European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2025/1382

18.7.2025

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2025/1382

оd 15. srpnja 2025.

u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća o primjerenoj zaštiti osobnih podataka u Europskoj patentnoj organizaciji

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2025) 4626)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (1), a posebno njezin članak 45. stavak 3.,

budući da:

1.   UVOD

(1)

Uredbom (EU) 2016/679 utvrđuju se pravila za prijenos osobnih podataka od voditelja obrade ili izvršitelja obrade u Uniji trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u mjeri u kojoj je takav prijenos obuhvaćen njezinim područjem primjene. Pravila o međunarodnim prijenosima podataka utvrđena su u poglavlju V. (članci od 44. do 50.) te uredbe. Iako je protok osobnih podataka između Unije i zemalja i međunarodnih organizacija izvan Unije bitan za širenje prekogranične trgovine i međunarodne suradnje, prijenosi trećim zemljama i međunarodnim organizacijama ne smiju narušiti razinu zaštite osobnih podataka u Uniji (2).

(2)

U skladu s člankom 45. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679 Komisija može provedbenim aktom odlučiti da treća zemlja, područje ili jedan ili više određenih sektora unutar treće zemlje ili međunarodna organizacija osigurava primjerenu razinu zaštite. Pod tim uvjetom prijenosi osobnih podataka međunarodnoj organizaciji mogu se obavljati bez potrebe za bilo kakvim dodatnim odobrenjem, kako je predviđeno u članku 45. stavku 1. i utvrđeno u uvodnoj izjavi 103. Uredbe (EU) 2016/679.

(3)

Kako je navedeno u članku 45. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/679, donošenje odluke o primjerenosti mora se temeljiti na sveobuhvatnoj analizi pravnog režima međunarodne organizacije koja obuhvaća i pravila koja se primjenjuju na uvoznike podataka i ograničenja i zaštitne mjere za pristup tijela javne vlasti osobnim podacima. Komisija u procjeni mora utvrditi jamči li predmetna međunarodna organizacija razinu zaštite koja je „u načelu istovjetna” onoj koja je osigurana u Uniji (3). Standard na temelju kojeg se procjenjuje je li zaštita „u načelu istovjetna” utvrđen je u zakonodavstvu Unije, ponajprije Uredbi (EU) 2016/679, te u sudskoj praksi Suda Europske unije (4). Dodatno pojašnjenje standarda i pripadajuće smjernice nalaze se u referentnom dokumentu Europskog odbora za zaštitu podataka (EDPB) o primjerenosti (5).

(4)

Prema objašnjenju Suda treća zemlja ili međunarodna organizacija nisu dužne osigurati istovjetnu razinu zaštite kao što je zajamčena u pravnom poretku Unije (6). Naime, pravna sredstva kojima predmetna treća zemlja ili međunarodna organizacija štite osobne podatke mogu se razlikovati od onih koja se primjenjuju u Uniji, pod uvjetom da se u praksi pokažu djelotvornima za osiguravanje odgovarajuće razine zaštite (7). Prema tome, standard primjerenosti ne podrazumijeva doslovno ponavljanje pravila Unije. Umjesto toga ispituje se pruža li predmetni strani sustav kao cjelina potrebnu razinu zaštite u sadržaju prava na privatnost i mjera za zaštitu podataka (što uključuje njihovu djelotvornu provedbu, nadzor i izvršenje), kao i okolnostima prijenosa osobnih podataka (8).

(5)

Komisija je analizirala pravni okvir i praksu Europske patentne organizacije. Na temelju nalaza navedenih u uvodnim izjavama od 7. do 100. Komisija zaključuje da Europska patentna organizacija (EPO) osigurava primjerenu razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Unije EPO-u u okviru područja primjene Uredbe (EU) 2016/679.

(6)

U skladu s tom odlukom nisu potrebna daljnja odobrenja za prijenose od voditelja obrade i izvršitelja obrade u Uniji Europskoj patentnoj organizaciji. Odluka ne bi trebala utjecati na izravnu primjenu Uredbe (EU) 2016/679 na takve subjekte ako su ispunjeni uvjeti koji se odnose na teritorijalno područje primjene iz njezina članka 3.

2.   PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA OBRADU OSOBNIH PODATAKA

2.1.   Ustroj i zadaće Europske patentne organizacije

(7)

Europska patentna organizacija je međuvladina organizacija osnovana 7. listopada 1977. na temelju Europske patentne konvencije (EPK). Sjedište joj je u Münchenu, a obuhvaća 39 država ugovornica: sve države članice Unije, Island, Norvešku, Lihtenštajn, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Monako, San Marino, Srbiju, Švicarsku, Crnu Goru, Ujedinjenu Kraljevinu i Tursku (9).

(8)

Organizacija ima pravnu osobnost (10) i sastoji se od dva tijela (11): Europskog patentnog ureda (Ured) i Upravnog vijeća. EPO-ova je glavna zadaća priznavanje europskih patenata (12) u skladu s EPK-om, što obavlja Ured pod nadzorom Upravnog vijeća. Upravno vijeće sastoji se od predstavnika država ugovornica, a zadaća mu je izvršavanje zakonodavnih ovlasti u ime EPO-a. Uz to je odgovorno za politička pitanja i nadzor aktivnosti Ureda (13). Na čelu Ureda, koji je izvršno tijelo EPO-a, nalazi se predsjednik (14), koji vodi Ured i odgovara Upravnom vijeću (15). Predsjednik, među ostalim, priprema i izvršava proračun Ureda, imenuje i nadzire njegovo osoblje, izvršava stegovne ovlasti nad tim osobljem, brine se o radu Ureda, među ostalim o donošenju unutarnjih administrativnih uputa i informiranju javnosti, a Upravnom vijeću može podnositi prijedloge za izmjenu Konvencije, općih propisa ili odluka u njegovoj nadležnosti (16). Ured se sastoji od više odjela, uključujući odjel za primanje patentnih prijava, pravni odjel, odjele za razmatranje patentnih prijava i prigovore te žalbena vijeća (unutarnje neovisno tijelo kojemu se može podnijeti žalba na odluke koje EPO donese u okviru postupka priznavanja patenta) (17).

(9)

Dok obavlja svoje zadaće, EPO prima osobne podatke od niza aktera u Uniji. Stalno prima prijave europskih patenata (18) koje mu podnose podnositelji patentnih prijava ili prosljeđuju nacionalni patentni uredi u državama članicama (19). Osim toga, prima i obrađuje osobne podatke u okviru zadaća koje su mu povjerene na temelju Uredbe (EU) br. 1257/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (20). Te zadaće uključuju primanje i razmatranje zahtjeva za jedinstveni učinak europskih patenata, prikupljanje godišnjih pristojbi i registraciju jedinstvenog učinka (21). U tom kontekstu EPO prima i zahtjeve Jedinstvenog suda za patente o žalbenim postupcima u tijeku pred žalbenim vijećima Ureda (22) koji mogu sadržavati osobne podatke potrebne za utvrđivanje relevantnog predmeta (23).

(10)

Isto tako, EPO prima osobne podatke iz međunarodnih patentnih prijava u okviru svojeg rada na temelju Ugovora o suradnji na području patenata (PCT), međunarodnog ugovora koji podnositeljima prijave omogućuje priznavanje patenta s učincima u svim državama ugovornicama PCT-a (24). Djeluje kao tijelo za međunarodno pretraživanje na temelju PCT-a i u tom svojstvu provjerava patentibilnost izuma opisanih u međunarodnim prijavama, što podnositeljima prijava pomaže da odluče hoće li podnijeti zahtjev za temeljito ispitivanje na razini država/Unije (25).

(11)

Osim toga, EPO blisko surađuje i razmjenjuje osobne podatke (npr. kad pruža tečajeve osposobljavanja i informatičke usluge kako bi pospješio i pojačao suradnju na temelju EPK-a) s nacionalnim patentnim uredima u svim državama članicama u okviru Europske patentne mreže. Sklopio je i sporazume o bilateralnoj suradnji s državama članicama koji podrazumijevaju razmjenu osobnih podataka radi osnivanja radnih skupina, upućivanja i raspoređivanja tehničkih stručnjaka itd. Uostalom, blisko surađuje s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) tako što, primjerice, vodi zajedničke tečajeve osposobljavanja i informativne kampanje te upućuje stručnjake.

(12)

Naposljetku, EPO je sklopio ugovore s nizom pružatelja usluga u Uniji koji djeluju kao izvršitelji obrade u smislu članka 4. točke 8. Uredbe (EU) 2016/679 i prenose mu osobne podatke.

2.2.   Primjenjivi pravni okvir i pravila o zaštiti podataka

(13)

Primarno zakonodavstvo koje uređuje aktivnosti EPO-a utvrđeno je međunarodnim ugovorom, odnosno Europskom patentnom konvencijom, kao i Ugovorom o suradnji na području patenata kad EPO djeluje na temelju njega. Na drugoj razini hijerarhije normi koje se primjenjuju na EPO nalaze se pravni akti koje donosi Upravno vijeće ili, kad je riječ o PCT-u, Skupština PCT-a. Sekundarno zakonodavstvo EPO-a obuhvaća provedbeni pravilnik EPK-a i takozvani Pravilnik o osoblju (kojim se uređuju aspekti koji se odnose na osoblje EPO-a, uključujući njihova prava i obveze) (26). Pravo na zaštitu osobnih podataka utvrđeno je u članku 1.B Pravilnika o osoblju (27), koji ujedno sadržava neke temeljne odredbe EPO-ova okvira za zaštitu podataka, one o području primjene okvira za zaštitu podataka, zaštiti posebnih kategorija podataka i ostvarivanju prava pojedinaca. U članku 2. stavku 1. i članku 32.A Pravilnika o osoblju utvrđeni su neovisni nadzorni mehanizmi (službenik za zaštitu podataka i Odbor za zaštitu podataka (DPB)) za nadgledanje usklađenosti s pravilima o zaštiti podataka (28).

(14)

Na Upravno vijeće i Ured (kao i na sve njihove odjele) primjenjuju se isti temeljni zahtjevi koji uređuju zaštitu osobnih podataka. Naime, obrada osobnih podataka koju provodi Ured uređena je Provedbenim pravilima o zaštiti osobnih podataka za članke 1.B i 32.A Pravilnika o osoblju za stalne i druge zaposlenike Europskog patentnog ureda (Pravila o zaštiti podataka (DPR)), koje je donijelo Upravno vijeće (29). Obrada osobnih podataka koju provodi Upravno vijeće podliježe Pravilima o zaštiti podataka Upravnog vijeća, u kojima se DPR primjenjuje mutatis mutandis (30). Kad se u ovoj Odluci upućuje na DPR, to obuhvaća odgovarajuće zahtjeve koji se primjenjuju na Upravno vijeće te njegovo Tajništvo i odbore. Struktura i sadržaj DPR-a u blisko su usklađeni s Unijinim okvirom za zaštitu podataka (31). Naime, DPR ima mnogo sličnosti s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (32), u kojoj su utvrđeni zahtjevi za zaštitu podataka za Unijine institucije i tijela, stoga je pogodan za posebnu strukturu i značajke međunarodnih organizacija, a uz to je vrlo usklađen s Uredbom (EU) 2016/679.

(15)

Kad je riječ o obradi podataka koju provodi Ured, predsjednik je izdao dodatne pravno obvezujuće instrumente, kao što su okružnice, odluke i unutarnje administrativne upute (33). Naime, DPR je dopunjen Odlukom predsjednika od 13. prosinca 2021. o obradi osobnih podataka u postupcima priznavanja patenta i srodnim postupcima (Odluka o postupku priznavanja patenta) (34), Odlukom od 7. prosinca 2022. o obradi osobnih podataka u postupcima povezanima s europskim patentima s jedinstvenim učinkom (Odluka o jedinstvenim patentima) (35), Odlukom od 17. studenog 2022. o državama i subjektima za koje se smatra da primjereno štite osobne podatke (36), Odlukom od 2. svibnja 2024. kojom se utvrđuju operativne jedinice Ureda u svojstvu delegiranih voditelja obrade (37) i Okružnicom br. 420 o provedbi članka 25. DPR-a o ograničenjima prava ispitanika (Okružnica 420) (38). Kad je riječ o obradi podataka u okviru postupka priznavanja patenta, svakako valja napomenuti da zahtjevi za obradu osobnih podataka utvrđeni izravno u EPK-u i PCT-u imaju prednost pred DPR-om. Međudjelovanje EPK-a i PCT-a s jedne strane i DPR-a s druge pojašnjeno je u Odluci o postupku priznavanja patenta (39) i Odluci o jedinstvenim patentima. Konkretni zahtjevi za zaštitu podataka koji proizlaze izravno iz EPK-a i PCT-a analizirani su u uvodnim izjavama od 55. do 59. DPR i njegovi dopunski instrumenti pravno su obvezujući i izvršivi i pojedinci se na njih mogu pozvati pred neovisnim mehanizmima pravne zaštite, kako je opisano u uvodnim izjavama od 89. do 96.

(16)

Pravila iz pravnih instrumenata navedenih u uvodnoj izjavi 15. dodatno su operacionalizirana u instrumentima koje izdaje službenik za zaštitu podataka (vidjeti uvodne izjave od 83. do 88.) (40), a primjenjuju se na Upravno vijeće i Ured, kao i na sve njihove odjele (41).

2.3.   Materijalno i osobno područje primjene Pravila o zaštiti podataka

(17)

Prema DPR-u i Pravilniku o osoblju (42) svi EPO-ovi zaposlenici moraju se pridržavati DPR-a kad obrađuju osobne podatke. Materijalno i osobno područje primjene DPR-a utvrđeno je pojmovima „osobni podaci”, „obrada”, „voditelj obrade”, „delegirani voditelj obrade” i „izvršitelj obrade”, koji su definirani u njemu.

2.3.1.    Definicija osobnih podataka i obrade

(18)

Definicije „osobnih podataka” i „obrade” u DPR-u iste su kao i u Uredbi (EU) 2016/679 (43). DPR se primjenjuje na sve obrade osobnih podataka koje provodi EPO bez obzira na to obrađuje li osobne podatke vlastitih zaposlenika ili podatke drugih pojedinaca (44). Podaci koji su pseudonimizirani (45) isto se smatraju osobnim podacima, dok se podaci preminulih ili pravnih osoba ili anonimne informacije (46) ne smatraju osobnim podacima prema DPR-u (47).

(19)

DPR se primjenjuje na EPO-ovu potpuno ili djelomično automatiziranu obradu osobnih podataka i na neautomatiziranu obradu osobnih podataka koji čine ili su namijenjeni da budu dio sustava pohrane (48).

2.3.2.    Voditelj obrade, delegirani voditelj obrade i izvršitelj obrade

(20)

U DPR-u se „voditelj obrade” definira kao „subjekt, odnosno Europski patentni ured, koji sam ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka” (49). Predsjednik u načelu djeluje kao voditelj obrade u postupcima obrade podataka koje provodi Ured (50). Isto vrijedi i za Upravno vijeće (u kojem predsjednik djeluje kao voditelj obrade), žalbena vijeća koja djeluju u okviru svoje sudske nadležnosti (u kojima predsjednik djeluje kao voditelj obrade (51)) i uži odbor (u kojem predsjednik djeluje kao voditelj obrade (52)). Voditelj obrade može delegirati tu ovlast operativnim jedinicama koje predstavlja viši rukovoditelj (53). U takvim slučajevima operativne jedinice djeluju kao „delegirani voditelji obrade” (54) koji određuju svrhu (npr. razlog, obrazloženje i poslovne potrebe) i način obrade te paze da su svi postupci obrade osobnih podataka u skladu s pravilima DPR-a (55). U takvim slučajevima voditelj obrade ostaje odgovoran za obradu osobnih podataka. U DPR-u se predviđa i mogućnost „zajedničkog vođenja obrade”, pri čemu voditelj obrade određuje svrhu i način obrade zajedno s jednim ili više voditelja obrade izvan EPO-a (56).

(21)

Definicija „izvršitelja obrade” u DPR-u ista je kao u članku 4. točki 8. Uredbe (EU) 2016/679, tj. „fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade” (57). Voditelj obrade smije angažirati samo izvršitelje obrade koji u dovoljnoj mjeri jamče da će provoditi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi obrada bila u skladu sa zahtjevima iz DPR-a (58). Odnos između voditelja obrade i izvršitelja obrade mora biti uređen ugovorom ili pravnim aktom koji je obvezujući za izvršitelja obrade i kojim se, među ostalim, određuje predmet, trajanje, priroda i svrha obrade (59). Izvršitelj obrade smije obrađivati podatke samo prema zabilježenim uputama voditelja obrade. Izvršitelj obrade mora pomagati voditelju obrade u ispunjavanju njegovih obveza na temelju DPR-a i ne smije angažirati podizvršitelje obrade bez njegova prethodnog odobrenja (60). Delegirani voditelji obrade imaju na raspolaganju standardni sporazum o obradi podataka (61). Ako se izvršitelj obrade nalazi u trećoj zemlji, dijeljenje osobnih podataka s njim mora biti u skladu sa zahtjevima iz DPR-a za međunarodne prijenose, kako je opisano u uvodnim izjavama od 68. do 73. ove Odluke (62).

2.4.   Zaštitne mjere, prava i obveze

2.4.1.    Zakonitost i poštenost obrade

(22)

Osobni podaci trebali bi se obrađivati zakonito i pošteno.

(23)

Ta su opća načela utvrđena u članku 4. stavku 2. točki (a) DPR-a na zapravo isti način kao u članku 5. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) 2016/679.

(24)

Načelo zakonitosti razrađeno je u članku 5. DPR-a, koji sadržava popis pravnih osnova za obradu osobnih podataka. Te su pravne osnove (a) potreba za obavljanjem zadaće pri izvršavanju službenih aktivnosti EPO-a (63) ili legitimnom izvršavanju službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade, što obuhvaća obradu nužnu za vođenje i rad Ureda (64), (b) potreba za ispunjavanjem pravne obveze voditelja obrade (npr. objavljivanje informacija iz patentne prijave u Registru europskih patenata) (65), (c) potreba za izvršavanjem ugovora u kojem je ispitanik stranka ili poduzimanjem radnji na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, (d) privola ispitanika ili (e) potreba za zaštitom životno važnih interesa ispitanika ili druge fizičke osobe.

