|
Službeni list |
HR Serije C |
|
C/2024/1037 |
19.1.2024 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(C/2024/1037)
Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Mosel”
PDO-DE-A1270-AM02
Datum obavijesti: 19.10.2023.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
1. Opis promjena
(a) Opis vina / proizvoda od vinove loze i analitička i/ili organoleptička svojstva
Najmanja prirodna alkoholna jakost i najmanji prirodni sadržaj šećera u moštu ubuduće će biti povezani veznikom „i”. Radi pojašnjenja umeće se sljedeća rečenica o računovodstvu podruma: „Potrebno je zabilježiti sadržaj šećera u moštu u spremniku za fermentaciju”. Organoleptički opisi sada su slojevitiji.
(b) Razgraničenje područja
Sljedeće parcele uključene su u razgraničenje ZOI-ja „Mosel”:
|
|
Irsch 2711 1 99 0 |
|
|
Irsch 2711 1 181 1 |
|
|
Irsch 2711 1 181 2 |
|
|
Irsch 2711 1 187 0 |
|
|
Irsch 2711 1 188 0 |
|
|
Irsch 2711 1 197 0 |
|
|
Irsch 2711 1 198 0 |
|
|
Irsch 2711 1 199 0 |
|
|
Irsch 2711 1 200 0 |
|
|
Irsch 2711 1 201 0 |
|
|
Irsch 2711 1 235 0 |
|
|
Irsch 2711 2 63 0 |
|
|
Irsch 2711 2 65 0 |
|
|
Irsch 2711 2 66 0 |
|
|
Irsch 2711 2 70 0 |
|
|
Irsch 2711 2 71 0 |
|
|
Irsch 2711 2 72 0 |
|
|
Irsch 2711 2 78 0 |
|
|
Irsch 2711 2 79 0 |
|
|
Irsch 2711 2 80 0 |
|
|
Irsch 2711 2 81 0 |
|
|
Irsch 2711 2 82 0 |
|
|
Irsch 2711 2 83 0 |
|
|
Irsch 2711 2 87 0 |
|
|
Irsch 2711 2 92 0 |
|
|
Irsch 2711 2 93 0 |
|
|
Irsch 2711 2 95 0 |
|
|
Irsch 2711 2 98 0 |
|
|
Irsch 2711 2 99 0 |
|
|
Irsch 2711 2 100 0 |
|
|
Irsch 2711 2 179 5 |
|
|
Irsch 2711 2 179 6 |
|
|
Irsch 2711 3 322 0 |
|
|
Irsch 2711 6 129 0 |
|
|
Irsch 2711 6 140 0 |
|
|
Kobern 1363 10 2042 1 |
|
|
Kobern 1363 10 2042 2 |
|
|
Kobern 1363 10 2055 0 |
|
|
Kobern 1363 10 2071 0 |
|
|
Kobern 1363 10 2072 0 |
|
|
Kobern 1363 10 2073 0 |
|
|
Kobern 1363 10 2074 0 |
|
|
Kobern 1363 10 2097 0 |
|
|
Kobern 1363 26 105 0 |
|
|
Kobern 1363 26 106 0 |
|
|
Kobern 1363 26 107 0 |
|
|
Kreuzweiler 2729 2 223 0 |
|
|
Moselkern 1558 14 69 2 |
|
|
Moselkern 1558 14 78 2 |
|
|
Moselkern 1558 15 42 0 |
|
|
Palzem 2730 6 25 0 |
|
|
Saarburg 2737 3 25 0 |
|
|
Saarburg 2737 3 33 0 |
|
|
Saarburg 2737 3 42 1 |
|
|
Saarburg 2737 3 44 1 |
|
|
Saarburg 2737 30 270 1 |
|
|
Schoden 2742 1 76 1 |
|
|
Schoden 2742 1 76 2 |
|
|
Schoden 2742 1 77 1 |
|
|
Schoden 2742 1 77 2 |
|
|
Schoden 2742 1 80 2 |
|
|
Schoden 2742 1 80 3 |
|
|
Schoden 2742 1 216 0 |
|
|
Schoden 2742 1 218 0 |
|
|
Schoden 2742 1 219 1 |
|
|
Schoden 2742 1 222 1 |
|
|
Schoden 2742 1 224 0 |
|
|
Schoden 2742 1 225 0 |
|
|
Schoden 2742 5 43 0 |
|
|
Schoden 2742 5 44 0 |
|
|
Schoden 2742 5 45 0 |
|
|
Schoden 2742 5 80 0 |
|
|
Schoden 2742 5 81 0 |
|
|
Schoden 2742 5 83 1 |
|
|
Schoden 2742 5 85 0 |
|
|
Schoden 2742 6 54 0 |
|
|
Schoden 2742 6 56 0 |
|
|
Schoden 2742 6 57 0 |
|
|
Schoden 2742 6 58 0 |
|
|
Schoden 2742 6 64 0 |
|
|
Schoden 2742 6 65 0 |
|
|
Schoden 2742 6 66 0 |
|
|
Schoden 2742 6 68 1 |
|
|
Schoden 2742 6 100 0 |
|
|
Schoden 2742 6 106 0 |
|
|
Schoden 2742 6 114 0 |
|
|
Schoden 2742 6 119 0 |
|
|
Schoden 2742 6 120 0 |
|
|
Schoden 2742 6 141 0 |
|
|
Schoden 2742 6 143 0 |
|
|
Schoden 2742 6 144 0 |
|
|
Schoden 2742 6 145 0 |
|
|
Schoden 2742 6 146 0 |
|
|
Schoden 2742 6 147 0 |
|
|
Schoden 2742 6 151 0 |
|
|
Schweich 2612 27 86 0 |
|
|
Schweich 2612 27 87 0 |
|
|
Wiltingen 2756 7 11 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2533 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2536 4 |
|
|
Winningen 1362 4 2547 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2560 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2564 1 |
|
|
Winningen 1362 4 2576 1 |
|
|
Winningen 1362 4 2577 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2582 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2583 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2585 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2586 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2592 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2599 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2605 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2632 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2633 1 |
|
|
Winningen 1362 4 2683 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2684 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2685 0 |
|
|
Winningen 1362 4 2686 0 |
Iz vinogradarskog područja „Mosel” briše se sljedeća katastarska čestica:
|
|
Koblenz 1401 8 1044 556. |
Katastarska jedinica Irsch (2867) više nije zasebno navedena, nego se dodaje općini Trier.
