane potražnje uključivanjem građana i krajnjih korisnika u postupke zajedničkog stvaranja i zajedničkog osmišljavanja;

(f)

povećanje javnog prihvaćanja i uvođenja novih rješenja i informiranosti o njima te povezane potražnje uključivanjem građana , organizacija civilnog društva, udruga potrošača i krajnjih korisnika , uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća, u postupke zajedničkog stvaranja i zajedničkog osmišljavanja;

(g)

poticanje iskorištavanja rezultata istraživanja i inovacija te aktivno širenje i iskorištavanje rezultata , osobito u cilju poticanja privatnih ulaganja i razvoja politika;

(g)

poticanje aktivnog širenja, upotrebe rezultata istraživanja i inovacija te njihovog iskorištavanja, među ostalim za razvoj politika , standardizacijom, nabavom inovativnih rješenja i predkomercijalnom nabavom , s ciljem ubrzavanja procesa uvođenja ishoda i rezultata istraživanja na tržište u njihovim područjima istraživanja ;

(h)

ubrzavanje industrijske preobrazbe, među ostalim s pomoću poboljšanih vještina za inovacije;

(h)

ubrzavanje industrijske preobrazbe i otpornosti u čitavim lancima vrijednosti , među ostalim s pomoću poboljšanih vještina za inovacije;

(ha)

podizanje razine vještina i iskustva diljem Unije među studentima, akademskom zajednicom i stručnjacima, potičući razvoj posebnih sveučilišnih diploma i obrazovnih programa u različitim područjima, uz obraćanje posebne pozornosti na rodne perspektive i osiguravanje najšire geografske pokrivenosti u Uniji;

i.

podupiranje provedbe povezanih politika Unije koja je utemeljena na dokazima, kao i regulatornih i normizacijskih aktivnosti i aktivnosti održivih ulaganja na europskoj i globalnoj razini.

i.

podupiranje provedbe povezanih politika Unije koja je utemeljena na znanstvenim dokazima, kao i regulatornih i normizacijskih aktivnosti i aktivnosti održivih ulaganja na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini.

(a)

pružaju financijsku potporu, prvenstveno u obliku bespovratnih sredstava, za neizravna djelovanja u području istraživanja i inovacija, koja su odabrana na temelju otvorenih i konkurentnih poziva, osim ako je drukčije utvrđeno u njihovim programima rada;

(a)

pružaju financijsku potporu, prvenstveno u obliku bespovratnih sredstava, za neizravna djelovanja u području istraživanja i inovacija, koja su odabrana na temelju otvorenih , poštenih, transparentnih i konkurentnih poziva, osim u opravdanim slučajevimakoji će se utvrditi u njihovim programima rada;

(b)

razvijaju blisku suradnju i uspostavljaju koordinaciju s drugim europskim partnerstvima, među ostalim izdvajajući prema potrebi dio proračunskih sredstava zajedničkog poduzeća za zajedničke pozive;

(b)

razvijaju blisku suradnju i uspostavljaju koordinaciju i sinergije s drugim europskim partnerstvima, među ostalim izdvajajući prema potrebi dio proračunskih sredstava zajedničkog poduzeća za zajedničke pozive;

(c)

istražuju sinergije s relevantnim aktivnostima i programima na razini Unije i na nacionalnoj i regionalnoj razini te prema potrebi mogućnosti za daljnje financiranje iz tih aktivnosti i programa, osobito sinergije kojima se potiču uvođenje inovativnih rješenja, obrazovanje i regionalni razvoj, kao što su fondovi kohezijske politike u skladu sa strategijama pametne specijalizacije;

(c)

istražuju i osiguravaju učinkovite sinergije s relevantnim aktivnostima i programima na razini Unije i na nacionalnoj i regionalnoj razini te prema potrebi mogućnosti za daljnje financiranje iz tih aktivnosti i programa, osobito sinergije kojima se potiču uvođenje i prihvaćanje na tržištu inovativnih rješenja , osposobljavanje , obrazovanje i regionalni razvoj, kao što su fondovi kohezijske politike u skladu sa strategijama pametne specijalizacije , te s europskim financijskim institucijama kao što je Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka, te relevantnim industrijskim udruženjima i dobrotvornim zakladama i trustovima ;