(25)

Privola je u DPR-u definirana isto kao u Uredbi (EU) 2016/679, tj. kao „svako dobrovoljno, posebno, informirano i nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose” (66). Voditelj obrade mora dokazati da je ispitanik dao privolu (67). Kad se procjenjuje je li privola bila dobrovoljna, trebalo bi se uzeti u obzir je li izvršenje ugovora uvjetovano privolom za obradu podataka koja nije nužna za izvršenje tog ugovora (68). Ne može se smatrati da je privola dobrovoljna ako ispitanik nema istinski ili slobodan izbor odnosno ako je nije u mogućnosti odbiti ili povući bez posljedica (69). Osim toga, da bi ispitanik mogao dati privolu informiran, prema DPR-u mora barem znati identitet voditelja obrade i svrhe obrade osobnih podataka (70). Naposljetku, ispitanik ima pravo povući privolu u bilo kojem trenutku (71).

2.4.2.    Obrada posebnih kategorija podataka

(26)

Trebale bi postojati posebne zaštitne mjere ako se obrađuju „posebne kategorije” podataka.

(27)

DPR sadržava posebna pravila za obradu posebnih kategorija osobnih podataka (72), koje su definirane kao u Uredbi (EU) 2016/679, tj. kao osobni podaci koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu, genetski (73) ili biometrijski (74) podaci u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca i podaci koji se odnose na zdravlje (75) ili podaci o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca (76). U skladu s DPR-om obrada posebnih kategorija podataka u načelu je zabranjena ako se ne primjenjuje posebna iznimka (77).

(28)

Posebne iznimke navedene u članku 11. stavku 2. DPR-a slične su onima iz članka 9. stavaka 2. i 3. Uredbe (EU) 2016/679, ali uz nekoliko prilagodbi pravnom okviru u kojem djeluje EPO. Obrada posebnih kategorija osobnih podataka dopuštena je samo u posebnim i ograničenim okolnostima (78), odnosno 1. ako je ispitanik dao izričitu privolu, 2. ako je obrada nužna za zaštitu životno važnih interesa ispitanika (ako ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati izričitu privolu), 3. ako je osobne podatke očito objavio ispitanik, 4. ako je obrada nužna za posebnu svrhu koja se odnosi na izvršavanje službenih aktivnosti EPO-a ili legitimne ovlasti dodijeljene voditelju obrade (79) ili 5. ako je obrada nužna za postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva.

(29)

Uz posebne kategorije osobnih podataka iz uvodne izjave 27. u DPR-u su propisane i posebne zaštite za obradu osobnih podataka o osuđujućim presudama i kaznenim djelima, odnosno takva se obrada dopušta samo nakon prethodnog savjetovanja s DPB-om ili ako je propisana u pravno obvezujućem instrumentu koji sadržava odgovarajuće zaštitne mjere za prava i slobode pojedinaca (80).

2.4.3.    Ograničavanje svrhe

(30)

Osobni podaci trebali bi se obrađivati u određenu svrhu i zatim se upotrebljavati samo ako to nije nespojivo sa svrhom obrade.

(31)

To je načelo zajamčeno člankom 4. stavkom 2. točkom (b) DPR-a, kojim se propisuje da osobni podaci moraju biti „prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama”.

(32)

Slično kao i u Uredbi (EU) 2016/679, prema DPR-u je dopuštena daljnja obrada (neovisno o usklađenosti svrhe daljnje obrade s izvornom svrhom) na temelju izričite privole ispitanika ili primjenjivih pravnih odredaba EPO-a (81). U skladu s DPR-om u potonjem slučaju obrada mora biti nužna i proporcionalna mjera za zaštitu cilja koji je od općeg javnog interesa (82).

(33)

Za slučaj da se daljnja obrada ne temelji na te dvije osnove, u DPR-u su propisani čimbenici koje treba uzeti u obzir pri procjeni usklađenosti svrhe daljnje obrade s izvornom svrhom prikupljanja osobnih podataka (83). Taj pristup i čimbenici navedeni u DPR-u istovjetni su s onima iz članka 6. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 6. Uredbe (EU) 2018/1725 (84).

2.4.4.    Točnost i smanjenje količine podataka, ograničenje pohrane i sigurnost podataka

(34)

Osobni podaci trebali bi biti točni i prema potrebi ažurirani. Trebali bi biti i primjereni i relevantni i ne bi trebali biti pretjerani u odnosu na svrhe u koje se obrađuju te bi se načelno trebali čuvati samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe u koje se osobni podaci obrađuju.

(35)

Ta su načela utvrđena u članku 4. stavku 2. točkama (c), (d) i (e) DPR-a na isti način kao u Uredbi (EU) 2016/679.

(36)

Osobni podaci trebali bi se obrađivati i tako da se jamči njihova sigurnost, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja. U tu bi svrhu poslovni subjekti trebali poduzeti odgovarajuće tehničke ili organizacijske mjere za zaštitu osobnih podataka od mogućih prijetnji. Te bi mjere trebalo procijeniti tako da se uzmu u obzir najnovija dostignuća i povezani troškovi.

(37)

Sigurnost podataka zajamčena je u pravnom okviru EPO-a načelom cjelovitosti i povjerljivosti utvrđenim u članku 4. stavku 2. točki (f) i članku 33. DPR-a na gotovo isti način kao u Uredbi (EU) 2016/679. Naime, u skladu s DPR-om razina sigurnosti razmjerna riziku mora se postići odgovarajućim tehničkim i organizacijskim mjerama tako da se uzmu u obzir najnovija dostignuća, troškovi provedbe te priroda, opseg, kontekst i svrhe obrade, ali i različita vjerojatnost i ozbiljnost rizika za prava i slobode pojedinaca.

(38)

Osim toga, DPR sadržava posebne zahtjeve za postupanje i obavješćivanje u slučaju povrede podataka (85). Prvo, voditelj obrade dužan je obavijestiti službenika za zaštitu podataka o povredi podataka bez nepotrebne odgode (i prema mogućnosti najkasnije 72 sata nakon što je doznao za povredu), osim ako povreda vjerojatno neće dovesti u opasnost prava i slobode pojedinaca (86). Izvršitelj obrade isto tako mora obavijestiti voditelja obrade o povredi bez nepotrebne odgode (87). Obavijest mora u prvom redu sadržavati opis prirode povrede, njezinih vjerojatnih posljedica te poduzetih ili predloženih mjera za njezino otklanjanje (88). Ako će povreda osobnih podataka vjerojatno izložiti prava i slobode pojedinaca velikom riziku, voditelj obrade mora bez odgode o njoj obavijestiti i ispitanika (89). Priroda povrede osobnih podataka mora se opisati ispitaniku u obavijesti jasnim i jednostavnim jezikom (90), ali voditelj obrade ne mora obavijestiti ispitanika ako je poduzeo naknadne mjere kojima se osigurava da velik rizik za prava i slobode ispitanika više nije vjerojatan (91).

2.4.5.    Transparentnost

(39)

Ispitanike bi trebalo obavijestiti o glavnim obilježjima obrade njihovih osobnih podataka.

(40)

U skladu s DPR-om voditelj obrade mora u trenutku prikupljanja osobnih podataka informirati pojedince, prije svega o svojem identitetu i podacima za kontakt (kao i podacima za kontakt službenika za zaštitu podataka), svrsi i pravnoj osnovi obrade, primateljima ili kategorijama primatelja, činjenici da namjerava prenositi podatke iz EPO-a te o primjenjivim pravima i mogućnosti dobivanja pravne zaštite (92). Isto vrijedi i kad se osobni podaci obrađuju u svrhu koja je različita od one za koju su prikupljeni (93). Obje se obveze primjenjuju samo ako predmetni pojedinac nije već dobio te informacije (94).

(41)

Ako se osobni podaci ne prikupljaju izravno od ispitanika, moraju im se dati iste te informacije zajedno s dodatnim informacijama o izvoru osobnih podataka i kategorijama predmetnih podataka (95). Takve se informacije moraju dostaviti u razumnom roku nakon dobivanja podataka (a najkasnije u roku od mjesec dana), uzimajući u obzir posebne okolnosti obrade podataka (96). Ako se osobni podaci trebaju upotrebljavati za komunikaciju s ispitanikom, iste bi se informacije trebale dati najkasnije u trenutku prve komunikacije s tim pojedincem (97). Informacije iz uvodne izjave 40. moraju se dostaviti i prije bilo kakve daljnje obrade ili, ako se namjeravaju otkriti drugom primatelju, najkasnije u trenutku kad se osobni podaci otkrivaju trećoj strani (98). Ta se obveza ne primjenjuje u nekoliko slučajeva, npr. ako ispitanik već posjeduje te informacije, ako te informacije moraju ostati povjerljive zbog obveze čuvanja poslovne tajne uređene na temelju EPK-a i/ili drugih pravnih odredaba koje se primjenjuju na EPO (99), ako je pružanje tih informacija ispitaniku nemoguće ili bi zahtijevalo nerazmjeran napor, osobito kad se obrada obavlja u svrhe arhiviranja, znanstvenih/povijesnih istraživanja ili statistike, ako bi to onemogućilo ili ozbiljno ugrozilo postizanje ciljeva obrade ili ako je dobivanje ili otkrivanje tih informacija izričito utvrđeno u EPK-u ili drugim primjenjivim pravnim odredbama kojima se predviđaju odgovarajuće mjere za zaštitu legitimnih interesa ispitanika (100).

2.4.6.    Prava pojedinaca

(42)

Ispitanici bi trebali imati određena prava koja mogu ostvariti u odnosu na voditelja obrade ili izvršitelja obrade, osobito pravo na pristup podacima, pravo na ispravak, pravo na prigovor na obradu i pravo na brisanje podataka. Takva prava, doduše, mogu podlijegati ograničenjima u mjeri u kojoj su ona nužna i proporcionalna kako bi se zaštitili važni ciljevi od općeg javnog interesa.

2.4.6.1.   Prava predviđena DPR-om

(43)

U članku 1.B stavku 4. Pravilnika o osoblju utvrđeno je da je potrebno olakšati ostvarivanje prava pojedinaca. Da bi se taj zahtjev dodatno proveo, pojedinci imaju ista prava prema DPR-u kao i prema Uredbi (EU) 2016/679, i to pravo pristupa (članak 18. DPR-a), pravo na ispravak (članak 19. DPR-a), pravo na brisanje (članak 20. DPR-a), pravo na ograničenje obrade (članak 21. DPR-a), pravo na prenosivost podataka (članak 22. DPR-a), pravo na prigovor (članak 23. DPR-a) i pravo da ne podliježu automatiziranom donošenju odluka (članak 24. DPR-a).

(44)

U DPR-u se utvrđuju i opće odredbe za obradu zahtjeva pojedinaca za ostvarivanje prava kojima se propisuje da voditelj obrade mora komunicirati s ispitanicima jasnim i jednostavnim jezikom na sažet, transparentan, razumljiv i lako dostupan način (napismeno ili drukčije) (101). Voditelj obrade mora informirati pojedince o mjerama poduzetima kao odgovor na zahtjev bez nepotrebne odgode i svakako u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva (što se može prema potrebi produljiti za još dva mjeseca zbog složenosti i količine zahtjeva) (102). Ako su zahtjevi ispitanika očito neosnovani ili pretjerani, osobito zbog njihova učestalog ponavljanja, voditelj obrade može odbiti postupiti po zahtjevu (103). Ako ne postupi po zahtjevu, voditelj obrade mora obavijestiti pojedinca o tome i o mogućnosti traženja pravne zaštite (104).

(45)

Prvo, kad je riječ o pravu na pristup, prema DPR-u pojedinci imaju pravo tražiti od EPO-a da potvrdi obrađuju li se osobni podaci koji se odnose na njih, a ako se obrađuju, imaju pravo na jednostavan pristup (105) osobnim podacima u razumnim intervalima (106). Nadalje, imaju pravo dobiti informacije, posebno o svrsi obrade, kategorijama podataka o kojima je riječ, primateljima s kojima se podaci dijele i predviđenom razdoblju pohrane podataka (107).

(46)

Drugo, pravo na ispravak propisano prema DPR-u omogućuje pojedincima da traže da im se isprave netočni ili dopune nepotpuni podaci (npr. davanjem dodatne izjave) (108). Nakon što se podaci isprave, voditelj obrade o tome mora obavijestiti svakog primatelja kojem su osobni podaci otkriveni (109). U skladu s DPR-om pravo na ispravak primjenjuje se na objektivne i pouzdane podatke, a ne na subjektivne izjave (110), no u tom slučaju pojedinci smiju dopuniti postojeće podatke drugim ili oprečnim stručnim mišljenjem odnosno dostaviti primjedbe (111).

(47)

Treće, prema DPR-u pojedinci imaju i pravo na brisanje (112), konkretno (a) ako osobni podaci nisu više nužni za svrhe u koje se obrađuju, (b) ako je ispitanik povukao privolu, a ne postoji druga pravna osnova za obradu, (c) ako je ispitanik podnio prigovor na obradu i ne postoje jači legitimni razlozi za obradu, (d) ako su podaci obrađeni nezakonito (e) ili ako se podaci moraju izbrisati kako bi se poštovala pravna obveza koja se primjenjuje na voditelja obrade (113). Voditelj obrade mora obavijestiti svakog primatelja s kojim je podijelio podatke da su podaci izbrisani osim ako se to pokaže nemogućim ili zahtijeva nerazmjeran napor (114). Isto tako, ako je voditelj obrade objavio osobne podatke, mora poduzeti razumne mjere kako bi obavijestio ostale voditelje obrade koji ih obrađuju da je pojedinac zatražio brisanje (115). Pravo na brisanje ne primjenjuje se ako je obrada podataka nužna za (a) ostvarivanje prava na slobodu izražavanja i informiranja, (b) poštovanje pravne obveze EPO-a ili obveze koja proizlazi iz njegove dužnosti da surađuje s državama ugovornicama (116) ili izvršavanje službene ovlasti dodijeljene EPO-u (117), (c) suradnju s državama ugovornicama u području javnog zdravlja (118), (d) arhiviranje, znanstveno/povijesno istraživanje i statistiku (ako bi brisanje vjerojatno onemogućilo ili ozbiljno ugrozilo postizanje ciljeva obrade) ili (e) postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva (119).

(48)

Četvrto, u članku 21. DPR-a propisano je pravo na ograničenje obrade, odnosno označivanje osobnih podataka radi ograničenja njihove obrade u budućnosti (uključujući programske mjere za trajno sprečavanje pristupa takvim podacima) (120). Na to se pravo osobito može pozvati ako pojedinac osporava točnost osobnih podataka (na razdoblje potrebno voditelju obrade da provjeri njihovu točnost) ili ako je obrada nezakonita, a pojedinac se protivi brisanju podataka (121). Ako je obrada ograničena, osobni podaci mogu se (uz iznimku pohrane) obrađivati samo uz izričitu privolu pojedinca radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva, radi zaštite tuđih prava ili radi obavljanja zadaće u okviru provedbe službenih aktivnosti EPO-a (tj. zadaće nužne za administrativne i tehničke poslove koje je EPO dužan obavljati u skladu s EPK-om) (122).

(49)

Peto, pravo na prigovor utvrđeno je u članku 1.B stavku 4. Pravilnika o osoblju i članku 23. DPR-a. Konkretno, pojedinci imaju pravo u bilo kojem trenutku podnijeti prigovor na obradu osobnih podataka u svrhu obavljanja zadaće u okviru provedbe službenih aktivnosti EPO-a ili legitimnog izvršavanja službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade (123). Pojedincima se mora jasno dati do znanja da imaju to pravo najkasnije u trenutku prve komunikacije s njima (124). Ako pojedinac podnese prigovor na obradu osobnih podataka, u skladu s DPR-om voditelj obrade mora obustaviti obradu, osim ako može dokazati da postoje uvjerljivi legitimni razlozi za obradu koji nadilaze interese, prava i slobode ispitanika ili da je obrada nužna radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva (125).

(50)

Šesto, u DPR-u je utvrđeno pravo na prenosivost podataka, što pojedincima omogućuje da prime svoje osobne podatke u strukturiranom, uobičajenom i strojno čitljivom formatu i pošalju ih drugom voditelju obrade (126). Takvo se pravo primjenjuje ako je obrada automatizirana i provodi se na temelju privole pojedinca ili radi izvršavanja ugovora s pojedincem ili u njegovu interesu (127).

(51)

Naposljetku, u skladu s DPR-om pojedinci imaju pravo da ne podliježu automatiziranom donošenju odluka, odnosno odluci koja se isključivo temelji na automatiziranoj obradi, među ostalim izradi profila, koja proizvodi pravne učinke koji se na njih odnose ili na sličan način na njih značajno utječu (128). Prema DPR-u automatizirano donošenje odluka dopušteno je ako se temelji na izričitoj privoli ispitanika ili ako je nužno za sklapanje ili izvršenje ugovora s pojedincem, ali u tom slučaju voditelj obrade mora provesti odgovarajuće zaštitne mjere, kao što je pružanje prava na ljudsku intervenciju, izražavanje vlastitog stajališta i osporavanje odluke (129). Automatizirano donošenje odluka može se odobriti pravnim aktom ako se njime predviđaju odgovarajuće mjere za zaštitu prava pojedinaca (130). Ako se voditelj obrade služi automatiziranim donošenjem odluka, među ostalim izradom profila, mora to samoinicijativno priopćiti pojedincu u okviru svojih obveza transparentnosti i dati smislene informacije o tome o kojoj je logici riječ te o važnosti i predviđenim posljedicama takve obrade za ispitanika (131). Iste se informacije moraju dostaviti na zahtjev (132).