Za katastarsku jedinicu Filzen (2428) navedeno je da pripada općini Brauneberg, a ne Konz.
(c) Sorte vinove loze
U točki 8. specifikacije proizvoda dosad su bile navedene sljedeće sorte grožđa:
|
|
Bijelo vino:
|
|
|
Crno i ružičasto vino:
|
IZMJENE:
|
|
Riječi „bijelo vino” i „crno i ružičasto vino” zamjenjuju se riječima „sorte bijeloga grožđa” i „sorte crnoga grožđa”. |
Dodane su sljedeće sorte:
|
|
Sorte bijeloga grožđa:
|
|
|
Sorte crnoga grožđa:
|
(d) Primjenjivi zahtjevi
Primjenjivi zahtjevi utvrđeni nacionalnim zakonodavstvom:
Dodaje se odredba o oznakama prema kojoj se zakonski regulirani elementi oznake mogu koristiti u skladu s primjenjivim zakonom.
Zahtjevi koje mora ispuniti organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om:
Dodaje se zahtjev za označivanje:
Na etiketi proizvoda sa ZOI-jem „Mosel” koji se stavljaju na tržište uz oznaku sorte vinove loze mogu se upotrijebiti samo stvarni nazivi. Dopušteno je miješanje s novim sojevima.
Ako se proizvod dobiva isključivo od grožđa novih sojeva, mora se staviti na tržište bez oznake sorte vinove loze na etiketi.
(e) Kontrolno tijelo
Ispravak broja telefaksa Poljoprivredne komore savezne pokrajine Porajnje-Falačka (Landwirtschaftskammer Rheinland-Pfalz – LWK).
Iz točke 11.2.3. „Provjera kvalitete” specifikacije briše se sljedeća rečenica: „Obvezna provjera provodi se na svakom vinu Qualitätswein (kvalitetno vino), Sekt b.A. (kvalitetno pjenušavo vino iz određenih regija) i Qualitätsperlwein b.A. (kvalitetno biser vino iz određenih regija)”.
(f) Ostalo
Opisi kategorija „vino”, „biser vino” i „kvalitetno pjenušavo vino” u odjeljku „Povezanost s područjem” pojašnjeni su i preformulirani. Izmjena na razini Unije nije nužna jer se izmjenama ne poništava povezanost sa zemljopisnim područjem (usp. članak 14. Uredbe (EU) 2019/33).
Mijenja se sljedeće:
|
|
Dopunjuje se točka 9.4.1., kategorija „Vino”, specifikacije proizvoda. Izvorna rečenica koja je izmijenjena glasi: „Vina ‚Prädikatsweine’ (vina s predikatnom oznakom) moraju ispuniti barem kriterije iz točke 3.2.” Sada će glasiti: „Vina ‚Prädikatsweine’ (vina s predikatnom oznakom) moraju ispuniti barem kriterije iz točke 3.2. i ne smiju biti pojačana”. |
|
|
Preformulirana je rečenica u točki 9.4.2., kategorija „biser vino”, specifikacije proizvoda. Izvorna rečenica glasi: „Proizvodi se fermentacijom ili dodavanjem endogenog ugljikova dioksida”. Nakon izmjene glasit će: „Dio ugljikova dioksida koji prirodno nastaje fermentacijom zadržava se tijekom fermentacije”. |
|
|
U točku 9.4.3., kategorija „Kvalitetno pjenušavo vino”, specifikacije proizvoda dodaje se prva fermentacija. U skladu s opisom kvalitetno pjenušavo vino dosad se moglo proizvoditi samo drugom fermentacijom osnovnog pjenušavog vina. Izmjena znači da se kvalitetno pjenušavo vino može proizvoditi prvom fermentacijom. |
2. Razlozi izmjene
(a) Opis vina / proizvoda od vinove loze i analitička i/ili organoleptička svojstva
Tablica za konverziju uklonjena je, što znači da više nema pravne osnove za navođenje najmanjeg prirodnog sadržaja šećera u moštu, ali taj podatak ostaje u specifikaciji proizvoda jer proizvođači upotrebljavaju Oechsleove stupnjeve (vagu za mošt). Stoga će najmanja prirodna alkoholna jakost i najmanji prirodni sadržaj šećera u moštu biti povezani veznikom „i”. To jasno pokazuje da proizvođači, kako bi proizvode mogli stavljati na tržište sa ZOI-jem „Mosel”, moraju paziti na vrijednost najmanje prirodne alkoholne jakosti i vrijednost najmanjeg prirodnog sadržaja šećera u moštu. Kako bi se izbjegli nesporazumi u vezi s računovodstvom podruma, udruženje za zaštitu (Schutzgemeinschaft) odlučilo je umetnuti rečenicu kojom će se objasniti da u evidenciji vinarije treba zabilježiti samo sadržaj šećera u moštu.
Organoleptički opis sada je slojevitiji te bolje odražava posebna svojstva svakog proizvoda, kao i razlike između tih proizvoda i proizvoda s drugih područja proizvodnje.
(b) Razgraničenje područja
Parcele koje se uključuju u skladu su sa zahtjevima u pogledu teritorijalnog kontinuiteta i drugim točkama poslovnika udruženja za zaštitu „Mosel” koje se odnose na provjere te su prošle postupak utvrđen navedenim poslovnikom.
Parcelu Weindorf u Koblenzu potrebno je ukloniti iz specifikacije ZOI-ja „Mosel” jer pripada vinogradarskom području Mittelrhein.
Irsch (2867) nije općina, već katastarska jedinica koja pripada općini Trier. Kako bi se odrazila stvarna situacija na terenu, više neće biti navedena zasebno, nego kao jedna od katastarskih jedinica koje pripadaju općini Trier.
