02015R1017 — HR — 30.12.2017 — 001.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA (EU) 2015/1017 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. lipnja 2015. ( L 169 1.7.2015, 1) |
Promijenio:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
UREDBA (EU) 2017/2396 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. prosinca 2017. |
L 345 |
34 |
27.12.2017 |
|
UREDBA (EU) 2015/1017 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 25. lipnja 2015.
o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja
POGLAVLJE I.
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
1. Ovom Uredbom osniva se Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Jamstvo EU-a i Jamstveni fond EU-a. Osim toga, ovom Uredbom osniva se Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU) i Europski portal projekata ulaganja (EPPU).
2. Za potrebe stavka 1., ova Uredba predviđa da Komisija s Europskom investicijskom bankom (EIB) sklopi sporazum o EFSU-u i da s EIB-om sklopi sporazum o provedbi ESCU-a.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. „Sporazum o EFSU-u” znači pravni instrument kojim Komisija i EIB detaljno razrađuju uvjete utvrđene ovomj Uredbom u vezi s upravljanjem EFSU-om;
2. „Sporazum o ESCU-u” znači pravni instrument kojim Komisija i EIB detaljno razrađuju uvjete utvrđene ovom Uredbom u vezi s provedbom ESCU-a;
3. „nacionalna razvojna banka ili institucija” znači pravni subjekt koji profesionalno provodi financijske aktivnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja;
4. „platforma za ulaganja” znači subjekt posebne namjene, upravljani račun, ugovorno sufinanciranje ili aranžman za podjelu rizika ili aranžman uspostavljen na bilo koji drugi način putem kojeg subjekti usmjeravaju financijski doprinos s ciljem financiranja niza projekata ulaganja, a može obuhvaćati:
(a) nacionalne ili podnacionalne platforme, koje grupiraju nekoliko ulagačkih projekata na teritoriju određene države članice;
(b) prekogranične, multinacionalne, regionalne ili makroregionalne platforme, koje grupiraju partnere iz nekoliko država članica, regija ili trećih zemalja zainteresiranih za projekte na određenom zemljopisnom području;
(c) tematske platforme, koji grupiraju ulagačke projekte u određenom sektoru;
5. „mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači mikro, mala i srednja poduzeća kako su utvrđena u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ ( 1 );
6. „malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 499 zaposlenika i koji nije MSP;
7. „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 3 000 zaposlenika i koji nije MSP niti malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije;
8. „dodatnost” znači dodatnost kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1.
POGLAVLJE II.
EUROPSKI FOND ZA STRATEŠKA ULAGANJA
Članak 3.
Svrha
Svrha EFSU-a je pružanjem sposobnosti podnošenja rizika EIB-u podržavati u Uniji:
(a) ulaganja;
(b) povećan pristup financiranju za subjekte koji imaju do 3 000 zaposlenika, s posebnim naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.
Članak 4.
Uvjeti Sporazuma o EFSU-u
1. Komisija s EIB-om sklapa sporazum o upravljanju EFSU-om i o odobravanju jamstva EU-a u skladu sa zahtjevima ove Uredbe.
2. Sporazum o EFSU-u posebno sadržava sljedeće odredbe u pogledu:
(a) osnivanja EFSU-a, uključujući:
i. osnivanje EFSU-a kao posebnog, jasno odredivog i transparentnog instrumenta te kao zasebnog računa kojim upravlja EIB, a čije se operacije jasno razlikuju od drugih operacija EIB-a;
ii. iznos, koji nije manji od 7 500 000 000 EUR u jamstvima ili gotovini, i uvjete financijskog doprinosa koji EIB treba staviti na raspolaganje putem EFSU-a;
iii. uvjete financiranja ili jamstava koje EIB putem EFSU-a treba staviti na raspolaganje EIF-u;
iv. cijene operacija u okviru jamstva EU-a koje trebaju biti u skladu s EIB-ovom općom politikom određivanja cijena;
v. postupci koji, ne dovodeći u pitanje Protokol br. 5 o Statutu Europske investicijske banke priložen UEU i UFEU i u njemu navedene ovlasti EIB-a, doprinose smanjenju troška financiranja operacija koji snosi korisnik financiranja EIB-a u okviru EFSU-a, posebno prilagodbom naknade jamstva EU-a, kada je to potrebno, osobito u situacijama kada bi zbog stresnih uvjeta na financijskom tržištu bila spriječena provedba održivog projekta ili ako je potrebno olakšati uspostavu platformi za ulaganja ili financiranje projekata u sektorima ili područjima koja karakterizira znatan tržišni nedostatak ili neoptimalna ulagačka situacija, u mjeri u kojoj to ne utječe znatno na financiranje potrebno za popunjavanje Jamstvenog fonda;
(b) upravljačkih aranžmana u vezi s EFSU-om, u skladu s člankom 7., ne dovodeći u pitanje Protokol (br. 5) o Statutu Europske investicijske banke priložen UEU i UFEU (Statut EIB-a), uključujući:
i. sastav i broj članova Upravljačkog odbora;
ii. odredbu da predstavnik Komisije predsjeda sastancima Upravljačkog odbora;
iii. odredbu da Upravljački odbor donosi odluke u skladu s postupkom utvrđenim u članku 7. stavku 3;
iv. postupak za imenovanje glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora, njihove primitke od rada i radne uvjete, u skladu s Pravilnikom o osoblju EIB-a, pravila i postupke o njihovoj zamjeni na tim funkcijama i o odgovornosti ne dovodeći u pitanje ovu Uredbu;
v. postupak za imenovanje i razrješenje članova Odbora za ulaganja, njihove primitke od rada i uvjete rada, pravila za glasovanje u Odboru za ulaganja, navodeći kvorum i dodjelu jednog glasa svakom članu;
vi. zahtjev da Upravljački odbor i Odbor za ulaganja donesu svoj poslovnik;
vii. zahtjev da operacije financiranja i ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom u konačnici trebaju odobriti upravljačka tijela EIB-a u skladu sa Statutom EIB-a;
viii. odredbe o izbjegavanju i rješavanju mogućih sukoba interesa;
(c) jamstva EU-a koje treba biti bezuvjetno, neopozivo, jamstvo prvog zahtjeva u korist EIB-a, uključujući:
i. u skladu s člankom 11. detaljna pravila o pružanju jamstva EU-a, uključujući njegove aranžmane o pokriću i definirano pokriće portfeljâ posebnih vrsta instrumenata te o događajima kojima se eventualno aktivira jamstvo EU-a;
ii. zahtjeve da primici za preuzimanje rizika budu raspodijeljeni među doprinositeljima EFSU-u razmjerno njihovim udjelima u preuzimanju rizika te da se primici Unije i plaćanja u vezi s jamstvom EU-a trebaju obavljati pravodobno i isključivo nakon netiranja primitaka i gubitaka poslovanja;
iii. u skladu s člankom 9. zahtjeve kojima se uređuje korištenje jamstva EU-a, uključujući uvjete plaćanja, kao što su posebni rokovi, kamata koju treba platiti na dospjele iznose i potrebne mjere za likvidnost;
iv. u skladu s člankom 11. stavkom 5. odredbe i postupke u vezi s naplatom potraživanja koja se povjeravaju EIB-u;
(d) u skladu s ovom Uredbom, a posebno u skladu s njezinim člankom 7. stavkom 12. i člankom 9. stavkom 5., njezinim Prilogom II. i svim delegiranim aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom, aranžmane kojima Odbor za ulaganja odobrava upotrebu jamstva EU-a za pojedinačne projekte ili za podršku platformama za ulaganja ili investicijskim fondovima ili nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama;
(e) postupaka za podnošenje i odobravanje prijedloga ulaganja za upotrebu jamstva EU-a, uključujući:
i. postupak za prosljeđivanje prijedloga ulaganja Odboru za ulaganja;
ii. odredbe o informacijama koje se daju prilikom podnošenja prijedloga za ulaganje Odboru za ulaganja;
iii. zahtjev da postupak za podnošenje i odobravanje prijedloga ulaganja za upotrebu jamstva EU-a ne dovodi u pitanje pravila EIB-a o donošenju odluka, koja su utvrđena Statutom EIB-a, a posebno njegov članak 19.;
iv. pravila kojima se utvrđuju daljnje pojedinosti o prijelaznim odredbama koje su u skladu s člankom 24. ove Uredbe, a posebice način na koji operacije koje je EIB odobrio tijekom razdoblja iz tog članka trebaju biti obuhvaćene jamstvom EU-a;
(f) izvješćivanja, praćenje i odgovornost u vezi s EFSU-om, uključujući:
i. u skladu s člankom 16. obveze operativnog izvješćivanja koje treba ispuniti EIB, po potrebi u suradnji s EIF-om;
ii. obveze financijskog izvještavanja u vezi s EFSU-om;
iii. u skladu s člancima 20. i 21. pravila o reviziji i sprečavanju prijevara;
iv. ključne pokazatelje uspješnosti, posebice u vezi s upotrebom jamstva EU-a, ostvarenjem općih ciljeva i kriterija utvrđenih u člancima 6. i 9. te u Prilogu II., mobilizacijom privatnog kapitala i makroekonomskim učinkom EFSU-a, uključujući njegov učinak na potporu ulaganjima;
(g) ocjenjivanja funkcioniranja EFSU-a u skladu s člankom 18.;
(h) komunikacijske i promidžbene strategije EFSU-a;
(i) postupaka i uvjeta za izmjenu Sporazuma o EFSU-u na inicijativu Komisije ili EIB-a, uključujući obvezu izvješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o takvoj izmjeni;
(j) bilo kojeg drugog uvjeta administrativne ili organizacijske prirode potrebnog za upravljanje EFSU-om u mjeri u kojoj oni omogućuju ispravnu upotrebu jamstva EU-a;
(k) aranžmana u vezi s doprinosima država članica EFSU-u u obliku jamstava ili gotovine i drugih trećih strana samo u obliku gotovine, kojima se na te države članice ili ostale treće strane ne prenosi bilo kakvo pravo sudjelovanja u odlučivanju i glasanju u Upravljačkom odboru.
3. Sporazumom o EFSU-u također je predviđeno:
(a) da aktivnostima EFSU-a koje provodi EIF upravljaju EIF-ova upravljačka tijela;
(b) da za aktivnosti EFSU-a koje provodi EIF postoji obveza izvješćivanja u skladu s člankom 16.;
(c) da se primici koji se mogu pripisati Uniji iz operacija financiranja i ulaganja obuhvaćena ovom Uredbom moraju staviti na raspolaganje nakon odbitaka plaćanja zbog aktiviranja jamstva EU-a i, nakon toga, troškova u skladu s člankom 9. stavkom 6. te u skladu sa Sporazumom o ESCU-u.
Članak 5.
Dodatnost
1. Za potrebe ove Uredbe „dodatnost” znači potpora EFSU-a operacijama kojima se rješavaju tržišni nedostaci ili neoptimalne ulagačke situacije i koje se ne bi mogle provesti tijekom razdoblja u kojem se može upotrebljavati jamstvo EU-a ili barem ne u istoj mjeri, putem EIB-a, EIF-a ili postojećih financijskih instrumenata Unije bez potpore EFSU-a. Projekti koje podupire EFSU moraju podržavati opće ciljeve utvrđene člankom 9. stavkom 2., moraju stremiti otvaranju radnih mjesta i postizanju održivog rasta te moraju imati u pravilu viši profil rizika od projekata koje podupiru EIB-ove uobičajene operacije. Općenito, portfelj EFSU-a ima viši profil rizika od portfelja ulaganja koji podupire EIB u skladu s njegovim uobičajenim ulagačkim politikama prije stupanja na snagu ove Uredbe.