2.4.6.2.   Ograničenja prava pojedinaca

(52)

Slično kao i u članku 23. Uredbe (EU) 2016/679 i članku 25. Uredbe (EU) 2018/1725, u članku 25. DPR-a propisano je da se posebnim pravnim odredbama u EPO-ovu pravnom okviru može ograničiti primjena prava spomenutih u uvodnim izjavama od 43. do 51. (133) (tj. privremeno ograničiti njihova primjena) (134) ako se takvim ograničenjem poštuje bit temeljnih prava (135) i sloboda te ako je riječ o nužnoj i proporcionalnoj mjeri u demokratskom društvu za zaštitu određenih ciljeva (136). Osim toga, ograničenje se mora utvrditi u „jasnim i preciznim” odredbama koje moraju proizvesti pravne učinke u odnosu na ispitanike, a mora ih donijeti predsjednik ili više tijelo (137). Konkretno, u takvim se odredbama moraju utvrditi svrha obrade, područje primjene ograničenja, zaštitne mjere za sprečavanje zlouporabe, razdoblja pohrane i primjenjive zaštitne mjere (138).

(53)

Trenutačno je Okružnica 420 (pravno obvezujući instrument koji je donio predsjednik) jedini pravni instrument u kojem se predviđaju ograničenja prava pojedinaca. U njoj se objašnjavaju način i uvjeti pod kojima voditelj obrade može primijeniti ograničenja, kao i svi konkretni slučajevi i ciljevi zbog kojih se prava mogu ograničiti (139). Konkretno, navodi se da EPO može ograničiti prava pojedinaca radi ispunjavanja određenih posebnih ciljeva (a i b) pri provedbi istražnih ili stegovnih postupaka nad vlastitim osobljem (140); (c) u okviru unutarnjeg rješavanja sporova ili postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva, uključujući arbitražu, radi zaštite povjerljivih informacija i dokumenata dobivenih od stranaka, intervenijenata ili drugih legitimnih izvora; (d) pri obradi zdravstvenih podataka u medicinskim postupcima i dokumentaciji, ali samo radi zaštite prava pojedinaca (141); (e i f) pri provedbi unutarnjih revizija i inspekcija (potonje provodi službenik za zaštitu podataka); (g) u svrhe upravljanja informatičkim incidentima i izvješćivanja o incidentima povezanima s fizičkom sigurnošću i (h) pri pružanju pomoći nadležnim tijelima javne vlasti ili primanju pomoći od njih, među ostalim od EPO-ovih država ugovornica i međunarodnih organizacija, ili pri suradnji s njima na aktivnostima utvrđenima u odgovarajućim sporazumima o razini usluga, memorandumima o razumijevanju i sporazumima o suradnji na njihov zahtjev ili na vlastitu inicijativu Ureda (142).

(54)

Voditelj obrade za svaki pojedinačni slučaj na temelju okolnosti odlučuje može li se ograničenje primijeniti na njega (143). Kad odlučuje hoće li primijeniti ograničenje, prvo mora procijeniti njegovu nužnost i proporcionalnost u konkretnom slučaju u dogovoru sa službenikom za zaštitu podataka (144). Procjena uključuje razmatranje potencijalnih rizika za prava i slobode ispitanika u odnosu na rizike i slobode drugih ispitanika i rizike od ugrožavanja svrhe i ishoda postupka obrade (145). Ograničenja se moraju evidentirati, što uključuje bilježenje procjene ograničenih prava te njihova trajanja, razloga i osnova (146). Osim toga, dok traje ograničenje moraju se provoditi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere (147). Ograničenja se mogu primjenjivati samo dok su opravdana (148). Ako je pravo ograničeno, voditelj obrade mora obavijestiti pojedinca o glavnim razlozima ograničenja i o tome da ima pravo podnijeti pritužbu (149).

2.4.6.3.   Posebna pravila u okviru postupka priznavanja patenta

(55)

Odredbe osnivačkog ugovora EPO-a (tj. EPK-a) i PCT-a te odredbe koje se primjenjuju na temelju njih (koje zajedno čine primarno zakonodavstvo EPO-a) sadržavaju određene zahtjeve u okviru postupka priznavanja patenta koji mogu utjecati na ostvarivanje određenih prava prema DPR-u (150). Odluka o postupku priznavanja patenta sadržava pregled tih zahtjeva primarnog zakonodavstva, objašnjenje kako se prava ispitanika mogu ostvarivati u tom kontekstu i jasan popis mogućih iznimaka (151). Prema Okružnici 420 u odredbama koje mogu ograničiti primjenu prava na zaštitu podataka mora se jasno utvrditi područje primjene izuzeća da bi se uskladili različiti interesi (152).

(56)

Prvo, u skladu s člankom 127. EPK-a Ured mora voditi Registar europskih patenata, u kojem se objavljuju određeni zakonski definirani osobni podaci. Prema primarnom zakonodavstvu patentne prijave moraju se u pravilu objaviti u postupku priznavanja patenta što prije nakon isteka razdoblja od osamnaest mjeseci od datuma podnošenja prijave. U skladu s EPK-om osobnim podacima u tim patentnim prijavama može se pristupiti uvidom u spise ili Registar (153). Patentne prijave prije objave nisu dostupne na uvid bez izričitog pristanka podnositelja prijave. Slična pravila utvrđena su u PCT-u (154).

(57)

Drugo, EPK-om je izričito uređena mogućnost izmjena informacija koje se koriste u okviru postupka priznavanja patenta (155). Konkretno, u njemu se isključivo predviđa mogućnost ispravka pogrešaka u dokumentima podnesenima EPO-u (156), odlukama (157), prijevodima (158) i podacima o izumitelju (159). Dakle, i osobni podaci u dokumentima koji se koriste u postupku priznavanja patenta mogu se ispraviti samo u tim slučajevima. Isto vrijedi i za mogućnost ograničenja obrade podataka (160).

(58)

Treće, EPK nameće posebne zahtjeve za zadržavanje i objavu određenih dokumenata korištenih u postupku priznavanja patenta koji utječu na mogućnost brisanja informacija koje se nalaze u njima, uključujući osobne podatke (161). Naime, objavljene patentne prijave i informacije o patentima objavljene u Europskom patentnom glasniku moraju se čuvati i biti javno dostupne (162). Stoga nije dozvoljeno brisanje osobnih podataka u tim dokumentima jer bi to bilo u suprotnosti s temeljnim pravnim obvezama EPO-a (članak 129. točka (a) EPK-a). EPO mora čuvati ostale spise u razdoblju navedenom u EPK-u, koje u načelu traje pet godina (163). Do isteka tog razdoblja ne može se ishoditi brisanje informacija u tim spisima (uključujući osobne podatke).

(59)

Stoga se, uzimajući u obzir njihovo ograničeno područje i uvjete primjene, ograničenja za ostvarivanje prava koja proizlaze iz odredaba navedenih u uvodnim izjavama od 55. do 58. mogu smatrati ograničenima na ono što je nužno i proporcionalno da bi se postupak priznavanja patenta pravilno odvijao radi obavljanja EPO-ovih službenih zadaća u javnom interesu. Ako se EPK-om i PCT-om izričito ne uređuje ostvarivanje prava na zaštitu podataka, tj. u svim drugim slučajevima osim onih opisanih u uvodnim izjavama od 55. do 58., potpuno se primjenjuju zahtjevi iz DPR-a.

2.4.7.    Daljnji prijenosi

(60)

Razina zaštite osobnih podataka koji se EPO-u prenose iz Unije ne smije se ugroziti daljnjim prijenosom tih podataka primateljima u trećoj zemlji ili drugoj međunarodnoj organizaciji.

(61)

U DPR-u postoji razlika između „slanja osobnih podataka” (tj. EPO-ova dijeljenja podataka s državama ugovornicama) i „prijenosa osobnih podataka” (tj. EPO-ova dijeljenja podataka s bilo kojom drugom osobom ili subjektom izvan EPO-a) (164).

2.4.7.1.   Slanje podataka

(62)

Prvo, prema DPR-u slanje podataka nacionalnom uredu za intelektualno vlasništvo države ugovornice EPO-a dopušteno je (a) ako su podaci potrebni primatelju da bi izvršio svoju nadležnost ili službenu ovlast i (b) ako je slanje nužno za izvršavanje EPO-ovih službenih zadaća/ovlasti (165). Podaci se šalju u okviru postupka priznavanja patenta utvrđenog u EPK-u i PCT-u (166).

(63)

Drugo, prema DPR-u je dopušteno slanje podataka tijelu javne vlasti države ugovornice EPO-a (167) ako su ti podaci potrebni tom tijelu za izvršavanje zadaća i ako je slanje u skladu sa zadaćama i radom EPO-a (168). Takvo slanje nije izričito propisano EPK-om ni drugim pravnim instrumentima koji uređuju postupak priznavanja patenta, ali bi moglo biti nužno za izvršavanje EPO-ovih zadaća, primjerice njegovu suradnju s državama ugovornicama u okviru postupaka savjetovanja, upućivanje i raspoređivanje stručnjaka ili davanje informacija o EPO-ovu osoblju radi utvrđivanja socijalnih naknada, poreznih obveza itd.

(64)

Službenik za zaštitu podataka pripremio je tipske klauzule koje se uvrštavaju u memorandume o razumijevanju koji uređuju takvo slanje opisano u uvodnim izjavama 62. i 63., a u njima se, među ostalim, predviđaju načela zaštite podataka, dopušta daljnja obrada samo ako se provodi u sukladne svrhe i propisuju prava ispitanika, kao i obveze u pogledu sigurnosti i povrede podataka te neovisnog nadzora (169).

(65)

U oba slučaja opisana u uvodnim izjavama 62. i 63. primatelj mora dostaviti dokaze u skladu s DPR-om da se podaci moraju poslati radi ispunjavanja određene svrhe koja proizlazi iz EPO-ovih obveza suradnje s jednom ili više država ugovornica (170). Voditelj obrade mora biti sposoban dokazati da je svako slanje nužno i proporcionalno predviđenoj svrsi (171). Svako slanje podataka mora se provesti na način koji održava razinu zaštite koju pruža DPR (172). U skladu sa smjernicama koje je izdao službenik za zaštitu podataka to znači da se moraju primjenjivati prikladne zaštitne mjere, među ostalim tako da se podaci koji se dijele moraju smanjiti i ograničiti na količinu koja je primjerena, relevantna i neophodna za ispunjavanje te svrhe (173). Ako ima razloga vjerovati da bi legitimni interesi pojedinca mogli biti ugroženi, voditelj obrade mora odvagnuti različite interese kako bi se uvjerio da je slanje osobnih podataka proporcionalno konkretnoj svrsi (174).

(66)

Kad je riječ o ta dva slučaja, važno je napomenuti i da su sve države ugovornice EPO-a stranke Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pod nadležnosti Europskog suda za ljudska prava, i stranke Konvencije Vijeća Europe za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka (ETS br. 108).

(67)

Naposljetku, prema DPR-u podaci se smiju slati izvršitelju obrade koji se nalazi u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) ako se zajamči usklađenost sa zahtjevima utvrđenima u DPR-u za angažiranje izvršitelja obrade (175).

2.4.7.2.   Prijenosi podataka

(68)

Dijeljenje osobnih podataka sa subjektima izvan EPO-a koji nisu tijela javne vlasti ili nacionalni uredi za intelektualno vlasništvo iz država ugovornica EPO-a ili izvršitelji obrade u EGP-u smatra se „prijenosom” osobnih podataka te podliježe posebnim zahtjevima iz DPR-a (176). Ti se zahtjevi primjenjuju, među ostalim, na dijeljenje podataka s izvršiteljima obrade izvan EGP-a, voditeljima obrade koji se nalaze unutar ili izvan država ugovornica, tijelima javne vlasti u državama koje nisu ugovornice i drugim međunarodnim organizacijama. Općenito, u skladu s DPR-om razina zaštite koju EPO jamči pojedincima ne smije se ugroziti kad se podaci prenose trećim stranama (177). Prema smjernicama službenika za zaštitu podataka „zaštita prenesenih osobnih podataka u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji u načelu mora biti istovjetna zaštiti zajamčenoj DPR-om” (178).

(69)

U skladu s DPR-om prijenos osobnih podataka izvan EPO-a dopušten je u prvom redu ako zemlja u kojoj se nalazi primatelj ili međunarodna organizacija osigurava primjerenu razinu zaštite i ako se prijenos obavlja isključivo kako bi se EPO-u omogućilo izvršavanje zadaća koje su u njegovoj nadležnosti (179). Odluku o primjerenosti donosi predsjednik (180), koji u slučaju sumnje odlučuje nakon savjetovanja sa službenikom za zaštitu podataka i DPB-om (181). Službenik za zaštitu podataka izradio je „referentni dokument o primjerenosti” s kriterijima za odluke o primjerenosti (182). U pravnom okviru treće zemlje ili međunarodne organizacije moraju prije svega biti utvrđena ključna načela zaštite podataka, prava ispitanika, pravila o daljnjim prijenosima, postupovni i provedbeni mehanizmi te pravna zaštita za pojedince. Ako predsjednik donese odluku o primjerenosti, podaci se mogu prenijeti bez provođenja dodatnih zaštitnih mjera (183). EPO trenutačno smatra da države članice, Norveška, Island, Lihtenštajn, sve zemlje na koje se primjenjuje Komisijina odluka o primjerenosti (184) te institucije i tijela Unije jamče primjerenu razinu zaštite (185).

(70)

Ako nije donesena odluka o primjerenosti, u skladu s DPR-om voditelj obrade ili izvršitelj obrade može prenijeti osobne podatke primateljima izvan EPO-a samo ako je predvidio odgovarajuće zaštitne mjere i pod uvjetom da ispitanici imaju provediva prava i da su im dostupni djelotvorni pravni lijekovi (186). Takve se odgovarajuće zaštitne mjere mogu uključiti u administrativne dogovore s tijelima javne vlasti ili međunarodnim organizacijama, ugovorne klauzule (nakon savjetovanja s DPB-om) (187) ili mehanizme certificiranja (188). Službenik za zaštitu podataka pripremio je pregled odredaba koje treba uključiti u administrativne dogovore (189). Dostupan je i predložak sporazuma o zaštiti podataka (190). U skladu sa smjernicama službenika za zaštitu podataka EPO mora procijeniti može li uvoznik podataka ispuniti svoje obveze u skladu s instrumentom za prijenos unutar pravnog okvira kojem podliježe i prema potrebi uvesti dodatne mjere (191). Da bi se provela ta procjena, službenik za zaštitu podataka u EPO-ovim objašnjenjima o slanju i prijenosu osobnih podataka preporučuje da se uzmu u obzir odgovarajuće smjernice EDPB-a i europskog nadzornika za zaštitu podataka (192).

(71)

U skladu s DPR-om EPO mora dokazati nužnost i proporcionalnost svakog prijenosa u odnosu na svrhu obrade kad je riječ o prijenosima podataka zemljama i organizacijama na koje se primjenjuje odluka o primjerenosti i prijenosima podataka na temelju odgovarajućih zaštitnih mjera (193). Osim toga, mora odvagnuti različite interese kako bi se uvjerio da je prijenos proporcionalan ako ima razloga vjerovati da bi legitimni interesi ispitanika mogli biti ugroženi (194). Nužno je i pobrinuti se (uvođenjem ugovornih zaštitnih mjera) da primatelj smije obrađivati ili koristiti podatke samo u svrhe u koje su preneseni i da ih mora izbrisati čim ispuni svrhu (195).

(72)

Ako nema odluke o primjerenosti ili odgovarajućih zaštitnih mjera, u skladu s DPR-om prijenos osobnih podataka izvan EPO-a dopušten je „samo iznimno” ako se primjenjuje takozvano „odstupanje” pod sličnim uvjetima kao u odgovarajućim odredbama prava Unije o zaštiti podataka (196). To se primjenjuje (a) ako je ispitanik izričito pristao na prijenos (197), (b i c) ako je prijenos povremen i nužan za izvršavanje ugovora sklopljenog s ispitanikom ili u njegovu interesu (ili za provedbu predugovornih mjera na zahtjev ispitanika) (198), (d) ako je prijenos nužan za obavljanje zadaće u okviru izvršavanja službenih aktivnosti EPO-a ili legitimnog izvršavanja službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade (199), (e) ako je prijenos povremen i nužan za postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva (200), (f) ako je prijenos nužan za zaštitu životno važnih interesa pojedinca, a ispitanik fizički ili pravno ne može dati izričitu privolu (201) ili (g) ako se prijenos obavlja iz registra koji služi informiranju javnosti i koji je dostupan na uvid javnosti ili bilo kojoj drugoj osobi koja može dokazati legitiman interes, a da su pritom u tom konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti propisani za takav uvid (202). Po svojoj prirodi i u skladu sa smjernicama službenika za zaštitu podataka ta se odstupanja ne mogu primijeniti na sustavne, redovite prijenose (203).

(73)

Naposljetku, predsjednik može dodatno ograničiti prijenose određenih kategorija podataka zemljama ili organizacijama na koje se ne primjenjuje odluka o primjerenosti zbog važnih razloga povezanih s legitimnim izvršavanjem službene ovlasti dodijeljene Uredu (204). Predsjednik dosad nije koristio takve ovlasti.

2.4.8.    Odgovornost

(74)

Na temelju načela odgovornosti subjekti koji obrađuju podatke moraju uvesti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi djelotvorno ispunili svoje obveze u pogledu zaštite podataka te mogli dokazati da su ispunjene, prije svega nadležnom nadzornom tijelu.

(75)

U članku 4. stavku 1. DPR-a utvrđuje se opće načelo odgovornosti, prema kojem je jasno da je voditelj obrade odgovoran za usklađenost s DPR-om i mora je biti sposoban dokazati. Voditelj obrade mora provesti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi postigao i mogao dokazati usklađenost s obzirom na prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade te različite razine vjerojatnosti i ozbiljnosti rizika za prava pojedinaca (205). U tom se pogledu DPR-om ujedno uvode načela tehničke i integrirane privatnosti tako što se od voditelja obrade zahtijeva da provede mjere osmišljene za provedbu načela zaštite podataka i postizanje usklađenosti s DPR-om, kojima se jamči da se integriranim načinom obrađuju samo osobni podaci nužni za svaku posebnu svrhu obrade (206).

