<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.10-->
  <head>
    <title>2023-12-202312C121202203400-00-TRA-DOC-HR-CONCL-C-0340-22-202305828-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="0" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_ContentBits"/>
    <meta content="Commission Use" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_Name"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="8/08/2023 16:58:50" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="CNC" name="TypeDoc"/>
    <meta content="AY1QzUWl4FcxgIsqGHnZ98Mx1tcUjZDdYFNC92ls36B0a9/qXFgmaapmO8dUdtZA9hDzlmU/HGJRpLh737ybGUUkJC3o34s2pMn46vnkmFYLnWsQUX1oBH3P5zcJHPnhIcKrUTDBn+QzS+aXKy2+kyK/pNmy5jHYlkUPMOzFESM=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="tomerla" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="true" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_Enabled"/>
    <meta content="3b7dbc91-aa40-4aef-8613-a146c9c289fe" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_ActionId"/>
    <meta content="0340" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2022" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="tomerla" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="b24c8b06-522c-46fe-9080-70926f8dddb1" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_SiteId"/>
    <meta content="FAST_document_go_ok" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="CNC_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 11/07/2023 10:20:37" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="2023-07-25T14:50:16Z" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_SetDate"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="4746bc85ef044fcebb7f0b206cd98b48" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0340" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="RP" name="NatureAff"/>
    <meta content="RP" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
    <meta content="Standard" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_Method"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId24" style="first"/>
      <div id="rId20" style="even">Mišljenje P. Pikamäea – Predmet C‑340/22</div>
      <div id="rId21" style="default">Cofidis</div>
    </div>
    <p class="C36Centre" id="para-1" title="page-1">
      MIŠLJENJE NEZAVISNOG ODVJETNIKA
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-2" title="page-1">
      PRIITA PIKAMÄEA
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-3" title="page-1">
      od 13. srpnja 2023. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">1</a>
</span>)
      
    </p>
    <p class="C38Centregrasgrandespacement" id="para-4" title="page-1">
      Predmet C‑340/22
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-5" title="page-1">
      Cofidis
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-6" title="page-1">
      protiv
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-7" title="page-1">
      Autoridade Tributária e Aduaneira
    </p>
    <p class="C39Centreespacement" id="para-8" title="page-1">
      (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Tribunal Arbitral Tributário (Centro de Arbitragem Administrativa – CAAD) (Arbitražni porezni sud (Centar za upravnu arbitražu, CAAD), Portugal))
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-9" title="page-1">
      „Zahtjev za prethodnu odluku – Izravno oporezivanje – Članak 49. UFEU‑a – Porezno opterećenje kreditnih institucija u svrhu financiranja socijalne sigurnosti – Odbici od porezne osnovice na koje imaju pravo subjekti s pravnom osobnosti – Opravdanje – Uravnotežena raspodjela ovlasti oporezivanja među državama članicama”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-10" title="page-1">
      
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom je predmetu Tribunal Arbitral Tributário (Centro de Arbitragem Administrativa – CAAD) (Arbitražni porezni sud (Centar za upravnu arbitražu, CAAD), Portugal) uputio Sudu zahtjev za prethodnu odluku koji se odnosi na tumačenje članka 49. UFEU‑a i Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-2" href="#t-2">2</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na zahtjev Suda, ovo se mišljenje odnosi samo na drugo prethodno pitanje. Tim se pitanjem Sudu daje prilika da pruži dodatna pojašnjenja o dosegu slobode poslovnog nastana, utvrđene člankom 49. UFEU‑a, u području izravnog oporezivanja i o području primjene važnih razloga u općem interesu kojima se može opravdati prepreka toj slobodi, kao što su oni povezani s nužnošću očuvanja uravnotežene raspodjele ovlasti oporezivanja među državama članicama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravni okvir</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravo Unije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U okviru ovog predmeta relevantan je članak 49. UFEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Portugalsko pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 18. i Prilogom VI. Leija n° 27-A/2020 da Assembleia da República, que aprova o Orçamento Suplementar para 2020 (Zakon br. 27-A/2020 Parlamenta Portugalske Republike o odobrenju dodatnog proračuna za 2020.) od 24. srpnja 2020. uveden je Adicional de Solidariedade sobre o Sector Bancário (dodatan solidarni porez na bankarski sektor, u daljnjem tekstu: ASSB).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju članka 1. stavka 2. i članka 9. Priloga VI. tom zakonu, taj je porez uspostavljen s ciljem jačanja aranžmana financiranja sustava socijalne sigurnosti, tako da se Fundu de Establização Financeira da Segurança Social (Fond za stabilizaciju socijalne sigurnosti, Portugal; u daljnjem tekstu: FEFSS) dodjeljuju svi prihodi od njegove naplate. U skladu s tim odredbama, uvođenjem ASSB‑a nastoji se nadoknaditi izuzeće od poreza na dodanu vrijednost (PDV), koje se u bankarskom sektoru primjenjuje na većinu financijskih usluga, čime se porezno opterećenje tog sektora izjednačava s poreznim opterećenjem ostalih gospodarskih sektora.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju članka 2. stavka 1. tog priloga, porezni obveznici ASSB‑a jesu: (a) kreditne institucije koje su rezidenti u Portugalu, (b) portugalska društva kćeri kreditnih institucija koje su rezidenti u drugim državama i (c) portugalske podružnice kreditnih institucija koje su rezidenti u drugim državama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Materijalno područje primjene ASSB‑a utvrđeno je u članku 3. navedenog priloga, u skladu s kojim:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-21" title="page-4">