Katastarska jedinica Filzen (2428) ne pripada općini Konz, nego općini Brauneberg. Specifikacija proizvoda mora točno odražavati stvarnu zemljopisnu situaciju.
Parcele Kobern (1363), katastarska podjedinica 26, katastarska čestica 105/0; Kobern (1363), katastarska podjedinica 26, katastarska čestica 106/0 i Kobern (1363), katastarska podjedinica 26, katastarska čestica 107/0 uključene su na temelju postojanja mogućnosti prigovora. Budući da te parcele graniče s postojećim područjima koja pripadaju oznaci i da su drugi zahtjevi Koberna obuhvaćeni ovim zahtjevom, može se pretpostaviti da se općina i lokalna udruga poljoprivrednika ili vinogradara ne bi protivile uključivanju parcela.
(c) Sorte vinove loze
Popis sorti grožđa nije bio potpun te se dodaju sve klasificirane sorte koje se uzgajaju u vinogradarskom području jer je za njih već dokazana prikladnost za to područje. Vina proizvedena od tih sorti ispunjavaju zahtjeve iz specifikacije proizvoda.
Sorte vinove loze ubuduće će biti navedene u rubrikama „sorte bijeloga grožđa” i „sorte crnoga grožđa”, a ne u rubrikama „bijelo vino” i „crno i ružičasto vino” jer se navođenjem sorti u specifikaciji proizvoda regulira mogućnost uzgoja, a ne konačni proizvod.
Sinonimi se brišu jer je popis sorti grožđa u specifikaciji proizvoda zapravo „dozvola za sadnju”, a ne zahtjev za označivanje.
(d) Primjenjivi zahtjevi
Primjenjivi zahtjevi utvrđeni nacionalnim zakonodavstvom:
|
|
Nova pravila o oznakama pojašnjavaju koncepte oznake u nacionalnom zakonodavstvu koji nisu zaštićeni registrom e-Ambrosia. |
Zahtjevi koje mora ispuniti organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om:
|
|
Pravilima označivanja proizvodi sa ZOI-jem štite se od mogućeg gubitka vrijednosti. |
Vizualni elementi etikete vrlo su važni za potrošače. Ako bi se proizvod sa ZOI-jem stavio na tržište s novim sojem na etiketi, potrošač ne bi razumio što ta oznaka znači ili bi stekao dojam da je riječ o proizvodima iz eksperimentalnog uzgoja, ali da to nije jasno naznačeno, što bi mu otežalo odlučivanje o tome hoće li kupiti proizvod. Potrošači možda nisu svjesni da je zapravo riječ o klasificiranim sortama čija je vrijednost već dokazana, što ih može navesti na to da stvore negativno mišljenje o proizvodima a da ih nisu imali priliku kušati. Takav bi negativan dojam mogao utjecati na cjelokupni asortiman proizvoda „Mosel” jer su navedeni proizvodi označeni kao proizvodi sa ZOI-jem „Mosel” te bi stoga mogao utjecati i na prodaju proizvoda sa ZOI-jem „Mosel”.
(e) Kontrolno tijelo
Mijenja se broj telefaksa Poljoprivredne komore savezne pokrajine Porajnje-Falačka.
Rečenica se briše kako bi se izbjeglo udvostručivanje.
(f) Ostalo
Mijenja se točka 9.4.1., kategorija „Vino”, specifikacije proizvoda kako bi se vina Prädikatsweine (vina s predikatnom oznakom) razlikovala od vina Qualitätsweine (kvalitetna vina).
Mijenja se točka 9.4.2., kategorija „Biser vino”, specifikacije proizvoda kako bi se odrazili stvarni postupci koji su uključeni u proizvodnju biser vina.
U točki 9.4.3., kategorija „Kvalitetno pjenušavo vino”, specifikacije proizvoda dodana je prva fermentacija jer se takvo vino prema prethodnom opisu kategorije moglo proizvoditi samo drugom fermentacijom. To više nije u skladu s postojećom praksom jer je kvalitetno pjenušavo vino također moguće proizvesti prvom fermentacijom.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv(i)
Mosel
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od vinove loze
|
1. |
Vino |
|
5. |
Kvalitetno pjenušavo vino |
|
8. |
Biser vino |
4. Opis vina
1. Qualitätswein (kvalitetno vino), bijelo
KRATAK OPIS
Vina s oznakom sorte grožđa osobito imaju arome tipične za predmetnu sortu ili sorte. Ovisno o sorti grožđa mogu prevladavati voćne note i arome egzotičnog voća. Ovisno o sorti vinove loze i načinu odležavanja, osobito ih odlikuju zelene arome, npr. zelene paprike i zelene trave ili muškatni miris i miris ruže, arome meda i suhog voća, pikantne note sijena, dimne i mineralne note. Ovisno o postupku proizvodnje vina paljene drvene bačve bukeu mogu dodati i aromu vanilije, prepečenosti i kokosa. Tehnikama reduktivnog dozrijevanja mogu nastati arome kremena i tartufa, dok tehnikama oksidativnog dozrijevanja mogu nastati arome oksidirane jabuke te orašaste arome.
Vina obično odlikuje skladna ravnoteža kiselosti i slatkoće. Obično imaju delikatno do puno tijelo kao i izraženu do umjerenu kiselost.
Prije svega sorte iz porodice Riesling, Elbling i Burgunder mogu u senzornim svojstvima vina istaknuti teroar vinograda u kojima su uzgojene. Tako se na temelju dojma kiselosti, stupnja puferiranja kiseline i mineralnih nota mogu osjetiti različite vrste stijenja kao i različita rezidualna tla regije Mosel.