Radi boljeg rješavanja tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih situacija i radi olakšavanja, posebno, korištenja upravljačkim platformama za manje projekte, čime se jamči komplementarnost i time izbjegava isključivanje sudionika na istom tržištu, posebne aktivnosti EIB-a koje podupire EFSU, kao najbolji način i ako je to opravdano:
(a) imaju značajke podređenosti, uključujući zauzimanje nižeg ranga u odnosu na druge ulagače;
(b) sudjeluju u instrumentima za podjelu rizika;
(c) imaju prekogranične karakteristike;
(d) izložene su posebnim rizicima; ili
(e) imaju druge aspekte kako je podrobnije opisano u Prilogu II. odjeljku 3. točki (d).
Ne dovodeći u pitanje uvjet zadovoljavanja definicije dodatnosti iz prvog podstavka, sljedeći elementi snažno upućuju na to da se radi o dodatnosti:
— projekti koji predstavljaju rizik koji odgovara posebnim aktivnostima EIB-a, kako je utvrđeno u članku 16. Statuta EIB-a, posebno ako takvi projekti predstavljaju rizik specifičan za određenu zemlju, sektor ili regiju, osobito onaj povezan s manje razvijenim regijama i tranzicijskim regijama, i/ili ako takvi projekti predstavljaju rizik povezan s inovacijama, posebno tehnologijama za rast, održivost i povećanje produktivnosti koje nemaju dokazanu djelotvornost;
— projekti koji uključuju fizičku infrastrukturu, uključujući e-infrastrukturu, kojom se povezuju dvije države članice ili više njih ili proširenje takve infrastrukture ili usluga povezanih s takvom infrastrukturom iz jedne države članice u drugu državu članicu ili više njih.
2. U skladu s ulagačkim smjernicama utvrđenima u Prilogu II. Upravljački odbor prilagođava raznovrsnost projekata po sektorima i državama na temelju stalnog praćenja razvoja tržišnih uvjeta u državama članicama i ulagačkog okruženja kako bi se pružila pomoć u rješavanju tržišnih nedostataka i neoptimalnih ulagačkih situacija, uključujući probleme koje uzrokuje financijska fragmentacija. Tijekom te prilagodbe Upravljački odbor izbjegava pristup koji je rizičniji nego što je to potrebno.
Ako to zahtjeva razina rizika, posebne aktivnosti EIB-a koriste se u skladu s ovom Uredbom više nego prije njenog stupanja. To se posebno odnosi pogledu onih država članica u kojima se posebne aktivnosti EIB-a prije stupanja na snagu ove Uredbe nisu koristile ili su se koristile samo iznimno kako bi se omogućila provedba dodatnih operacija i projekata te dodatno financiranje EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka ili institucija ili platformi za ulaganja.
Članak 6.
Kriteriji prihvatljivosti za upotrebu jamstva EU-a
1. ►M1 Sporazumom o EFSU-u predviđa se da EFSU podupire projekte kojima se rješavaju tržišni nedostaci ili neoptimalne ulagačke situacije i koji: ◄
(a) su ekonomski održivi prema analizi troškova i koristi u skladu s Unijinim standardima uzimajući u obzir moguću podršku i sufinanciranje privatnih i javnih partnera za projekt;
(b) su u skladu s politikama Unije, uključujući cilj pametnog, održivog i uključivog rasta, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta te gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije;
(c) pružaju dodatnost;
(d) u najvećoj mjeri, kad je to moguće, mobiliziraju kapital privatnog sektora i
(e) tehnički su održivi.
2. Nema ograničenja u pogledu veličine projekata koji su prihvatljivi za potporu EFSU-a za operacije koje EIB ili EIF provode putem financijskih posrednika. Kako bi se zajamčilo da potpora EFSU-a obuhvaća i male projekte, EIB i EIF, kada je to potrebno i u mjeri u kojoj je to moguće, proširuju suradnju s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i podupiru pružene mogućnosti, među ostalim olakšavanjem uspostave platformi za ulaganja.
Članak 7.
Upravljanje EFSU-om
1. Pri obavljanju svojih zadaća iz ove Uredbe Upravljački odbor i Odbor za ulaganja te glavni direktor teže ostvarivanju samo onih ciljeva koji su određeni u ovoj Uredbi.
1.a Sve institucije i tijela uključeni u upravljačke strukture EFSU-a nastoje osigurati ravnotežu spolova u relevantnim upravljačkim tijelima EFSU-a.
2. Sporazumom o EFSU-u predviđa se da EFSU-om upravlja Upravljački odbor, koji za potrebe upotrebe jamstva EU-a u skladu s općim ciljevima iz članka 9. stavka 2. određuje:
(a) strateško usmjerenje EFSU-a, uključujući dodjelu jamstva EU-a u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije te sve odluke koje je potrebno donijeti u skladu s člankom 11. stavkom 3. i odjeljkom 7(b) Priloga II.;
(b) operativne politike i postupke potrebne za funkcioniranje EFSU-a;
(c) pravila koja se primjenjuju na platforme za ulaganja i nacionalne razvojne banke ili institucije;
(d) profil rizika EFSU-a.
3. Upravljački odbor sastoji se od pet članova: tri koja imenuje Komisija, jednog kojega imenuje EIB i jednog stručnjaka kojega imenuje Europski parlament i koji nema pravo glasa. Taj stručnjak ne traži niti prima naputke od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, vlada država članica ili nekog drugog javnog ili privatnog tijela te djeluje potpuno neovisno. Stručnjak svoje dužnosti obavlja nepristrano i u interesu EFSU-a.
Upravljački odbor bira predsjednika iz redova svojih članova s pravom glasa na mandat od tri godine koji je moguće jednom obnoviti. Upravljački odbor raspravlja sa svim članovima i uvelike uvažava njihova stajališta. Ako se članovi ne mogu usuglasiti oko svojeg stajališta, Upravljački odbor odluke donosi jednoglasnim glasovanjem članova s pravom glasa. U zapisnicima sa sastanaka Upravljačkog odbora iscrpno se navode stajališta svih članova.
Detaljan zapisnik sa sastanaka Upravljačkog odbora objavljuje se čim ga Upravljački odbor odobri. Europski parlament odmah se obavješćuje o njegovoj objavi.
Upravljački odbor redovito organizira savjetovanja s relevantnim dionicima, posebice sa suulagačima, javnim tijelima, stručnjacima, obrazovnim i istraživačkim institucijama te institucijama za osposobljavanje, relevantnim socijalnim partnerima i predstavnicima civilnog društva, o usmjerenju i provedbi investicijske politike koju EIB provodi u skladu s ovom Uredbom.
Instrumente koje EIF koristi za vođenje operacija obuhvaćenih ovom Uredbom zajednički odobravaju Upravljački odbor i glavni direktor nakon savjetovanja s Odborom za ulaganja.
4. Države članice mogu doprinositi EFSU-u u obliku jamstava ili gotovine, a ostale treće strane, podložno suglasnosti Upravljačkog odbora, mogu doprinositi EFSU-u samo u obliku gotovine. Ni državama članicama ni ostalim trećim stranama ne odobrava se članstvo u Upravljačkom odboru niti uloga u imenovanju osoblja EFSU-a, uključujući članove Odbora za ulaganja, a nemaju ni bilo kakvo pravo u pogledu drugih aspekata upravljanja EFSU-om, kako je navedeno u ovoj Uredbi.
5. Sporazumom o EFSU-u predviđa se da EFSU treba imati glavnog direktora koji treba biti odgovoran za svakodnevno upravljanje EFSU-om te pripremu sastanaka Odbora za ulaganja navedenog u stavku 6. i predsjedanje tim sastancima.
Glavnom direktoru pomaže zamjenik glavnog direktora. Glavni direktor i zamjenik glavnog direktora sudjeluju na sastancima Upravljačkog odbora kao promatrači. Svako tromjesečje glavni direktor izvješćuje Upravljački odbor o aktivnostima EFSU-a.
6. Nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira u skladu s postupcima EIB-a Upravljački odbor odabire kandidata za mjesto glavnog direktora i za mjesto zamjenika glavnog direktora.
Europski parlament i Vijeće obavješćuju se pravovremeno i u svim fazama postupka odabira podložno strogim zahtjevima povjerljivosti. To se primjenjuje neovisno o sklapanju sporazuma između Europskog parlamenta i EIB-a iz članka 17. stavka 5.
Europski parlament organizirat će u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od četiri tjedna od objave imena odabranog kandidata, saslušanje s kandidatom za svako mjesto.
Nakon odobrenja Europskog parlamenta predsjednik EIB-a imenuje glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora na razdoblje od tri godine koje se može jednom obnoviti.
7. Sporazumom o EFSU-u predviđa se da EFSU ima Odbor za ulaganja koji je odgovoran za razmatranje potencijalnih projekata u skladu s ulagačkim politikama EFSU-a i za odobravanje podrške jamstva EU-a operacijama EIB-aza projekte koji ispunjavaju uvjete iz članaka 6. i 9., neovisno o zemljopisnom položaju, u skladu s člankom 8., takvih projekata. Nadalje, Odbor za ulaganja nadležno je tijelo za odobravanje operacija s platformama za ulaganja i nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama.
8. Odbor za ulaganja sastoji se od osam neovisnih stručnjaka i glavnog direktora. Stručnjake Odbora za ulaganja imenuje Upravljački odbor na temelju otvorenog i transparentnog postupka odabira na određeni mandat do tri godine. Njihov se mandat može obnoviti, no njegovo ukupno trajanje ne smije premašiti ukupno šest godina. Neovisni stručnjaci dužni su imati visoku razinu relevantnog tržišnog iskustva u strukturiranju i financiranju projekata te biti stručni u mikro i makroekonomiji.
Pri imenovanju stručnjaka Odbora za ulaganja Upravljački odbor osigurava raznolikost sastava Odbora za ulaganja kako bi se osiguralo da on raspolaže širokim rasponom znanja o sektorima iz članka 9. i o zemljopisnim tržištima u Uniji.
Sastav Odbora za ulaganja ujednačen je prema spolu. Upravljački odbor teži izabrati stručnjake koji imaju iskustvo u ulaganjima u jedno od sljedećih područja ili više njih:
(a) istraživanje, razvoj i inovacije;
(b) prometne infrastrukture i inovativne prometne tehnologije;
(c) energetsku infrastrukturu, energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju;
(d) infrastrukturu informacijskih i komunikacijskih tehnologija;
(e) borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu okoliša i upravljanje okolišem;
(f) obrazovanje i osposobljavanje;
(g) zdravstvo i lijekove;
(h) MSP-ove;
(i) kulturnu i kreativnu industriju;
(j) gradsku mobilnost;
(k) društvene infrastrukture te socijalno i solidarno gospodarstvo;
(l) održivu poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, akvakulturu i druge elemente šireg biogospodarstva.
9. Pri sudjelovanju u aktivnostima Odbora za ulaganja njegovi članovi izvršavaju svoje dužnosti nepristrano i u interesu EFSU-a. Pri provedbi ulagačkih smjernica navedenih u Prilogu II. i odlučivanju o upotrebi jamstva EU-a, oni ne traže niti slijede upute EIB-a, institucija Unije, država članica ni bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela. Ne dovodeći u pitanje pružanje analitičke, logističke i administrativne potpore osoblja EIB-a Odboru za ulaganja, primjereni organizacijski aranžmani uspostavljaju se i održavaju u cilju osiguravanja operativne neovisnosti Odbora za ulaganja. Procjene projekata koje provodi osoblje EIB-a ne obvezuju Odbor za ulaganja na odobravanje jamstva EU-a.