      „ASSB‑om se oporezuju:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-22" title="page-4">
      (a) obveze koje su porezni obveznici utvrdili i odobrili nakon odbitka, ovisno o slučaju, stavki obveza koje čine regulatorni kapital, depozite osigurane jamstvom Funda de Garantia de Depósitos [(Fond za osiguranje depozita)], Funda de Garantia do Crédito Agrícola Mútuo [(Fond za osiguranje uzajamnih poljoprivrednih kreditnih unija)] ili sustavom osiguranja depozita koji je službeno priznat u skladu s člankom 4. Direktive 2014/49/EU [Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL 2014., L 173, str. 149.] ili koji se smatra istovrijednim u smislu članka 156. stavka 1. točke (b) Regimea Geral das Instituições de Crédito e Sociedades Financeiras [(Opća pravila o financijskim i kreditnim institucijama)], u granicama predviđenima primjenjivim zakonodavstvima, te depozite koje su u Caixi Central [(Središnji fond)] položile poljoprivredne kreditne unije koje su dio integriranog sustava poljoprivrednih kreditnih zadruga u skladu s člankom 72. Regimea Jurídico do Crédito Agrícola Mútuo e das Cooperativas de Crédito Agrícola [(Pravni sustav uzajamnih poljoprivrednih kreditnih unija i poljoprivrednih kreditnih zadruga)], donesenog kao prilog Uredbi sa zakonskom snagom br. 24/91 od 11. siječnja 1991.;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-23" title="page-4">
      (b) zamišljena vrijednost izvedenih financijskih instrumenata izvan bilance koju određuju porezni obveznici.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 4. tog Priloga, koji se odnosi na utvrđivanje porezne osnovice ASSB‑a, određuje se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-25" title="page-4">
      „1. Za potrebe odredbi točke (a) prethodnog članka obvezama se smatraju sve stavke prikazane u bilanci koje, neovisno o svojem obliku i modalitetu, čine dug prema trećim osobama, osim sljedećih stavki:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-26" title="page-4">
      (a) stavke koje se u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima smatraju regulatornim kapitalom;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-27" title="page-4">
      (b) obveze povezane s priznavanjem obveza koje proizlaze iz planova definiranih primanja;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-28" title="page-4">
      (c) depoziti osigurani Fondom za osiguranje depozita i Fondom za osiguranje uzajamnih poljoprivrednih kreditnih unija, isključivo u iznosu koji pokrivaju ti fondovi;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-29" title="page-4">
      (d) obveze koje proizlaze iz procjene izvedenih financijskih instrumenata;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-30" title="page-5">
      (e) prihodi budućeg razdoblja, ne uzimajući u obzir prihode od pasivnih transakcija; i
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-31" title="page-5">
      (f) obveze za imovinu koja se nije prestala priznavati u transakcijama sekuritizacije.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-32" title="page-5">
      2. Za potrebe odredbi točke (a) prethodnog članka primjenjuju se sljedeća pravila:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-33" title="page-5">
      (a) vrijednost regulatornog kapitala, uključujući osnovni kapital i dopunski kapital, obuhvaća pozitivne stavke koje se uzimaju u obzir za njegov izračun u skladu s odredbama dijela II. Uredbe (EU) br. 575/2013[Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL 2013., L 176, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 6., svezak 13., str. 3.], uzimajući u obzir prijelazne odredbe predviđene u dijelu X. te uredbe, koje istodobno odgovaraju pojmu obveza kako je on definiran u prethodnom stavku;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-34" title="page-5">
      (b) depoziti osigurani jamstvom Fonda za osiguranje depozita, Fonda za osiguranje uzajamnih poljoprivrednih kreditnih unija ili sustavom osiguranja depozita koji je službeno priznat u skladu s člankom 4. Direktive [2014/49] ili koji se smatra istovrijednim u smislu članka 156. stavka 1. točke (b) Općih pravila o financijskim i kreditnim institucijama, u granicama predviđenima primjenjivim zakonodavstvima, uzimaju se u obzir samo do iznosa koji stvarno osiguravaju ti fondovi.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Činjenice iz kojih proizlazi spor, glavni postupak, prethodna pitanja i postupak pred Sudom</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj iz glavnog postupka portugalska je podružnica kreditne institucije sa sjedištem u Francuskoj. U tom je svojstvu porezni obveznik ASSB‑a, odnosno poreza na bankarski sektor koji je u Republiku Portugal uveden kako bi se pružila financijska potpora socijalnoj sigurnosti te kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža između poreznog opterećenja tog sektora, u kojem se izuzeće od PDV‑a primjenjuje na većinu financijskih usluga, i poreznog opterećenja svih ostalih sektora portugalskog gospodarstva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj je 11. prosinca 2020. izvršio samostalni obračun ASSB‑a za prvo polugodište 2020. Na temelju toga je platio iznos od 364 229,67 eura. Tužitelj je 5. siječnja 2021. podnio remonstrativni pravni lijek Autoridadeu Tributária e Aduaneira (Porezna i carinska uprava, Portugal) u kojem je zahtijevao povrat za razdoblje o kojem je riječ. Odlukom od 21. svibnja 2021. Porezna i carinska uprava odbila je taj zahtjev.