Boje općenito variraju od bljedožute s primjesama zelenog do slamnatožute i zlatnožute. Ovisno o sorti grožđa i godini mogu imati i blage crvene nijanse.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
2. Qualitätswein (kvalitetno vino), crno
KRATAK OPIS
Vina s oznakom sorte grožđa osobito imaju arome tipične za predmetnu sortu ili sorte. Vina prije svega imaju note crvenog voća. Mogu imati i zelene note kao što su zelena paprika, ružmarin i zelena peteljka. Ovisno o metodama dozrijevanja i drvenim bačvama koje se upotrebljavaju za starenje buke može imati i pikantne arome kao što su vanilija, note prepečenosti, čokolada i kokos, kao i reduktivne note kremena i tartufa. Vina su obično laganog i voćnog do punog okusa i općenito blage do zamjetne kiselosti. Konkretno, sorta Spätburgunder može izraziti teroar vinograda u osjetilnim elementima vina koja se od nje proizvode. Primjerice, dojam kiselosti, stupanj ublažavanja osjetilne kiselosti i mineralne note omogućuju percepciju različitih vrsta stijena i raznih rezidualnih tala iz regije Mosel.
Crvena boja varira od svjetlocrvene boje trešnje do izrazito tamne boje bazge.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
3. Qualitätswein (kvalitetno vino), ružičasto; Weißherbst, Blanc de Noir
KRATAK OPIS
Te vrste vina proizvode se od lagano prešanih sorti crnoga grožđa. Boja vina Rosé i Weißherbst obično varira od bljedoružičaste do ružičaste i svjetlocrvene, a vina Blanc de Noir imaju spektar boja bijelih vina. Prevladavaju uglavnom voćne arome kao što su malina, jagoda, crni ribiz i višnja, ali i limun, jabuka i grejp zbog toga što mošt odležava kao bijelo vino. Ovisno o upotrijebljenoj sorti grožđa vina mogu imati note zelene paprike i začinskog bilja, a ako dozrijevaju u drvu, mogu imati i note vanilije, prepečenosti i kokosa. Vina uglavnom imaju okus bijelih vina.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
4. Qualitätswein (kvalitetno vino), Rotling
KRATAK OPIS
Vina Rotling općenito imaju blijedu do intenzivnu svjetlocrvenu boju. Njihove su arome obično voćne, ponekad nenametljivo pikantne, s notama bobičastog i jezgričavog voća te citrusa. Općenito imaju delikatan do bogat okus i svježu strukturu kiselosti.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
5. Prädikatswein Kabinett (vina s predikatnom oznakom „Kabinett”)
KRATAK OPIS
Ova vina općenito imaju nisku do umjerenu alkoholnu jakost. Vina su obično voćna i svježa te uglavnom imaju jasno izražena svojstva sorti grožđa od kojih su proizvedena, a imaju i umjerenu do jaku kiselost. Ovisno o metodama odležavanja i željenom stupnju starenja njihov buke specifičan za sortu može uključivati i mineralne arome te arome koje podsjećaju na kremen ili tartuf. Posebno vina Kabinett s neprevrelim šećerom često imaju nisku alkoholnu jakost i zanimljivu ravnotežu kiselosti i slatkoće.
Boja bijelih vina Kabinett obično varira od svjetložute s primjesama zelenog do tamnije žute, a boja crnih vina Kabinett obično varira od svjetlocrvene boje trešnje do izrazito tamne boje bazge.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
6. Prädikatswein Spätlese (vina s predikatnom oznakom „Spätlese”)
KRATAK OPIS
Zbog većeg sadržaja šećera u moštu, što obično podrazumijeva i zrelije grožđe, vina Spätlese uglavnom imaju snažno izražena svojstva sorte grožđa, punija su i imaju veću alkoholnu jakost. Njihov buke obično je obilježen zrelim voćem i skladnijom strukturom kiselosti. Vina Spätlese općenito se razvijaju na način da dobiju prepoznatljivu slatkoću u što većoj mjeri od vlastitog neprevrelog šećera. Boja bijelih vina Spätlese obično varira od svjetložute do zlatnožute, a boja crnih vina Spätlese uglavnom varira od svjetlocrvene boje trešnje do izrazito tamne boje bazge.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
7. Prädikatswein Auslese (vina s predikatnom oznakom „Auslese”)
KRATAK OPIS
Zbog upotrebe potpuno zrelog i prezrelog grožđa svojstva upotrijebljenih sorti uglavnom se intenzivno osjećaju. Uz grožđe koje je duže dozrijevalo na trsu, može se upotrebljavati i grožđe koje je postalo koncentrirano zbog plemenite plijesni (Botrytis cinerea). Ta vina obično imaju intenzivne voćne, a ponekad i egzotične arome. Vina Auslese općenito se razvijaju na način da dobiju prepoznatljivu slatkoću u što većoj mjeri od vlastitog neprevrelog šećera. Boja bijelih vina Auslese obično varira od svjetložute do zlatnožute, a boja crnih vina Auslese uglavnom varira od svjetlocrvene boje trešnje do izrazito tamne boje bazge.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
8. Prädikatswein Beerenauslese (vina s predikatnom oznakom „Beerenauslese”)
KRATAK OPIS
Vina „Mosel” s predikatnom oznakom „Beerenauslese” proizvedena su od bobica prezrelog ili suhog grožđa ili od grožđa s plemenitom plijesni te stoga općenito imaju intenzivnu zlatnožutu do jantarnu boju, visoki sadržaj šećera i blagu uljnu teksturu. Obično su intenzivno slatka sa srednjom do snažnom strukturom kiselosti. Arome imaju raspon od voćnih do pikantnih s notama zrelog do prezrelog voća, suhog voća, meda i začina.