(ca)

jačaju vezu između istraživanja, inovacija i aktivnosti predviđenih u Komisijinoj komunikaciji od 1. srpnja 2020. naslovljenoj „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” („Program vještina za Europu”), posebno onih čiji je cilj razvijanje vještina za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji i povećanje broja osoba s diplomom iz predmeta u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), posebno u industrijskim ekosustavima povezanim s poslovanjem zajedničkih poduzeća;

(d)

osiguravaju da njihov rad doprinosi zahtjevima za strateško višegodišnje planiranje, izvješćivanje, praćenje i evaluaciju i drugim zahtjevima iz Obzora Europa utvrđenima u [člancima 45. i 47.] Uredbe o Obzoru Europa, kao što je provedba zajedničkog okvira za povratne informacije o politikama;

(d)

osiguravaju da njihov rad doprinosi zahtjevima za strateško višegodišnje planiranje, izvješćivanje, praćenje i evaluaciju , bez povećanja vlastitog administrativnog opterećenja ili administrativnog opterećenja njihovih korisnika, i drugim zahtjevima iz Obzora Europa utvrđenima u [člancima 45. i 47.] Uredbe o Obzoru Europa, kao što je provedba zajedničkog okvira za povratne informacije o politikama;

(e)

promiču sudjelovanje MSP-ova u svojim aktivnostima i poduzimaju mjere za informiranje MSP-ova, u skladu s ciljevima Obzora Europa;

(e)

promiču i osiguravaju sudjelovanje MSP-ova i novoosnovanih poduzeća te njihovih udruženja u aktivnostima zajedničkih poduzeća i osiguravaju pravodobno informiranje MSP-ova i novoosnovanih poduzeća , u skladu s ciljevima Obzora Europa; prema potrebi, utvrđuju pozive za podnošenje prijedloga u kojima je koordinacijska uloga rezervirana za MSP-ove ili novoosnovana poduzeća;

(ea)

razvijaju mjere za privlačenje novih sudionika, uključujući MSP-ove, u istraživačke i inovacijske aktivnosti zajedničkih poduzeća te za širenje mreža suradnje, kao i za poticanje boljeg povezivanja postojećih nacionalnih istraživačkih i inovacijskih ekosustava i mreža jednih s drugima i s europskom razinom;

(eb)

promiču i osiguravaju uključenost mladih istraživača te doktorskih i postdoktorskih studenata u aktivnostima odgovarajućeg zajedničkog poduzeća i u bliskoj sinergiji s aktivnostima Marie Skłodowska-Curie;

(f)

mobiliziraju resurse javnog i privatnog sektora potrebne za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi;

(f)

mobiliziraju resurse javnog i privatnog sektora te, ako je moguće, dodatne resurse potrebne za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi;

(g)

prate napredak u postizanju ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi, kao i onih utvrđenih u [članku 45.] Uredbe o Obzoru Europa i njezinu [ Prilogu  V.];

(g)

prate napredak u postizanju ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi, kao i onih utvrđenih u [članku 45.] Uredbe o Obzoru Europa i njezinim [ Prilozima III. i  V.];

(h)

donose i provode svoje programe rada;

(h)

razvijaju i provode strateški program istraživanja i inovacija na temelju kojeg donose i provode svoje programe rada;

i.

povezuju se sa širokim rasponom dionika, koji obuhvaćaju ali nisu ograničeni na decentralizirane agencije, istraživačke organizacije i sveučilišta, krajnje korisnike i javna tijela, osobito radi definiranja prioriteta i aktivnosti svake inicijative kao i osiguravanja uključivosti;

i.

povezuju se sa širokim rasponom dionika, koji obuhvaćaju ali nisu ograničeni na decentralizirane agencije, istraživačke organizacije i sveučilišta, organizacije civilnog društva, krajnje korisnike , udruženja MSP-ova i javna tijela, osobito radi definiranja prioriteta i aktivnosti svake inicijative kao i osiguravanja uključivosti , otvorenosti i društvene dodane vrijednosti ;