10. Životopisi i izjave o interesu svih članova Odbora za ulaganja objavljuju se i redovno ažuriraju. ►M1 Svaki član Odbora za ulaganja bez odgode Upravljačkom odboru, glavnom direktoru i zamjeniku glavnog direktora dostavlja sve informacije potrebne za kontinuiranu provjeru nepostojanja sukoba interesa. ◄
11. Ugovor bilo kojeg člana Odbora za ulaganja koji krši obveze iz stavaka 9. i 10. raskida se na zahtjev Upravljačkog odbora u skladu s mjerodavnim propisima iz područja zapošljavanja i radnog prava. ►M1 Glavni direktor dužan je obavijestiti Upravljački odbor o svim takvim kršenjima za koje sazna te je dužan predložiti odgovarajuće djelovanje i provesti daljnje postupanje u vezi s njim. Glavni direktor dužnu pozornost posvećuje mogućim sukobima interesa svakog člana Odbora za ulaganja. ◄
12. Odbor za ulaganja odlučuje o upotrebi jamstva EU-a u skladu s ovom Uredbom, uključujući ulagačke smjernice iz Priloga II.
Odbor za ulaganja donosi odluke običnom većinom. ►M1 Odluke kojima se odobrava upotreba jamstva EU-a javne su i dostupne, a sadržavaju obrazloženje odluke, s posebnim naglaskom na usklađenost s kriterijem dodatnosti. Odluke se osvrću i na opću procjenu koja proizlazi iz tablice pokazatelja iz stavka 14. Objava ne smije sadržavati poslovno osjetljive informacije. Pri donošenju svoje odluke Odbor za ulaganja koristi se dokumentacijom koju je dostavio EIB.
Tablica pokazatelja, alat kojim se Odboru za ulaganja omogućuje davanje prednosti upotrebi jamstva EU-a za operacije s boljim rezultatima i većom dodanom vrijednošću, bit će objavljena nakon potpisivanja projekta. Objava ne smije sadržavati poslovno osjetljive informacije.
Poslovno osjetljive dijelove odluka Odbora za ulaganja EIB na zahtjev i podložno strogim zahtjevima povjerljivosti prosljeđuje Europskom parlamentu. ◄
EIB dva puta godišnje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji podnosi popis svih odluka Odbora za ulaganja, kao i tablice pokazatelja koje se odnose na sve te odluke. To podnošenje podliježe strogim zahtjevima povjerljivosti.
13. Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. za izmjenu elemenata koji nisu ključni iz odjeljaka 6. do 8. ulagačkih smjernica utvrđenih u Prilogu II. ovoj Uredbi bez brisanja bilo kojeg od tih odjeljaka u cijelosti. Takvi delegirani akti pripremaju se u bliskoj suradnji s EIB-om.
14. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. stavcima od 1. do 3. te stavkom 5. kako bi se ova Uredba dopunila uspostavom tablice pokazatelja kojim se Odbor za ulaganja treba koristiti kako bi se osigurala nezavisna i transparentna procjena potencijalne i stvarne upotrebe jamstva EU-a. Takvi delegirani akti pripremaju se u bliskoj suradnji s EIB-om.
Upravljački odbor, u okviru strateške orijentacije EFSU-a, utvrđuje minimalni rezultat za svaki stup u tablici pokazatelja u cilju boljeg ocjenjivanja projekata.
Upravljački odbor može, na zahtjev EIB-a, dopustiti Odboru za ulaganja da ispita projekt čiji je rezultat u bilo kojem stupu ispod minimalnog rezultata ako se iz opće ocjene sadržane u tablici pokazatelja zaključi da se operacija u vezi s tim projektom odnosi na znatan tržišni nedostatak ili da ima izuzetno visok stupanj dodatnosti.
POGLAVLJE III.
JAMSTVO EU-A I JAMSTVENI FOND EU-A
Članak 8.
Jamstvo EU-a
Unija daje neopozivo i bezuvjetno jamstvo EIB-u za operacije financiranja ili ulaganja koje su obuhvaćene ovom Uredbom i Sporazumom o EFSU-u (jamstvo EU-a) ako se te operacije:
(a) provode u Uniji; ili
(b) u njima sudjeluju subjekti koji se nalaze ili imaju poslovni nastan u jednoj ili više država članica, a protežu se na jednu ili više trećih zemalja koje su obuhvaćene Europskom politikom susjedstva, uključujući strateško partnerstvo, politiku proširenja te Europski gospodarski prostor ili Europsko udruženje slobodne trgovine, ili na prekomorsku zemlju ili područje kako je utvrđeno Prilogom II. UFEU-a, bez obzira na to postoji li u tim zemljama ili u prekomorskim zemljama i područjima partner.
Jamstvo EU-a odobrava se kao jamstvo na zahtjev za instrumente navedene u članku 10.
Članak 9.
Uvjeti upotrebe jamstva EU-a
1. Odobravanje jamstva EU-a podložno je stupanju na snagu Sporazuma o EFSU-u.
2. Jamstvo EU-a odobrava se za EIB-ove operacije financiranja i ulaganja koje je odobrio Odbor za ulaganja ili za financiranje ili jamstva EIF-u u cilju provedbe EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja u skladu s člankom 11. stavkom 3.
EIB, prema potrebi, delegira procjenu, odabir i praćenje malih potprojekata financijskim posrednicima ili odobrenim prihvatljivim subjektima, posebno platformama za ulaganja i nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama kako bi se malim projektima povećao i olakšao pristup financijama. Neovisno o stavku 5. trećem podstavku ovog članka, Odbor za ulaganja ne zadržava pravo odobravanja upotrebe jamstva EU-a za potprojekte delegirane financijskim posrednicima ili odobrenim prihvatljivim subjektima ako je doprinos EFSU-a takvim potprojektima manji od 3 000 000 EUR. Prema potrebi, Upravljački odbor pruža smjernice o postupku prema kojem Odbor za ulaganja treba odlučiti o upotrebi jamstva EU-a za potprojekte za koje doprinos EFSU-a iznosi 3 000 000 EUR ili više.
Dotične operacije usklađene su s politikama Unije i njima se podržava bilo koji od sljedećih općih ciljeva:
(a) istraživanje, razvoj, inovacije, osobito putem:
i. projekti u skladu s Obzorom 2020;
ii. istraživačke infrastrukture;
iii. demonstracijski projekti i programi te razvoj povezane infrastrukture, tehnologija i procesa;
iv. podrška znanstvenoj zajednici, uključujući suradnju s industrijom;
v. prijenos znanja i tehnologija;
(b) razvoj energetskog sektora, u skladu s prioritetima energetske unije, uključujući sigurnost opskrbe energijom, i klimatskim i energetskim okvirima do 2020., 2030. i 2050., posebno:
i. širenje korištenja i opskrbe obnovljivom energijom;
ii. energetska učinkovitost i ušteda energije (s posebnim naglaskom na smanjenju potražnje uz pomoć upravljanja potražnjom i obnavljanja zgrada);
iii. razvoj i modernizacija energetske infrastrukture (posebno u pogledu međusobne povezanosti, pametnih mreža na razini distribucije, skladištenja energije i sinkronizacije mreža);
(c) razvoj prometne infrastrukture i opreme te inovativnih prometnih tehnologija, posebno:
i. projekti i horizontalni prioriteti utvrđeni Uredbama (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 1316/2013
ii. pametni i održivi projekti za gradsku mobilnost (usmjerene na dostupnost, smanjenje emisija stakleničkih plinova, potrošnje energije i nezgoda)
iii. projekti intermodalnog prometa povezanog s infrastrukturom T-TEN-a
iv. željeznička infrastruktura, drugi željeznički projekti i morske luke;
(d) financijska podrška EIF-a i EIB-a subjektima koji zapošljavaju do 3 000 osoba, s posebnim naglaskom MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, posebno:
i. obrtni kapital i ulaganja;
ii. financiranje rizika u svim fazama razvoja malog i srednjeg poduzetništva, od osnutka do širenja, financiranje pokretanja poduzeća, malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije kako bi se ostvarilo tehnološko vodstvo u inovativnim i održivim sektorima;
(e) Razvoj i primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija, posebno:
i. digitalnog sadržaja;
i.a tehnologije lanca blokova;
i.b interneta stvari;
i.c infrastruktura kibersigurnosti i mrežne zaštite;
ii. digitalnih usluga;
iii. telekomunikacijske infrastrukture velike brzine;
iv. širokopojasne mreže;
(f) okolišna i resursna učinkovitost, posebno:
i. projekti i infrastruktura u području zaštite okoliša i upravljanja njime;
ii. poboljšanje usluga ekosustava;
iii. održivi razvoj urbanih i ruralnih sredina;
iv. aktivnosti u vezi s klimatskim promjenama;
(g) ljudski kapital, kultura i zdravlje, posebno:
i. obrazovanje i osposobljavanje;
ii. kulturna i kreativna industrija, za koju se trebaju odobriti financijski mehanizmi specifični za određeni sektor putem interakcije s programom Kreativna Europa uspostavljenim Uredbom (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ) i Instrumentom jamstva za kulturne i kreativne sektore uspostavljenim tom Uredbom kako bi se osiguralo svrsishodno kreditiranje tih industrija;
iii. inovativna zdravstvena rješenja;
iv. novi, učinkoviti lijekovi;
v. socijalna infrastruktura, socijalne usluge te socijalno i solidarno gospodarstvo;
vi. turizam;
(h) održiva poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, akvakultura i drugi elementi šireg biogospodarstva;
(i) u okviru zahtjevâ ove Uredbe za manje razvijene regije i tranzicijske regije kako su navedene u prilozima I. i II. Provedbenoj odluci Komisije 2014/99/EU ( 3 ), druga industrija i usluge prihvatljivi za potporu EIB-a.
Iako prepoznaje da je EFSU u svojoj naravi usmjeren na potražnju, EIB cilja da najmanje 40 % financiranja EFSU-a u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije bude namijenjeno sastavnicama projekata koje doprinose borbi protiv klimatskih promjena, u sladu s obvezama preuzetima na 21. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21). Financiranje koje EFSU pruža MSP-ovima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije nije uključeno u taj izračun. EIB se služi svojom međunarodno dogovorenom metodologijom kako bi utvrdio te komponente projekata ili udjele troškova borbe protiv klimatskih promjena. Upravljački odbor, kada je to potrebno, u tu svrhu osigurava detaljne smjernice.
3. Razdoblje ulaganja tijekom kojeg se jamstvo EU-a može odobriti za podupiranje operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom traje do:
(a) 31. prosinca 2020. za operacije EIB-a za koje je ugovor između EIB-a i korisnika ili financijskog posrednika potpisan do 31. prosinca 2022.;
(b) 31. prosinca 2020. za operacije EIF-a za koje je ugovor između EIF-a i financijskog posrednika potpisan do 31. prosinca 2022.
4. Prema potrebi i u mjeri u kojoj je to moguće EIB surađuje s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i platformama za ulaganja.
5. EIB se jamstvom EU-a koristi za podršku platformama za ulaganja ili investicijskim fondovima i nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama koje ulažu u operacije koje ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe („prihvatljivi subjekti”), nakon što ih odobri Odbor za ulaganja.
Upravljački odbor pobliže određuje politike, u skladu s člankom 7. stavkom 2., u vezi s prihvatljivim subjektima iz prvog podstavka ovog stavka. Odbor za ulaganja procjenjuje usklađenost takvih subjekata i njihovih posebnih instrumenata za koje se traži potpora EFSU-a s politikama koje je utvrdio Upravljački odbor.
Odbor za ulaganja može odlučiti da zadrži pravo odobravanja novih projekata koje su predstavili financijski posrednici u okviru odobrenih prihvatljivih subjekata.