S obzirom na to da se vina Beerenauslese općenito razvijaju s neprevrelim šećerom, riječ je uglavnom o bijelim i ružičastim vinima umjerene do vrlo niske alkoholne jakosti. Boja bijelih vina kategorije Beerenauslese obično varira od svjetložute do svih nijansi jantara.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
9. Prädikatswein Eiswein (vina s predikatnom oznakom „Eiswein”)
KRATAK OPIS
Vina „Mosel” s predikatnom oznakom „Eiswein” dobivena su prešanjem grožđa koje je prirodno smrznuto tijekom berbe i prešanja, zbog čega su sastojci grožđa visoko koncentrirani te ponekad ima i ponešto plijesni zbog prisutnosti gljivice Botrytis cinerea. Vina Eiswein stoga uglavnom imaju veću kiselost i jače arome upotrijebljenih sorti, ovisno o vremenu koje je potrebno kako bi se postigle nužne niske temperature nakon što grožđe potpuno dozrije. Boja bijelih vina Eiswein obično varira od svjetložute do jantarne.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
10. Prädikatswein Trockenbeerenauslese (vina s predikatnom oznakom „Trockenbeerenauslese”)
KRATAK OPIS
Ova vina općenito imaju još veći sadržaj šećera od vina Beerenauslese zbog koncentriranijeg grožđa s plemenitom plijesni i još većeg napora uloženog u njegov odabir. Vina su stoga uglavnom osobito slatka i ovisno o sorti grožđa imaju visoko koncentriranu kiselost, kao i umjerenu do vrlo nisku alkoholnu jakost. Arome su slične aromama vina Beerenauslese, ali su općenito intenzivnije. Boja bijelih vina Trockenbeerauslese obično varira od svjetložute do tamnojantarne.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
11. Biser vino
KRATAK OPIS
Kvalitetna biser vina općenito odlikuje blago perlanje. Uglavnom imaju voćnu aromu i prepoznatljiva svojstva sorte, a ugljikov dioksid obično im pruža dodatnu svježinu i živost. Najčešće korištene aromatične sorte mogu proizvesti cvjetne arome, a posebno note egzotičnog voća, kao i note malina, trešanja i jagoda. Boje se općenito kreću od bljedožute sa zelenkastim primjesama do žute boje cvijeta lipe, ružičaste i crvene boje.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
12. Kvalitetno pjenušavo vino
KRATAK OPIS
U kvalitetnom pjenušavom vinu obično se odražava umjeren sadržaj šećera u grožđu. Nježna tehnika berbe i prešanja čuva općenito veći sadržaj kiseline. Vina Sekt b.A. (kvalitetno pjenušavo vino iz određenih regija) općenito ovise o vrsti osnovnog vina, upotrijebljenim sortama grožđa i trajanju dozrijevanja na vinskom talogu tijekom proizvodnje. To može dovesti do blago orašastih nota i nota brioša, ovisno o trajanju dozrijevanja na vinskom talogu. Osnovno pjenušavo vino koje stari u dodiru s hrastovinom može imati pržene i pikantne arome. Pjenušava vina obično su svježa i kisela, a nisu izrazito alkoholna. Neprevreli šećer općenito varira od jedva primjetnog do vrlo slatkog. Njihova boja općenito varira od bljedožute s primjesama zelenog do žute boje cvijeta lipe, a ponekad i do boje ružičastog vina s različitim nijansama crvene.
Vina crémants općenito odlikuje intenzivno perlanje i mekana struktura. Arome obično imaju raspon od voćnih i zrelih do pikantnih i aroma kvasca, a ovise o vrsti osnovnog vina, sortama grožđa i trajanju dozrijevanja na vinskom talogu. Duljim minimalnim vremenom dozrijevanja na vinskom talogu općenito se dobivaju fina, kremasta i uravnotežena vina crémant.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina sa ZOI-jem „Mosel” proizvedenog bez ikakvog pojačavanja može biti veća od 15 %.
Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja ukupna kiselost |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
5. Postupci proizvodnje vina
5.1. Posebni enološki postupci
1. Svi proizvodi
Poseban enološki postupak
Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
2. Svi proizvodi
Relevantna ograničenja u proizvodnji vina
Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
3. Svi proizvodi
Postupci uzgoja
Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.
5.2. Najveći prinosi
1. Svi proizvodi
125 hektolitara po hektaru
6. Razgraničeno zemljopisno područje
U saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka zaštićena oznaka izvornosti obuhvaća vinograde u sljedećim općinama i općinskim okruzima: Alf (1599), Alken (1375), Ayl (Ayl (2740), Biebelhausen (2741)), Bausendorf (Bausendorf (2476), Olkenbach (2477)), Beilstein (1509), Bekond (2609), Bengel (2474), Bernkastel-Kues (Andel (2431), Bernkastel (2433), Kues (2432), Wehlen (2434)), Brauneberg (Brauneberg (2429), Filzen (2428)), Bremm (1516), Briedel (1601), Briedern (1510), Brodenbach (1373), Bruttig-Fankel (Bruttig (1506), Fankel (1507)), Bullay (1596), Burg (Mosel) (2460), Burgen (Landkreis Bernkastel-Wittlich) (2425), Burgen (Landkreis Mayen-Koblenz) (1371), Cochem (Cochem (1531), Cond (1533), Sehl (1532)), Detzem (2602), Dieblich (1378), Dreis (Landkreis Bernkastel-Wittlich) (2540), Ediger-Eller (Ediger (1514), Eller (1515)), Ellenz-Poltersdorf (1508), Enkirch (2459), Ensch (2605), Erden (2440), Ernst (1505), Esch (Landkreis