(2a)

Prema Završnom izvješću iz 2019. u sklopu „Studije i izvješća o jazu PDV-a u 28 država članica EU-a”  (44a) koje je izrađeno za Komisiju, jaz PDV-a, odnosno razlika između očekivanih prihoda od PDV-a i stvarno naplaćenog iznosa, u Uniji je iznosio 137,5  milijardi EUR 2017. godine, što predstavlja 267 EUR izgubljenih prihoda po osobi u Uniji. Međutim, razlike među državama članicama su velike, pri čemu se jaz PDV-a kreće u rasponu od manje od 0,7  % ukupnih očekivanih prihoda u nekim državama članicama do 35,5  % u drugim. To naglašava potrebu za jačanjem transnacionalne suradnje, posebno u cilju bolje borbe protiv prijevara u vezi s PDV-om u području e-trgovine, kao i općenito prijevara u vezi s PDV-om (uključujući kružne prijevare).

(2b)

Strategija za borbu protiv prijevara u vezi s PDV-om trebala bi se razvijati usporedno sa sve većom modernizacijom i digitalizacijom našega gospodarstva, dok bi se sustav PDV-a trebao učiniti što jednostavnijim za poduzeća i građane. Stoga je izuzetno važno da države članice nastave ulagati u sustave ubiranja poreza koji se temelje na tehnologiji, posebno automatskim povezivanjem registarskih blagajni i prodajnih sustava tvrtki s prijavama PDV-a. Osim toga, porezna tijela trebala bi i dalje ulagati napore u bolju suradnju i razmjenu najboljih praksi, među ostalim u okviru Sastanka na vrhu poreznih uprava EU-a (TADEUS), mreže šefova poreznih uprava država članica kojoj je cilj bolja koordinacija na strateškoj razini između poreznih uprava. U tom bi pogledu porezna tijela trebala raditi na učinkovitoj komunikaciji i interoperabilnosti među svim bazama podataka koje se tiču fiskalnih pitanja na razini Unije. Tehnologija lanca blokova mogla bi se također iskoristiti za bolju zaštitu osobnih podataka i poboljšanje elektroničke razmjene informacija među poreznim tijelima.

(3a)

S obzirom na to da se plaćanja izvršavaju s pomoću platformi za zamjenu virtualnih valuta samo u ograničenom broju slučajeva, takve se platforme trenutačno ne smatraju pružateljima platnih usluga u okviru Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) . Međutim, rizik od prijevara u vezi s PDV-om postoji, iako je trenutačno ograničen. Komisija bi stoga u roku od tri godine trebala procijeniti bi li platforma za zamjenu virtualnih valuta trebala biti uključena u područje primjene ove Direktive.

(7)

U skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (46) važno je da obveza pružatelja platnih usluga u pogledu čuvanja i pružanja informacija u vezi s prekograničnim platnim transakcijama bude proporcionalna i da ne prelazi ono što je nužno kako bi se države članice mogle boriti protiv prijevara povezanih s PDV-om u području e-trgovine. Nadalje, kad je riječ o platitelju, jedina informacija koja bi se trebala čuvati je to gdje se platitelj nalazi. U pogledu informacija koje se odnose na primatelja plaćanja i samu platnu transakciju, od pružatelja platnih usluga trebalo bi se tražiti da čuvaju i poreznim tijelima prenose samo one informacije koje su poreznim tijelima nužne za otkrivanje mogućih prijevara i provedbu kontrola PDV-a. To znači da bi pružatelji platnih usluga trebali čuvati evidenciju samo o prekograničnim platnim transakcijama za koje je vjerojatno da upućuju na gospodarske aktivnosti. Uvođenjem gornje granice na temelju broja uplata koje je primatelj plaćanja primio tijekom kalendarskog tromjesečja dobio bi se pouzdan pokazatelj da su ta plaćanja primljena kao dio gospodarske aktivnosti, a isključila bi se plaćanja iz nekomercijalnih razloga. Računovodstvena obveza pružatelja platnih usluga nastaje u trenutku kad se dosegne ta gornja granica.