6. U skladu s člankom 17. Statuta EIB-a, EIB zahtijeva da sve njegove troškove povezane s EFSU-om pokriju korisnici operacija financiranja i ulaganja. Ne dovodeći u pitanje drugi i treći podstavak ovog stavka nikakvi administrativni rashodi ili bilo koje naknade EIB-a za njegove operacije financiranja i ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom ne pokrivaju se iz općeg proračuna Unije.
EIB može upotrijebiti jamstvo EU-a do kumulativne maksimalne granice u iznosu od 1 % ukupnih nepodmirenih obvezâ jamstva EU-a za pokrivanje troškova koje bi pokrili korisnici operacija financiranja i ulaganja, ali koji nisu naplaćeni od nastupa prestanka ispunjavanja obveza.
Uz to, EIB se može koristiti jamstvom EU-a radi pokrića odgovarajućeg udjela za troškove svih operacija povrata, osim ako se odbiju od prihoda od povrata, te svih troškova povezanih s upravljanjem likvidnošću.
U slučaju da EIB pruža financiranje ili jamstva EIF-u u ime EFSU-a koja su pokrivena jamstvom EU-a u skladu s člankom 11. stavkom 3., EIF-ove naknade mogu se pokriti iz općeg proračuna Unije u iznosu u kojem nisu oduzete od naknade iz članka 4. stavka 2. točke (c) podtočke ii. ili iz prihoda, povrata ili drugih plaćanja koja primi EIF.
7. Države članice mogu se koristiti svakim izvorom financiranja Unije, uključujući instrumente u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova i transeuropskih mreža i industrijskih politika kako bi doprinijeli financiranju prihvatljivih projekata u koje uz podršku jamstva EU-a, ili kroz EIF, ulaže EIB, pod uvjetom da su ti pojekti u skladu s kriterijima prihvatljivosti, ciljevima i načelima primjenjivima prema pravnom okviru relevantnih instrumenata i EFSU-a.
Kada je to potrebno Komisija savjetuje o kombiniranoj upotrebi instrumenata Unije s financiranjem EIB-a pod jamstvom EU-a radi usklađenosti, komplementarnosti i sinergija.
Članak 10.
Prihvatljivi instrumenti
1. Za potrebe članka 9. stavka 2. i u skladu s člankom 11. EIB upotrebljava jamstvo EU-a za pokriće rizika za instrumente navedene u stavku 2. ovog članka.
2. Sljedeći instrumenti prihvatljivi su za pokriće jamstvom EU-a:
(a) EIB-ovi zajmovi, jamstva, protujamstva, instrumenti tržišta kapitala, bilo koji drugi oblik financiranja ili instrumenta za kreditno poboljšanje, uključujući podređeni dug, vlasnički ili kvazivlasnički udjeli, među ostalim u korist nacionalnih razvojnih banaka ili institucija, platformi za ulaganja ili investicijskih fondova;
(b) EIB-ovo financiranje ili jamstva EIF-u kojima mu se omogućuje preuzimanje zajmova, jamstava, protujamstava, svakog drugog oblika instrumenta za kreditno poboljšanje, instrumenata tržišta kapitala i vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela, uključujući u korist nacionalnih razvojnih banaka ili institucija, platformi za ulaganja ili investicijskih fondova;
(c) EIB-ova jamstva nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama, platformama za ulaganja ili investicijskim fondovima u okviru protujamstva jamstva EU-a.
Instrumenti iz točaka (a) i (b) prvog podstavka, odobravaju se, stječu ili izdaju u korist operacija iz članka 8. koje ispunjavaju zahtjeve iz ove Uredbe, ako je financiranje EIB-a ili EIF-a odobreno u skladu sa sporazumom o financiranju ili transakcijom koju je potpisao ili preuzeo EIB ili EIF a koja nije istekla niti je poništena.
3. Jamstvima EIB-a odobrenima nacionalnoj razvojnoj banci ili instituciji u okviru protujamstva jamstva EU-a nastojat će se, kada je to moguće, ostvariti kapitalna olakšica.
4. Pri svojim operacijama u okviru ove Uredbe EIF može dati jamstvo nacionalnoj razvojnoj banci ili instituciji ili platformi za ulaganja ili uložiti u platformu za ulaganja.
Članak 11.
Pokriće i uvjeti jamstva EU-a
1. Jamstvo EU-a ni u kojem trenutku ne premašuje 26 000 000 000 EUR, od čega se dio može dodijeliti za financiranje iz EIB-a ili jamstva EIF-u u skladu sa stavkom 3. Ukupna neto plaćanja iz općeg proračuna Unije u okviru jamstva EU-a ne premašuju 26 000 000 000 EUR, a prije 6. srpnja 2018. ne premašuju 16 000 000 000 EUR.
2. Primici za preuzimanje rizika portfelja raspodjeljuju se među davateljima doprinosa razmjerno njihovim udjelima u preuzimanju rizika. Jamstvo EU-a prihvatljivo je za davanje jamstva za prvi gubitak na temelju portfelja ili za davanje potpunog jamstva. Jamstvo EU-a može se odobriti na jednakoj osnovi s drugim davateljima doprinosa.
3. Ako EIB osigurava financiranje ili jamstva EIF-u radi provođenja EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja, jamstvom EU-a pruža se potpuno jamstvo za takva financiranja ili jamstva do početnog iznosa od najviše 6 500 000 000 EUR uz uvjet da EIB postupno osigura iznos od najmanje 4 000 000 000 EUR financiranja ili jamstava bez jamstva EU-a. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. Upravljački odbor može, prema potrebi, prilagoditi granicu od 6 500 000 000 EUR do maksimalnog iznosa od 9 000 000 000 EUR, ne namećući EIB-u obvezu da pruži iznose veće od 4 000 000 000 EUR.
4. Ako EIB aktivira jamstvo EU-a u skladu sa Sporazumom o EFSU-u, Unija na zahtjev vrši isplatu u skladu s uvjetima tog Sporazuma.
5. Ako Unija izvrši plaćanje EIB-u nakon zahtjeva za jamstvo EU-a, na Uniju prelaze sva relevantna prava EIB-a u vezi s operacijama financiranja ili ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom te EIB nastoji, u ime Unije, naplatiti potraživanja za isplaćene iznose i Uniji vratiti sredstva od naplaćenih iznosa u skladu s odredbama i postupcima iz članka 4. stavka 2. točke (c) podtočke iv.
6. Jamstvo EU-a daje se kao jamstvo na zahtjev za instrumente navedene u članku 10. i pokriva:
(a) za dužničke instrumente iz članka 10. stavka 2. točke (a):
i. glavnicu i sve kamate te iznose koji se trebaju isplatiti EIB-u, ali ih EIB u skladu s uvjetima financijskih operacija ne zaprimi do nastupa prestanka ispunjavanja obveza za podređeni dug odgoda, smanjenje ili zahtjev za izlazak smatraju se prestankom ispunjavanja obveza;
ii. gubitke nastale zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro na tržištima s ograničenim mogućnostima dugoročnog omeđivanja rizika;
(b) za vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja iz članka 10. stavka 2. točke (a) uloženi iznosi i s njima povezani troškovi i gubici financiranja nastali zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro;
(c) za operacije iz članka 10. stavka 2. točke (b), upotrijebljene iznose i povezane troškove financiranja.
Jamstvo EU-a također pokriva iznose iz članka 9. stavka 6. drugog i trećeg podstavka.
Članak 12.
Jamstveni fond EU-a
1. Uspostavlja se Jamstveni fond EU-a (Jamstveni fond) koji predstavlja rezervu likvidnosti iz koje se EIB-u isplaćuju sredstva u slučaju aktiviranja jamstva EU-a.
2. Jamstveni fond financira se:
(a) doprinosima iz općeg proračuna Unije;
(b) prinosima na uložena sredstva Jamstvenog fonda;
(c) iznosima naplaćenima od dužnika koji nisu ispunili svoje obveze u skladu s postupkom povrata utvrđenim u Sporazumu o EFSU-u kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. točkom (c) podtočkom iv.;
(d) prihodima i svim drugim plaćanjima koje je Unija primila u skladu sa Sporazumom o EFSU-u.
3. Sredstva Jamstvenog fonda predviđena točkama (b), (c) i (d) stavka 2. ovog članka čine unutarnje namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ).
4. Sredstvima Jamstvenog fonda koja su mu dodijeljena na temelju stavka 2. izravno upravlja Komisija i ona se ulažu u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja te su u skladu s primjerenim bonitetnim pravilima.
5. Sredstva Jamstvenog fonda iz stavka 2. upotrebljavaju se da bi se dosegla primjerena razina („ciljni iznos”) koja odražava ukupne obveze jamstva EU-a. Ciljni iznos utvrđuje se na 35 % ukupnih obveza jamstva EU.
6. Nakon procjene primjerenosti razine Jamstvenog fonda u skladu s izvješćem predviđenim člankom 16. stavkom 6. izvršavaju se sljedeća plaćanja:
(a) svi viškovi uplaćuju se u opći proračun Unije kao unutarnji namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 za sve proračunske linije za koje je moguće da su upotrijebljene kao izvor preraspodjele sredstava Jamstvenom fondu;
(b) svako obnavljanje Jamstvenog fonda uplaćuje u godišnjim tranšama tijekom razdoblja od najviše tri godine počevši u godini n + 1.
7. Od 1. srpnja 2018., ako zbog aktiviranja jamstva EU-a razina Jamstvenog fonda padne ispod 50 % ciljnog iznosa ili bi prema Komisijinoj procjeni rizika ispod te razine mogla pasti u roku od jedne godine, Komisija podnosi izvješće o svim izvanrednim mjerama koje bi mogle biti potrebne.
8. Nakon aktiviranja jamstva EU-a, sredstva Jamstvenog fonda predviđena stavkom 2. točkama (b) i (d) ovog članka koja su iznad ciljnog iznosa upotrebljavaju se u okviru razdoblja ulaganja iz članka 9. za obnovu jamstva EU-a do njegova punog iznosa.
9. Sredstva Jamstvenog fonda predviđena stavkom 2. točkom (c) upotrebljavaju se za obnovu jamstva EU-a do njegova punog iznosa.
10. U slučaju potpune obnove jamstva EU-a do iznosa od 26 000 000 000 EUR, svaki iznos Jamstvenog fonda koji premašuje ciljni iznos uplaćuje se u opći proračun Unije kao unutarnji namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 za sve proračunske linije za koje je moguće da su upotrijebljene kao izvor preraspodjele sredstava Jamstvenom fondu.
Članak 13.
Financiranje Jamstvenog fonda iz općeg proračuna Unije
Uredba (EU) br. 1291/2013 i Uredba (EU) 1316/2013 izmjenjuju se kako je utvrđeno u Prilogu I ovoj Uredbi.
Ako je potrebno odobrena sredstva za plaćanje unose se u opći proračun Unije za razdoblje nakon 2020. pa sve do i zaključno s financijskom godinom 2023. radi izvršenja obveza iz članka 12. stavka 5. drugog podstavka.
Godišnja odobrena sredstva iz općeg proračuna Unije za popunjavanje Jamstvenog fonda odobravaju Europski parlament i Vijeće u okviru godišnjeg proračunskog postupka pridržavajući se u potpunosti Uredbe Vijeća (EU, Euratom) No 1311/2013 ( 5 ).
POGLAVLJE IV.
EUROPSKI SAVJETODAVNI CENTAR ZA ULAGANJA
Članak 14.