Bernkastel-Wittlich) (2562), Fell (Fastrau (2619), Fell (2622)), Fisch (2735), Flußbach (2478), Föhren (2610), Franzenheim (2786), Graach an der Mosel (2437), Hatzenport (1370), Hetzerath (2559), Hockweiler (2787), Hupperath (2542), Igel (Igel (2788), Liersberg (2789)), Irsch (2711), Kanzem (2757), Kasel (2662), Kastel-Staadt (2713), Kenn (2614), Kesten (2427), Kinderbeuern (2475), Kinheim (2473), Kirf (Kirf (2717), Meurich (2718)), Klausen (Krames-Klausen (2563), Pohlbach (2564)), Klotten (1502), Klüsserath (2608), Kobern-Gondorf (Gondorf (1364), Kobern (1363)), Koblenz (Güls (1405), Koblenz (1401), Lay (1403), Metternich (1407), Moselweiß (1402)), Köwerich (2607), Konz (Filzen (2770), Könen (2769), Kommlingen (2773), Konz (2771), Krettnach (2774), Niedermennig (2772), Oberemmel (2775)), Korlingen (2668), Kröv (2472), Langsur (Grewenich (2793), Langsur (2790), Metzdorf (2794)), Lehmen (Lehmen (1366), Moselsürsch (1367)), Leiwen (2601), Lieser (2436), Löf (Kattenes (1368), Löf (1369)), Lösnich (2441), Longen (2616), Longuich (2615), Maring-Noviand (2435), Mehring (Lörsch (2617), Mehring (2621)), Mertesdorf (2663), Merzkirchen (2724), Mesenich (1511, 2791), Minheim (2576), Morscheid (2665), Moselkern (1558), Müden (Mosel) (1557), Mülheim (Mosel) (2430), Neef (1597), Nehren (1513), Neumagen-Dhron (Dhron (2579), Neumagen (2580)), Niederfell (1377), Nittel (Köllig (2761), Nittel (2763), Rehlingen (2762)), Oberbillig (2767), Oberfell (1376), Ockfen (2739), Ollmuth (2675), Onsdorf (2760), Osann-Monzel (Monzel (2566), Osann (2565)), Palzem (Esingen (2728), Helfant (2732), Kreuzweiler (2729), Palzem (2730), Wehr (2731)), Pellingen (2776), Piesport (Niederemmel (2578), Piesport (2577)), Platten (2536), Pluwig (2670), Pölich (2603), Pommern (1546), Pünderich (1600), Ralingen (Edingen (2804), Godendorf (2803), Ralingen (2802), Wintersdorf (2799)), Reil (2471), Riol (2618), Rivenich (2561), Riveris (2664), Saarburg (2737), Sankt Aldegund (1598), Schleich (2604), Schoden (2742), Schweich (Issel (2613), Schweich (2612)), Sehlem (2560), Senheim (1512), Serrig (2712), Sommerau (2666), Starkenburg (2458), Tawern (Fellerich (2766), Tawern (2759)), Temmels (2765), Thörnich (2606), Traben-Trarbach (Traben (2452), Trarbach (2453), Wolf (2451)), Treis-Karden (Karden (1555), Treis (1556)), Trier (Biewer (2857), Eitelsbach (2855), Filsch (2866), Irsch (2867), Kernscheid (2868), Kürenz (2864), Olewig (2863), Ruwer-Maximin (2853), Ruwer-Paulin (2854), St. Matthias (2861), Tarforst (2865), Trier (2856), Zewen (2860)), Trittenheim (2581), Ürzig (2439), Valwig (1504), Veldenz (2423), Waldrach (2661), Wasserliesch (2768), Wawern (Trier-Saarburg) (2758), Wellen (2764), Wiltingen (2756), Wincheringen (Bilzingen (2723), Söst (2734), Wincheringen (2733)), Winningen (1362), Wintrich (2426), Wittlich (Lüxem (2522), Neuerburg (2524), Wittlich (2521)), Zell (Mosel) (Kaimt (1594), Merl (1595), Zell (1593)), Zeltingen-Rachtig (2438).
U saveznoj pokrajini Saarland zaštićena oznaka izvornosti obuhvaća vinograde u sljedećim općinama i općinskim okruzima: Perl (3570), Oberperl (3560), Perl/Nennig (3540), Perl/Sehndorf (3580).
Točno razgraničenje može se vidjeti na kartama koje prikazuju vinograde u navedenim općinama s granicama parcela. Karte se mogu vidjeti na poveznici www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein.
Qualitätswein (kvalitetno vino), Prädikatswein (vino s predikatnom oznakom), Sekt b.A. (kvalitetno pjenušavo vino iz određenih regija) ili Qualitätsperlwein b.A. (kvalitetno biser vino iz određenih regija) sa zaštićenim nazivom „Mosel” smiju se proizvoditi izvan navedenog vinogradarskog područja u kojem je grožđe ubrano i koje je navedeno na etiketi pod uvjetom da je područje proizvodnje smješteno u istoj ili susjednoj saveznoj pokrajini.
7. Sorte vinove loze
Accent
Acolon
Adelfränkisch – Grüner Adelfränkisch
Albalonga
Allegro
Arinto
Arnsburger
Auxerrois – Auxerrois Blanc, Pinot Auxerrois
Bacchus
Baron
Blauburger
Blauer Affenthaler
Blauer Elbling – Willbacher
Blauer Frühburgunder – Pinot Noir Précoce, Pinot Madeleine, Madeleine Noir, Frühburgunder, Pinot Madelaine
Blauer Limberger – Lemberger, Blaufränkisch, Limberger
Blauer Portugieser
Blauer Silvaner
Blauer Spätburgunder
Blauer Trollinger – Trollinger, Vernatsch
Blauer Zweigelt – Zweigeltrebe, Rotburger, Zweigelt
Bolero
Bronner
Cabernet Blanc
Cabernet Bordo
Cabernet Cantor
Cabernet Carbon
Cabernet Carol
Cabernet Cortis
Cabernet Cubin
Cabernet Dorio
Cabernet Dorsa
Cabernet Franc
Cabernet Jura
Cabernet Mitos
Cabernet Sauvignon
Cabertin
Calandro
Calardis Blanc
Chardonnay
Chenin Blanc
Dakapo
Deckrot
Divico
Domina
Donauriesling
Dornfelder
Dunkelfelder
Ehrenbreitsteiner
Ehrenfelser
Faberrebe
Felicia
Fernao Pires
Fidelio
Findling
Freisamer
Früher Malingre – Malinger
Früher Roter Malvasier – Malvasier, Früher Malvasier, Malvoisie
Färbertraube
Gamay noir
Gelber Kleinberger
Gelber Muskateller
Gelber Orleans – Orleans
Gm 4-46
Gm 6414-17
Gm 9224-2
Gm 9337-1
Gm 9620-5
Goldmuskateller – Muskateller
Goldriesling
Grenache noir – Grenache