(76)

Voditelj obrade i izvršitelji obrade moraju voditi evidenciju aktivnosti obrade koja, među ostalim, sadržava informacije o svrsi obrade, kategorijama podataka koji se obrađuju, kategorijama primatelja kojima se podaci otkrivaju i svim prijenosima osobnih podataka (207). Evidencija je u načelu javno dostupna (osim ako sadržava povjerljive informacije) i dio je javno dostupnog registra za zaštitu podataka, a na zahtjev se mora staviti na raspolaganje DPB-u (208). Svaka operativna jedinica mora imenovati najmanje jednog časnika za vezu zaduženog za zaštitu podataka (na obnovljivi mandat od jedne do tri godine) koji mora proći obvezno osposobljavanje o zaštiti podataka i pomagati voditelju obrade da ispuni svoje obveze (209).

(77)

Konačno, u DPR-u se navode instrumenti koji mogu pomoći voditelju obrade i izvršiteljima obrade da postignu usklađenost. Na primjer, u skladu s DPR-om pridržavanje odobrenih mehanizama certificiranja može poslužiti kao dokaz usklađenosti s obvezama koje proizlaze iz njega (210). Osim toga, prema DPR-u je u određenim uvjetima obvezno provesti procjenu učinka na zaštitu podataka ili prethodno savjetovanje sa službenikom za zaštitu podataka i DPB-om. Procjena učinka na zaštitu podataka mora se provesti ako je vjerojatno da će određena vrsta obrade izložiti prava i slobode pojedinca velikom riziku (211). Na primjer, obvezna je u slučaju sustavne i opširne procjene osobnih aspekata na kojima se temelje automatizirane odluke ili u slučaju opsežne obrade posebnih kategorija podataka (212). Ako procjena učinka pokaže da bi obrada izložila prava i slobode pojedinaca velikom riziku koji se ne može ublažiti razumnim sigurnosnim mjerama, voditelj obrade mora se savjetovati s DPB-om (213). DPB mora dostaviti pisani savjet ako smatra da bi se planiranom obradom prekršio DPR (214). Općenito, voditelj obrade mora se savjetovati sa službenikom za zaštitu podataka kad priprema pravila ili operativne dokumente o provedbi ograničenja prava pojedinaca (215).

2.5.   Nadzor i provedba

(78)

Kako bi se u praksi osigurala primjerena razina zaštite podataka, trebalo bi uspostaviti neovisno nadzorno tijelo s ovlastima za praćenje i provedbu usklađenosti s pravilima o zaštiti podataka. To bi tijelo pri obavljanju dužnosti i izvršavanju ovlasti trebalo djelovati potpuno neovisno i nepristrano.

(79)

Prema pravnom okviru EPO-a dva su tijela ovlaštena nadzirati njegovu usklađenost s pravilima o zaštiti podataka: službenik za zaštitu podataka i DPB. Oba su tijela osnovana na temelju članka 32.A Pravilnika o osoblju, a njihov status i ovlasti dodatno su opisani u DPR-u (216). Njihove su uloge komplementarne i uključuju suradnju, a pritom oba tijela ostaju neovisna u svojim funkcijama.

2.5.1.    Neovisnost

(80)

U skladu s Pravilnikom o osoblju službenik za zaštitu podataka i DPB potpuno neovisno obavljaju zadaće i izvršavaju ovlasti bez ikakvog unutarnjeg ili vanjskog upletanja (217). Njihova neovisnost jamči se i dodatnim zaštitnim mjerama.

(81)

Službenika za zaštitu podataka i njegove zamjenike imenuje predsjednik na temelju njihovih stručnih kvalifikacija i, prije svega, stručnog znanja o pravu i praksi u području zaštite podataka (218). Službenik za zaštitu podataka imenuje se na obnovljivi mandat od tri do pet godina. Prije predloženog smjenjivanja ili razrješenja dužnosti službenika za zaštitu podataka provodi se savjetovanje s DPB-om (219). Svrha je tog prethodnog savjetovanja zajamčiti dodatni nadzor i preispitivanje kad se predloži smjenjivanje ili razrješenje službenika za zaštitu podataka. Takvo smjenjivanje ili razrješenje može se predložiti (220) ako službenik za zaštitu podataka više ne ispunjava uvjete potrebne za izvršavanje dužnosti (221), u slučaju njegove stručne nesposobnosti (222) ili kao rezultat stegovnih mjera (223). U DPR-u se utvrđuje i da službenik za zaštitu podataka ne može biti razriješen dužnosti ni kažnjen zbog obavljanja svojih zadaća niti smije dobivati ikakve upute (224). Mora biti uključen u sva pitanja koja se odnose na zaštitu osobnih podataka i podnositi godišnja izvješća o radu predsjedniku Upravnog vijeća (225). Ured mora osigurati službeniku za zaštitu podataka resurse koji su mu potrebni za obavljanje zadaća (226).

(82)

DPB se sastoji od tri vanjska stručnjaka za zaštitu podataka, odnosno predsjednika i dva druga člana (227), kao i od zamjenika člana, koje imenuje predsjednik EPO-a na obnovljivi mandat od tri godine (228). Članovi DPB-a moraju imati kvalifikacije potrebne za imenovanje na sudsku dužnost ili biti stručnjaci za zaštitu podataka s dokazanim stručnim znanjem i iskustvom u području prava o zaštiti podataka stečenom na nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Ne smiju biti trenutačni ni bivši zaposlenici EPO-a (u zadnjih deset godina) (229) U skladu s člankom 48. stavkom 6. DPR-a članovi DPB-a potpuno neovisno izvršavaju svoju dužnost. Ne smiju tražiti upute od Ureda ili Upravnog vijeća niti ih njihove upute obvezuju. U Poslovniku DPB-a također je propisano da DPB mora nepristrano i potpuno neovisno obavljati svoje zadaće (230). Osim toga, EPO smije razriješiti članove DPB-a dužnosti samo ako je povod ozbiljan (231). Članovi DPB-a podliježu obvezi povjerljivosti (232) i ne smiju se baviti predmetom ako su u sukobu interesa, naročito osobnog interesa (233). EPO mora pružati pomoć DPB-u pri obavljanju zadaća u obliku potrebnih resursa te pravne i administrativne podrške (preko Tajništva i tako da mu omogući pristup osobnim podacima i postupcima obrade) (234).

2.5.2.    Zadaće i ovlasti

(83)

Zadaće službenika za zaštitu podataka uključuju obavješćivanje i savjetovanje voditelja obrade ili izvršitelja obrade o njihovim obvezama, informiranje i osposobljavanje osoblja uključenog u postupak obrade, provjeravanje jesu li ispitanici obaviješteni o tome koja prava imaju prema DPR-u i neovisno praćenje unutarnje primjene i poštovanja DPR-a i drugih pravnih odredaba EPO-a koje utječu na zaštitu podataka (235). Ispitanici se mogu obratiti službeniku za zaštitu podataka ako imaju pitanja o obradi njihovih podataka i ostvarivanju svojih prava (236), a voditelj obrade i izvršitelji obrade mogu se savjetovati s njim o bilo kojem aspektu tumačenja ili primjene DPR-a (237).

(84)

U okviru svoje nadzorne uloge službenik za zaštitu podataka ovlašten je provoditi revizije i istrage u području zaštite podataka (238). Revizije pokreće u skladu s godišnjim planom revizije koji priprema u dogovoru s DPB-om (239). Revizija se provodi radi procjene evidencije, izjava i dokumentacije o zaštiti podataka, npr. kako bi se provjerila točnost i cjelovitost dokumentacije o zaštiti podataka, pravilna primjena metodologija upravljanja rizikom, točnost i pravodobnost odgovora pruženih ispitanicima ili uredna provedba i broj procjena učinka na zaštitu podataka (240). Prema informacijama koje je Komisija primila od službenika za zaštitu podataka provedene su tri revizije u 2023. i četiri u 2024. Službenik za zaštitu podataka može samoinicijativno pokrenuti istragu na temelju zahtjeva koji mu dostavi DPB ili tijelo unutar EPO-a (npr. predsjednik ili delegirani voditelj obrade) ili na temelju informacija koje mu dostave drugi (npr. treće strane i pojedinci) (241). Službenik za zaštitu podataka neovisno provodi istrage koje zatraži DPB. DPB može iznijeti primjedbe i/ili zatražiti dodatnu istragu odnosu na bilo koje pitanje koje bi se moglo pojaviti (242). Inspekcije su usmjerene na postupke obrade, njihove određene aspekte ili događaje povezane s njima kako bi se provjerila usklađenost obrade sa zahtjevima DPR-a te zaštitila prava i slobode ispitanika (243).

(85)

Službenik za zaštitu podataka ima pristup svim bitnim informacijama, uključujući osobne podatke koji se obrađuju, kao i svim uredima, sustavima za obradu podataka i nosačima podataka (244). Svi EPO-ovi zaposlenici i operativne jedinice moraju pomoći službeniku za zaštitu podataka da obavi svoju dužnost, među ostalim omogućivanjem pristupa prostorijama i bitnim informacijama (245).

(86)

Pri zaključenju revizije ili istrage službenik za zaštitu podataka donosi izvješće u kojem navodi svoje nalaze, zaključke i preporučene korektivne mjere (246). Takve mjere mogu biti, na primjer, mjere za sprečavanje ili ublažavanje čija je svrha poboljšanje usklađenosti, kao i mjere za ispravljanje neusklađenosti (usklađivanje obrade s DPR-om, ispunjavanje zahtjeva ispitanika koji žele ostvariti svoja prava, suspendiranje ili prekid obrade itd.) (247). Službenik za zaštitu podataka ujedno može upozoriti nadležno tijelo za imenovanje da se zaposlenici ne pridržavaju DPR-a i preporučiti pokretanje administrativne istrage kako bi se ustanovilo jesu li potrebne stegovne ili druge mjere (248). Zaposlenici koji se namjerno ili iz nepažnje ne pridržavaju DPR-a mogu podlijegati stegovnim sankcijama ili drugim mjerama u skladu s Pravilnikom o osoblju (249).

(87)

Ishod revizija i istraga mora se priopćiti DPB-u (250). Na njegov mu se zahtjev mora dostaviti izvješće o reviziji ili istrazi. DPB može dostaviti primjedbe na izvješće službenika za zaštitu podataka, među ostalim na njegov zaključak o tome je li došlo do kršenja DPR-a i na predložene korektivne mjere, te može tražiti da se provedu dodatne istražne mjere (251). Ako u okviru revizije ili inspekcije službenik za zaštitu podataka utvrdi neusklađenost (tj. kršenje DPR-a), mora podnijeti izvješće DPB-u da potvrdi zaključke i preporučene korektivne mjere. Ako se DPB ne slaže sa zaključcima ili preporučenim mjerama ispravljanja službenika za zaštitu podataka, dostavlja mu primjedbe, uključujući prijedloge za izmjene tih zaključaka i korektivnih mjera ispravljanja koje bi potom trebao provesti. Korektivne mjere koje potvrdi DPB obvezuju voditelja obrade i delegirane voditelje obrade, a pojedinci se mogu pozvati na njih u okviru mehanizama pravne zaštite opisanih u uvodnoj izjavi 95. (252) Službenik za zaštitu podataka mora provjeravati provedbu korektivnih mjera (u načelu šest mjeseci nakon njihova dostavljanja) i svake godine izvješćivati predsjednika o statusu provedbe (253).

(88)

Osim što je zadužen za osiguravanje usklađenosti s DPR-om, DPB savjetuje predsjednika o donošenju odluka o primjerenosti, a voditelja obrade o tome treba li provesti procjenu učinka na zaštitu podataka, te preispituje pritužbe pojedinaca (vidjeti uvodne izjave od 92. do 96.) (254).

2.6.   Pravna zaštita

(89)

Da bi se omogućila primjerena zaštita, a naročito ostvarivanje prava pojedinaca, ispitaniku bi trebalo pružiti učinkovitu pravnu zaštitu, uključujući naknadu štete.

(90)

Pravni okvir EPO-a nudi pojedincima nekoliko mogućnosti pravne zaštite.

(91)

Prvo, ispitanici koji smatraju da im EPO obradom osobnih podataka povređuje prava (odnosno da krši DPR) mogu podnijeti zahtjev za preispitivanje koje provodi delegirani voditelj obrade u skladu s člankom 49. DPR-a. Delegirani voditelj obrade potom preispituje pritužbu i donosi odluku (255). Prije donošenja odluke mora se savjetovati sa službenikom za zaštitu podataka, koji daje pisano mišljenje najkasnije petnaest kalendarskih dana nakon primitka zahtjeva za preispitivanje (256). Delegirani voditelj obrade mora odgovoriti pojedincu u roku od mjesec dana od datuma primitka zahtjeva (257). Mora mu priopćiti svoju odluku i obavijestiti ga o mogućnosti daljnje pravne zaštite (258). Ako delegirani voditelj obrade ne poduzme nikakve radnje u roku od tri mjeseca, smatra se da je prešutno odbio zahtjev.

(92)

Drugo, pojedinci mogu osporiti odluku ili prešutno odbijanje zahtjeva za preispitivanje delegiranog voditelja obrade tako da podnesu pritužbu DPB-u (259).

(93)

Kad razmatra pritužbu, DPB mora pozvati ispitanika, voditelja obrade i prema potrebi izvršitelja obrade da napismeno iznesu svoje stajalište o predmetnim tvrdnjama i činjenicama te dostave dokaze ili primjedbe i argumente o dostupnim dokazima (260). U tom kontekstu DPB može od stranaka zatražiti sve informacije koje su mu potrebne za rješavanje pritužbe, ali i ishoditi dodatne informacije od službenika za zaštitu podataka (261). Pri odlučivanju o potrebnom daljnjem postupanju u vezi s pritužbom mora, među ostalim, uzeti u obzir prirodu i težinu navodnog kršenja, broj pogođenih ispitanika, kategorije zahvaćenih podataka i trajanje povrede (262). DPB može pozvati stranke da potraže mirno rješenje te potiče i aktivno pospješuje njegovo postizanje (263). Podnositelj pritužbe može zatražiti od DPB-a i da provede hitni postupak zbog težine navodne povrede ili ozbiljnosti rizika za prava pojedinaca (264).

(94)

Nakon što razmotri pritužbu, DPB voditelju obrade izdaje obrazloženo mišljenje koje sadržava prikaz činjeničnog stanja, glavne argumente stranaka i DPB-ova razmatranja i preporuke (265). U slučaju hitnog postupka DPB mora formalno izdati obrazloženo mišljenje u roku od dva mjeseca od podnošenja pritužbe (266). U njemu može navesti sve preporuke koje smatra potrebnima, uključujući mjere zabrane (npr. prekid nezakonite obrade podataka ili brisanje nezakonito obrađenih podataka) i naknadu materijalne ili nematerijalne štete (267). Obrazloženo mišljenje mora se dostaviti ispitaniku i voditelju obrade (to jest predsjedniku Ureda, predsjedniku žalbenih vijeća, predsjedniku Upravnog vijeća ili predsjedniku užeg odbora, ovisno o tome odnosi li se pritužba na Ured, žalbena vijeća, Vijeće ili posebni odbor). Voditelj obrade zatim će nakon obrazloženog mišljenja DPB-a donijeti konačnu obvezujuću odluku (268). Konačna odluka priopćuje se ispitaniku, DPB-u i službeniku za zaštitu podataka (269). Ako bi voditelj obrade odlučio da neće postupati u skladu s jednim ili više aspekata obrazloženog mišljenja, on je to dužan obrazložiti u pisanom obliku (270).

(95)

Ispitanik koji nije zadovoljan odlukom voditelja obrade može podnijeti daljnju žalbu i u njoj uputiti na obrazloženo mišljenje DPB-a. Zaposlenici EPO-a mogu osporiti odluku pred Upravnim sudom Međunarodne organizacije rada (271). Svi drugi ispitanici koji se ne slažu s odukom voditelja obrade mogu u roku od tri mjeseca od primitka odluke podnijeti predsjedniku zahtjev za ad hoc arbitražu (272). U DPR-u se predviđa poseban postupak u slučaju ad hoc arbitraže (273). Konkretno, u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva ispitanika glavni tajnik Stalnog arbitražnog suda mora imenovati jednog arbitra na temelju kriterija utvrđenih u DPR-u (274). Arbitar mora biti pravne struke i imati dozvolu za obavljanje odvjetničke službe u jednoj od država ugovornica EPO-a te mora biti sposoban dokazati potrebnu stručnost u području zaštite podataka i biti upoznat s pravom koje uređuje međunarodne organizacije (275). Imenovati se mogu samo pojedinci koji, osim što ispunjavaju te kriterije, nisu radili kao zaposlenici ili u službi EPO-a ili ispitanika. Prema DPR-u arbitar mora djelovati neovisno i nepristrano (276), postupati sa svim strankama jednako i omogućiti im da iznesu svoje stajalište u svakoj fazi postupka (277). Arbitražni postupak nije javan (278), a uređen je EPK-om i DPR-om, kao i relevantnim provedbenim zakonodavstvom, pravom međunarodnih organizacija i načelima međunarodnog javnog prava (279). Dok svaka stranka mora snositi vlastite troškove pravnog zastupanja (osim ako arbitar odluči drukčije), EPO podmiruje honorar i izdatke arbitra te eventualne troškove stručnog savjetovanja i sudskih vještaka (280). Rješenje se mora donijeti u obliku pisane arbitražne odluke s dogovorenim tekstom koja je konačna i obvezujuća (281).

(96)

Pojedinac koji je oštećen zbog kršenja DPR-a može tražiti naknadu štete od EPO-a pokretanjem postupaka opisanih u uvodnim izjavama od 91. do 95. (282) EPO se neće smatrati odgovornim ako dokaže da nije prouzročio događaj koji je uzrok štete.

3.   PRISTUP I KORIŠTENJE OSOBNIM PODACIMA KOJE SU TIJELA JAVNE VLASTI PRENIJELA IZ UNIJE EUROPSKOM PATENTNOM UREDU

(97)

Pravni okvir na temelju kojeg EPO ocjenjuje i odgovara na zahtjeve tijela javne vlasti iz država ugovornica i trećih zemalja koji se odnose na osobne podatke koje obrađuje temelji se na EPO-ovu Protokolu o povlasticama i imunitetima (PPI) (283), zahtjevima iz DPR-a o slanju i prijenosu osobnih podataka i međunarodnom javnom pravu.