Europski savjetodavni centar za ulaganja
1. Cilj Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU) jest unapređenje postojećih savjetodavnih usluga EIB-a i Komisije kako bi pružao savjetodavnu potporu za utvrđivanje, pripremu i razvoj projekata ulaganja i kako bi djelovao kao jedinstveni tehnički savjetodavni centar za financiranje projekata u Uniji. ►M1 Ta potpora uključuje pružanje ciljane podrške u vezi s upotrebom tehničke pomoći za strukturiranje projekata, upotrebom inovativnih financijskih instrumenata, upotrebom javno-privatnih partnerstava i pružanjem informacija, prema potrebi, o relevantnim pitanjima u vezi s pravom Unije, uzimajući u obzir posebnosti i potrebe država članica s manje razvijenim financijskim tržištima, kao i situaciju u različitim sektorima. ◄
ESCU pruža tehničku pomoć u područjima navedenima u članku 9. stavku 2., posebno kada je riječ o energetskoj učinkovitosti, TEN-T-u i gradskoj mobilnosti. ►M1 Njime se potpora daje i pripremi projekata u području borbe protiv klimatskih promjena i projekata kružnog gospodarstva ili njihovim sastavnicama, posebno u kontekstu konferencije COP21, pripremi projekata u digitalnom sektoru te pripremi projekata iz članka 5. stavka 1. trećeg podstavka druge alineje. ◄
2. ESCU pruža usluge koje su dodatne onim uslugama koje su već dostupne u okviru drugih programa Unije, uključujući:
(a) pružanje jedinstvene ulazne točke za tehničku pomoć za tijela vlasti i promotore projekata;
(b) pomaganje promotorima projekata, prema potrebi, pri razvoju njihovih projekata kako bi ispunjavali kriterije prihvatljivosti propisane člankom 6.;
(c) korištenje lokalnog znanja kako bi se olakšala potpora EFSU-a širom Unije i pružanje aktivnog doprinosa, kada je to moguće, ciljevima sektorske i zemljopisne diversifikacije EFSU-a iz odjeljka 8. Priloga II. potporom EIB-u i nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama u pokretanju i razvoju operacija, posebno u manje razvijenim regijama i regijama u tranziciji te, po potrebi, pružanjem pomoći u strukturiranju zahtjeva za potporu EFSU-a;
(d) osiguravanje platforme za uzajamnu razmjenu iskustava i stručnog znanja o razvoju projekata;
(e) pružanje proaktivne, savjetodavne potpore, prema potrebi lokalnom prisutnošću, osnivanju platformi za ulaganja, posebno prekograničnih i makroregionalnih platformi za ulaganja koje obuhvaćaju više država članica i/ili regija;
(f) upotreba potencijala za privlačenje i financiranje malih projekata, među ostalim preko platformi za ulaganja;
(g) pružanje savjeta o kombiniranju drugih izvora financiranja Unije (kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe uspostavljen Uredbom (EU) br. 1316/2013 s EFSU-om u cilju rješavanja praktičnih problema povezanih s upotrebom takvih kombiniranih izvora financiranja;
(h) pružanje proaktivne potpore promicanju i poticanju operacija iz članka 8. prvog stavka točke (b).
3. Usluge ESCU-a bit će dostupne javnim i privatnim promotorima projekata, uključujući razvojne banke ili institucije i platforme za ulaganja ili investicijske fondove i regionalna i lokalna javna tijela.
4. Naknade koje EIB naplaćuje za usluge ESCU-a iz stavka 2. koriste se za podmirenje troškova operacija ESCU-a i za pružanje tih usluga. Naknade koje plaćaju mala i srednja poduzeća ograničavaju se na jednu trećinu troškova tehničke pomoći koja im je pružena. Usluge ESCU-a koje se pružaju javnim promotorima projekata, uz one dostupne kroz programe Unije, besplatne su.
5. Radi ostvarenja cilja iz stavka 1. i olakšavanja potpore savjetovanjem na lokalnoj razini, ESCU se nastoji služiti stručnim znanjem EIB-a, Komisije, nacionalnih razvojnih banaka ili institucija te upravljačkih tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova.
5.a EIB predlaže promotorima projekata koji podnose zahtjev za financiranje EIB-a, osobito malih projekata, da uputi svoje projekte ESCU-u kako bi se po potrebi poboljšala priprema njihovih projekata i/ili kako bi se omogućila procjena mogućnosti objedinjavanja projekata preko platformi za ulaganja. Promotore projekata za koje nije odobreno financiranje EIB-a ili koji imaju manjak u financiranju unatoč mogućem financiranju EIB-a obavješćuje i o mogućnosti stavljanja njihovih projekata na popis Europskog portala projekata ulaganja.
6. Kako bi se zajamčilo široko pružanje usluga ESCU-a diljem Unije, ESCU treba, kada je to moguće, surađivati s pružateljima sličnih usluga na razini Unije, regionalnoj, nacionalnoj i podnacionalnoj razini. ►M1 Suradnja između, s jedne strane, ESCU-a i, s druge strane, nacionalne razvojne banke ili institucije, međunarodne financijske institucije ili institucije ili upravljačkog tijela, uključujući one koji djeluju kao nacionalni savjetodavci, koje ima iskustvo relevantno za potrebe ESCU-a, može biti u obliku ugovornog partnerstva. ESCU nastoji sklopiti barem jedan sporazum o suradnji s nacionalnom razvojnom bankom ili institucijom po državi članici. U državama članicama u kojima razvojne banke ili institucije ne postoje ESCU prema potrebi i na zahtjev dotične države članice osigurava proaktivnu savjetodavnu potporu u vezi s osnivanjem takve banke ili institucije. ◄
6.a Kako bi se razvio širok geografski doseg savjetodavnih usluga diljem Unije i uspješno iskoristilo lokalno znanje o EFSU-u, osigurava se, kada je to potrebno i uzimajući u obzir postojeće programe potpore, prisutnost ESCU-a na lokalnoj razini u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Uspostavlja se posebice u državama članicama ili regijama koje su suočene s teškoćama u razvojnim projektima u okviru EFSU-a. ESCU pomaže u prijenosu znanja na regionalnu i lokalnu razinu u cilju izgradnje regionalnih i lokalnih kapaciteta i stručnosti.
7. Do 31. prosinca 2020. iz općeg proračuna Unije na raspolaganje se stavlja godišnji referentni iznos od 20 000 000 EUR u svrhu pokrića troškova operacija ESCU-a za usluge iz stavka 2. ako troškovi nisu već podmireni iz preostalog iznosa od naknada iz stavka 4.
8. Komisija sklapa sporazum s EIB-om o provedbi ESCU-a unutar EIB-a (Sporazum o ESCU-u).
Sporazum o ESCU-u naročito sadrži odredbe o potrebnom financiranju ESCU-a u skladu sa stavkom 7.
9. Do 1. rujna 2016., a nakon toga jednom godišnje, EIB podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji u pogledu usluga koje je pružio ESCU u okviru stavka 2. te izvršavanja njegova proračuna. Izvješće treba sadržati informacije o prikupljenim naknadama i njihovoj namjeni.
POGLAVLJE V.
EUROPSKI PORTAL PROJEKATA ULAGANJA
Članak 15.
Europski portal projekata ulaganja
1. Komisija, uz podršku EIB-a, uspostavlja transparentan Europski portal projekata ulaganja (EPPU) koji obuhvaća tekuće i buduće projekte ulaganja u Uniji. On čini javno dostupnu i lako upotrebljivu bazu podataka projekata te sadrži sve relevantne informacije o svakom projektu.
2. EPPU služi prije svega u svrhu vidljivosti ulagačima i u informativne svrhe. Uvrštavanje projekata u EPPU ne dovodi u pitanje odluke o konačnim projektima koji se odabiru za potporu u okviru ove Uredbe, u okviru bilo kojeg drugog instrumenta EU-a ili za javno financiranje.
3. Države članice mogu doprinijeti izradi i upravljanju EPPU-om.
4. Privatnim promotorima projekata može se naplatiti bespovratna naknada za obradu prijedloga projekata koji se uvrštavaju na EPPU. Prikupljeni prihod od naknada činit će vanjski namjenski prihod za EPPU u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
POGLAVLJE VI.
IZVJEŠĆIVANJE, ODGOVORNOST I EVALUACIJA
Članak 16.
Izvješćivanje i računovodstvo
1. EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, svakih šest mjeseci podnosi izvješće Komisiji o svojim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom. U izvješće je uključena procjena usklađenosti sa zahtjevima za upotrebu jamstva EU-a i s ključnim pokazateljima uspješnosti iz članka 4. stavka 2. točke (f) podtočke iv. Izvješće sadržava i statističke, financijske i računovodstvene podatke o svakoj EIB-ovoj operaciji financiranja i ulaganja te na agregatnoj osnovi. Jednom godišnje, izvješće također uključuje podatke o preprekama ulaganjima s kojima se EIB susreo tijekom provođenja operacija ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom.
2. EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, jednom godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o EIB-ovim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom. Izvješće se objavljuje i uključuje:
(a) procjenu EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja na razini operacije, sektora, zemlje i regije te njihovu usklađenost s ovom Uredbom, osobito s kriterijiem pružanja dodatnosti, zajedno s procjenom raspodjele EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja po općim ciljevima iz članka 9. stavka 2.;
(b) procjenu dodane vrijednosti, mobilizacije sredstava privatnog sektora, procijenjenih i stvarnih rezultata, te ishoda i učinka EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja na zbirnoj osnovi, među ostalim učinak na stvaranje radnih mjesta.
(c) procjenu mjere u kojoj operacije obuhvaćene ovom Uredbom doprinose postizanju općih ciljeva iz članka 9. stavka 2., među ostalim procjenu razine ulaganja iz EFSU-a u područja istraživanja, razvoja i inovacija te prijevoza (uključujući TEN-T i gradsku mobilnost), telekomunikacijskih i energetskih infrastruktura i energetsku učinkovitost;
(d) procjenu usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na upotrebu jamstva EU-a i sa ključnim pokazateljima uspješnosti iz članka 4. stavka 2. točke (f) podtočke iv.
(e) procjenu efekta poluge dobivenog po projektima u okviru EFSU-a
(f) opis projekata pri kojima se potpora iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kombinira s potporom iz EFSU-a te ukupan iznos doprinosa iz svakog izvora;
(g) financijski iznos prenesen korisnicima kao i procjenu EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja na agregatnoj osnovi;
(h) procjenu dodane vrijednosti EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja i ukupnog rizika povezanog s tim operacijama;
(i) detaljne informacije o aktiviranju jamstva EU-a, gubitcima, povratima, naplaćenim iznosima i svim drugim primljenim plaćanjima;
(j) financijska izvješća o EIB-ovim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenim ovom Uredbom u okviru EFSU-a koja je revidirao neovisni vanjski revizor.
3. Za potrebe Komisijinog računovodstva i izvješćivanja o rizicima pokrivenima jamstvom EU-a i o upravljanju Jamstvenim fondom, EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, Komisiji i Revizorskom sudu svake godine dostavlja:
(a) procjenu rizika EIB-a i EIF-a i informacije o klasifikaciji EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom;
(b) nepodmirene financijske obveze za Uniju koje proizlaze iz jamstava EU-a koja su dana za EIB-ove operacije financiranja i ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom raščlanjene prema pojedinačnim operacijama;
(c) ukupnu dobit ili gubitke koji proizlaze iz EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja u okviru portfelja iz članka 4. stavka 2. točke (c) podtočke i.
4. EIB - kada je to potrebno, u suradnji s EIF-om - Komisiji na zahtjev dostavlja sve dodatne informacije koje su potrebne za ispunjavanje Komisijinih obveza u vezi s ovom Uredbom.