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj je 23. kolovoza 2021. podnio tužbu sudu koji je uputio zahtjev protiv te odluke o odbijanju. U prilog svojoj tužbi među ostalim je tvrdio da je ASSB protivan pravu Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Konkretno, prema mišljenju tužitelja, uspostavljanje ASSB‑a protivno je Direktivi 2014/59 i navodnom poreznom usklađivanju doprinosa kreditnih institucija u području sanacije koje proizlazi iz te direktive. Naime, taj mu je porez na temelju navedene direktive već naplaćen u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, odnosno u Francuskoj, tako da mu se u Republici Portugal ne može naložiti sličan porez s istom poreznom osnovicom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, tužitelj smatra da se ASSB‑om povređuje članak 49. UFEU‑a jer se njime na diskriminirajući način utječe na podružnice stranih kreditnih institucija. Budući da te podružnice nemaju pravnu osobnost, ne mogu odbiti određene stavke regulatornog kapitala od porezne osnovice koja se na njih primjenjuje na temelju ASSB‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim je okolnostima Tribunal Arbitral Tributário (Centro de Arbitragem Administrativa – CAAD) (Arbitražni porezni sud (Centar za upravnu arbitražu, CAAD)) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-42" title="page-6">
      „1. Protivi li se [Direktivi 2014/59] to da se u jednoj državi članici oporezuju podružnice financijskih institucija koje su rezidenti u drugoj državi članici Unije na temelju propisa poput portugalskog nacionalnog sustava [ASSB‑a] kojim se oporezuju prilagođene obveze i zamišljena vrijednost izvedenih financijskih instrumenata izvan bilance i čija naplata nije namijenjena nacionalnim aranžmanima financiranja mjera sanacije i financiranju Jedinstvenog fonda za sanaciju?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-43" title="page-6">
      2. Protivi li se slobodi poslovnog nastana zajamčenoj člankom 49. UFEU‑a nacionalni propis, poput propisa iz portugalskog nacionalnog sustava [ASSB‑a], kojim se omogućava da se od utvrđenih i odobrenih obveza odbiju određene stavke obveza koje se uzimaju u obzir za potrebe izračuna osnovnog kapitala i dopunskog kapitala u skladu s odredbama dijela II. [Uredbe (EU) br. 575/2013], uzimajući u obzir prijelazne odredbe predviđene u dijelu IX. navedene uredbe, koje mogu izdavati samo subjekti s pravnom osobnošću, odnosno koje ne mogu izdati podružnice kreditnih institucija koje nisu rezidenti?”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pisana očitovanja podnijeli su Cofidis, portugalska vlada i Europska komisija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Izlaganja tih stranaka saslušana su na raspravi održanoj 20. travnja 2023.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Analiza</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što sam to naveo u uvodu, u ovom ću se mišljenju usredotočiti samo na drugo prethodno pitanje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugo pitanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev tim pitanjem u biti želi znati treba li slobodu poslovnog nastana utvrđenu u članku 49. UFEU‑a tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis kojim se samo rezidentnim kreditnim institucijama i društvima kćerima nerezidentnih kreditnih institucija, koji imaju pravnu osobnost, što stoga ne uključuje podružnice nerezidentnih kreditnih institucija, koje nemaju pravnu osobnost, omogućuje da odbiju svoj regulatorni kapital i slične dužničke instrumente od porezne osnovice poreza na obveze tih subjekata.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dopuštenost</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Portugalska vlada u svojim je pisanim očitovanjima istaknula nedopuštenost ovog pitanja jer se ono temelji na tvrdnji tužitelja o nemogućnosti da podružnice nerezidentnih kreditnih institucija odbiju regulatorni kapital od porezne osnovice koja se na njih primjenjuje na temelju ASSB‑a. Tu tvrdnju, koja je obuhvaćena portugalskim pravom, Porezna i carinska uprava osporava u okviru glavnog postupka te je sud koji je uputio zahtjev još nije provjerio, tako da je postavljeno pitanje u ovoj fazi isključivo hipotetsko i apstraktno.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Valja podsjetiti na to da je prema ustaljenoj sudskoj praksi isključivo na nacionalnom sudu da, uzimajući u obzir posebnosti predmeta koji je u tijeku pred njim, ocijeni nužnost prethodne odluke za donošenje svoje presude i relevantnost pitanja koja postavlja Sudu. Kada se postavljena pitanja odnose na tumačenje prava Unije, ta se pitanja smatraju relevantnima i Sud je načelno obvezan donijeti odluku. Takva pretpostavka relevantnosti može se oboriti samo kada je očito da zahtijevano tumačenje prava Unije nije povezano sa stvarnim stanjem ili s predmetom glavnog postupka, kada je problem hipotetske prirode ili kada Sud ne raspolaže činjeničnim i pravnim elementima koji su mu potrebni da bi pružio koristan odgovor na postavljena pitanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu nije sporno da potreba da se osigura tumačenje prava Unije koje bi bilo korisno za nacionalni sud zahtijeva da nacionalni sud na vlastitu odgovornost definira činjenični i pravni okvir pitanja koja postavlja, čiju točnost Sud nije dužan provjeravati (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-3" href="#t-3">3</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, iz točke 9. zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da sud koji je uputio zahtjev dvoji u pogledu usklađenosti portugalskog propisa o kojem je riječ sa slobodom poslovnog nastana jer na temelju tog propisa podružnice nerezidentnih kreditnih institucija ne mogu odbiti stavke koje čine regulatorni kapital, s obzirom na to da ih mogu izdavati samo subjekti koji imaju pravnu osobnost. Iz toga slijedi da je sud koji je uputio zahtjev, suprotno onomu što tvrdi portugalska vlada, već prihvatio tužiteljevu tvrdnju u pogledu tumačenja portugalskog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na to, valja smatrati da Sud raspolaže pravnim elementima koji su mu potrebni da bi pružio koristan odgovor na ovo pitanje. To pitanje stoga nije hipotetsko ili apstraktno, tako da se pretpostavka relevantnosti ne može dovesti u pitanje. Zaključno, predlažem Sudu da drugo prethodno pitanje proglasi dopuštenim.