Grüner Silvaner – Silvaner, Sylvaner
Grüner Veltliner – Veltliner
Grünfränkisch
Gutenborner
Hartblau
Hegel
Helfensteiner
Helios
Heroldsrebe
Hibernal
Huxelrebe – Huxel
Hölder
Johanniter
Juwel
Kanzler
Kerner
Kernling
Kleiner Frankischer Burgunder – Burgunder Fränkisch Kleiner
Lagrein
Laurot
Merlot
Merzling
Monarch
Morio Muskat
Muscaris
Muskat Ottonel – Muskat-Ottonel
Muskat Trollinger
Müller Thurgau – Rivaner
Müllerrebe – Schwarzriesling, Pinot Meunier
Nebbiolo
Neronet
Noblin
Optima 113 – Optima
Orion
Ortega
Osteiner
Palas
Pamina
Perle
Phoenix – Phönix
Pinot Nova
Pinotin
Piroso
Primitivo – Zinfandel, Blaucher Scheuchner
Prinzipal
Prior
Reberger
Regent
Regner
Reichensteiner
Rieslaner
Rinot
Rondo
Rosenmuskateller – Muskateller
Rosé Chardonnay – Chardonnay, Rosa Chardonnay, Chardonnay Rosé
Rotberger
Roter Elbling – Elbling Rouge
Roter Gutedel – Chasselas Rouge, Fendant Rouge
Roter Muskateller – Muskateller, Muscat, Moscato
Roter Müller-Thurgau
Roter Riesling
Roter Traminer – Clevner, Traminer
Roter Veltliner
Rubinet
Ruländer – Pinot Grigio, Grauburgunder, Grauer Burgunder, Pino Gris
Saint Laurent – St. Laurent, Sankt Laurent
Saphira
Satin Noir
Sauvignac
Sauvignon Blanc – Muskat Silvaner
Sauvignon Cita
Sauvignon Gris
Sauvignon Gryn
Sauvignon Sary
Sauvitage
Savagnin Blanc – Weißer Traminer
Scheurebe
Schwarzer Elbling – Pinot Salomon
Schwarzer Urban
Schönburger
Septimer
Siegerrebe
Silcher
Sirius
Solaris
Souvignier Gris
Staufer
Syrah
Süßschwarz
Tauberschwarz
Tempranillo
Thouriga nacional
VB 91-26-5
Verdicchio bianco – Trebbiano di Soave
Veritage
Villaris
Viognier
Weißer Burgunder – Pinot Bianco, Weißburgunder, Pinot Blanc
Weißer Elbling – Elbling, Kleinberger
Weißer Gutedel – Chasselas Blanc, Fendant Blanc, Fendant
Weißer Heunisch – Heunisch
Weißer Riesling – Riesling Renano, Rheinriesling, Klingenberger, Riesling
Wildmuskat
Würzer
8. Opis povezanosti
|
8.1. |
Vinogradarska regija Mosel, čiji se vinogradi većinom nalaze uz rijeku Mosel i njezine pritoke Saar i Ruwer, obuhvaća nekoliko fiziografskih područja. Od jugozapada do sjeveroistoka mogu se razlikovati sljedeća područja: Gornji Mosel (od Perla do Konza), dolina grada Triera (od Konza do Schweicha), Srednji Mosel (od Schweicha do Moselkerna) i donja dolina rijeke Mosel (od Moselkerna do Koblenza). Regija Mosel morfološki se može okvirno podijeliti u dvije podregije. U fiziografskim područjima Gornji Mosel i dolina grada Triera rijeka Mosel teče kroz vrlo mekane mezozoičke stijene (išarani pješčenjak, školjkasti vapnenac i Keuper) uvale grada Triera. U fiziografskim područjima Srednji Mosel i Donji Mosel rijeka pak krivuda u uskoj dolini u obliku slova „V” urezanoj u devonske stijene Rajnskog škriljavoga gorja. Područja uz rijeku Mosel i pritoke Saar i Ruwer koja se koriste za vinogradarstvo smještena su na nadmorskoj visini od oko 65 m do 375 m. Prosječna nadmorska visina vinograda iznosi 180 metara. Vinogradi su uglavnom okrenuti prema JI – J – JZ (50 %). Prosječna orijentacija vinogradarskog područja u cjelini iznosi 195° (JJZ). Geologija: u vinogradarskom području Mosel prevladavaju devonske stijene. Tijekom devona sedimenti su se nataložili u morskom bazenu. Na obalnim područjima sedimenti su bili pijesak, a u unutrašnjosti mulj i glina. Ti su se depoziti stvrdnuli i u karbonu oblikovali u planine (Rajnsko škriljavo gorje). Danas na područjima s devonskim stijenama pronalazimo većinom kvarcne pješčenjake, kvarcite i (glinene) škriljavce. U razdoblju Buntsandstein nataložili su se depoziti iz rijeka i vjetra u današnju uvalu grada Triera. Danas se ti depoziti javljaju u obliku pješčenjaka. Tijekom narednih razdoblja – Muschelkalk i Keuper – oblikovali su se morski depoziti s vapnencem u uvali grada Triera. Stijene iz razdoblja Keuper i Muschelkalk pojavljuju se samo u Gornjem Moselu.
Prirodni čimbenici: prosječna godišnja dnevna temperatura iznosi 9,7 °C, a prosječna temperatura u razdoblju rasta 14,1 °C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 760 mm, od čega 60 % oborina padne tijekom razdoblja rasta. Vinova loza u prosjeku dobiva 652 000 Wh/m2 izravnog sunčeva zračenja tijekom sezone rasta. Najveće vrijednosti sunčeva zračenja zabilježene su na strmim i vrlo strmim padinama. Ljudski čimbenici: prostorne jedinice malih razmjera i položaj vinogradâ na strmim padinama ograničavaju mogućnost primjene mehanizacije, pa je njegovanje vinograda vrlo radno intenzivno, što ima stabilizacijski učinak na prinose. To znatno pridonosi kvaliteti berbe u smislu najmanje prirodne alkoholne jakosti, razvoja aroma i uravnotežene kiselosti vina. Dugo razdoblje rasta, uz posebnu topografiju vinogradarskog područja, mikroklimatski uvjeti, karakterističan sastav tla i visoka razina ljudskog doprinosa određuju tipične karakteristike vina. Ljudski čimbenik temelji se na stoljetnoj vinogradarskoj tradiciji. |
8.2. Svi proizvodi
Povezanost navedena u točkama od 9.1. do 9.3. specifikacije proizvoda odnosi se na proizvodnju osnovnih proizvoda od grožđa koji se razlikuju ovisno o vrsti tla i metodama prerade.