5. EIB, i prema potrebi EIF, dostavljaju informacije navedene u stavcima od 1. do 4. na vlastiti trošak.
6. Komisija svake godine do 31. ožujka Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu dostavlja informacije o Jamstvenom fondu u kontekstu financijskih izvještaja Komisije. Uz to, do 31. svibnja svake godine, podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu godišnje izvješće o upravljanju Jamstvenim fondom u prethodnoj kalendarskoj godini, uključujući procjenu primjerenosti ciljnog iznosa i razine Jamstvenog fonda i potrebe za njegovim obnavljanjem. Godišnja izvješća sadrže prikaz financijskog stanja Jamstvenog fonda na kraju prethodne kalendarske godine, financijske tokove tijekom prethodne kalendarske godine, kao i važne transakcije i sve relevantne informacije o financijskim izvještajima. Izvješća uključuju informacije o financijskom upravljanju, uspješnosti i rizicima Jamstvenog fonda na kraju prethodne kalendarske godine.
Članak 17.
Odgovornost
1. Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća predsjednik Upravljačkog odbora i glavni direktor izvješćuju instituciju koja je to zahtijevala o uspješnosti EFSU-a, među ostalim, ako Europski parlament tako zatraži, putem sudjelovanja na saslušanju pred Europskim parlamentom. Osim toga, na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća glavni direktor izvješćuje instituciju koja je to zahtijevala o radu Odbora za ulaganja.
2. Predsjednik Upravljačkog odbora i glavni direktor usmeno ili pismeno odgovaraju na pitanja koja je EFSU-u uputio Europski parlament ili Vijeće, u svakom slučaju u roku od pet tjedana od dana primitka pitanja. Uz to, glavni direktor usmeno ili pismeno odgovara Europskom parlamentu ili Vijeću na pitanja o radu Odbora za ulaganja.
3. Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća, Komisija podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe.
4. Na zahtjev Europskog parlamenta predsjednik EIB-a sudjeluje na saslušanju u Europskom parlamentu koje se odnosi na operacije financiranja i ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom. Predsjednik EIB-a, u roku od pet tjedana od dana njihova primitka, usmeno ili pismeno odgovara na pitanja koja Europski parlament ili Vijeće upute EIB-u u vezi s operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenim ovom Uredbom.
5. Europski parlament i EIB sklapaju sporazum o preciznim aranžmanima u vezi s razmjenom informacija između Europskog parlamenta i EIB-a prema ovoj Uredbi, uključujući postupak imenovanja glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora.
Članak 18.
Evaluacija i preispitivanje
1. Do 5. siječnja 2017. EIB ocjenjuje funkcioniranje EFSU-a. EIB prosljeđuje svoju evaluaciju Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.
2. Do 5. siječnja 2017. Komisija ocjenjuje upotrebu jamstva EU-a i funkcioniranje Jamstvenog fonda. Komisija podnosi svoju evaluaciju Europskom parlamentu i Vijeću. Ova evaluacija popraćena je mišljenjem Revizorskog suda.
3. Do 30. lipnja 2018. i svake tri godine nakon toga:
(a) EIB objavljuje sveobuhvatno izvješće o funkcioniranju EFSU-a koje obuhvaća evaluaciju učinka EFSU-a na ulaganja u Uniji, otvaranje radnih mjesta i pristup financiranju za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;
(b) Komisija objavljuje sveobuhvatno izvješće o upotrebi jamstva EU-a i funkcioniranju Jamstvenog fonda.
4. EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, pridonosi informacijama i osigurava potrebne informacije za Komisijinu evaluaciju i izvješće iz stavka 2. odnosno 3.
5. EIB i EIF redovno dostavljaju Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji sva svoja neovisna izvješća o evaluaciji kojima se procjenjuje učinak i praktični rezultati ostvareni EIB-ovim i EIF-ovim aktivnostima obuhvaćenim ovom Uredbom.
6. Prije podnošenja svih novih prijedloga u okviru idućeg višegodišnjeg financijskog okvira koji započinje 2021. g. i na kraju razdoblja ulaganja Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće koje sadrži neovisnu evaluaciju o primjeni ove Uredbe i koje uključuje:
(a) ocjenu funkcioniranja EFSU-a, upotrebe jamstva EU-a i funkcioniranja ESCU-a;
(b) ocjenu upotrebljava li EFSU dobro resurse iz općeg proračuna Unije, mobilizira li se njime dovoljna razina privatnog kapitala i prikuplja li privatna ulaganja;
(c) ocjenu je li održavanje programa za potporu ulaganjima korisno iz makroekonomske perspektive;
(d) na kraju razdoblja ulaganja, ocjenu primjene postupka iz članka 4. stavka 2. točke (a) podtočke v.
7. Uzimajući u obzir prvo izvješće koje sadržava neovisnu evaluaciju iz stavka 6. Komisija, prema potrebi, predstavlja zakonodavni prijedlog zajedno s odgovarajućim financiranjem u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira koji započinje 2021. g.
8. Izvješća iz stavka 6. ovog članka uključuju evaluaciju o upotrebi tablice pokazatelja iz članka 7. stavka 14. i Priloga II., posebno s obzirom na razmatranje prikladnosti svakog stupa i njihove odgovarajuće uloge u procjeni. Izvješće je, ako je to prikladno i opravdano na temelju njegovih zaključaka, popraćeno prijedlogom revizije delegiranog akta iz članka 7. stavka 14.
POGLAVLJE VII.
OPĆE ODREDBE
Članak 19.
Transparentnost i javna objava informacija
U skladu s vlastitim politikama transparentnosti i općim načelima Unije u pogledu pristupa dokumentima i informacijama, EIB na svojoj internetskoj stranici objavljuje informacije koje se odnose na sve EIB-ove operacije financiranja i ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom, uključujući ulogu financijskih posrednika, te na način na koji se njima doprinosi općim ciljevima iz članka 9. stavka 2.
EIB i EIF o postojanju potpore EFSU-a obavješćuju krajnje korisnike, uključujući MSP-ove, ili obvezuju financijske posrednike da ih o tome obavijeste, tako što te informacije čine jasno vidljivima, osobito u slučaju MSP-ova, u relevantnom sporazumu o pružanju potpore EFSU-a, povećavajući na taj način javnu osviještenost i poboljšavajući vidljivost.
Članak 20.
Revizija koju provodi Revizorski sud
1. Vanjsku reviziju aktivnosti poduzetih u skladu s Uredbom provodi Revizorski sud u skladu s člankom 287. UFEU-a.
2. Za potrebe stavka 1. ovog članka Revizorskom sudu se na zahtjev i u skladu s člankom 287. stavkom 3. UFEU-a dodjeljuje pun pristup svakom dokumentu ili informaciji koji su potrebni za izvršenje njegove zadaće.
Članak 21.
Mjere za sprječavanje prijevara
1. EIB bez odgađanja obavještava OLAF i pruža mu potrebne informacije ako, u bilo kojoj fazi pripreme, provedbe ili zatvaranja operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom, postoje osnove sumnje na prijevaru, korupciju, pranje novca ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost koja može ugroziti financijske interese Unije.
2. OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 ( 7 ) i Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 ( 8 ) kako bi zaštitio financijske interese Unije, a u cilju utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije, pranja novca ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, u vezi s operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. OLAF može nadležnim tijelima dotičnih država članica proslijediti sve informacije dobivene tijekom istraga.
Ako se nezakonite aktivnosti dokažu, EIB je dužan poduzeti mjere za povrat u vezi sa svojim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom, a koje su predmet takvih aktivnosti.
3. Sporazumi o financiranju potpisani u vezi s operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom trebaju sadržavati odredbe kojima se omogućuje isključivanje iz EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja i, ako je potrebno, odgovarajuće mjere povrata, u slučajevima prijevare, korupcije ili druge nezakonite aktivnosti u skladu sa Sporazumom o EFSU-u, politikama EIB-a i primjenjivim regulatornim zahtjevima. Odluka o tome hoće li se primijeniti isključivanje iz EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom donosi se u skladu s mjerodavnim sporazumom o financiranju ili ulaganju.
Članak 22.
Isključene aktivnosti i nekooperativne jurisdikcije
1. U svojim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom EIB i EIF pridržavaju se primjenjivog zakonodavstva Unije i dogovorenih međunarodnih standarda i standarda Unije te stoga ne podupiru projekte u okviru ove Uredbe kojima se doprinosi pranju novca, financiranju terorizma, izbjegavanju plaćanja poreza, poreznim prijevarama ili utaji poreza.
Uz to, EIB i EIF ne započinju i ne ponavljaju operacije sa subjektima registriranima ili uspostavljenima u jurisdikcijama navedenima u relevantnoj politici Unije o nekooperativnim jurisdikcijama, ili za koje se utvrdi da su treće zemlje visokog rizika u skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ), ili koji se u praksi ne pridržavaju dogovorenih poreznih standarda Unije ili međunarodno utvrđenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija.
Pri sklapanju sporazuma s financijskim posrednicima EIB i EIF prenose uvjete iz ovog članka u relevantne sporazume i zahtijevaju od financijskih posrednika da ih izvijeste o poštovanju tih uvjeta.
EIB i EIF preispituju svoju politiku o nekooperativnim jurisdikcijama najkasnije nakon što Unija donese popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.
Svake godine nakon toga EIB i EIF podnose izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi svoje politike o nekooperativnim jurisdikcijama u vezi s EFSU-ovim operacijama financiranja i ulaganja, uključujući informacije po zemljama i popis posrednika s kojima surađuju.
2. U svojim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenim ovom Uredbom EIB primjenjuje načela i standarde utvrđene u pravu Unije o sprečavanju korištenja financijskim sustavom u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, i posebno Uredbom (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ) i Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ). Posebno, EIB uvjetuje i izravno financiranje i neizravno financiranje putem posrednika u okviru ove Uredbe objavom informacija o stvarnom vlasništvu u skladu s Direktivom (EU) 2015/849.
Članak 23.
Izvršavanje delegiranja
1. Ovlast donošenja delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima iz ovog članka.
2. ►M1 Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavaka 13. i 14. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 4. srpnja 2015. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog razdoblja od pet godina. ◄ Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje na razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavaka 13. i 14. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Ona počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
4. Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavkom 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od jednog mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za jedan mjesec na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
5. Delegirani akt kojim se prvi put uspostavlja tablica pokazatelja i koji se donosi na temelju članka 7. stavka 14. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri tjedna od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri tjedna na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
U pogledu svakog daljnjeg delegiranog akta donesenog na temelju članka 7. stavka 14., stavak 4. ovog članka primjenjuje se mutatis mutandis.
POGLAVLJE VIII.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 24.
Prijelazne odredbe
1. EIB i EIF mogu podnijeti Komisiji operacije financiranja i ulaganja koje su odobrili tijekom razdoblja od 1. siječnja 2015. do trenutka sklapanja sporazuma o EFSU-u i prvog imenovanja svih članova Odbora za ulaganja i glavnog direktora nakon dana stupanja na snagu ove Uredbe.
2. Komisija ocjenjuje te operacije iz stavka 1. te u slučajevima kada su one u skladu s kriterijima prihvatljivosti iz članka 6. i općim ciljevima iz članka 9. stavka 2. i Priloga II. o smjernicama za ulaganja može odlučiti proširiti jamstvo EU-a na njih.
Članak 25.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
IZMJENE UREDBE (EU) BR. 1291/2013 I UREDBE (EU) BR. 1316/2013
1. Uredba (EU) br. 1291/2013 mijenja se kako slijedi:
(a) U članku 6. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:
„1. Financijska omotnica za provedbu programa Obzor 2020. iznosi 74 828,3 milijuna EUR u tekućim cijenama, od čega se maksimalno 72 445,3 milijuna EUR dodjeljuje aktivnostima u okviru glave XIX. UFEU-a.
Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.