(98)

Prvo, obrada osobnih podataka koju EPO provodi u svrhe izvršavanja službenih aktivnosti zaštićena je imunitetima Organizacije. EPO uz imunitete ima i obvezu suradnje, koja je utvrđena u članku 20. Protokola o povlasticama i imunitetima. Stoga predsjednik ocjenjuje svaki zahtjev tijela javne vlasti iz države ugovornice za dobivanje podataka koje obrađuje EPO u skladu s člankom 20. stavkom 1. Protokola o povlasticama i imunitetima, u kojem je utvrđeno da Organizacija „uvijek surađuje s nadležnim tijelima država ugovornica kako bi se olakšalo dobro sudovanje, poštovali policijski propisi i propisi povezani s javnim zdravljem, inspekcijama rada ili drugo slično nacionalno zakonodavstvo te spriječila zlouporaba povlastica, imuniteta i pogodnosti predviđenih ovim Protokolom”. Organizacija se iznimno može odreći svojeg imuniteta od sudske nadležnosti i izvršenja (284). Predsjednik slobodno odlučuje o zahtjevu za suradnju, uzimajući u obzir usklađenost zahtjeva s pravnim okvirom Organizacije (285). Može se zaključiti da Ured smije odgovoriti na zahtjev na temelju Protokola o povlasticama i imunitetima, ali da osobne podatke smije otkriti samo u skladu sa zahtjevima za slanje podataka utvrđenima u DPR-u (vidjeti uvodne izjave od 62. do 67.). U skladu s DPR-om primatelj mora dostaviti dokaze da se podaci moraju poslati radi ispunjavanja određene svrhe koja proizlazi iz EPO-ovih obveza suradnje s državama ugovornicama (286). Voditelj obrade mora biti sposoban dokazati da je svako slanje nužno i proporcionalno predviđenoj svrsi (287). Svako slanje podataka mora se provesti na način koji održava razinu zaštite koju pruža DPR (288). U skladu sa smjernicama koje je izdao službenik za zaštitu podataka to znači da se moraju primjenjivati prikladne zaštitne mjere, među ostalim tako da se podaci koji se dijele moraju smanjiti i ograničiti na količinu koja je primjerena, relevantna i neophodna za ispunjavanje te svrhe (289). Ako ima razloga vjerovati da bi prava i slobode pojedinca mogli biti ugroženi, voditelj obrade mora odvagnuti različite interese kako bi se uvjerio da je slanje osobnih podataka proporcionalno konkretnoj svrsi (290).

(99)

Drugo, na EPO se ne primjenjuje nikakav pravni instrument kojim se posebno uređuje postupanje sa zahtjevima tijela javne vlasti trećih zemalja (tj. onih koje nisu ugovorne stranke EPO-a) za dobivanje podataka koje obrađuje EPO. Zato je svako otkrivanje koje je odgovor na takav zahtjev dopušteno samo ako se ispune zahtjevi za međunarodne prijenose podataka u skladu s DPR-om (kao što je opisano u uvodnim izjavama od 68. do 73.). To bi bio slučaj samo ako je za tu zemlju donesena odluka o primjerenosti koja bi obuhvatila prijenos, ako su provedene odgovarajuće zaštitne mjere ili ako se primjenjuje odstupanje.

(100)

Usklađenost djelovanja predsjednika s Protokolom o povlasticama i imunitetima, uključujući način rješavanja zahtjeva javnih tijela za suradnju, nadzire Upravno vijeće, a usklađenost sa zahtjevima za slanje i prijenos osobnih podataka u DPR-u službenik za zaštitu podataka i DPB, kao što je opisano u uvodnim izjavama od 84. do 88. Pojedinci mogu iskorištavati mogućnosti pravne zaštite opisane u uvodnim izjavama od 90. do 96. koje se odnose na slanje ili prijenos njihovih osobnih podataka kojima se krši DPR.

4.   ZAKLJUČCI

(101)

Komisija smatra da je EPO-ova razina zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Unije u načelu istovjetna razini zajamčenoj Uredbom (EU) 2016/679.

(102)

Na temelju zaključaka iz ove Odluke trebalo bi odlučiti da EPO osigurava primjerenu razinu zaštite osobnih podataka u smislu članka 45. Uredbe (EU) 2016/679, kako se tumači s obzirom na Povelju Europske unije o temeljnim pravima, kad je riječ o osobnim podacima koji se iz Unije prenose EPO-u.

5.   UČINCI OVE ODLUKE I AKTIVNOSTI TIJELA ZA ZAŠTITU PODATAKA

(103)

Države članice i njihova tijela dužni su poduzeti mjere potrebne za usklađivanje s aktima institucija Unije jer se potonji smatraju zakonitima i proizvode pravne učinke do njihova povlačenja, poništenja u postupku za poništenje ili proglašavanja nevažećima nakon zahtjeva za prethodnu odluku ili tužbenog zahtjeva za proglašenje nezakonitosti.

(104)

Stoga je odluka Komisije o primjerenosti donesena u skladu s člankom 45. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679 obvezujuća za sva tijela država članica kojima je upućena, uključujući njihova neovisna nadzorna tijela. Konkretno, za prijenose od voditelja obrade ili izvršitelja obrade u Uniji EPO-u nisu potrebna daljnja odobrenja.

(105)

Trebalo bi podsjetiti na to da, u skladu s člankom 58. stavkom 5. Uredbe (EU) 2016/679 i kako je Sud objasnio u predmetu C-362/14 (291), ako nacionalno tijelo za zaštitu podataka, među ostalim nakon što je primilo pritužbu, nije sigurno je li odluka Komisije o primjerenosti spojiva s temeljnim pravima pojedinca na privatnost i zaštitu podataka, nacionalnim pravom mora biti predviđeno pravno sredstvo za iznošenje tih prigovora pred nacionalnim sudom od kojeg se može tražiti da Sudu EU-a uputi zahtjev za prethodnu odluku.

6.   PRAĆENJE, SUSPENZIJA, STAVLJANJE IZVAN SNAGE ILI IZMJENA OVE ODLUKE

(106)

U skladu sa sudskom praksom Suda i člankom 45. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/679 Komisija bi nakon donošenja odluke o primjerenosti trebala kontinuirano pratiti relevantne događaje u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji kako bi ocijenila osiguravaju li i dalje u načelu istovjetnu razinu zaštite. Takva provjera potrebna je, u svakom slučaju, kad Komisija dobije informacije na temelju kojih može opravdano posumnjati u to.

(107)

Stoga bi Komisija trebala kontinuirano pratiti situaciju u EPO-ovu pravnom okviru i stvarnoj praksi za obradu osobnih podataka kako je ocijenjeno u ovoj Odluci. Kako bi se taj proces olakšao, EPO se poziva da obavijesti Komisiju o svim znatnim promjenama koje su relevantne za ovu Odluku kad je riječ o obradi osobnih podataka te o ograničenjima i zaštitnim mjerama primjenjivima na pristup tijela javne vlasti osobnim podacima.

(108)

Nadalje, kako bi Komisija mogla djelotvorno obavljati svoju funkciju praćenja, države članice trebale bi je obavješćivati o svim relevantnim mjerama koje poduzimaju nacionalna tijela za zaštitu podataka, naročito u pogledu upita ili pritužbi ispitanika iz Unije o prijenosu osobnih podataka iz Unije EPO-u.

(109)

U skladu s člankom 45. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679 i s obzirom na činjenicu da se razina zaštite koju pruža EPO-ov pravni okvir može promijeniti, Komisija bi nakon donošenja ove Odluke trebala periodično preispitivati jesu li nalazi koji se odnose na primjerenost razine zaštite koju osigurava EPO još uvijek činjenično i pravno opravdani. Takve procjene trebale bi se obavljati barem svake četiri godine i obuhvaćati sve aspekte funkcioniranja ove Odluke, uključujući funkcioniranje odgovarajućih nadzornih i provedbenih mehanizama.

(110)

Da bi obavila preispitivanje, Komisija bi se trebala sastati s EPO-om, među ostalim i s njegovim službenikom za zaštitu podataka i DPB-om. Sudjelovanje na tom sastanku trebalo bi biti otvoreno za predstavnike članova Europskog odbora za zaštitu podataka. U okviru preispitivanja Komisija bi trebala zatražiti od EPO-a da dostavi sveobuhvatne informacije o svim aspektima bitnima za zaključak o primjerenosti. Trebala bi zatražiti i objašnjenja svih informacija relevantnih za ovu Odluku koje je primila, među ostalim od EDPB-a, pojedinačnih tijela za zaštitu podataka, skupina civilnog društva te iz javnih ili medijskih izvješća i svih drugih dostupnih izvora informacija.

(111)

Na temelju preispitivanja Komisija bi trebala sastaviti javno izvješće koje treba podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću.

(112)

Ako dostupne informacije, naročito one dobivene Komisijinim praćenjem događaja koji bi mogli utjecati na funkcioniranje ove Odluke u skladu s člankom 45. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/679 ili koje su dostavili EPO ili tijela država članica, pokažu da razina zaštite koju pruža EPO možda više nije primjerena, Komisija bi o tome trebala obavijestiti EPO i zatražiti da poduzme odgovarajuće mjere u zadanom, razumnom roku.

(113)

Ako nakon isteka navedenog roka EPO ne poduzme te mjere ili na drugi zadovoljavajući način ne dokaže da se ova Odluka i dalje temelji na primjerenoj razini zaštite, Komisija će pokrenuti postupak iz članka 93. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/679 radi djelomične ili potpune suspenzije ili stavljanja izvan snage ove Odluke.

(114)

Druga je mogućnost da Komisija pokrene taj postupak radi izmjene ove Odluke, posebno radi utvrđivanja dodatnih uvjeta za prijenose podataka ili ograničavanja područja primjene zaključka o primjerenosti samo na prijenose podataka za koje je i dalje osigurana primjerena razina zaštite.

(115)

Komisija bi trebala razmotriti i pokretanje postupka koji vodi do izmjene, suspenzije ili stavljanja izvan snage ove Odluke ako u kontekstu preispitivanja ili nekom drugom kontekstu EPO ne dostavi informacije ili pojašnjenja koja su potrebna za ocjenu razine zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Unije ili usklađenosti s ovom Odlukom. S obzirom na to Komisija bi trebala uzeti u obzir opseg u kojem se relevantne informacije mogu dobiti iz drugih izvora.

(116)

Zbog valjano utemeljenih i krajnje hitnih razloga Komisija će iskoristiti mogućnost donošenja, u skladu s postupkom iz članka 93. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679, odmah primjenjivih provedbenih akata o suspenziji, stavljanju izvan snage ili izmjeni Odluke.

7.   ZAVRŠNA RAZMATRANJA

(117)

Europski odbor za zaštitu podataka objavio je svoje mišljenje (292), koje je uzeto u obzir u pripremi ove Odluke.

(118)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 93. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za potrebe članka 45. Uredbe (EU) 2016/679 Europska patentna organizacija osigurava primjerenu razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Unije Europskoj patentnoj organizaciji.

Članak 2.

Kad god nadležna tijela u državama članicama radi zaštite pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka izvršavaju svoje ovlasti u skladu s člankom 58. Uredbe (EU) 2016/679 u kontekstu prijenosa podataka koji su obuhvaćeni područjem primjene navedenim u članku 1., predmetna država članica o tome bez odgode obavješćuje Komisiju.

Članak 3.

1.   Komisija kontinuirano prati primjenu pravnog okvira Europske patentne organizacije na kojem se temelji ova Odluka kako bi procijenila pruža li Europska patentna organizacija i dalje primjerenu razinu zaštite u smislu članka 1.

2.   Države članice i Komisija međusobno se obavješćuju o slučajevima u kojima Europska patentna organizacija ne osigurava poštovanje pravnog okvira na kojem se temelji ova Odluka.

3.   Komisija najmanje svake četiri godine ocjenjuje zaključak iz članka 1. na temelju svih dostupnih informacija, među ostalim na temelju informacija primljenih u okviru preispitivanja provedenog u suradnji s Europskom patentnom organizacijom.

4.   Ako Komisija raspolaže informacijama o tome da primjerena razina zaštite više nije osigurana, o tome obavješćuje Europsku patentnu organizaciju. Ako je to potrebno, Komisija može odlučiti suspendirati, izmijeniti ili staviti izvan snage ovu Odluku ili ograničiti njezino područje primjene u skladu s člankom 45. stavkom 5. Uredbe (EU) 2016/679.

Komisija također može ovu Odluku suspendirati, staviti izvan snage ili izmijeniti ako zbog nesuradnje Europske patentne organizacije ne može utvrditi je li ocjena iz članka 1. ove Odluke ostaje nepromijenjena.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. srpnja 2025.

Za Komisiju

Michael MCGRATH

Član Komisije


(1)   SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj.

(2)  Vidjeti uvodnu izjavu 101. Uredbe (EU) 2016/679.

(3)  Vidjeti uvodnu izjavu 104. Uredbe (EU) 2016/679.

(4)  Vidjeti predmet C-311/18, Facebook Ireland i Schrems („Schrems II”) ECLI:EU:C:2020:559, t. 94.

(5)  Europski odbor za zaštitu podataka, Referentni dokument o primjerenosti, WP 254 rev. 01 (dostupno na adresi https://ec.europa.eu/newsroom/article29/item-detail.cfm?item_id=614108).

(6)  Predmet C-362/14, Schrems („Schrems I”), ECLI:EU:C:2015:650, t. 73.

(7)  Schrems I, t. 74.

(8)  Schrems I, t. 75.

(9)  Riječ je o broju država ugovornica iz veljače 2025.

(10)  Članak 5. stavak 1. EPK-a.

(11)  Članak 4. stavak 2. EPK-a.

(12)  Europski patent u svim državama ugovornicama u kojima se prizna u načelu ima isti učinak i podliježe istim uvjetima kao nacionalni patent priznat u tim državama (vidjeti članak 2. stavak 2. EPK-a).

(13)  Članci 26. i 33. EPK-a.

(14)  Predsjednika, koji je vanjski predstavnik EPO-a, imenuje Upravno vijeće (članak 5. stavak 3. EPK-a).

(15)  Članak 10. stavak 1. EPK-a.

(16)  Članak 10. stavak 2. EPK-a.

(17)  Članovi žalbenih vijeća, koje imenuje Upravno vijeće (na prijedlog predsjednika), djeluju neovisno (članak 11. stavak 3. i članak 23. EPK-a).

(18)  To, među ostalim, mogu biti ime, adresa, državljanstvo i telefonski broj podnositelja; ime i adresa izumitelja i zastupnika za patente; ime i financijski podaci uplatitelja itd. EPO može tražiti dodatne osobne podatke ako se treća osoba protivi priznavanju patenta, pa bi se u tom slučaju s njime mogle podijeliti dodatne informacije, kao što su njezine primjedbe, dokazi i pisana očitovanja (vidjeti Provedbeni pravilnik EPK-a, npr. pravilo 41. stavak 2., pravilo 143. stavak 1. točka (h), pravilo 92. stavak 2. točka (c), pravilo 19. stavak 1., pravilo 53. stavak 1.). Vidjeti i članak 9. predsjednikove Odluke o postupku priznavanja patenta.

(19)  Prijava europskog patenta može se podnijeti središnjem uredu za industrijsko vlasništvo ili drugom nadležnom tijelu države ugovornice. Nakon što provjeri je li prijava u skladu sa sigurnosnim ili drugim nacionalnim zahtjevima, nacionalno tijelo prosljeđuje je EPO-u.

(20)  Uredba (EU) br. 1257/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2012. o provedbi pojačane suradnje u području stvaranja jedinstvene patentne zaštite (SL L 361, 31.12.2012., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2012/1257/oj).

(21)  Jedinstveni patenti s jedinstvenim učinkom za sve države članice sudionice registriraju se na središnjoj razini u EPO-u bez potrebe za poduzimanjem daljnjih administrativnih koraka na nacionalnoj razini (za razliku od europskih patenata).

(22)  U prosincu 2024. EPO je donio pravilo o neovisnom nadzornom mehanizmu za obradu osobnih podataka koju žalbeno vijeće provodi u okviru svoje sudske nadležnosti. Dostupno na adresi https://www.epo.org/en/about-us/transparency-portal?search_description=CA%2FD+19%2F24&op=&sort_by=most&items_per_page=10.

(23)  Jedinstveni sud za patente osnovan je na temelju Sporazuma o Jedinstvenom sudu za patente (SL C 175, 20.6.2013., str. 1.) i ima isključivu nadležnost, među ostalim, za europske patente (podložno prijelaznom razdoblju) i europske patente s jedinstvenim učinkom (npr. kad je riječ o postupcima za stvarne povrede ili prijetnje povredom i povezanim zaštitnim mjerama, postupcima za proglašavanje nepostojanja povrede, postupcima za privremene i zaštitne mjere i sudske naloge, postupke za opoziv i protutužbe zbog opoziva). Osim toga, ima isključivu nadležnost za odluke koje EPO donosi pri obavljanju zadaća u području jedinstvene patentne zaštite.

(24)  Za pregled PCT postupka vidjeti dokument PCT Applicant’s Guide – Introduction to the International Phase (dostupno na adresi https://www.wipo.int/pct/en/guide/index.html), posebno poglavlje 3., i Guide for applicants: PCT procedure before the EPO (Euro-PCT Guide), 16. izdanje, 1. siječnja 2023. (dostupno na adresi https://www.epo.org/en/legal/guide-europct/2023/index.html). Za kategorije osobnih podataka koje EPO obrađuje u okviru postupaka na temelju PCT-a vidjeti prije svega odjeljak 9. točke (a), (d), (h), (i), (j), (l), (m), (n) i (p) Priloga Odluci predsjednika Europskog patentnog ureda od 13. prosinca 2021. o obradi osobnih podataka u postupcima priznavanja patenta i srodnim postupcima (SL Europskog patentnog ureda 2021., A98).

(25)  U tom će se slučaju patentna prijava možda morati prenijeti EPO-u iz središnjeg ureda za industrijsko vlasništvo ili drugog nadležnog tijela države ugovornice PCT-a.

(26)  Članak 33. EPK-a.