(j)

poduzimaju aktivnosti informiranja, komuniciranja, objavljivanja, širenja i iskorištavanja rezultata primjenjujući mutatis mutandis [članak 46.] Uredbe o Obzoru Europa, što uključuje stavljanje na raspolaganje detaljnih informacija o rezultatima istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u elektroničkoj bazi podataka o Obzoru Europa i davanje pristupa tim informacijama;

(j)

poduzimaju aktivnosti informiranja, komuniciranja, objavljivanja, širenja i iskorištavanja rezultata primjenjujući članke 10. i 39. ove Uredbe i mutatis mutandis [članak 46.] Uredbe o Obzoru Europa, što uključuje stavljanje na raspolaganje javnosti detaljnih informacija o rezultatima istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u elektroničkoj bazi podataka o Obzoru Europa na način koji je pristupačan korisnicima i davanje pristupa tim informacijama;

(ja)

promiču kampanje za podizanje svijesti, obrazovne aktivnosti i aktivnosti informiranja, uz sudjelovanje akademskih i znanstvenih mreža te mreža za razvoj znanja, i pružaju odgovarajuće informacije na svojim internetskim stranicama, uključujući objavljivanje relevantne dokumentacije;

(l)

doprinose djelotvornijoj povezanosti znanosti i politike, poticanju otvorene znanosti uz bolje iskorištavanje rezultata, ispunjavanju političkih potreba, kao i promicanju bržeg širenja i prihvaćanja rezultata;

(l)

doprinose djelotvornijoj povezanosti znanosti i politike, poticanju otvorene znanosti i poštovanju njezinih načela kako su utvrđena u člancima 14. i 39. Uredbe o Obzoru Europa te ispunjavanju političkih potreba, kao i promicanju bržeg iskorištavanja, širenja i prihvaćanja rezultata te povećanju vidljivosti kako je utvrđeno u članku 51. stavku 1. Uredbe o Obzoru Europa ; zajednička poduzeća utvrđuju stroga pravila za odstupanja od ovih zahtjeva za otvoreni pristup utvrđena u Uredbi o Obzoru Europa, Komisija prati prakse povezane s otvorenim pristupom, a svako izuzeće trebalo bi biti transparentno navedeno na relevantnim internetskim stranicama.

(n)

podupiru Komisiju u razvoju i provedbi čvrstih i znanstveno utemeljenih kriterija tehničke provjere u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852 o održivim ulaganjima tako što prate i ocjenjuju njihovu primjenu u gospodarskom sektoru u kojem sama djeluju kako bi prema potrebi pružila ad hoc povratne informacije u svrhu oblikovanja politika ;

(n)

podupiru Komisiju u razvoju i provedbi čvrstih i znanstveno utemeljenih kriterija tehničke provjere u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852 ako su aktivnosti zajedničkih poduzeća obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe ;

(o)

razmatraju načelo „ne nanosi bitnu štetu” u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2020/852 i uzimaju u obzir odredbe te uredbe kako bi prema potrebi poboljšala pristup održivom financiranju;

(o)

razmatraju načelo „ne nanosi bitnu štetu” u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2020/852 za aktivnosti zajedničkih poduzeća koje su obuhvaćene područjem primjene te uredbe i uzimaju u obzir odredbe te uredbe kako bi prema potrebi poboljšala pristup održivom financiranju;

(ga)

poticanje razmjene najboljih praksi među zajedničkim poduzećima.

(a)

osigurava pomno i pravovremeno praćenje napretka istraživačkog i inovacijskog programa zajedničkog poduzeća i pojedinačnih djelovanja u odnosu na prioritete Komisije i na stratešku agendu za istraživanja i inovacije te prema potrebi poduzima korektivne mjere kako bi osigurao da zajedničko poduzeće ispunjava svoje ciljeve;

(a)

poduzima mjere za osiguravanje provedbe općih, posebnih i operativnih ciljeva zajedničkog poduzeća, ocjenjuje njihovu učinkovitost i učinak, osigurava pomno i pravovremeno praćenje napretka istraživačkog i inovacijskog programa zajedničkog poduzeća i pojedinačnih djelovanja u odnosu na prioritete glavnih ciljeva i politika Unije i stratešku agendu za istraživanja i inovacije te prema potrebi poduzima korektivne mjere kako bi osigurao da zajedničko poduzeće ispunjava svoje ciljeve;