2. Iznos za aktivnosti u okviru glave XIX. UFEU-a raspodjeljuje se među prioritetima određenima u članku 5. stavku 2. ove Uredbe kako slijedi:
(a) izvrsna znanost, 24 232,1 milijuna EUR u tekućim cijenama;
(b) vodeći položaj u industriji, 16 466,5 milijuna EUR u tekućim cijenama;
(c) društveni izazovi, 28 629,6 milijuna EUR u tekućim cijenama;
Maksimalni ukupni iznos za financijski doprinos Unije iz programa Obzor 2020. za posebne ciljeve navedene u članku 5. stavku 3. i za nenuklearne izravne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra iznosi kako slijedi:
i. širenje izvrsnosti i sudjelovanja, 816,5 milijuna EUR u tekućim cijenama;
ii. znanost s društvom i za društvo, 444,9 milijuna EUR u tekućim cijenama;
iii. nenuklearne izravne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra, 1 855,7 milijuna EUR u tekućim cijenama.
Okvirna raspodjela za prioritete i posebne ciljeve navedene u članku 5. stavcima 2. i 3. navedena je u Prilogu II.
3. EIT se financira iz programa Obzor 2020. putem maksimalnog doprinosa od 2 383 milijuna EUR u tekućim cijenama kako je navedeno u Prilogu II.”.
(b) Prilog II. zamjenjuje se sljedećim tekstom:
„PRILOG II.
Raspodjela proračuna
Okvirna raspodjela za Obzor 2020. jest, u skladu s godišnjim proračunskim postupkom, kako slijedi:
|
|
milijuni EUR u tekućim cijenama |
|
I. Izvrsna znanost, od čega: |
24 232,1 |
|
1. Europsko istraživačko vijeće (ERC) |
13 094,8 |
|
2. Buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju (FET) |
2 585,4 |
|
3. Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie |
6 162,3 |
|
4. Istraživačke infrastrukture |
2 389,6 |
|
II. Vodeći položaj u industriji, od čega: |
16 466,5 |
|
1. Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija (1), (4) |
13 035 |
|
2. Pristup rizičnom financiranju (2) |
2 842,3 |
|
3. Inovacije u malim i srednjim poduzećima (3) |
589,2 |
|
III. Društveni izazovi, od čega (4) |
28 629,6 |
|
1. Zdravlje, demografske promjene i blagostanje |
7 256,7 |
|
2. Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i kopnenih voda te biogospodarstvo |
3 707,7 |
|
3. Sigurna, čista i učinkovita energija |
5 688,1 |
|
4. Pametan, zelen i integriran promet |
6 149,4 |
|
5. Borba protiv klimatskih promjena, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine |
2 956,5 |
|
6. Europa u svijetu koji se mijenja – Uključiva, inovativna i promišljena društva |
1 258,5 |
|
7. Sigurna društva – zaštita slobode i sigurnosti Europe i njezinih građana |
1 612,7 |
|
IV. Širenje izvrsnosti i sudjelovanja |
816,5 |
|
V. Znanost s društvom i za društvo |
444,9 |
|
VI. Nenuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra |
1 855,7 |
|
VII. Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) |
2 383 |
|
UKUPNO |
74 828,3 |
|
(*1) Uključujući 7 423 milijuna EUR za informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) od čega 1 549 milijuna EUR za znanost o fotonima i mikro i nanoelektroniku, 3 741 milijuna EUR za nanotehnologije, napredne materijale i naprednu izradu i obradu, 501 milijuna EUR za biotehnologiju i 1 403 milijuna EUR za svemir. Zato će 5 792 milijuna EUR biti dostupno za potporu ključnim tehnologijama razvoja. (*2) Otprilike 994 milijuna EUR ovoga iznosa može se izdvojiti za provedbu projekata Strateškog energetsko-tehnološkog plana (plana SET). Otprilike jedna trećina ovoga može se izdvojiti za MSP-ove. (*3) U okviru cilja da se minimalno 20 % ukupnih zajedničkih proračuna dodijeli za poseban cilj „Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija” i prioritetu „Društveni izazovi za MSP-ove”, minimalno 5 % tih zajedničkih proračuna prvotno će se dodijeliti instrumentu namijenjenom MSP-ovima. Minimalno 7 % ukupnih proračuna posebnog cilja „Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija” i prioriteta „Društveni izazovi” dodijelit će se instrumentu namijenjenom MSP-ovima, izračunano prosječno za cijelo razdoblje trajanja programa Obzor 2020. (*4) Pilot-projekt „Brzi program za inovacije” (FTI) financirat će se iz posebnog cilja „Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija” i iz odgovarajućeg posebnog cilja prioriteta „Društveni izazovi”. Pokrenut će se dovoljan broj projekata kako bi se omogućila potpuna evaluacija pilot-projekta FTI.”. |
|
2. Uredba (EU) br. 1316/2013 mijenja se kako slijedi:
(a) Članak 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Financijska omotnica za provedbu CEF-a za razdoblje od 2014. do 2020. određuje se u iznosu od 30 442 259 000 EUR u tekućim cijenama. Taj se iznos raspoređuje na sljedeći način:
(a) sektor prometa: 24 050 582 000 EUR, od čega se 11 305 500 000 EUR prenosi iz Kohezijskog fonda i troši u skladu s ovom Uredbom isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda;
(b) telekomunikacijski sektor: EUR 1 041 602 000 ;
(c) energetski sektor: EUR 5 350 075 000 .
Ti iznosi ne dovode u pitanje primjenu mehanizma fleksibilnosti predviđenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 ( *1 ).
(b) U članku 14. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2. Cjelokupni doprinos financijskim instrumentima iz općeg proračuna Unije ne premašuje 8,4 % cjelokupne financijske omotnice CEF-a kako je navedeno u članku 5. stavku 1.”
(c) U članku 21. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
„4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. u kako bi se povećala gornja granica utvrđena u članku 14. stavku 2. do 10 % pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
i. evaluacija pilot faze inicijative projektnih obveznica provedena u 2015. godini je pozitivna; i
ii. preuzimanje financijskih instrumenata premašuje 6,5 % u smislu ugovornih obveza projekta.”.
PRILOG II.
ULAGAČKE SMJERNICE EFSU-A
1. Područje primjene
Svrha ulagačkih smjernica jest da uz ovu Uredbu služe kao osnova na temelju koje će Odbor za ulaganja na transparentan i neovisan način odlučiti o upotrebi jamstva EU-a za operacije EIB-a koje zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti EFSU-a u skladu s ciljevima i svim drugim relevantnim zahtjevima utvrđenima ovom Uredbom.
Ulagačke smjernice temelje se na načelima utvrđenima ovom Uredbom u pogledu općih ciljeva, kriterija prihvatljivosti, prihvatljivih instrumenata i definicije dodatnosti. One nadopunjuju Uredbu: i. pružanjem dodatnih smjernica o prihvatljivosti, ii. postavljanjem okvira rizika za operacije, iii. utvrđivanjem pragova za sektorsku i zemljopisnu diversifikaciju i iv. utvrđivanjem kriterija za ocjenu doprinosa ciljevima EFSU-a radi olakšanog određivanja prioriteta.
Te ulagačke smjernice odnose se samo na operacije EFSU-a vezane za dužničke i vlasničke instrumente iz članka 10. stavka 2. točke (a) ove Uredbe i nisu primjenjive na operacije EFSU-a povezane s instrumentima iz članka 10. stavka 2. točke (b).
2. Prihvatljivi subjekti, vrste projekata i instrumenti
(a) Prihvatljivi subjektikoji mogu koristiti jamstvo EU-a uključuju:
— subjekte svih veličina, uključujući komunalna poduzeća, subjekte posebne namjene ili projektna poduzeća, MSP-ove ili poduzeća srednje tržišne kapitalizacije,
— nacionalne razvojne banke ili institucije ili financijske institucije za posredovanje
— fondove koji ulažu u dionice/zadužnice i svi drugi oblici zajedničkog ulaganja
— platforme za ulaganja
— subjekte javnog sektora (bez obzira na to odnose li se na određeno područje, no isključujući operacije s takvim subjektima koje pojačavaju izravan rizik država članica) i subjekte koji odgovaraju subjektima javnog sektora.
(b) Jamstvo EU-a daje se za izravnu ili neizravnu podršku financiranju novih operacija. Kada je riječ o infrastrukturi, trebalo bi poticati ulaganja za osnivanje novih poduzeća (stvaranje imovine.) Također se mogu podržati ulaganja u ranija industrijska postrojenja (povećanje i modernizacija postojeće imovine). Jamstvo EU-a u pravilu se ne daje za podupiranje operacija refinanciranja (kao što je zamjena postojećih ugovora o zajmu ili drugih oblika financijske potpore projektima koji su već dijelom ili u potpunosti ostvareni), osim u iznimnim i opravdanim okolnostima kada je dokazano da će se takvom transakcijom omogućiti nova ulaganja u iznosu koji je barem jednak iznosu transakcije koja ispunjavaju kriterije prihvatljivosti i opće ciljeve iz članka 6. i članka 9. stavka 2.
Potpora EFSU-a autocestama ograničava se na privatna i/ili javna ulaganja u pogledu:
— prometa u kohezijskim zemljama, manje razvijenim regijama ili prekograničnim projektima u području prometa;
— unapređivanja, održavanja ili poboljšanja sigurnosti na cestama, razvoja uređaja inteligentnih prometnih sustava (ITS) ili pružanja jamstva za integritet i standarde postojećih autocesta u transeuropskoj prometnoj mreži, posebno sigurnih parkirališta, crpki za čista alternativna goriva i sustavâ za punjenje električnih vozila;
— doprinosa za dovršenje transeuropske prometne mreže do 2030.
Potpora EFSU-a također je izričito moguća za održavanje i unapređivanje postojeće prometne infrastrukture.
(c) Jamstvom EU-a podržat će se širok niz proizvoda kako bi se EFSU mogao prilagoditi potrebama tržišta i potaknuti privatna ulaganja u projekte bez isključivanja privatnog tržišnog financiranja. ►M1 U tom se smislu od EIB-a očekuje da će u okviru EFSU-a osigurati financiranje radi postizanja općeg cilja od najmanje 500 000 000 000 EUR javnih ili privatnih ulaganja, uključujući financiranje mobilizirano putem EIF-a u okviru operacija EFSU-a povezanih s instrumentima iz članka 10. stavka 2. točke (b), putem nacionalnih razvojnih banaka ili institucija i putem povećanja pristupa financiranju za poduzeća koja imaju do 3 000 zaposlenika. ◄ Prihvatljivi proizvodi trebali bi uključivati među ostalim ( 12 ) zajmove, jamstva/protujamstva, mezaninsko financiranje i subordinirano financiranje, instrumente tržišta kapitala, uključujući instrumente za kreditno poboljšanje, te vlasničke i kvazivlasničke udjele, uključujući putem nacionalnih razvojnih banaka ili institucija, platformi za ulaganja ili investicijskih fondova. Kako bi u tom smislu velik niz ulagača mogao ulagati u projekte EFSU-a, EIB može stvoriti odgovarajuće portfelje.
(d) Nacionalne razvojne banke ili institucije i platforme za ulaganja ili investicijski fondovi ispunjavaju uvjete za pokriće u okviru jamstva EIB-a uz protujamstvo jamstvom EU-a u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (c). Odlukom o davanju EIB-u jamstva trebalo bi se težiti mobilizaciji ulaganja na nacionalnoj i regionalnoj razini i korištenju komplementarnog stručnog znanja, specifičnih komparativnih prednosti, i područja djelovanja tih subjekata, u korist inicijative EFSU-a
3. Dodatnost
Jamstvo EU-a odobrava se za potporu operacijama koje ispunjavaju kriterij pružanja dodanosti kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. ove Uredbe.
Također se primjenjuju sljedeća opća načela:
(a) Kako bi se izbjeglo udvostručavanje postojećih financijskih instrumenata, Jamstvo EU-a može nadopuniti, osnažiti, unaprijediti ili se kombinirati s postojećim programima Unije ili drugih izvora sredstava Unije ili zajedničkih instrumenata.