(27)  Vidjeti prije svega članak 1.B stavak 1. Pravilnika o osoblju, u kojem je propisano da „Ured nastoji poštovati temeljno pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka svih pojedinaca čije podatke obrađuje i jamčiti odgovornost u tom postupku”. Vidjeti i članak 1. stavak 1. DPR-a, u kojem je objašnjeno da sadržava pravni okvir potreban da se zajamči „poštovanje temeljnog prava fizičkih osoba na privatnost i zaštitu osobnih podataka koje obrađuje Ured”.

(28)  Vidjeti i članke 47. i 48. DPR-a.

(29)  Pravila o zaštiti podataka (od str. 495.) (dostupno na adresi https://report-archive.epo.org/files/babylon/service_regulations_en.pdf). DPR vrijedi i za žalbena vijeća Ureda, osim kad je riječ o postupku pravne zaštite pred Odborom za zaštitu podataka, koji se ne primjenjuje na obradu osobnih podataka koju žalbena vijeća provode u okviru svoje sudske nadležnosti (članak 2. stavak 6. DPR-a). Prema DPR-u žalbena vijeća moraju uspostaviti neovisan mehanizam preispitivanja za te aktivnosti.

(30)  Pravila o zaštiti podataka Upravnog vijeća (dostupno na adresi https://link.epo.org/ac-document/CA/D%202/23%20-%20En.pdf). Pravila o zaštiti podataka Upravnog vijeća razlikuju se od DPR-a samo po tome što su prilagođena jedinstvenom ustroju Upravnog vijeća, odnosno po tome što se na svim mjestima umjesto predsjednika navodi predsjednik Upravnog vijeća. Osim toga, donesena su posebna pravila (Pravila o zaštiti podataka užeg odbora) za takozvani uži odbor Upravnog vijeća. Taj se odbor sastoji od EPO-ovih država ugovornica i organizacija korisnika, a osnovan je na temelju članka 9. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1257/2012 i članka 145. EPK-a radi nadzora aktivnosti Ureda u okviru postupka za jedinstveni patent. Pravilima o zaštiti podataka užeg odbora primjenjuju se Pravila o zaštiti podataka Upravnog vijeća (kojima se pak primjenjuje DPR) na obradu osobnih podataka koju provodi uži odbor (vidjeti https://link.epo.org/web/about-us/governance/SC_D_1_23_en.pdf). I u tom se slučaju Pravila o zaštiti podataka užeg odbora razlikuju od pravila za Upravno vijeće i Ured samo po navođenju predsjednika Odbora (umjesto predsjednika Vijeća ili predsjednika).

(31)  EPO-ova Pravila o zaštiti podataka: https://www.epo.org/en/about-us/office/data-protection-and-privacy.

(32)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj).

(33)  Članak 10. EPK-a. Vidjeti i članak 1. stavak 2. točku (a) DPR-a.

(34)   https://www.epo.org/en/legal/official-journal/2021/12/a98.html. Sličnu je odluku o obradi podataka u žalbenim postupcima pred žalbenim vijećima donio i predsjednik žalbenih vijeća, tj. Odluku od 14. srpnja 2023. o obradi osobnih podataka u žalbenim postupcima pred žalbenim vijećima (dostupno na adresi https://www.epo.org/en/legal/official-journal/2023/07/a73.html).

(35)  Odluka od 7. prosinca 2022. o obradi osobnih podataka u postupcima povezanima s europskim patentima s jedinstvenim učinkom (dostupno na adresi https://www.epo.org/en/legal/official-journal/2022/12/a112.html).

(36)   https://epo.org/en/legal/official-journal/2022/12/a111.html. Kako je izmijenjena Odlukom od 11. svibnja 2023. (SL Europskog patentnog ureda 2023., A57) (dostupno na adresi https://www.epo.org/en/legal/official-journal/2023/06/a57.html).

(37)   https://link.epo.org/web/en-decision-of-the-president-on-delegated-controllers.pdf. Odluka se ažurira najmanje jednom godišnje.

(38)  Okružnica 420 o provedbi članka 25. Pravila o zaštiti podataka (dostupno na adresi https://link.epo.org/web/circular_420_en.pdf).

(39)  Kad je riječ o obradi osobnih podataka koju provode žalbena vijeća u okviru žalbenih postupaka, to je međudjelovanje pojašnjeno u Odluci predsjednika žalbenih vijeća o obradi osobnih podataka u žalbenim postupcima pred žalbenim vijećima.

(40)  Vidjeti, na primjer, upućivanje u članku 1. stavku 2. točki (c) DPR-a na operativne dokumente koje je izdao službenik za zaštitu podataka, a odobrio predsjednik, čime su postali obvezujući.

(41)  Vidjeti članak 1. stavak 6. i članak 12. stavak 5. Pravila o zaštiti podataka Upravnog vijeća.

(42)  Članak 2. stavak 2. DPR-a i članak 1. Pravilnika o osoblju.

(43)  Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) DPR-a te članak 4. stavci 1. i 2. OUZP-a.

(44)  Članak 1.B stavak 2. Pravilnika o osoblju te članak 2. stavci 2. i 3. DPR-a. Vidjeti i definiciju „ispitanika” (članak 3. stavak 1. točka (w) DPR-a), tj. „svaki pojedinac čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi neovisno o tome je li ta osoba zaposlenik Ureda”. Kako bi se odredilo može li se utvrditi identitet pojedinca, moraju se uzeti u obzir sva sredstva, primjerice selekcija, koja voditelj obrade ili bilo koja druga osoba mogu po svemu sudeći upotrijebiti u svrhu izravnog ili neizravnog utvrđivanja identiteta pojedinca.

(45)  To jest „obrada osobnih podataka na način da se osobni podaci više ne mogu pripisati određenom ispitaniku bez uporabe dodatnih informacija, pod uvjetom da se takve dodatne informacije drže odvojeno te da podliježu tehničkim i organizacijskim mjerama kako bi se osiguralo da se osobni podaci ne mogu pripisati pojedincu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi”; vidjeti članak 3. stavak 1. točku (e) DPR-a.

(46)  To jest „informacije koje se ne odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi ili na osobne podatke koji su učinjeni anonimnima na način da se identitet ispitanika ne može ili više ne može utvrditi”; vidjeti članak 3. stavak 1. točku (r) DPR-a. U skladu s člankom 13. stavkom 1. DPR-a voditelj obrade nije dužan čuvati, prikupljati ni obrađivati dodatne informacije kako bi utvrdio identitet pojedinca isključivo radi postupanja u skladu s DPR-om ako svrhe u koje se podaci obrađuju (više) ne iziskuju utvrđivanje identiteta pojedinca.

(47)  Članak 2. stavak 4. DPR-a. Kad je riječ o obradi osobnih podataka u svrhe arhiviranja (u okviru legitimnog izvršavanja EPO-ove službene ovlasti), znanstvenog/povijesnog istraživanja ili statistike, prema DPR-u moraju se uvesti tehničke i organizacijske mjere, među ostalim kako bi se poštovalo načelo smanjenja količine podataka, a podaci obrađivali tako da se više ne može utvrditi identitet pojedinca ako se svrha obrade može ispuniti na taj način (članak 14. DPR-a).

(48)  Članak 1.B stavak 3. Pravilnika o osoblju i članak 2. stavak 1. DPR-a. „Sustav pohrane” definira se kao „svaki strukturirani skup osobnih podataka dostupnih prema posebnim kriterijima, bilo da su centralizirani, decentralizirani ili raspršeni na funkcionalnoj ili zemljopisnoj osnovi”; vidjeti članak 3. stavak 1. točku (f) DPR-a.

(49)  Članak 3. stavak 1. točka (g) DPR-a. Pojam „voditelj obrade” u ovoj Odluci odnosi se na EPO ili delegirane voditelje obrade.

(50)  Članak 10. stavak 2. EPK-a i članak 28. stavak 1. DPR-a.

(51)  Članak 28. stavak 2. DPR-a. To konkretno proizlazi iz delegiranja ovlasti predsjednika Ureda (vidjeti https://www.epo.org/en/legal/official-journal/2021/etc/se1/p175.html). U drugim aktivnostima (u kojima žalbena vijeća ne djeluju u okviru svoje sudske nadležnosti) predsjednik žalbenih vijeća djeluje kao delegirani voditelj obrade u ime predsjednika Ureda.

(52)  Vidjeti članak 1. stavak 4. točku 5. Pravila o zaštiti podataka Upravnog vijeća i članak 13.a stavak 2. Poslovnika užeg odbora.

(53)  Članak 28. stavak 3. DPR-a.

(54)  Vidjeti članak 3. stavak 1. točku (h) DPR-a. Osoba koja predstavlja operativnu jedinicu mora biti viši rukovoditelj, obično barem glavni direktor. Popis delegiranih voditelja obrade objavljuje se (npr. vidjeti https://link.epo.org/web/decision_of_the_president_on_delegated_controllers_en.pdf i https://link.epo.org/web/decision_of_the_president_of_the_boards_of_appeal_appointing_a_delegated_controller_en.pdf) i redovito ažurira.

(55)  Značenje pojma „voditelj obrade” u ovoj Odluci obuhvaća relevantne delegirane voditelje obrade.

(56)  U tom slučaju prema članku 29. DPR-a (delegirani) voditelj obrade mora transparentno utvrditi odgovornosti obiju strana kako bi ispunile svoje obveze zaštite podataka, naročito kad je riječ o ostvarivanju prava pojedinaca i obvezama transparentnosti.

(57)  Članak 3. stavak 1. točka (j) DPR-a.

(58)  Članak 30. stavak 1. DPR-a.

(59)  Članak 30. stavak 3. DPR-a.

(60)  Članak 30. stavci 2. i 3. DPR-a. Izvršitelj obrade koji angažira podizvršitelja obrade dužan mu je (ugovorno) nametnuti iste obveze zaštite podataka kao u ugovoru između voditelja obrade i izvršitelja obrade (članak 30. stavak 4. DPR-a).

(61)  Prilog E općim uvjetima ugovora za EPO, https://link.epo.org/web/general_conditions_of_contract_en.pdf.

(62)  Članak 8. stavci 1., 2. i 5. u vezi s člankom 9. stavkom 1. DPR-a.

(63)  Odnosi se na zadaće koje se obavljaju na temelju EPK-a i PCT-a ili pravila donesenih na toj osnovi (npr. Pravilnik o osoblju) koja su nužna za obavljanje EPO-ovih zadaća u postupku priznavanja patenta. Vidjeti i stavak 5. točku 1. Priloga Odluci o postupku priznavanja patenta i odgovarajuće odredbe EPK-a, kao što su njegovi dijelovi IV. i V. Kad obavlja svoje zadaće u okviru postupka priznavanja patenta, EPO obrađuje osobne podatke u svrhu obrade prijava i patenata, vođenja postupka povodom prigovora, komunikacije sa strankama u postupku (i prema potrebi trećim stranama), vođenja Registra europskih patenata i pripreme izvješća i statistika te razmjene podataka s državama ugovornicama i Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo (stavak 6. Priloga Odluci o postupku priznavanja patenta).

(64)  Obuhvaća zadaće dodijeljene predsjedniku Ureda za potrebe učinkovitog rada i vođenja Ureda. Vidjeti, na primjer, članak 10. EPK-a, u kojemu se opisuju zadaće predsjednika koje se odnose na upravljanje osobljem, (pristupom) zgradama i opremom. Taj je pristup u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (a) i uvodnom izjavom 22. Uredbe (EU) 2018/1725. Isto tako, odnosi se na zadaće Upravnog vijeća na temelju EPK-a, npr. uvođenje pravila o mirovinama i financijskim propisima (vidjeti članak 33. EPK-a te pravilo 9. stavak 2., pravilo 12. točku (c) i pravilo 122. stavak 4. Provedbenog pravilnika EPK-a). Kad je riječ o užem odboru, to se odnosi na nadzorne zadaće iz članka 145. EPK-a. Naposljetku, u slučaju žalbenih vijeća to se, primjerice, odnosi na njegovu dužnost ispitivanja žalbi protiv odluka drugih dijelova Ureda (vidjeti članak 21. stavak 1. EPK-a).

(65)  Vidjeti, na primjer, pravilo 20. Provedbenog pravilnika EPK-a.

(66)  Članak 3. stavak 1. točka (m) DPR-a. Vidjeti i članak 7. stavak 2. DPR-a.

(67)  Članak 7. stavak 1. DPR-a.

(68)  Članak 7. stavci 1., 5., 6. i 7. DPR-a.

(69)  Članak 7. stavak 4. DPR-a.

(70)  Članak 7. stavak 4. DPR-a.

(71)  Članak 7. stavak 5. DPR-a.

(72)  Vidjeti, na primjer, članak 11. DPR-a.

(73)  Definiraju se kao „osobni podaci koji se odnose na naslijeđena ili stečena genetska obilježja pojedinca koja daju jedinstvenu informaciju o fiziologiji ili zdravlju tog pojedinca, i koji su dobiveni osobito analizom biološkog uzorka dotičnog pojedinca” (vidjeti članak 3. stavak 1. točku (o) DPR-a).

(74)  Definiraju se kao „osobni podaci dobiveni posebnom tehničkom obradom u vezi s fizičkim obilježjima, fiziološkim obilježjima ili obilježjima ponašanja pojedinca koja omogućuju ili potvrđuju jedinstvenu identifikaciju tog pojedinca, kao što su fotografije lica ili daktiloskopski podaci” (vidjeti članak 3. stavak 1. točku (p) DPR-a).

(75)  To jest osobni podaci povezani s fizičkim ili mentalnim zdravljem pojedinca, uključujući pružanje zdravstvenih usluga, kojima se daju informacije o njegovu zdravstvenom statusu (vidjeti članak 3. stavku 1. točku (q) DPR-a).

(76)  Članak 11. stavak 1. DPR-a.

(77)  Članak 11. stavci 1. i 2. DPR-a.

(78)  Prema DPR-u dopuštena je i obrada posebnih kategorija podataka u posebnim okolnostima koje se uglavnom odnose na osoblje EPO-a, stoga nisu toliko bitne za podatke koji se prenose na temelju ove Odluke. Naime, posebne kategorije podataka mogu se obrađivati ako je to dopušteno pravno obvezujućom odredbom koja se primjenjuje na Europsku patentnu organizaciju (npr. EPK i instrumenti koje su donijeli Upravno vijeće i predsjednik; vidjeti članak 3. stavak 1. točku (y) DPR-a), kojom su predviđene odgovarajuće zaštitne mjere za temeljna prava i interese ispitanika (članak 11. stavak 2. točka (b) DPR-a) i koja je nužna za potrebe izvršavanja obveza i ostvarivanja posebnih prava voditelja obrade ili ispitanika u području radnog prava i prava o socijalnoj sigurnosti. Isto tako, obrada se može provoditi ako je to nužno u svrhu javnog interesa u području javnog zdravlja (kao što je zaštita od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju ili osiguravanje visokih standarda kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi na temelju nacionalnog prava kojim se propisuju odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu prava i sloboda ispitanika, posebno čuvanje poslovne tajne (vidjeti članak 11. stavak 2. točku (g) DPR-a). Konačno, obrada može biti potrebna u svrhu preventivne medicine ili medicine rada, procjene radne sposobnosti zaposlenika, medicinske dijagnoze, pružanja zdravstvene ili socijalne skrbi ili tretmana, upravljanja zdravstvenim ili socijalnim sustavima i uslugama ili zdravstvenih pregleda i mišljenja kad te podatke obrađuje zdravstveni radnik koji podliježe obvezi čuvanja poslovne tajne ili druga osoba koja podliježe istovjetnoj obvezi čuvanja tajne (članak 11. stavak 3. DPR-a).

(79)  Na primjer, u kontekstu žalbi protiv priznatog patenta iskazi svjedoka ili podneseni dokazi mogu sadržavati osjetljive podatke. Obrada u skladu s tom odredbom može se provoditi i ako je to zbilja nužno za vođenje i rad Ureda, kao i za obveze koje proizlaze iz EPO-ove dužnosti da surađuje s državama ugovornicama (npr. potreba za obradom zdravstvenih informacija osoblja ili posjetitelja u skladu sa zahtjevima koje nameću javnozdravstvena tijela u državi domaćinu EPO-a). U svakom slučaju, pravni instrument na kojem se temelji obrada mora biti proporcionalan cilju koji se nastoji postići, poštovati bit prava na zaštitu podataka i sadržavati prikladne i konkretne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika (članak 11. stavak 2. točka (f) DPR-a).

(80)  Članak 12. DPR-a. Takvi bi se podaci, među ostalim, mogli obrađivati u stegovnim postupcima protiv patentnih zastupnika pred stegovnim povjerenstvom EPO-a (npr. vidjeti stavak A.7 Priloga Odluci o postupku priznavanja patenta).

(81)  Članak 6. stavak 2. DPR-a.

(82)  Na primjer, sigurnost Organizacije, sprečavanje, istraga, otkrivanje i progon kaznenih djela, prava i slobode drugih itd. (vidjeti članak 25. stavak 1. DPR-a).

(83)  Članak 6. stavak 3. DPR-a.

(84)  U prvom redu svaka veza između svrhe prikupljanja osobnih podataka i svrhe planirane daljnje obrade, kontekst u kojem su osobni podaci prikupljeni, priroda podataka i moguće posljedice planirane daljnje obrade za pojedince (vidjeti članak 6. stavak 3. DPR-a).

(85)   „Povreda podataka” definira se kao „kršenje sigurnosti koje dovodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani” (vidjeti članak 3. stavak 1. točku (n) DPR-a).

(86)  Članak 34. stavak 1. DPR-a.

(87)  Članak 34. stavak 2. DPR-a.

(88)  Članak 34. stavci 1. i 3. DPR-a.

(89)  Članak 34. stavak 6. DPR-a.

(90)  Članak 34. stavak 6. DPR-a.

(91)  Članak 34. stavak 8. DPR-a.

(92)  Članak 16. stavci 1. i 2. DPR-a.

(93)  Članak 16. stavak 3. DPR-a.

(94)  Članak 16. stavak 4. DPR-a.

(95)  Članak 17. stavci 1. i 2. DPR-a.

(96)  Članak 17. stavak 3. točka (a) DPR-a.

(97)  Članak 17. stavak 3. točka (b) DPR-a.