(b)

ocjenjuje, prihvaća ili odbija zahtjeve za članstvo u skladu s člankom 7.;

(b)

ocjenjuje, prihvaća ili odbija zahtjeve za članstvo u skladu s člankom 7. uzimajući u obzir savjet znanstvenog savjetodavnog tijela u skladu s člankom 19. i potencijalne sukobe interesa ;

(c)

ocjenjuje, prihvaća ili odbija zahtjeve potencijalnih partnera koji daju doprinos u skladu s člankom 9.;

(c)

ocjenjuje, prihvaća ili odbija zahtjeve potencijalnih partnera koji daju doprinos u skladu s člankom 9. uzimajući u obzir savjet znanstvenog savjetodavnog tijela u skladu s člankom 19. i potencijalne sukobe interesa ;

(i)

imenuje i razrješuje izvršnog direktora, produljuje mu mandat, daje mu smjernice i prati njegov rad;

(i)

na temelju otvorenog i transparentnog postupka imenuje i razrješuje izvršnog direktora, produljuje mu mandat, daje mu smjernice i prati njegov rad u skladu s člankom 17., uključujući utvrđivanjem skupa ključnih pokazatelja uspješnosti radi evaluacije rada izvršnog direktora ;

(j)

donosi stratešku agendu za istraživanja i inovacije na početku inicijative te je prema potrebi izmjenjuje za trajanja Obzora Europa. U strateškoj agendi za istraživanja i inovacije utvrđuju se ciljani učinak partnerstva, predviđeni portfelj aktivnosti, mjerljivi očekivani ishodi, resursi, rezultati i ključne etape u definiranom vremenskom okviru. Identificirat će se i druga europska partnerstva s kojima zajedničko poduzeće uspostavlja formalnu i redovitu suradnju te mogućnosti za sinergije između djelovanja zajedničkog poduzeća i nacionalnih ili regionalnih inicijativa i politika na temelju informacija primljenih od država sudionica ili skupine predstavnika država kao i za sinergije s drugim programima Unije;

(j)

donosi stratešku agendu za istraživanja i inovacije na početku inicijative te je prema potrebi izmjenjuje za trajanja Obzora Europa na temelju doprinosa svih partnera, uključujući privatni sektor, znanstvenu zajednicu, predstavnike država članica i organizacije civilnog društva aktivne u području djelovanja odgovarajućeg zajedničkog poduzeća . U strateškoj agendi za istraživanja i inovacije utvrđuju se ciljani učinak partnerstva, predviđeni portfelj aktivnosti, mjerljivi očekivani ishodi, resursi, rezultati i ključne etape u definiranom vremenskom okviru. Identificirat će se i druga europska partnerstva s kojima zajedničko poduzeće uspostavlja formalnu i redovitu suradnju te mogućnosti za sinergije između djelovanja zajedničkog poduzeća i nacionalnih ili regionalnih inicijativa i politika na temelju informacija primljenih od država sudionica ili skupine predstavnika država kao i za sinergije , zajedno sa smjernicama Komisije, s drugim programima i politikama Unije , uključujući aktivnosti predviđene u programu vještina za Europu ;

(k)

donosi program rada i odgovarajuću procjenu rashoda kako predloži izvršni direktor radi provedbe strateške agende za istraživanja i inovacije, uključujući administrativne aktivnosti, sadržaj poziva na podnošenje prijedloga, područja istraživanja koja će biti predmet zajedničkih poziva i suradnje s drugim partnerstvima, primjenjivu stopu financiranja po temi poziva, kao i povezana pravila o postupcima podnošenja, evaluacije, odabira, dodjele i preispitivanja, s posebnim naglaskom na povratnim informacijama povezanima sa zahtjevima politike;