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Meritum</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postojanje diskriminacije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sloboda poslovnog nastana zajamčena člancima 49. i 54. UFEU‑a podrazumijeva, za trgovačka društva osnovana u skladu sa zakonodavstvom neke države članice čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi unutar Unije, pravo obavljanja vlastite djelatnosti u drugim državama članicama posredstvom društva kćeri, podružnice ili zastupništva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-4" href="#t-4">4</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema sudskoj praksi Suda, člankom 49. UFEU‑a zabranjene su sve mjere kojima se zabranjuje, ometa ili umanjuje privlačnost korištenja slobodom poslovnog nastana (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-5" href="#t-5">5</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugim riječima, tom odredbom ne samo da je zabranjena očita diskriminacija na temelju sjedišta društava, nego su zabranjeni i svi oblici prikrivene diskriminacije koji, primjenom drugih kriterija razlikovanja, u praksi dovode do istog rezultata (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-6" href="#t-6">6</a>
</span>). Konkretno, Sud je presudio da obvezno opterećenje koje predviđa na prvi pogled objektivan kriterij razlikovanja – ali, uzimajući u obzir te značajke, u većini slučajeva stavlja u nepovoljniji položaj društva koja imaju sjedišta u drugim državama članicama i koja se nalaze u situaciji koja je usporediva s onom društava koja imaju sjedište u državi članici oporezivanja – čini neizravnu diskriminaciju na temelju sjedišta društava, koja je zabranjena člancima 49. i 54. UFEU‑a (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-7" href="#t-7">7</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju nije sporno da se portugalski propis o kojem je riječ bez razlike primjenjuje na rezidentne kreditne institucije, portugalska društva kćeri nerezidentnih kreditnih institucija i portugalske podružnice tih društava kćeri. Kad je riječ o pravilima za određivanje porezne osnovice, ASSB‑om se oporezuju obveze tih subjekata, odnosno „sve stavke prikazane u bilanci koje, neovisno o svojem obliku i modalitetu, čine dug prema trećim osobama”, osim, ovisno o slučaju, stavki obveza koje čine regulatorni kapital.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužitelj smatra da na odbitak regulatornog kapitala od porezne osnovice ASSB‑a nemaju pravo subjekti koji nemaju pravnu osobnost, kao što su podružnice nerezidentnih kreditnih institucija, s obzirom na to da ti subjekti zakonski nemaju regulatorni kapital. Iz toga slijedi da se, zbog propisa o kojem je riječ, nerezidentne kreditne institucije koje posluju u Portugalu posredstvom podružnice nalaze u nepovoljnijem položaju u odnosu na rezidentne kreditne institucije i društva kćeri nerezidentnih kreditnih institucija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija je u svojim pisanim očitovanjima smatrala da eventualna neizravna diskriminacija stoga ne može proizlaziti iz samog portugalskog propisa, nego iz pravnog statusa podružnica, koje zakonski ne mogu imati regulatorni kapital jer nemaju pravnu osobnost. Međutim, prema Komisijinu mišljenju, takva razlika u postupanju prema društvima kćerima i podružnicama obuhvaćena je poreznim suverenitetom država članica. U prilog tom zaključku Komisija navodi presudu od 10. lipnja 2015., X (C‑686/13, u daljnjem tekstu: presuda X AB, EU:C:2015:375).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mojem mišljenju, taj argument nije uvjerljiv i to zbog dva razloga.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, nije u skladu s relevantnom sudskom praksom. U tom pogledu valja podsjetiti na to da je Sud od donošenja presudeKomisija/Francuska (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-8" href="#t-8">8</a>
</span>) u nekoliko navrata odlučio da se, s obzirom na to da se člankom 49. prvim stavkom drugom rečenicom UFEU‑a gospodarskim subjektima izričito daje mogućnost da za obavljanje svojih djelatnosti u drugoj državi članici slobodno odaberu prikladan pravni oblik, taj slobodan odabir ne smije ograničiti diskriminirajućim poreznim odredbama (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-9" href="#t-9">9</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, Sud je u presudi CLT‑UFA pojasnio da je cilj slobode odabira prikladnog pravnog oblika osobito omogućiti svim društvima sa sjedištem u jednoj državi članici da otvore podružnicu u drugoj državi članici kako bi tamo obavljala svoju djelatnost pod istim uvjetima koji vrijede za društva kćeri (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-10" href="#t-10">10</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga iz sudske prakse proizlazi da se tom slobodom sprečava različit porezni tretman ovisno o tome posluje li nerezidentno društvo u državi članici primateljici posredstvom društva kćeri ili podružnice, pri čemu se taj različit tretman odražava u diskriminaciji na temelju državljanstva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-11" href="#t-11">11</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Logika na kojoj se temelji takvo tumačenje podrazumijeva činjenicu da su podružnice, koje nemaju pravnu osobnost, samo ogranci njihova društva majke u inozemstvu, dok su društva kćeri nerezidentnih društava u državi njihova poslovnog nastana samostalni pravni subjekti u porezne svrhe, a stoga i društva koja su rezidenti u toj državi. Slijedom toga, nacionalno zakonodavstvo u skladu s kojim društva kćeri imaju povoljniji tretman u odnosu na podružnice u konačnici dovodi do toga da se prema rezidentnim društvima postupa povoljnije nego prema nerezidentnim društvima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tu je istovjetnost Sud izričito naveo u točki 44. presude Saint‑Gobain ZN (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-12" href="#t-12">12</a>