(98)  Članak 17. stavak 3. točka (c) i stavak 4. DPR-a. „Treća strana” definira se u članku 3. stavku 1. točki (l) DPR-a kao bilo koja fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje nije ispitanik, voditelj obrade, izvršitelj obrade ni osobe koje su ovlaštene za obradu osobnih podataka pod izravnom nadležnošću voditelja ili izvršitelja obrade.

(99)  Članak 17. stavak 4. DPR-a. Takvi se zahtjevi povjerljivosti primjenjuju, primjerice, u kontekstu obrade osobnih podataka osoblja koju provodi zdravstvena služba EPO-a (u tom su slučaju relevantni liječnici možda obvezni čuvati poslovnu tajnu; vidjeti, na primjer, članak 11. stavak 3. DPR-a i Provedbena pravila za članke 83.a, 84 i 84.a Pravilnika o osoblju, odlomak E) ili u kontekstu postupka zapošljavanja (odjeljak 6. Priloga II. – Natjecateljski postupci za radna mjesta za koja je predsjednik tijelo za imenovanje).

(100)  Drugim riječima, ako se EPK-om ili pravnim instrumentima donesenima na temelju njega uređuju informacije koje se trebaju otkriti pojedincima ili javnosti (za više pojedinosti vidjeti odjeljak 1.4.6.7.).

(101)  Članak 15. stavak 1. DPR-a.

(102)  Članak 15. stavak 2. DPR-a.

(103)  Članak 15. stavak 4. DPR-a. Osim toga, u članku 13. stavku 2. DPR-a jasno je da se odredbe o pravima pojedinaca ne primjenjuju ako voditelj obrade može dokazati da nije u mogućnosti identificirati ispitanika (osim ako ispitanik dostavi dodatne informacije na temelju kojih se može utvrditi njegov identitet).

(104)  Članak 15. stavak 3. DPR-a.

(105)  Naime, voditelj obrade mora dostaviti jasnu kopiju podataka koji se obrađuju i svih dostupnih informacija (neovisno o vrsti (objektivne ili subjektivne), sadržaju (uključujući sve vrste poduzetih radnji) ili formatu (papirnata dokumentacija, računalni zapisi, e-pošta)); vidjeti članak 18. stavak 3. DPR-a. Međutim, pravo na dobivanje kopije podataka ne smije narušiti tuđa prava i slobode (članak 18. stavak 5. DPR-a).

(106)  Članak 18. stavak 1. DPR-a.

(107)  Članak 18. stavci 2. i 3. DPR-a.

(108)  Članak 19. stavak 1. DPR-a.

(109)  Članak 19. stavak 3. DPR-a. Ako ispitanik to zatraži, voditelj obrade mora ga informirati o tim primateljima.

(110)  To je tumačenje prihvaćeno u skladu sa Smjernicama EDPS-a o pravima pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka (https://www.edps.europa.eu/sites/default/files/publication/14-02-25_gl_ds_rights_en.pdf). Vidjeti prije svega str. 18. sa smjernicama o pravu na ispravak koje se odnose na „objektivne i pouzdane podatke” i „subjektivne izjave”.

(111)  Članak 19. stavak 2. DPR-a.

(112)  Brisanje podataka definira se kao „uništavanje pohranjenih podataka na način koji onemogućuje njihovu rekonstrukciju” (članak 3. stavak 1. točka (v) DPR-a). Pojam „pohranjeni podaci” obuhvaća sve podatke koje prikuplja i čuva voditelj obrade (i sve treće strane u njegovo ime).

(113)  Članak 20. stavak 1. DPR-a.

(114)  Članak 20. stavak 4. DPR-a.

(115)  Članak 20. stavak 2. DPR-a.

(116)  U skladu s člankom 20. njegova Protokola o povlasticama i imunitetima od EPO-a se može tražiti da dostavi osobne podatke državama ugovornicama u okviru upravnih ili sudskih postupaka, npr. radi izračuna i prijenosa mirovinskih prava osoblja, radi poreznih istraga ili u okviru građanskih postupaka koji se odnose na EPO-ovo osoblje.

(117)  Odnosi se na situacije u kojima je prema EPK-u, PCT-u ili pravnim instrumentima donesenima na toj osnovi EPO dužan obrađivati osobne podatke u vezi s postupkom priznavanja patenta (npr. čuvati informacije u Registru europskih patenata i Europskom patentnom glasniku na temelju članaka 127. i 129. EPK-a).

(118)  Obrada zdravstvenih podataka radi javnog interesa u području javnog zdravlja mora biti u skladu s člankom 11. stavkom 2. točkom (g) DPR-a.

(119)  Članak 20. stavak 3. DPR-a.

(120)  Članak 3. stavak 1. točka (c) DPR-a.

(121)  Članak 21. stavak 1. DPR-a.

(122)  Članak 21. stavak 2. DPR-a.

(123)  Ako je EPO zakonski obvezan obrađivati osobne podatke u okviru postupka priznavanja patenta, tj. u skladu s EPK-om i PCT-om, pojedinci ne mogu podnijeti prigovor na obradu (vidjeti stavak 28. Priloga Odluci o postupku priznavanja patenta). Ako se osobni podaci obrađuju u svrhe znanstvenog/povijesnog istraživanja ili statistike, ispitanici imaju pravo na temelju svoje konkretne situacije podnijeti prigovor na obradu osobnih podataka, osim ako je ona nužna za obavljanje zadaće u okviru legitimnog izvršavanja službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade, što uključuje obradu nužnu za vođenje i rad Ureda (članak 23. stavak 4. DPR-a).

(124)  Članak 23. stavak 2. DPR-a.

(125)  Članak 23. stavak 1. DPR-a.

(126)  Članak 22. stavak 1. DPR-a.

(127)  Budući da se obrada osobnih podataka u okviru postupka priznavanja patenta ne temelji ni na jednom od tih razloga, u tom se kontekstu ne primjenjuje pravo na prenosivost podataka (vidjeti stavke 29. i 30. Priloga Odluci o postupku priznavanja patenta).

(128)  Članak 24. stavak 1. DPR-a. Izrada profila definirana je u članku 3. stavku 1. točki (d) DPR-a kao svaki oblik automatizirane obrade osobnih podataka koji se sastoji od uporabe osobnih podataka za ocjenu određenih osobnih aspekata povezanih s pojedincem, posebno za analizu ili predviđanje aspekata u vezi s radnim učinkom, ekonomskim stanjem, zdravljem, osobnim sklonostima, interesima, pouzdanošću, ponašanjem, lokacijom ili kretanjem tog pojedinca.

(129)  Članak 24. stavak 3. DPR-a.

(130)  Članak 24. stavak 2. točka (b) DPR-a.

(131)  Vidjeti članak 16. stavak 2. točku (f) i članak 17. stavak 2. točku (f) DPR-a.

(132)  Članak 18. stavak 1. točka (h) DPR-a.

(133)  Osim prava na prigovor, za koje ne postoje ograničenja u Okružnici 420 (vidjeti članak 3. stavak 3.). Osim toga, u skladu s člankom 9. Okružnice 420 EPO može ograničiti obavješćivanje pojedinca o povredi podataka.

(134)  Vidjeti definiciju ograničenja iz članka 2. Okružnice 420.

(135)  Ograničenja koja su toliko opsežna i intruzivna da zapravo poništavaju osnovnu bit temeljnog prava i onemogućuju pojedincu da ga ostvaruje nisu opravdana (vidjeti članak 4. stavak 3. Okružnice 420).

(136)  Odnosno, sigurnost EPO-a, javna sigurnost ili obrana država ugovornica; sprečavanje, istraga, otkrivanje i progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenopravnih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje; drugi važni interesi EPO-a povezani s njegovom temeljnom misijom ili zbog obveza koje proizlaze iz dužnosti suradnje s državama ugovornicama, uključujući monetarna, proračunska i porezna pitanja, javno zdravlje i socijalnu sigurnost; unutarnja sigurnost Ureda, uključujući njegove elektroničke komunikacijske mreže; zaštita sudske i kvazisudske neovisnosti te sudskih i kvazisudskih postupaka; sprečavanje, istraga, otkrivanje i sankcioniranje kršenja etičkih načela za regulirane struke; funkcija praćenja, inspekcije ili regulacije koja je, barem povremeno, povezana s izvršavanjem službene ovlasti; zaštita ispitanika ili tuđih prava i sloboda i ostvarivanje potraživanja u građanskim sporovima (članak 25. stavak 1. DPR-a).

(137)  Članak 25. stavak 3. DPR-a.

(138)  Članak 25. stavak 2. DPR-a.

(139)  Članak 1. Okružnice 420.

(140)  Članak 4. stavak 1. točke (a) i (b) Okružnice 420.

(141)  Odnosi se samo na obradu zdravstvenih podataka EPO-ova osoblja (i nije izravno relevantno za potrebe zaključka o primjerenosti koji se odnosi na obradu podataka koje su prenijeli voditelj obrade ili izvršitelj obrade koji podliježu OUZP-u). U članku 8. Okružnice 420 dodatno se pojašnjava kako se može ograničiti pravo pristupa medicinskim podacima/dokumentima. Konkretno se navodi da se može ograničiti njihovo pravo da izravno pristupaju svojim osobnim medicinskim podacima i/ili dokumentima psihološke ili psihijatrijske prirode koje obrađuje Ured, ali samo ako bi pristup tim podacima vjerojatno narušio i izravno ugrozio život i zdravlje ispitanika ili drugih osoba.

(142)  Članak 4. stavak 1. Okružnice 420. Ta se odredba u pravilu primjenjuje samo na osobne podatke EPO-ova osoblja. Odnosi se na slučajeve u kojima EPO mora surađivati s nacionalnim tijelima država ugovornica na temelju članka 131. EPK-a (koji uređuje suradnju između EPO-a i nacionalnih sudova država ugovornica u istragama/postupcima povezanima s priznavanjem patenta) i članka 20. stavka 1. svojeg Protokola o povlasticama i imunitetima (vidjeti stavak 95). To bi, primjerice, mogao biti slučaj kad se od EPO-ova osoblja traži da svjedoči pred nacionalnim sudom države ugovornice u okviru nacionalnog kaznenog postupka ili se od EPO-a traži da dostavi informacije o plaćama svojeg osoblja u građanskim (obiteljskopravnim) postupcima i sl.

(143)  Članak 2. Okružnice 420.

(144)  Članak 25. stavak 3. točka (a) DPR-a. Vidjeti i članak 6. Okružnice 420.

(145)  Članak 5. stavak 5. Okružnice 420.

(146)  Članak 4. stavak 4. Okružnice 420. Ta se evidencija mora na zahtjev dati na uvid DPB-u (članak 4. stavak 7. Okružnice 420).

(147)  Među tim mjerama moraju biti sigurna pohrana, sigurno elektroničko okruženje koje sprečava nezakonit i slučajan pristup elektroničkim podacima ili prijenos tih podataka neovlaštenim osobama te praćenje ograničenja i periodično preispitivanje njihove primjene (vidjeti članak 5. stavak 2. Okružnice 420).

(148)  Članak 4. stavak 5. i članak 5. stavak 3. Okružnice 420.

(149)  Članak 25. stavak 3. točka (b) DPR-a. Ta se informacija može odgoditi, izostaviti ili uskratiti ako bi poništila učinak ograničenja (vidjeti članak 25. stavak 4. DPR-a). To se daljnje ograničenje može primjenjivati samo u opravdanim slučajevima i onoliko dugo koliko je nužno i proporcionalno (članak 7. stavak 4. Okružnice 420). Opravdanost ograničenja mora se redovito preispitivati. Osim posebnog zahtjeva da se pojedinci obavijeste da su im prava ograničena, EPO mora na svojim intranetskim i/ili internetskim stranicama navesti opće informacije o aktivnostima u kojima bi se mogla ograničiti prava (članak 7. stavak 1. Okružnice 420).

(150)  Članak 2. Okružnice 420 (pravne odredbe EPO-a).

(151)  Članak 1. i Prilog Odluci o postupku priznavanja patenta.

(152)  Članak 2. Okružnice 420.

(153)  Stavci C.13 i C.14 Priloga Odluci o postupku priznavanja patenta i članak 128. EPK-a. Određeni dijelovi spisa isključeni su iz uvida u skladu s člankom 128. stavkom 4. i pravilom 144. Provedbenog pravilnika EPK-a i odlukom predsjednika EPO-a od 12. srpnja 2007. o dokumentima isključenima iz uvida u spise (posebno izdanje br. 3, SL EPO 2007., J.3). Isključeni su sljedeći dijelovi: dokumenti koji se odnose na isključenje ili prigovore protiv članova žalbenih vijeća ili proširenog žalbenog vijeća; nacrti i svi drugi dokumenti za pripremu odluka i obavijesti koji se ne priopćavaju strankama; podaci o izumitelju ako se odrekao prava da ga se navede i svi drugi dokumenti koje predsjednik Europskog patentnog ureda isključi iz uvida zato što uvid u njih ne bi pridonio informiranju javnosti o prijavi europskog patenta ili europskom patentu, kao što su certifikati o zdravstvenoj sposobnosti, zahtjevi za isključenje iz uvida u spise i povezane korespondencije i informacije čija bi objava nanosila štetu legitimnim osobnim ili gospodarskim interesima i koje nisu bitne za prijavu, patent ili postupak priznavanja.

(154)  Vidjeti članak 3. Odluke predsjednika EPO-a od 20. veljače 2019. o mrežnom uvidu u spis s dokumentima u posjedu EPO-a kao prihvatnog ureda, tijela za međunarodno pretraživanje ili tijela imenovanog za dodatno pretraživanje (SL Europskog patentnog ureda 2019., A17). Vidjeti u tom smislu članak 30. PCT-a o javnom pristupu spisima, kao i pravila 94. i 48. PCT-a. Na te se odredbe poziva EPO kad djeluje kao nadležni ured ili tijelo na temelju PCT-a u skladu s člancima od 151. do 153. EPK-a.

(155)  Zbog ispravka u skladu s tim odredbama može biti potrebno ažurirati unose u Registru europskih patenata i Europskom patentnom glasniku te objave prijava ili patenata. Međutim, time se neće retroaktivno promijeniti sadržaj spisa (koji će i dalje sadržavati sve podneske stranaka te priopćenja i odluke EPO-a). Ispravak neće dovesti ni do povlačenja ili brisanja prethodnih objava (stavak C.19 Priloga Odluci o postupku priznavanja patenta). To se primjenjuje i na temelju članaka 19. i 34. PCT-a kad EPO djeluje kao nadležno tijelo/ured u skladu s člancima od 151. do 153. EPK-a.

(156)  Pravilo 139. Provedbenog pravilnika EPK-a.

(157)  Pravilo 140. Provedbenog pravilnika EPK-a. U EPO-ovim odlukama mogu se ispravljati samo jezične pogreške, pogreške u prepisivanju i očite pogreške.

(158)  Članak 14. stavak 2. druga rečenica EPK-a.

(159)  Pravilo 21. Provedbenog pravilnika EPK-a. Netočni podaci o izumitelju mogu se ispraviti na zahtjev, ali samo uz suglasnost pogrešno imenovane osobe i (ako zahtjev podnosi treća strana) podnositelja patentne prijave ili nositelja patenta.

(160)  Stavak C.25 Priloga Odluci o postupku priznavanja patenta.

(161)  Stavci C.22 i C.23 Priloga Odluci o postupku priznavanja patenta.

(162)  Članak 129. EPK-a.

(163)  Pravilo 147. stavci 4. i 5. Provedbenog pravilnika EPK-a.

(164)  Članak 3. stavak 1. točke (s) i (t) DPR-a.

(165)  Članak 8. stavak 2. DPR-a.

(166)  Vidjeti prije svega članke 130., 131. i 135. EPK-a, kao i relevantne dijelove Provedbenog pravilnika EPK-a (npr. pravila od 148. do 150.). Vidjeti i članke 12., 18., 20. i 36. PCT-a te pravila 22., 23., 23.a, 44., 47. i 71. Provedbenog pravilnika.

(167)  Na primjer, nacionalno ili lokalno tijelo ili druga javnopravna tijela kao što su bolnice i sveučilišta.

(168)  Članak 8. stavak 1. DPR-a.

(169)  Pregled zahtjeva iz EPO-ove tipske klauzule o zaštiti podataka za memorandume o razumijevanju dostupan je na adresi https://link.epo.org/web/office/data-protection-and-privacy/en-outline-of-the-template-data-protection-clause-for-mous.pdf.

(170)  Članak 8. stavak 3. DPR-a.

(171)  Članak 8. stavak 4. DPR-a.

(172)  Objašnjenje o EPO-ovu slanju i prijenosu osobnih podataka (Obavijest o slanju i prijenosu), dostupno na adresi https://link.epo.org/web/office/data-protection-and-privacy/en-explanatory-note-on-epo-transmission-and-transfer-of-personal-data.pdf, str. 4. Vidjeti posebno „U DPR-u EPO-a [...] utvrđuje se opće načelo odgovarajuće zaštite, posebno primjenjivo na međunarodni tok podataka”.

(173)  Obavijest o slanju i prijenosu, bilješka 12.

(174)  Članak 8. stavak 3. DPR-a.

(175)  Članak 8. stavci 1., 2. i 5. DPR-a.

(176)  Članak 9. stavak 1. DPR-a.

(177)  Članak 9. stavak 1. DPR-a.

(178)  Obavijest o slanju i prijenosu, str. 11. i bilješka 8. „Treća zemlja” definira se u DPR-u kao zemlja koja nije država ugovornica EPK-a (vidjeti članak 3. stavak 1. točku (u) DPR-a).

(179)  Članak 9. stavak 2. DPR-a.

(180)  Vidjeti članak 1. stavak 2. točku (a) DPR-a u vezi s člankom 10. stavkom 2. točkom (a) EPK-a i člankom 9. stavkom 2. DPR-a.

(181)  Članak 9. stavak 3. DPR-a.

(182)  Kratki prikaz EPO-ova referentnog dokumenta o primjerenosti (dostupno na adresi https://link.epo.org/web/office/data-protection-and-privacy/en-outline-of-the-adequacy-referential-methodology.pdf).