(k)

donosi program rada i odgovarajuću procjenu rashoda kako predloži izvršni direktor radi provedbe strateške agende za istraživanja i inovacije, uključujući administrativne aktivnosti, sadržaj poziva na podnošenje prijedloga, snažno osiguravajući da niz otvorenih poziva obuhvaća i niži raspon razine tehnološke spremnosti, kriterije za poticanje sudjelovanja na osnovi rodne ravnoteže i zemljopisne raznolikosti, područja istraživanja koja će biti predmet zajedničkih poziva i suradnje s drugim partnerstvima te sinergija s drugim programima EU-a , primjenjivu stopu financiranja po temi poziva, kao i povezana pravila o postupcima podnošenja, evaluacije, odabira, dodjele i preispitivanja , uključujući posebne postupke za utvrđivanje i izbjegavanje sukoba interesa , s posebnim naglaskom na povratnim informacijama povezanima sa zahtjevima politike;

(ka)

podupire vidljivost i otvorenost aktivnosti zajedničkih poduzeća i donosi mjere za privlačenje novih sudionika, posebno malih i srednjih poduzeća, sveučilišta, istraživačkih organizacija, organizacija civilnog društva za aktivnosti i djelovanja zajedničkog poduzeća, istodobno osiguravajući učinkovit nadzor od strane javnosti i organizacija civilnog društva;

(ma)

poduzima odgovarajuće i korektivne mjere na temelju rezultata privremene evaluacije koju provodi Komisija u skladu s odredbama iz članka 171. i na temelju rezultata godišnje revizije koju provodi Europski revizorski sud;

(n)

ocjenjuje konsolidirano godišnje izvješće o radu, uključujući odgovarajuće rashode i proračun namijenjen za zajedničke pozive s drugim europskim partnerstvima;

(n)

ocjenjuje i odobrava konsolidirano godišnje izvješće o radu, uključujući odgovarajuće rashode i proračun namijenjen za zajedničke pozive s drugim europskim partnerstvima;

(s)

odobrava popis djelovanja odabranih za financiranje;

(s)

odobrava , prema potrebi, popis djelovanja odabranih za financiranje nakon savjetovanja sa znanstvenim savjetodavnim tijelom ;

(u)

donosi pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u zajednička poduzeća i o angažiranju pripravnika;

(u)

donosi pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka , uključujući njihovu naknadu, u zajednička poduzeća i o angažiranju pripravnika;

(w)

prema potrebi Komisiji predaje svaki zahtjev za izmjenu ove Uredbe koji predloži član zajedničkog poduzeća ;

(w)

prema potrebi prikuplja i Komisiji predaje svaki zahtjev za izmjenu ove Uredbe;

(y)

do kraja 2022 . donosi plan za postupno ukidanje financiranja zajedničkog poduzeća iz Obzora Europa na temelju preporuke izvršnog direktora;

(y)

najkasnije godinu dana nakon privremene evaluacije programa Obzor Europa kako je navedeno u članku 52. stavku 2. Uredbe o Obzoru Europa i najkasnije 2025 . donosi plan za postupno ukidanje financiranja zajedničkog poduzeća iz Obzora Europa na temelju preporuke izvršnog direktora;

(c)

izrađuje i upravnom odboru podnosi na donošenje program rada i odgovarajuću procjenu rashoda za zajedničko poduzeće radi provedbe strateške agende za istraživanja i inovacije;

(c)

izrađuje i upravnom odboru podnosi na donošenje program rada na temelju doprinosa partnera, uključujući privatni sektor, znanstvenu zajednicu, predstavnike država članica i organizacije civilnog društva aktivne u području djelovanja odgovarajućeg zajedničkog poduzeća, i odgovarajuću procjenu rashoda za zajedničko poduzeće radi provedbe strateške agende za istraživanja i inovacije;

(fa)

nadgleda provedbu mjera za privlačenje novih sudionika, posebno MSP-ova, sveučilišta, istraživačkih organizacija i organizacija civilnog društva;

(n)

provodi komunikacijsku politiku zajedničkog poduzeća;

(n)

razrađuje i provodi komunikacijsku politiku zajedničkog poduzeća prilagođenu građanima i MSP-ovima ;

(q)