</span>), u skladu s kojom: „[r]azliku u postupanju s podružnicama nerezidentnih društava u odnosu na rezidentna društva i ograničenje slobode odabira oblika sekundarnog poslovnog nastana treba analizirati kao jednu te istu povredu članaka [49. i 54. UFEU‑a]” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-13" href="#t-13">13</a>
</span>), i nedavno u točki 36. presude od 17. svibnja 2017., X (C‑68/15, EU:C:2017:379), u skladu s kojom se „primjena nacionalnog poreznog zakonodavstva, poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku, na rezidentno društvo kćer nerezidentnog društva, s jedne strane, i na stalnu poslovnu jedinicu rezidentnog društva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-14" href="#t-14">14</a>
</span>), s druge strane, odnosi na porezni tretman kako rezidentnog tako i nerezidentnog društva”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, čini mi se da se utvrđenje Suda iz točke 33. presude X AB, suprotno onomu što predlaže Komisija, nije primjenjivo na ovaj slučaj. Valja ukratko razmotriti tu presudu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U švedskom zakonodavstvu o kojem je riječ iz osnovice poreza na dobit isključivali su se kapitalni dobici ostvareni prilikom prijenosom dionica određenih vrsta društava i njime se istodobno nije predviđalo nikakvo pravo na odbitak kapitalnih gubitaka ostvarenih tim transakcijama, uključujući i ako su ti kapitalni gubici proizlazi iz gubitaka po tečajnim razlikama. Za potrebe tog zakonodavstva nije bilo važno jesu li društva čije su dionice bile predmet prijenosa imala sjedište u Švedskoj ili u drugoj državi članici.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U odgovoru na pitanje postoji li manje povoljno postupanje prema investicijama u dionice ostvarenim u drugoj državi članici, a ne u Kraljevini Švedskoj, s obzirom na nepostojanje prava na odbitak gubitaka po tečajnim razlikama koje proizlazi iz švedskog zakonodavstva, nego što je slučaj sa sličnim investicijama koje su izvršene u Švedskoj, Sud je u navedenoj točki 33. primijenio načelo prema kojem se sloboda poslovnog nastana ne može shvatiti na način da je država članica dužna prilagoditi svoja porezna pravila ovisno o poreznim pravilima druge države članice kako bi u svim situacijama zajamčila oporezivanje kojim se uklanja svaka nejednakost koja proizlazi iz nacionalnih poreznih zakonodavstava, s obzirom na to da odluke koje određeno društvo donosi u pogledu uspostave trgovačkih struktura u inozemstvu mogu, ovisno o slučaju, biti više ili manje povoljne ili nepovoljne za takvo društvo (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-15" href="#t-15">15</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mojem mišljenju, ovaj se predmet razlikuje od tog predmeta jer neizravna diskriminacija ne proizlazi iz zajedničkog učinka poreza koji se primjenjuje u državi u kojoj se nalazi sjedište društva o kojem ovisi podružnica i poreza koji se duguje u državi u kojoj se nalazi ta podružnica, nego samo iz potonjeg poreza.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodno navedeno, smatram da činjenica da subjekti koji nemaju pravnu osobnost ne mogu knjižiti regulatorni kapital u svoju bilancu i da ga kao takvog ne mogu odbiti od porezne osnovice koja se na njih primjenjuje na temelju ASSB‑a dovodi do toga da se podružnice nerezidentnih kreditnih institucija nalaze u nepovoljnijem položaju u odnosu na rezidentne kreditne institucije i društva kćeri nerezidentnih kreditnih institucija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, valja napomenuti da je portugalska vlada u svojim pisanim očitovanjima i na raspravi odlučno osporavala točnost tvrdnje da podružnice nerezidentnih kreditnih institucija ne mogu knjižiti svoj dotacijski kapital kao regulatorni kapital. Konkretnije, ta je vlada tvrdila da, u skladu s portugalskim zakonodavstvom, takva podružnica može u svoje poslovne knjige upisivati sredstva koja su joj dodijeljena kao obveze ili kao regulatorni kapital, ovisno o mogućnosti naknade ili trajnosti tih sredstava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu samo podsjećam na to da se Sud mora, kada mu nacionalni sud uputi zahtjev za prethodnu odluku, držati tumačenja nacionalnog prava kako mu ga je iznio navedeni sud (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-16" href="#t-16">16</a>
</span>). Kao što je to prethodno objašnjeno u ovom mišljenju, iz zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da je sud koji je uputio zahtjev primijenio tumačenje portugalskog prava koje odgovara tužiteljevu tumačenju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, tužitelj smatra da se prema podružnicama nerezidentnih kreditnih institucija postupa diskriminirajuće u odnosu na rezidentne subjekte jer postoji opsežan skup elemenata sličnih regulatornom kapitalu koje mogu izdavati samo subjekti koji imaju pravnu osobnost. Među ostalim, riječ je o zamjenjivim obveznicama, participativnim obveznicama, otkupivim povlaštenim dionicama i uvjetno zamjenjivim dionicama (contingent convertible bonds). Portugalska vlada nije osporavala to tumačenje ni u svojim pisanim očitovanjima ni na raspravi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mojem mišljenju, uopće nije dvojbeno da odbitak vrijednosti tih dužničkih instrumenata sličnih regulatornom kapitalom od porezne osnovice ASSB‑a podrazumijeva, kao i odbitak regulatornog kapitala, da se prema podružnicama nerezidentnih kreditnih institucija postupa nepovoljnije nego prema rezidentnim kreditnim institucijama i društvima kćerima nerezidentnih kreditnih institucija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga proizlazi da zakonodavstvo kojim se uspostavlja ASSB dovodi do neizravne diskriminacije na štetu nerezidentnih kreditnih institucija koje žele poslovati u Portugalu posredstvom podružnice, tako da je ono obuhvaćeno mjerama zabranjenima člankom 49. UFEU‑a (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-17" href="#t-17">17</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema ustaljenoj sudskoj praksi, prepreka slobodi poslovnog nastana dopuštena je samo ako se odnosi na situacije koje nisu objektivno usporedive ili ako je opravdana važnim razlozima u općem interesu (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-18" href="#t-18">18</a>