8.3. Vino
Kvalitetna vina moraju ispuniti minimalne zahtjeve po kategoriji sorte grožđa navedene u točki 3.2. specifikacije proizvoda i mogu se pojačavati.
Vina „Prädikatsweine” (vina s predikatnom oznakom) moraju ispuniti barem kriterije iz točke 3.2. specifikacije proizvoda i ne smiju se pojačavati.
Pri uzgoju primarnog proizvoda (grožđa) namijenjenog proizvodnji predikatnih vina vinogradar tijekom sezone rasta može provoditi posebne mjere njege bilja, kao što je uklanjanje listova oko grozdova ili prorjeđivanje grožđa, kako bi se postigao kvalitetniji i intenzivniji sastav sastojaka grožđa. Osim toga, kao još jedan ljudski čimbenik, na vino s predikatnom oznakom mogu utjecati razne metode dozrijevanja povezane s tehnologijom.
8.4. Biser vino
Osnovni proizvod za kvalitetno biser vino iz određenih regija mora ispunjavati minimalne zahtjeve za kvalitetna vina iz predmetne regije navedene u točki 3.2. specifikacije proizvoda. Dio ugljikova dioksida koji prirodno nastaje fermentacijom zadržava se tijekom fermentacije.
8.5. Kvalitetno pjenušavo vino
Osnovni proizvod mora zadovoljiti kriterije navedene u točki 3.2. specifikacije proizvoda. Ovisno o fazi i lokaciji rasta grožđe iz odabranih vinograda od kojeg se dobiva osnovno vino namijenjeno proizvodnji pjenušavog vina mora se brati ranije kako bi zadržalo oštru kiselost kvalitetnog pjenušavog vina iz određenih regija. Vino se proizvodi prvom ili drugom fermentacijom u spremniku ili boci. Ako je riječ o posebnoj tradicionalnoj metodi fermentacije u boci, proizvod mora proći drugu alkoholnu fermentaciju u boci da bi postao pjenušavo vino. U tom slučaju proizvod mora dozrijevati u boci najmanje devet mjeseci.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Vino, kvalitetno pjenušavo vino, biser vino
Pravni okvir:
|
|
Nacionalno zakonodavstvo |
Vrsta dodatnog uvjeta:
|
|
dodatne odredbe u pogledu označivanja |
Opis uvjeta:
Vina moraju uspješno proći službeno ispitivanje da bi se na etiketama vina smjeli primjenjivati tradicionalni izrazi Qualitätswein (kvalitetno vino), Prädikatswein (vino s predikatnom oznakom), Qualitätsperlwein b.A. (kvalitetno biser vino iz određenih regija) i Sekt b.A. (kvalitetno pjenušavo vino iz određenih regija). Inspekcijski broj izdan u tom kontekstu (amtliche Prüfungsnummer) mora biti naveden na etiketi. On zamjenjuje broj serije.
Uz postojeći zaštićeni naziv vina, vino i proizvodi od vina moraju biti označeni jednim od tradicionalnih izraza navedenih u točki 5.a specifikacije proizvoda. Upotreba tradicionalnih izraza navedenih u točki 5.b specifikacije proizvoda nije obvezna.
Zakonski elementi oznake mogu se koristiti u skladu s primjenjivim zakonodavstvom.
Nadalje, registar vinograda sadržava popis naziva područja, velikih i pojedinačnih vinograda i sustava otvorenih polja, koji se mogu upotrebljavati za manje zemljopisne jedinice. U njemu su navedene granice lokacija i područja prema katastarskim oznakama (katastarska jedinica, katastarska podjedinica, sustav otvorenih polja, čestica). Registar vodi Poljoprivredna komora savezne pokrajine Porajnje-Falačka. Za saveznu pokrajinu Saarland te su granice navedene u Uredbi o razgraničenju vinogradarskih područja u Saarlandu (Verordnung über die Abgrenzung der Weinbaugebiete im Saarland). Osnivanje i vođenje registra vinograda u pokrajini Porajnje-Falačka temelji se na:
|
— |
članku 23. stavcima 3. i 4. Saveznog zakona o vinu (Weingesetz), |
|
— |
članku 29. Savezne uredbe o vinu (Weinverordnung), |
|
— |
Zakonu savezne pokrajine Porajnje-Falačka o utvrđivanju lokacija i područja i o registru vinograda (Zakon o vinogradima) (Landesgesetz über die Festsetzung von Lagen und Bereichen und über die Weinbergsrolle – Weinlagengesetz Rheinland-Pfalz), |
|
— |
Uredbi savezne pokrajine Saarland o razgraničenju vinogradarskih područja u Saarlandu od 2. lipnja 2006. (Verordnung über die Abgrenzung der Weinbaugebiete im Saarland vom 2. Juni 2006 ), |
|
— |
članku 2. stavku 16. Uredbe savezne pokrajine Porajnje-Falačka o nadležnostima u području zakonodavstva o vinu (Landesverordnung über Zuständigkeiten auf dem Gebiet des Weinrechts). |
Granice malih zemljopisnih jedinica mogu se mijenjati jedino uz suglasnost nadležnih organizacija u skladu s člankom 22.g Saveznog zakona o vinu, koje o svakoj promjeni moraju obavijestiti Savezni ured za poljoprivredu i hranu.
Vino, kvalitetno pjenušavo vino, biser vino
Pravni okvir:
|
|
donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako je tako propisala država članica. |
Vrsta dodatnog uvjeta:
|
|
dodatne odredbe u pogledu označivanja |
Opis uvjeta:
|
|
Na etiketi proizvoda sa ZOI-jem „Mosel” koji se stavljaju na tržište uz oznaku sorte vinove loze mogu se upotrijebiti samo stvarni nazivi. Dopušteno je miješanje s novim sojevima. |
|
|
Ako se proizvod dobiva isključivo od grožđa novih sojeva, mora se staviti na tržište bez oznake sorte vinove loze na etiketi. |
Poveznica na specifikaciju proizvoda
www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/1037/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)