(183)  Obavijest o slanju i prijenosu, bilješka 49.

(184)  Iznimka je okvir EU-a i SAD-a za privatnost podataka.

(185)  Vidjeti Odluku predsjednika Europskog patentnog ureda od 17. studenog 2022. o zemljama i subjektima za koje se smatra da jamče primjerenu razinu zaštite osobnih podataka (dostupno na adresi https://www.epo.org/en/legal/official-journal/2022/12/a111.html).

(186)  Članak 9. stavci 4. i 5. DPR-a.

(187)  U tom se pogledu u smjernicama službenika za zaštitu podataka ističe da se u standardnim ugovornim klauzulama koje je donijela Europska komisija daje dobar pregled potrebnih zaštitnih mjera (vidjeti Obavijest o slanju i prijenosu, str. 8.).

(188)  Članak 9. stavak 5. DPR-a. Vidjeti i Obavijest o slanju i prijenosu, str. 8.

(189)  Pregled zahtjeva iz predložaka EPO-ovih administrativnih dogovora (dostupno na adresi https://link.epo.org/web/office/data-protection-and-privacy/en-outline-of-the-epo's-administrative-arrangements-modules.pdf).

(190)  Vidjeti prilog E općim uvjetima ugovora za EPO (dostupno na adresi https://link.epo.org/web/general_conditions_of_contract_en.pdf).

(191)  Obavijest o slanju i prijenosu, str. 9.

(192)  Obavijest o slanju i prijenosu, str. 9.

(193)  Članak 9. stavak 6. DPR-a. Ako ima razloga vjerovati da bi legitimni interes ispitanika mogao biti ugrožen, voditelj obrade mora odvagnuti različite suprotstavljene interese kako bi se uvjerio da je prijenos proporcionalan toj konkretnoj svrsi.

(194)  Članak 9. stavak 6. DPR-a.

(195)  Članak 9. stavak 6. DPR-a.

(196)  Vidjeti članak 10. DPR-a, kao i Obavijest o slanju i prijenosu, str. 9.

(197)  Članak 10. stavak 1. točka (a) DPR-a. Pojedinac se u tom slučaju mora obavijestiti o mogućim rizicima zbog nedostatka primjerene razine zaštite i odgovarajućih zaštitnih mjera. EPO se ne može pozivati na to odstupanje pri obavljanju službenih aktivnosti (članak 10. stavak 2. DPR-a).

(198)  Članak 10. stavak 1. točke (b) i (c) i stavak 2. DPR-a. EPO se ne može pozivati na ta odstupanja pri obavljanju službenih aktivnosti (članak 10. stavak 2. DPR-a).

(199)  Članak 10. stavak 1. točka (d) DPR-a. Takve se službene aktivnosti ili ovlasti moraju uspostaviti na temelju EPK-a ili drugih primjenjivih pravnih odredaba Europske patentne organizacije (članak 10. stavak 4. DPR-a). To obuhvaća obradu nužnu za vođenje i rad Ureda ili ispunjavanje obveza koje proizlaze iz dužnosti EPO-a da surađuje s državama ugovornicama. Prijenosi se mogu odvijati i radi ispunjavanja obveza, među ostalim, između Ureda i nacionalnih tijela, poreznih ili carinskih uprava, financijskih nadzornih tijela i službi nadležnih za pitanja socijalne sigurnosti ili za javno zdravlje, npr. pri praćenju kontakata za zarazne bolesti (članak 10. stavak 6. DPR-a).

(200)  Članak 10. stavak 1. točka (e) i stavak 2. DPR-a.

(201)  Članak 10. stavak 1. točka (f) DPR-a.

(202)  Članak 10. stavak 1. točka (g) DPR-a. Takav prijenos ne bi trebao obuhvaćati cjelokupne osobne podatke ili cijele kategorije podataka koje sadržava registar, osim ako je to dopušteno pravnim odredbama Europske patentne organizacije, a ako je registar dostupan na uvid osobama koje imaju legitiman interes, prijenos bi se trebao obaviti samo na zahtjev tih osoba ili ako su te osobe primatelji, u potpunosti uzimajući u obzir interese i temeljna prava ispitanika (članak 10. stavci 2. i 5. DPR-a).

(203)  Obavijest o slanju i prijenosu, str. 10.

(204)  Kao što je već spomenuto, to obuhvaća obradu nužnu za njegovo vođenje i rad ili za ispunjenje obveza koje proizlaze iz njegove dužnosti suradnje s državama ugovornicama. Vidjeti članak 10. stavak 6. DPR-a.

(205)  Članak 26. stavak 1. DPR-a.

(206)  Članak 27. stavci 1. i 2. DPR-a.

(207)  Članak 32. stavci 1. i 2. DPR-a. U skladu s člankom 4. stavkom 1. DPR-a voditelj obrade mora slijediti „strukturirani pristup osmišljavanju i bilježenju postupaka obrade koji se temelji na riziku”. Voditelj obrade uz to mora u svakom trenutku biti sposoban dokazati ispitanicima da se zabilježene obveze i uvjeti poštuju pri provedbi postupaka obrade.

(208)  Članak 32. stavci 4., 5. i 6. DPR-a.

(209)  Članak 45. DPR-a.

(210)  Članak 26. stavak 3. DPR-a.

(211)  Voditelj obrade mora zatražiti savjet službenika za zaštitu podataka o tome treba li provesti procjenu učinka, a potonji se pak može savjetovati s DPB-om ako nije siguran. Vidjeti članak 38. stavke 1. i 2. DPR-a.

(212)  Članak 38. stavak 4. DPR-a.

(213)  Članak 38. stavak 6. DPR-a.

(214)  Članak 38. stavci 7. i 8. i članak 39. DPR-a.

(215)  Članak 40. stavak 2. DPR-a.

(216)  Članak 32.A stavci 1. i 2. Pravilnika o osoblju, u kojima je propisano da je uloga službenika za zaštitu podataka da prati primjenu odredaba o zaštiti osobnih podataka, savjetuje operativne jedinice EPO-a o njihovu ispunjavanju obveza i dostavlja im operativnu dokumentaciju nužnu za praktičnu primjenu zahtjeva za zaštitu podataka. DPB mora omogućiti „neovisan, učinkovit i nepristran nadzor odredaba koje se primjenjuju na zaštitu osobnih podataka”. Može postojati drukčiji mehanizam neovisnog nadzora žalbenih vijeća kad obrađuju osobne podatke u okviru svoje sudske nadležnosti (vidjeti i članak 2. stavak 6. DPR-a).

(217)  Članak 32.A stavci 4. i 5. Pravilnika o osoblju.

(218)  Članak 41. DPR-a.

(219)  Članak 42. stavak 8. DPR-a. Ovo savjetovanje odvija se neovisno o tome koja je osnova ili obrazloženje za predloženo razrješenje ili otpuštanje.

(220)  Članak 50. Pravilnika o osoblju.

(221)  Vidjeti članak 53. stavak 1. Pravilnika o osoblju, u kojem stoji da „tijelo za imenovanje može otkazati radni odnos zaposleniku: (a) ako država ugovornica čiji je zaposlenik državljanin prestane biti stranka Konvencije; (b) ako zaposlenik odbije premještaj u drugu zemlju iz zemlje u kojoj je trenutačno u službi; (c) ako Upravno vijeće odluči da je to u interesu Organizacije u slučaju zaposlenika kojeg je Upravno vijeće imenovalo u skladu s člankom 11. stavcima 1. i 2. Konvencije; (d) koji je u stalnoj službi godinu dana ili manje na temelju mandata na određeno vrijeme; (e) ako zbog posljedica svojeg djelovanja prestane ispunjavati uvjete utvrđene u članku 8. podstavcima (a) ili (b) [odnosno ako prestane biti državljanin države ugovornice EPO-a, a da tijelo za imenovanje nije dopustilo iznimku u tom slučaju, i ako više ne uživa sva prava građana]; ili (f) u drugim izričito navedenim slučajevima u ovom Pravilniku o osoblju”.

Vidjeti i članak 13. stavak 4. točku (b) Pravilnika o osoblju, u kojoj se navodi da se „izvješće o zaposleniku na probnom radu može sastaviti u bilo kojem trenutku tijekom probnog rada ako on ne izvršava svoje dužnosti, nije dovoljno učinkovit ili se neprimjereno ponaša. Na temelju izvješća o probnom radu tijelo za imenovanje može:

— otpustiti novog zaposlenika na probnom radu,

— odlučiti da se zaposlenik na probnom radu koji je premješten, unaprijeđen ili preraspoređen vrati na prethodno radno mjesto ili, ako je već popunjeno, radno mjesto istog stupnja za koje ispunjava uvjete”.

(222)  U članku 52. Pravilnika o osoblju predviđaju se kriteriji i postupci koje treba slijediti u slučaju utvrđene „stručne nesposobnosti”.

(223)  Članak 94. Pravilnika o osoblju.

(224)  Članak 42. stavak 3. DPR-a. Premda službenik za zaštitu podataka smije obavljati i druge zadaće, to ga ne smije dovesti u sukob interesa (članak 42. stavak 6. DPR-a).

(225)  Članak 42. stavci 1. i 3. DPR-a.

(226)  Članak 42. stavak 2. DPR-a.

(227)  Članak 48. stavak 1. DPR-a.

(228)  Članak 48. stavci 1. i 3. DPR-a.

(229)  Članak 48. stavak 2. DPR-a.

(230)  Članak 1. stavak 1. Poslovnika Odbora za zaštitu podataka, CA/26/21 Add. 1., donesenog 11. lipnja 2021. Dostupno na adresi https://link.epo.org/web/data_protection_board-rules_of_procedure_en.pdf.

(231)  Konkretno, u ugovoru je navedeno da ga „[član DPB-a], ne dovodeći u pitanje pravo na raskid ugovora zbog ozbiljnog povoda, može raskinuti [samo] ako dostavi pisanu obavijest šest (6) mjeseci unaprijed”. Budući da je ugovor o uslugama uređen njemačkim pravom, pojam ozbiljnog povoda mora se tumačiti u skladu s člankom 626. njemačkog Građanskog zakonika. U skladu sa sudskom praksom ozbiljan povod može, među ostalim, biti opetovano i neprekidno kršenje primjenjivih obveza (npr. o sukobu interesa) ili kazna zatvora.

(232)  Članak 48. stavak 5. DPR-a.

(233)  Članak 48. stavak 7. DPR-a.

(234)  Članak 48. stavak 10. DPR-a. Tajništvo obavlja svoje zadaće neovisno, bez neprimjerenog upletanja i isključivo u skladu s uputama predsjednika DPB-a. Pruža pravnu, administrativnu i logističku potporu Odboru. Vidjeti članak 2. Poslovnika DPB-a.

(235)  Članak 43. stavak 1. DPR-a.

(236)  Članak 43. stavak 1. točka (k) DPR-a.

(237)  Članak 42. stavci 4. i 7. DPR-a.

(238)  Članak 43. stavak 1. točka (d) DPR-a. Vidjeti i obavijest o nadzoru zaštite podataka pod naslovom How the Data Protection Office Conducts DP Audits and DP Inspections (dostupno na adresi https://link.epo.org/web/office/data-protection-and-privacy/en-outline-of-the-data-protection-oversight-mechanism.pdf).

(239)  DPB može predložiti područja u kojima bi se trebale provesti revizije (vidjeti obavijest o nadzoru zaštite podataka, str. 4.).

(240)  Obavijest o nadzoru zaštite podataka, str. 4.

(241)  Obavijest o nadzoru zaštite podataka, str. 7.

(242)  Obavijest o nadzoru zaštite podataka, str. 6.

(243)  Obavijest o nadzoru zaštite podataka, str. 6.

(244)  Članak 43. stavak 5. DPR-a.

(245)  Članak 46. DPR-a.

(246)  Obavijest o nadzoru zaštite podataka.

(247)  Obavijest o nadzoru zaštite podataka, str. 2. (definicija „preporuka”).

(248)  Članak 43. stavak 6. DPR-a.

(249)  Članak 54. DPR-a. Stegovne sankcije izriče predsjednik, koji ima stegovnu nadležnost i ovlasti nad EPO-ovim osobljem (vidjeti članak 10. EPK-a i članak 93. et seq. Pravilnika o osoblju).

(250)  Obavijest o nadzoru zaštite podataka, str. 7.

(251)  Obavijest o nadzoru zaštite podataka, str. 3., 4. i 8.

(252)  Odluka predsjednika Europskog patentnog ureda od 12. srpnja 2024. o provedivosti preporuka službenika za zaštitu podataka koje podržava Odbor za zaštitu podataka u okviru revizija i inspekcija u području zaštite podataka (https://link.epo.org/web/office/data-protection-and-privacy/en-decision-of-the-president-on-enforceability-of-dpo-conclusions-and-recommendations.pdf).

(253)  Obavijest o nadzoru zaštite podataka, str. 5 i 9.

(254)  Članak 47. DPR-a.

(255)  Članak 49. stavak 1. DPR-a. Zahtjev se mora podnijeti najkasnije tri mjeseca od dana na koji je ispitanik obaviješten ili drukčije doznao za obradu osobnih podataka kojom se navodno povređuju njegova prava.

(256)  Članak 49. stavak 2. DPR-a. Ako službenik za zaštitu podataka ne dostavi mišljenje do kraja tog razdoblja, mišljenje više nije potrebno.

(257)  Članak 49. stavak 3. DPR-a. Taj se rok prema potrebi može produljiti za još dva mjeseca zbog složenosti i količine zahtjeva. Ako se rok produlji, delegirani voditelj obrade mora o tome obavijestiti ispitanika i objasniti mu razloge kašnjenja u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za preispitivanje.

(258)  Članak 49. stavak 3. DPR-a.

(259)  Članak 50. stavak 1. DPR-a. Pritužba DPB-u mora se podnijeti u roku od tri mjeseca od primitka odluke ili, u slučaju prešutnog odbijanja, od datuma isteka roka za odgovor na zahtjev.

(260)  Članak 50. stavak 2. DPR-a.

(261)  Službenik za zaštitu podataka obvezan je odgovoriti na zahtjeve DPB-a i surađivati s njim (članak 43. točka (i) DPR-a). Uz to mora olakšati suradnju između DPB-a i Ureda, stoga u tom kontekstu ima pristup svim bitnim informacijama (članak 43. točka (j), članak 46. točke (a) i (b) DPR-a).

(262)  Članak 4. stavak 5. Poslovnika DPB-a.

(263)  Članak 8. Poslovnika DPB-a.

(264)  Članak 11. stavak 1. Poslovnika DPB-a.

(265)  Članak 10. stavak 2. Poslovnika DPB-a.

(266)  Članak 11. stavak 2. Poslovnika DPB-a.

(267)  Članak 50. stavak 3. DPR-a.

(268)  Članak 50. stavak 4. DPR-a i članak 10. stavak 6. Poslovnika DPB-a.

(269)  Članak 50. stavak 6. DPR-a.

(270)  Članak 50. stavak 4. DPR-a. Ako preporuke DPB-a nisu izravno relevantne za ispitanike, voditelj obrade navodi sva odstupanja u pisanom obliku u dokumentu koji se dostavlja DPB-u.

(271)  Članak 50. stavak 7. DPR-a. Vidjeti članak 13. EPK-a i članak 113. Pravilnika o osoblju.

(272)  Članak 50. stavak 8. i članak 52. stavak 2. DPR-a. Prema pravilima o zaštiti podataka Upravnog vijeća i užeg odbora arbitražu može zatražiti predsjednik Upravnog vijeća.

(273)  Članak 52. stavak 1. DPR-a.

(274)  Članak 52. stavak 4. DPR-a.

(275)  Članak 52. stavak 4. DPR-a.

(276)  Članak 52. stavak 4. DPR-a.

(277)  Članak 52. stavak 8. DPR-a.

(278)  Članak 52. stavak 9. DPR-a.

(279)  Članak 52. stavak 6. DPR-a. Arbitraža se provodi u Haagu (članak 52. stavak 5. DPR-a) na jeziku po izboru arbitra, koji mora biti jedan od službenih jezika EPO-a (engleski, francuski ili njemački jezik) (članak 52. stavak 7. DPR-a).

(280)  Članak 52. stavak 13. DPR-a.

(281)  Članak 52. stavak 10. DPR-a. Vidjeti i članak 3. i članak 34. stavak 2. Pravila Stalnog arbitražnog suda.

(282)  Članak 53. DPR-a. Pod određenim uvjetima (posebice primjenjivim zahtjevima u njemačkom pravu) pojedinci mogu dobiti i naknadu za štetu koju je osoblje EPO-a nanijelo pri izvršavanju dužnosti u skladu s člankom 9. stavkom 2. EPK-a.

(283)  Protokol o povlasticama i imunitetima EPO-a (dostupno na adresi https://www.epo.org/en/legal/epc/2020/proprim.html).

(284)  Članak 3. stavak 1. točka (a) Protokola o povlasticama i imunitetima.

(285)  To uključuje mogućnost da zahtjev bude odbijen.

(286)  Članak 8. stavak 3. DPR-a.

(287)  Članak 8. stavak 4. DPR-a.

(288)  Objašnjenje o EPO-ovu slanju i prijenosu osobnih podataka (Obavijest o slanju i prijenosu), dostupno na adresi https://link.epo.org/web/office/data-protection-and-privacy/en-explanatory-note-on-epo-transmission-and-transfer-of-personal-data.pdf, str. 4. Vidjeti posebno „U DPR-u EPO-a [...] utvrđuje se opće načelo odgovarajuće zaštite, posebno primjenjivo na međunarodni tok podataka”.

(289)  Obavijest o slanju i prijenosu, bilješka 12.

(290)  Članak 8. stavak 3. DPR-a.

(291)  Predmet C-362/14, Schrems („Schrems I”), ECLI:EU:C:2015:650, t. 65.

(292)  Europski odbor za zaštitu podataka, Mišljenje 07/2025 o Nacrtu provedbene odluke Europske komisije u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 o primjerenoj zaštiti osobnih podataka u Europskoj patentnoj organizaciji. Dostupno na: https://www.edpb.europa.eu/system/files/2025-05/edpb-opinion-202507-epo-adequacydecision_en.pdf.


ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2025/1382/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)