</span>). Stoga je potrebno provjeriti je li zakonodavstvo o kojem je riječ u glavnom postupku koje, kao što je utvrđeno, može predstavljati prepreku slobodi poslovnog nastana, obuhvaćeno nekim od tih dviju slučajeva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Objektivna usporedivost situacija</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o objektivnoj usporedivosti situacija, iz ustaljene sudske prakse proizlazi da usporedivost situacije s prekograničnim elementom i unutarnje situacije treba ispitivati uzimajući u obzir cilj nacionalnog poreznog zakonodavstva o kojem je riječ (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-19" href="#t-19">19</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu napominjem da je ASSB uveden s ciljem jačanja aranžmana financiranja sustava socijalne sigurnosti, tako da se Fondu za stabilizaciju socijalne sigurnosti dodjeljuju prihodi od njegove naplate. Konkretno, iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku proizlazi da uvođenje ASSB‑a i njegova isključiva primjena na bankarski sektor predstavljaju oblik naknade za izuzeće većine financijskih usluga i transakcija od PDV‑a, čime se porezno opterećenje financijskog sektora nastoji izjednačiti s poreznim opterećenjem ostalih sektora.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na cilj koji se želi postići tim poreznim zakonodavstvom, nije dvojbeno da je situacija nerezidentne kreditne institucije koja posluje u Portugalu posredstvom podružnice usporediva sa situacijom rezidentne kreditne institucije ili društva kćeri nerezidentne kreditne institucije. Stoga među tim subjektima ne postoji nikakva razlika u objektivnoj situaciji kojom se može opravdati razlika u postupanju s obzirom na pravilâ za određivanje porezne osnovice ASSB‑a (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-20" href="#t-20">20</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postojanje opravdanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o važnim razlozima u općem interesu kojima se može opravdati tako utvrđena prepreka slobodi poslovnog nastana, najprije valja podsjetiti na to da je Sud kao takve priznao potrebu očuvanja usklađenosti poreznog sustava, potrebu jamčenja učinkovitosti poreznog nadzora, potrebu sprečavanja utaje poreza i potrebu očuvanja uravnotežene raspodjele ovlasti oporezivanja među državama članicama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Potreba očuvanja usklađenosti poreznog sustava podrazumijeva da se utvrdi postojanje izravne veze između porezne pogodnosti dodijeljene propisom o kojem je riječ i poravnanje te pogodnosti s određenim poreznim davanjem (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-21" href="#t-21">21</a>
</span>). U ovom slučaju ne postoji nijedan element koji upućuje na to da se odbitak stavki koje čine regulatorni kapital od porezne osnovice ASSB‑a, na koji imaju pravo rezidentne kreditne institucije i nerezidentna društva kćeri kreditnih institucija, poravnava s određenim poreznim davanjem koje oni plaćaju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Potreba očuvanja učinkovitosti poreznog nadzora u biti znači da su države članice ovlaštene primijeniti mjere koje omogućuju jasnu i preciznu provjeru oporezivog iznosa (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-22" href="#t-22">22</a>
</span>). Međutim, čini mi se očitim da portugalsko zakonodavstvo o kojem je riječ, kojim se predviđa metoda izračuna porezne osnovice koja nužno dovodi do većeg iznosa za podružnice nerezidentnih kreditnih institucija, ni na koji način nije povezano s takvim ciljem.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom se slučaju ne može pozivati ni na potrebu sprečavanja zlouporabe i utaje poreza, s obzirom na to da se portugalskim zakonodavstvom kojim se uvodi ASSB ne nastoji izričito, kao što se to zahtijeva sudskom praksom, spriječiti postupanja koja se sastoje od stvaranja potpuno umjetnih konstrukcija bez ikakve veze s ekonomskom stvarnošću čiji je cilj neopravdano se koristiti poreznom pogodnošću (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-23" href="#t-23">23</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Preostaje ispitati potrebu očuvanja uravnotežene raspodjele ovlasti oporezivanja među državama članicama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom je pogledu Komisija na raspravi tvrdila da se neizravna diskriminacija podružnica zbog toga što ne mogu izdavati dužničke instrumente slične regulatornom kapitalu može opravdati zahtjevom da se zajamči uravnotežena raspodjela ovlasti oporezivanja među državama članicama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija je u tom pogledu podsjetila na to da, u skladu s portugalskim propisom o kojem je riječ, društva kćeri nerezidentnih kreditnih institucija mogu od porezne osnovice ASSB‑a odbiti samo vrijednost dužničkih instrumenata sličnih regulatornom kapitalu koje izdaju sama, a ne vrijednost instrumenata koje izdaju njihova društva majke. Isto tako, podružnice ne mogu odbiti vrijednost instrumenata koje izdaju njihova društva majke ako ti instrumenti nisu povezani s djelatnošću tih podružnica.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema Komisijinu mišljenju, glavni je cilj tog zakonodavnog odabira izbjeći da nerezidentne kreditne institucije koje posluju u Portugalu posredstvom podružnice mogu slobodno odabrati opseg porezne osnovice koja se na njih primjenjuje na temelju ASSB‑a na način da umjetno povežu dužničke instrumente slične regulatornom kapitalom s djelatnošću koju ta podružnica obavlja u Portugalu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odgovor koji želim predložiti na taj Komisijin argument zahtijeva iznošenje nekoliko uvodnih napomena u pogledu očuvanja uravnotežene raspodjele ovlasti oporezivanja među državama članicama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Očuvanje uravnotežene raspodjele ovlasti oporezivanja među državama članicama prvi je put utvrđeno u presudi Marks &amp; Spencer (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-24" href="#t-24">24</a>