(7)

U skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (46) važno je da obveza pružatelja platnih usluga u pogledu čuvanja i pružanja informacija u vezi s prekograničnim platnim transakcijama bude proporcionalna i da ne prelazi ono što je nužno kako bi se države članice mogle boriti protiv prijevara povezanih s PDV-om u području e-trgovine. Nadalje, kad je riječ o platitelju, jedina informacija koja bi se trebala čuvati je to gdje se platitelj nalazi. U pogledu informacija koje se odnose na primatelja plaćanja i samu platnu transakciju, od pružatelja platnih usluga trebalo bi se tražiti da čuvaju i poreznim tijelima prenose samo one informacije koje su poreznim tijelima nužne za otkrivanje mogućih prijevara i provedbu kontrola PDV-a. To znači da bi pružatelji platnih usluga trebali čuvati evidenciju samo o prekograničnim platnim transakcijama za koje je vjerojatno da upućuju na gospodarske aktivnosti. Uvođenjem gornje granice ili na temelju broja uplata koje je primatelj plaćanja primio tijekom kalendarskog tromjesečja ili na temelju minimalnog iznosa po uplati dobio bi se pouzdan pokazatelj da su ta plaćanja primljena kao dio gospodarske aktivnosti, a isključila bi se plaćanja iz nekomercijalnih razloga. Računovodstvena obveza pružatelja platnih usluga nastaje u trenutku kad se dosegne ta gornja granica.

(8)

S obzirom na veliku količinu informacija i njihovu osjetljivost u pogledu zaštite podataka nužno je i proporcionalno da pružatelji platnih usluga čuvaju evidenciju s podacima o prekograničnim platnim transakcijama dvije godine kako bi pomogli državama članicama u borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om u području e-trgovine i otkrivanju počinitelja prijevare. To je razdoblje minimum koji je potreban državama članicama da djelotvorno provedu kontrole i istraže sumnje u prijevaru u vezi s PDV-om ili da otkriju takve prijevare.

(8)

S obzirom na veliku količinu informacija i njihovu osjetljivost u pogledu zaštite podataka nužno je i proporcionalno da pružatelji platnih usluga čuvaju evidenciju s podacima o prekograničnim platnim transakcijama tri godine kako bi pomogli državama članicama u borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om u području e-trgovine i otkrivanju počinitelja prijevare. To je razdoblje minimum koji je potreban državama članicama da djelotvorno provedu kontrole i istraže sumnje u prijevaru u vezi s PDV-om ili da otkriju takve prijevare.

(8a)

Obveza vođenja evidencije i izvješćivanja trebala bi nastati i u slučajevima kada pružatelj platnih usluga primi sredstva ili prihvati platne transakcije u ime primatelja plaćanja, a ne samo kada pružatelj platnih usluga prenosi sredstva ili izdaje platne instrumente za platitelja.

(8b)

Potrebno je donijeti ambiciozan mandat za Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u suradnji s nacionalnim pravosudnim tijelima kako bi se osigurao učinkovit kazneni progon počinitelja prijevara pred nacionalnim sudovima. Organizirane prekogranične prijevare povezane s PDV-om trebalo bi kazneno goniti, a počinitelje prijevara kazniti.

(b)

u pogledu prijenosa novčanih sredstava iz točke (a), ako pružatelj platnih usluga izvrši više od 25 platnih transakcija istom primatelju plaćanja tijekom kalendarskog tromjesečja.

(b)

u pogledu prijenosa novčanih sredstava iz točke (a), ako pružatelj platnih usluga izvrši više od 25 platnih transakcija istom primatelju plaćanja tijekom kalendarskog tromjesečja ili izvrši prijenos novčanih sredstava u vrijednosti od najmanje 2 500  EUR u okviru jedne platne transakcije .

(a)

čuva pružatelj platnih usluga u elektroničkom obliku u razdoblju od dvije godine od kraja godine u kojoj je izvršena platna transakcija;

(a)

čuva pružatelj platnih usluga u elektroničkom obliku u razdoblju od tri godine od kraja godine u kojoj je izvršena platna transakcija;

(a)

IBAN platiteljevog računa za plaćanje;

(a)

IBAN platiteljevog računa za plaćanje ili bilo koja druga identifikacijska oznaka kojom se platitelj i njegova lokacija nedvosmisleno identificiraju ;

(h)

sve provedene povrate za platne transakcije iz točke (g);

(h)

sve provedene povrate za platne transakcije iz točke (g) , ako su dostupni ;

(1a)