(b) Tijekom razdoblja ulaganja EFSU-a ulaganjima koja podupire EFSU u načelu se neće istisnuti uporabu drugih financijskih instrumenata Unije.
(c) potrebno je posvetiti pozornost komplementarnosti novih proizvoda iz dijela za infrastrukturu i inovacije s naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s postojećim financijskim instrumentima EU-a i financijskim instrumentima EFSU-a unutar dijela za MSP-ove kako bi se financijska sredstva iskoristila na najučinkovitiji način. Ipak, kumulativna upotreba instrumenata moguća je posebno u slučajevima kada uobičajena potpora nije dovoljna za pokretanje ulaganja;
(d) ako je prisutna jedna od sljedećih značajki ili više njih, operacija se obično svrstava u posebne aktivnosti EIB-a:
— podređenost u odnosu na druge zajmodavce, uključujući nacionalne razvojne banke ili institucije i privatne zajmodavce;
— sudjelovanje u instrumentima za podjelu rizika ako se zbog zauzete pozicije EIB izlaže višim razinama rizika;
— izloženost posebnim rizicima, kao što su rizici specifični za određenu zemlju, sektor ili regiju, osobito oni povezani s manje razvijenim regijama i tranzicijskim regijama, i/ili rizicima povezanima s inovacijama, posebno tehnologijama za rast, održivost i povećanje produktivnosti koje nemaju dokazanu djelotvornost;
— značajke vlasničkog kapitala, primjerice plaćanje povezano s rezultatima; ili
— drugi utvrdivi aspekti koji dovode do veće izloženosti riziku kako je utvrđeno u EIB-ovim smjernicama za kreditni rizik kao što su rizik druge ugovorne strane, ograničena sigurnost i financiranje s regresom koji se odnosi samo na imovinu projekta za potrebe otplate.
4. Dodana vrijednost: doprinos ciljevima EFSU-a
Projekti koji koriste Jamstvo EU-a ispunjavaju kriterije prihvatljivosti i opće ciljeve iz članka 6. i članka 9. stavku 2..
5. Tablica pokazatelja
Odbor za ulaganja koristi se tablicom pokazatelja iz članka 7. radi postizanja neovisne i transparentne procjene moguće upotrebe Jamstva EU-a. ►M1 Tablica pokazatelja objavljuje se odmah po potpisivanju operacije u okviru jamstva EU-a, osim poslovno osjetljivih informacija. ◄
6. Dijelovi ulaganja
(a) Dužnički i vlasnički instrumenti iz članka 10. stavka 2. točke (a) pružaju se u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije koji se sastoji od dužničkog odjeljka i vlasničkog odjeljka. Raspoređivanje operacija ( 13 ) u jedan od dva odjeljka temelji se na EIB-ovu sustavu kreditnog ocjenjivanja i EIB-ovoj standardnoj procjeni rizika te se na njega primjenjuju upute Upravljačkog odbora.
(b) Dio za infrastrukturu i inovacije – dužnički odjeljak
— ►M1 Kod dužničkih operacija EIB ili EIF provode svoju standardnu procjenu rizika, uključujući izračun stope vjerojatnosti neispunjavanja obveza i naplate. Na temelju tih parametara EIB ili EIF kvantitativno izračunavaju rizik za svaku operaciju. ◄ Takav se izračun vrši ne uzimajući u obzir jamstvo EU-a kako bi se sagledao cjelokupni rizik transakcije.
— ►M1 Svaka dužnička operacija svrstava se u jednu kategoriju rizika (kreditno ocjenjivanje transakcije) prema EIB-ovu ili EIF-ovu sustavu kreditnog ocjenjivanja. ◄ Informacije o kreditnoj ocjeni uvrštavaju se u projektnu dokumentaciju za Odbor za ulaganja. Transakcije s višim profilom rizika od projekata koji se podupiru uobičajenim operacijama EIB-a nazivaju se posebnim aktivnostima koje su definirane u članku 16. Statuta EIB-a i EIB-ovim smjernicama za politiku kreditnog rizika. Operacije koje se podupiru jamstvom EU-a u pravilu imaju viši profil rizika od uobičajenih operacija EIB-a i nazivaju se posebne aktivnosti, kako je utvrđeno u članku 16. Statuta EIB-a i EIB-ovim smjernicama za politiku kreditnog rizika. Transakcije koje dobiju bolju kreditnu ocjenu mogu se uvrstiti u portfelj EFSU-a pod uvjetom da je jasno dokazana visoka dodana vrijednost i da njihovo uvrštenje udovoljava kriteriju pružanja dodatnosti.
— ►M1 Projekti trebaju biti ekonomski i tehnički održivi, a EIB-ovo financiranje treba biti strukturirano u skladu s dobrim bankarskim načelima te udovoljavati visokim načelima upravljanja rizicima koje su EIB ili EIF postavili u svojim internim smjernicama. ◄ Članovima Upravljačkog odbora i Odbora za ulaganja stavljaju se na raspolaganje sve relevantne informacije.
— ►M1 Cijene dužničkih proizvoda utvrđuju se u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) podtočkom iv. ◄
(c) Dio za infrastrukturu i inovacije – vlasnički odjeljak
— Za vlasničke operacije jamstvo EU-a može se koristiti za podršku izravnim ulaganjima u pojedinačna društva ili projekte (izravna kapitalna ulaganja) ili financiranje fondova ili analognih portfeljnih rizika (portfelj dionica), pod uvjetom da EIB također ulaže na jednakoj osnovi na vlastiti rizik. ►M1 Utvrđivanje uključuje li ili ne uključuje neka operacija rizike vlasničkih instrumenata, bez obzira na njezin pravni oblik i nomenklaturu, temelji se na standardnoj procjeni EIB-a ili EIF-a. ◄
— ►M1 EIB-ove vlasničke operacije provode se u skladu s EIB-ovim ili EIF-ovim internim pravilima i postupcima. ◄ Članovima Upravljačkog odbora i Odbora za ulaganja stavljaju se na raspolaganje sve relevantne informacije za procjenu operacije.
— ►M1 Cijene kapitalnih ulaganja utvrđuju se u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) podtočkom iv. ◄
7. Ograničenja izloženosti po kategorijama rizika
(a) Granice izloženosti za kategorije posebnih aktivnosti sve su niže kako raste razina rizika, što je izraženo u kreditnom ocjenjivanju transakcije. Stoga je granica općenito viša za dužnički rizik nego za kapitalni rizik.
(b) Imajući u vidu veću dostupnost poboljšanja kreditnog kapaciteta omogućenog jamstvom EU-a, EIB postavlja gornje granice izloženosti za EFSU-i tako da budu više od istovrsnih granica koje EIB postavlja u vlastitom poslovanju s rizikom. Članovi Upravljačkog odbora i Odbora za ulaganja dobit će detaljan pregled granica rizika za EFSU. Upravljački odbor redovito nadgledakretanje profila rizika EFSU-ova portfelja i donosi odgovarajuće mjere ako ih smatra potrebnima.
(c) Transakcije čiji iznosi premašuju konkretna ograničenja za EFSU mogu se iznimno uvrstiti u portfelj EFSU-a, uz suglasnost Upravljačkog odbora, pod uvjetom da je jasno prikazana njihova dodatnost i dodana vrijednost te da je mala vjerojatnost da njihovo uvrštenje ugrozi cjelokupni cilj portfelja u pogledu razine rizika na kraju ►M1 ————— ◄ razdoblja ulaganja.
8. Sektorska i zemljopisna diversifikacija
EFSU se prilagođava potražnji, ali njime se nastoje podržati prihvatljivi projekti u cijeloj Uniji, kao i prekogranični projekti, obuhvaćeni člankom 8. ove Uredbe, bez prethodne sektorske ili zemljopisne dodjele. Međutim, treba poduzeti sve da na kraju ►M1 ————— ◄ razdoblja ulaganja bude obuhvaćen velik broj sektora i regija te treba izbjegavati prekomjernu sektorsku ili zemljopisnu koncentraciju.
(a) Sektorska koncentracija
Kako bi omogućio sektorsku diversifikaciju i koncentraciju portfelja EFSU-a, Upravljački odbor postavlja indikativna ograničenja koncentracije u vidu obujma operacija koje će se poduprijeti jamstvom EU-a na kraju ►M1 ————— ◄ razdoblja ulaganja. Indikativna ograničenja koncentracije objavljuju se.
Upravljački odbor može nakon savjetovanja s Odborom za ulaganje odlučiti izmijeniti ta indikativna ograničenja. U tom slučaju Upravljački odbor obrazlaže svoju odluku Europskom parlamentu i Vijeću u pisanom obliku.
(b) Zemljopisna koncentracija
Operacije koje podupire EFSU ne smiju biti koncentrirane na određeno područje na kraju ►M1 ————— ◄ razdoblja ulaganja. Radi toga Upravljački odbor donosi indikativne smjernice o zemljopisnoj diversifikaciji i koncentraciji. Upravljački odbor može nakon savjetovanja s Odborom za ulaganje odlučiti izmijeniti ta indikativna ograničenja. Upravljački odbor obrazlaže Europskom parlamentu i Vijeću svoje odluke u vezi s indikativnim ograničenjima u pisanom obliku. EFSU treba nastojati obuhvatiti sve države članice.
1. Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o raspodjeli za Obzor 2020.
„Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da se EFSU neće financirati doprinosima iz sljedećih proračunskih linija: „Jačanje pionirskih istraživanja u Europskom istraživačkom vijeću“, „Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie” i „Širenje izvrsnosti i sudjelovanja”. Preostali iznos dobiven dodatnim korištenjem razlike u usporedbi s prijedlogom Komisije bit će vraćen u ostale proračunske linije programa Obzor 2020. proporcionalno smanjenjima koja je predložila Komisija. Okvirna raspodjela određena je u Prilogu I. Uredbi o EFSU-u.”
2. Izjava Komisije o nacrtu proračuna za 2016.
„Komisija će analizirati potencijalni učinak doprinosa EFSU-u iz različitih proračunskih linija programa Obzor 2020. na učinkovitu provedbu predmetnih programa te će, po potrebi, predložiti pismo izmjene za nacrt općeg proračuna Unije za 2016. kako bi se prilagodila raspodjela za proračunske linije programa Obzor 2020.”
3. Izjava Komisije o njezinoj ocjeni jednokratnih doprinosa u kontekstu inicijative EFSU-a u svrhu provedbe Pakta o stabilnosti i rastu
„Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratne doprinose država članica, bilo da je riječ o doprinosima država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, u EFSU ili u tematske ili višedržavne platforme za ulaganja uspostavljene provedbom Plana ulaganja, trebalo bi u načelu smatrati jednokratnim mjerama u smislu članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 i članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97.”
( 1 ) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
( 2 ) Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. –2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.)
( 3 ) Provedbena odluka Komisije 2014/99/EU оd 18. veljače 2014. o utvrđivanju popisa regija prihvatljivih za financiranje u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda te država članica prihvatljivih za financiranje u okviru Kohezijskog fonda za razdoblje 2014. –2020. (SL L 50, 20.2.2014., str. 22.).
( 4 ) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
( 5 ) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).
( 6 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1).
( 7 ) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
( 8 ) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
( 9 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
( 10 ) Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.).
( 11 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
( *1 ) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).”;
( 12 ) Ovo je nepotpun popis proizvoda koji se mogu ponuditi preko EFSU-a.
( 13 ) Termin „operacija” primjenjuje se i na izravno ulaganje u projekt (dug ili vlasnički kapital) i na „operaciju” (projekte, programe ili kreditne mogućnosti) s financijskim ili nekim drugim posrednikom, ali kako bi se izbjegla dvojba, ne na projekte koji čine njihov temelj i koji se podupiru takvom operacijom s posrednikom.