</span>) u pogledu potrebe izbjegavanja dvostrukog obračuna gubitka i rizika od izbjegavanja plaćanja poreza, ali Sud ga je tek naknadno priznao kao samostalno opravdanje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tu je svrhu Sud uzeo u obzir okolnost da je oporezivanje izravnim porezima okosnica porezne nadležnosti država članica. Naime, budući da ne postoji usklađenost na razini Unije, na državama članicama je da sklapanjem konvencija radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja ili jednostranim mjerama utvrde među sobom kriterije raspodjele ovlasti oporezivanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-25" href="#t-25">25</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je to opravdanje odraz načela teritorijalnosti državne porezne nadležnosti koje je uvelike priznato na međunarodnoj razini. Konkretnije, Sud priznaje potrebu očuvanja uravnotežene raspodjele ovlasti oporezivanja među državama članicama, osobito ako je cilj sustava o kojem je riječ spriječiti ponašanje koje bi ugrozilo pravo države članice na izvršavanje porezne ovlasti s obzirom na djelatnosti ostvarene na njezinu državnom području (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-26" href="#t-26">26</a>
</span>). Primjerice, društvima se ne može omogućiti da potpuno slobodno prenesu dobit iz jedne države članice u drugu ili da odaberu hoće li se njihovi gubici uzeti u obzir u državi članici u kojoj imaju poslovni nastan ili u nekoj drugoj državi članici jer bi takve prakse, ovisno o odabiru predmetnog društva, dovele do povećanja porezne osnovice u jednoj državi članici i njezina smanjenja u drugoj državi članici u iznosu prenesene dobiti ili gubitaka (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-27" href="#t-27">27</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija u biti smatra da se zakonodavstvom o kojem je riječ nastoji zaštititi porezna nadležnost portugalske države u pogledu djelatnosti koje se obavljaju na njezinu državnom području, s obzirom na to da je učinak tog zakonodavstva sprečavanje nerezidentnih kreditnih institucija koje posluju u Portugalu posredstvom podružnice da u bilancu te podružnice uključe dužničke instrumente slične regulatornom kapitalu koji nisu obuhvaćeni djelatnošću koju ona obavlja u Portugalu, čime se smanjuje iznos porezne osnovice ASSB‑a navedene podružnice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema mojem mišljenju, na opravdanje koje se odnosi na potrebu uravnotežene raspodjele ovlasti oporezivanja među državama članicama ne može se valjano pozivati na način na koji to zagovara Komisija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, valja napomenuti da, prema ustaljenoj sudskoj praksi, država članica koja želi istaknuti da se njezinim nacionalnim zakonodavstvom nastoji spriječiti svaka povreda teritorijalnosti njezine porezne nadležnosti treba ispuniti zahtjev dosljednosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Konkretnije, iz te sudske prakse proizlazi da se, ako je država članica odlučila dodijeliti poreznu pogodnost društvima sa sjedištem na njezinu državnom području i time odustala od izvršavanja svoje porezne nadležnosti u pogledu tih društava, ta država ne može pozivati na potrebu osiguravanja uravnotežene raspodjele ovlasti oporezivanja među državama članicama kako bi opravdala oporezivanje društava sa sjedištem u drugoj državi članici (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-28" href="#t-28">28</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, portugalska država odustala je od izvršavanja svoje porezne nadležnosti kad je rezidentnim kreditnim institucijama i društvima kćerima nerezidentnih kreditnih institucija, u pogledu kojih podsjećam da su samostalni pravni subjekti u porezne svrhe, a stoga i društva koja su rezidenti u toj državi, dodijelila poreznu pogodnost koja uključuje mogućnost odbitka vrijednosti dužničkih instrumenata sličnih regulatornom kapitalu od porezne osnovice koja se na njih primjenjuje na temelju ASSB‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na to, navedena se država ne može valjano pozivati na teritorijalnost svoje porezne nadležnosti kako bi opravdala nepovoljno postupanje prema podružnicama nerezidentnih kreditnih institucija, koje zbog prethodno istaknutih razloga ne mogu odbiti vrijednost navedenih instrumenata od porezne osnovice koja se na njih primjenjuje na temelju poreza o kojem je riječ.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodna razmatranja, predlažem Sudu da na drugo prethodno pitanje koje je uputio Tribunal Arbitral Tributário (Centro de Arbitragem Administrativa – CAAD) (Arbitražni porezni sud (Centar za upravnu arbitražu, CAAD), Portugal) odgovori na sljedeći način:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-106" title="page-16">
      Slobodu poslovnog nastana utvrđenu u članku 49. UFEU‑a treba tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis kojim se samo rezidentnim kreditnim institucijama i društvima kćerima nerezidentnih kreditnih institucija, koji imaju pravnu osobnost, što stoga ne uključuje podružnice nerezidentnih kreditnih institucija, koje nemaju pravnu osobnost, omogućuje da odbiju svoj regulatorni kapital i usporedive dužničke instrumente od porezne osnovice poreza na obveze tih subjekata.