štiti financijske interese Unije primjenom preventivnih mjera za sprečavanje prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti na temelju učinkovitih provjera i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno isplaćenih iznosa te, prema potrebi, izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i financijskih sankcija;

(q)

štiti financijske interese Unije i članova koji nisu Unija primjenom preventivnih mjera za sprečavanje prijevare , sukoba interesa , korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti na temelju učinkovitih provjera i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno isplaćenih iznosa te, prema potrebi, izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i financijskih sankcija;

(b)

upravlja provedbom programa rada zajedničkog poduzeća tijekom cijelog ciklusa provedbe;

(b)

upravlja provedbom programa rada zajedničkog poduzeća tijekom cijelog ciklusa provedbe i osigurava da su program rada i sve njegove izmjene javno dostupni ;

(c)

članovima i tijelima zajedničkog poduzeća pruža sve relevantne informacije i potporu koji su im potrebni za obavljanje njihovih dužnosti;

(c)

članovima i tijelima zajedničkog poduzeća pravodobno pruža sve relevantne informacije i potporu koji su im potrebni za obavljanje njihovih dužnosti;

(a)

od znanstvenog savjetodavnog tijela, ili njegovih članova, koje će osnovati zajedničko poduzeće u skladu s relevantnim odredbama iz dijela drugog te podložno odredbama ovog članka; i/ili

(b)

na temelju ad hoc zahtjevâ upravnog odbora zajedničkog poduzeća za vanjsko stručno mišljenje o konkretnim pitanjima.

(a)

savjetuje o znanstvenim prioritetima koje treba uključiti u programe rada, u skladu sa strateškom agendom za istraživanja i inovacije i strateškim planiranjem Obzora Europa;

(a)

savjetuje o znanstvenim prioritetima koje treba uključiti u programe rada, u skladu sa strateškom agendom za istraživanja i inovacije i povezanim programima rada te u skladu sa strateškim planiranjem Obzora Europa;

(d)

pruža neovisne savjete i znanstvenu analizu u odnosu na konkretna pitanja i na zahtjev upravnog odbora, posebno u vezi s razvojem u srodnim sektorima.

(d)

pruža neovisne savjete i znanstvenu analizu u odnosu na konkretna pitanja i na zahtjev upravnog odbora, posebno u vezi s razvojem u srodnim sektorima , te na potencijalne učinke aktivnosti zajedničkog poduzeća u pogledu okoliša, društva i klime;

(fa)

ocjenjuje i savjetuje upravni odbor o prijavama potencijalnih pridruženih članova i partnera koji daju doprinos;

(b)

ažuriranju strateškog smjernica u skladu sa strateškim planiranjem Obzora Europa i s drugim financijskim instrumentima Unije i država članica;

(b)

ažuriranju strateških smjernica u skladu sa strateškim planiranjem Obzora Europa , glavnim politikama i ciljevima Unije i s drugim financijskim instrumentima Unije i država članica;

(e)

sudjelovanju MSP-ova.

(e)

sudjelovanju MSP-ova i novoosnovanih poduzeća, njihovih poslovnih udruženja, sveučilišta i istraživačkih organizacija, organizacija civilnog društva i mjere poduzete za promicanje sudjelovanja novih sudionika.

(ea)

potencijalnim učincima aktivnosti zajedničkog poduzeća na okoliš i klimu te njihovoj društvenoj dodanoj vrijednosti.

(a)

statusom relevantnih nacionalnih ili regionalnih istraživačkih i inovacijskih programa i određivanjem potencijalnih područja suradnje, uključujući konkretne mjere koje se poduzimaju ili su predviđene radi uvođenja relevantnih tehnologija i inovativnih rješenja;

(a)

statusom relevantnih nacionalnih ili regionalnih istraživačkih i inovacijskih programa i određivanjem potencijalnih područja suradnje, uključujući konkretne mjere koje se poduzimaju ili su predviđene (kao što su koordinirani pozivi između zajedničkih poziva i njihovih programa za istraživanje i razvoj i ulaganja) radi razvoja te uvođenja i prihvaćanja relevantnih tehnologija i inovativnih rješenja na tržištu i u društvu ;