    </p>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">1</a>
</span>) Izvorni jezik: francuski</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-2" href="#c-2">2</a>
</span>) SL 2014., L 173, str. 190. i ispravak SL 2015., L 216, str. 9.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-3" href="#c-3">3</a>
</span>) Presuda od 5. ožujka 2019., Eesti Pagar (C‑349/17, EU:C:2019:172, t. 47. do 50.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-4" href="#c-4">4</a>
</span>) Presuda od 16. veljače 2023., Gallaher (C‑707/20, EU:C:2023:101, t. 70. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-5" href="#c-5">5</a>
</span>) Presuda od 11. svibnja 2023., Manitou BF i Bricolage Investissement France (C‑407/22 i C‑408/22, EU:C:2023:392, t. 20. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-6" href="#c-6">6</a>
</span>) Presuda od 6. listopada 2022., Contship Italia (C‑433/21 i C‑434/21, EU:C:2022:760, t. 35. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-7" href="#c-7">7</a>
</span>) Presuda od 3. ožujka 2020., Vodafone Magyarország (C‑75/18, EU:C:2020:139, t. 43.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-8" href="#c-8">8</a>
</span>) Presuda od 28. siječnja 1986. (270/83, EU:C:1986:37)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-9" href="#c-9">9</a>
</span>) T. 22. te presude</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-10" href="#c-10">10</a>
</span>) Presuda od 23. veljače 2006. (C‑253/03, EU:C:2006:129, t. 15.). Vidjeti i presudu od 6. rujna 2012., Philips Electronics UK (C‑18/11, EU:C:2012:532, t. 14.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-11" href="#c-11">11</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu mišljenje nezavisne odvjetnice J. Kokott u predmetu X (C‑68/15, EU:C:2016:886, t. 24. i 25.). Za kritički osvrt na usporedivost društava kćeri i podružnica vidjeti osobito Wattel, Peter J., „Corporate tax jurisdiction in the EU with respect to branches and subsidiaries; dislocation distinguished from discrimination and disparity; a plea for territoriality”, EC Tax Review 4, 2003., str. 196.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-12" href="#c-12">12</a>
</span>) Presuda od 21. rujna 1999. (C‑307/97, EU:C:1999:438)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-13" href="#c-13">13</a>
</span>) Moje isticanje</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-14" href="#c-14">14</a>
</span>) Valja napomenuti da se pojam stalne poslovne jedinice „rezidentnog društva” u toj točki presude upotrebljava kao sinonim za „društvo koje posluje u toj državi članici”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-15" href="#c-15">15</a>
</span>) Sud je usto naveo da taj zaključak nije protivan onomu iz presude od 28. veljače 2008., Deutsche Shell (C‑293/06, EU:C:2008:129), u kojoj je u biti smatrao da njemačko zakonodavstvo predstavlja prepreku slobodi poslovnog nastana jer se njime isključuje pravo na odbitak gubitaka po tečajnim razlikama koje je društvo s registriranim sjedištem na njemačkom državnom području pretrpjelo prilikom vraćanja dotacijskog kapitala koji je ono odobrilo svojoj stalnoj poslovnoj jedinici sa sjedištem u drugoj državi članici. Prema mišljenju Suda, pravni kontekst predmeta Deutsche Shell doista je bio drukčiji jer se, za razliku od švedskog zakonodavstva, u zakonodavstvu o kojem je riječ u tom predmetu kao opće pravilo predviđalo oporezivanje dobitaka po tečajnim razlikama i istodobno pravo na odbitak gubitaka po tečajnim razlikama. Vidjeti osobito točku 38. presude X AB.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-16" href="#c-16">16</a>
</span>) Presuda od 27. listopada 2022., Instituto do Cinema e do Audiovisual (C‑411/21, EU:C:2022:836, t. 16. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-17" href="#c-17">17</a>
</span>) Moglo bi biti drukčije ako bi, nakon sveobuhvatne ocjene različitih komponenti porezne osnovice ASSB‑a, sud koji je uputio zahtjev zaključio da metoda utvrđivanja te porezne osnovice zapravo dovodi do toga da kreditna institucija koja se želi osnovati u Portugalu preko podružnice nema nepovoljniji tretman od rezidentnih subjekata. Vidi u tom pogledu presudu od 17. svibnja 2017., X (C 68/15, EU:C:2017:379, t. 44.). Ipak, primjećujem da ništa u spisu ne ukazuje da je to slučaj.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-18" href="#c-18">18</a>
</span>) Presuda od 20. prosinca 2017., Deister Holding i Juhler Holding (C‑504/16 i C‑613/16, EU:C:2017:1009, t. 91. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-19" href="#c-19">19</a>
</span>) Presuda od 2. lipnja 2016., Pensioenfonds Metaal en Techniek (C‑252/14, EU:C:2016:402, t. 48. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-20" href="#c-20">20</a>
</span>) Vidjeti presudu od 25. veljače 2021., Novo Banco (C‑712/19, EU:C:2021:137, t. 26.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-21" href="#c-21">21</a>
</span>) Presuda od 12. lipnja 2018., Bevola i Jens W. Trock (C‑650/16, EU:C:2018:424, t. 45. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-22" href="#c-22">22</a>
</span>) Presuda od 19. srpnja 2012., A (C‑48/11, EU:C:2012:485, t. 33. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-23" href="#c-23">23</a>
</span>) Presuda od 20. prosinca 2017., Deister Holding i Juhler Holding (C‑504/16 i C‑613/16, EU:C:2017:1009, t. 60. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-24" href="#c-24">24</a>
</span>) Presuda od 13. prosinca 2005. (C‑446/03, EU:C:2005:763)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-25" href="#c-25">25</a>
</span>) Presuda od 18. srpnja 2007., Oy AA (C‑231/05, EU:C:2007:439, t. 52.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-26" href="#c-26">26</a>
</span>) Presuda od 13. listopada 2022., Finanzamt Bremen (C‑431/21, EU:C:2022:792, t. 39. i navedena sudska praksa)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-27" href="#c-27">27</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presudu od 18. srpnja 2007., Oy AA, (C‑231/05, EU:C:2007:439, t. 56.) i presudu od 15. svibnja 2008., Lidl Belgium (C‑414/06, EU:C:2008:278, t. 34.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-28" href="#c-28">28</a>
</span>) Vidjeti osobito presude od 8. studenoga 2007., Amurta (C‑379/05, EU:C:2007:655, t. 58. i 59.) i od 18. lipnja 2009., Aberdeen Property Fininvest Alpha (C‑303/07, EU:C:2009:377, t. 67.).</p>
</body>
</html>
