(2)

Unija treba suzbijati socijalnu isključenost i diskriminaciju te promicati socijalnu pravdu i zaštitu te ravnopravnost žena i muškaraca, međugeneracijsku solidarnost i zaštitu prava djeteta. Pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija treba uzeti u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapošljavanja, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv siromaštva i socijalne isključenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi, kako je utvrđeno u  članku 9 . Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)

Unija treba suzbijati socijalnu isključenost i diskriminaciju te promicati socijalnu pravdu i zaštitu te ravnopravnost žena i muškaraca, međugeneracijsku solidarnost i zaštitu prava djeteta. Pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija treba uzeti u obzir zahtjeve povezane s promicanjem uključivog tržišta rada, visoke razine zapošljavanja, kolektivnog pregovaranja, pristojnih primanja, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv siromaštva i socijalne isključenosti s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama, posebice djeci, osobama s invaliditetom, samohranim roditeljima, etničkim manjinama, primjerice Romima, LGBTIQA+ osobama, osobama koje žive u udaljenim područjima i starijim osobama, te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi, kako je utvrđeno u  članku 3 . Ugovora o  Europskoj uniji (UEU) i članku 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(5)

U okviru europskog semestra različiti se instrumenti kombiniraju unutar sveobuhvatnog okvira za integriranu multilateralnu koordinaciju i nadzor ekonomskih politika i politika zapošljavanja. U okviru europskog semestra teži se ostvarivanju okolišne održivosti, produktivnosti, pravednosti i stabilnosti te on obuhvaća načela europskog stupa socijalnih prava i njegovo sredstvo za nadzor – pregled socijalnih pokazatelja. Osim toga, predviđena je bliska suradnja sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i drugim dionicima. Podupire ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Politike zapošljavanja i ekonomske politike Unije i država članica trebale bi biti usko povezane s tranzicijom Europe prema klimatski neutralnom, okolišno održivom i digitalnom gospodarstvu, pri čemu bi trebalo poboljšati konkurentnost, osigurati primjerene radne uvjete, poticati inovacije, promicati socijalnu pravdu i jednake mogućnosti te suzbijati nejednakosti i regionalne razlike.

(5)

Ti se različiti instrumenti u okviru europskog semestra kombiniraju unutar krovnog okvira za integrirano multilateralno usklađivanje i praćenje ekonomskih politika, politika zapošljavanja te socijalnih i okolišnih politika . Iako se u okviru europskog semestra teži ostvarivanju okolišne održivosti, produktivnosti, pravednosti i stabilnosti njime bi se trebalo još više integrirati načela europskog stupa socijalnih prava i njegovo sredstvo za nadzor: pregled socijalnih pokazatelja. Osim toga, predviđena je bliska suradnja sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i drugim dionicima. Podupire ostvarivanje ciljeva održivog razvoja , posebice rodne ravnopravnosti . Politike zapošljavanja i ekonomske politike Unije i država članica trebale bi biti usko povezane s tranzicijom Europe prema klimatski neutralnom, socijalno uključivom, okolišno održivom i digitalnom gospodarstvu, pri čemu bi trebalo poboljšati konkurentnost, osigurati dostojanstvene radne uvjete i snažne sustave socijalne skrbi , poticati inovacije, promicati socijalnu pravdu i jednake mogućnosti i ulagati u mlade ljude te suzbijati nejednakosti i regionalne razlike te smanjivati siromaštvo . Hitno je potrebno osigurati kvalitetno i održivo zapošljavanje, uključujući inicijative za dostojanstvene uvjete rada na daljinu, pravo na isključivanje, roditeljski dopust i dopust povezan sa skrbi, za prava radnika koji rade putem platformi, za opći pravni okvir o podugovaranju, s većom transparentnosti i preporukama o odgovornosti, kao i zdravlju i sigurnosti te većom ulogom kolektivnog pregovaranja.

(6)

Klimatske promjene i izazovi povezani s okolišem, globalizacija, digitalizacija, umjetna inteligencija, rad na daljinu, ekonomija platformi i demografske promjene preobrazit će europska gospodarstva i društva. Unija i njezine države članice trebale bi surađivati kako bi djelotvorno odgovorile na te strukturne čimbenike i, prema potrebi, prilagoditi postojeće sustave prepoznajući blisku međuovisnost gospodarstava i tržištâ rada država članica te s time povezanih politika. Za to je potrebno koordinirano, ambiciozno i učinkovito djelovanje u  okviru politika na razini Unije i na nacionalnoj razini, u skladu s UFEU-om i odredbama Unije o gospodarskom upravljanju. Takvim bi djelovanjem u okviru politika trebalo obuhvatiti poticanje održivog ulaganja, ponovno zalaganje za primjereno raspoređene strukturne reforme koje pozitivno utječu na gospodarski rast, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, produktivnost, primjerene radne uvjete, socijalnu i teritorijalnu koheziju, uzlaznu konvergenciju, otpornost i provedbu fiskalne odgovornosti. U okviru tog djelovanja trebalo bi kombinirati mjere koje se odnose na ponudu i potražnju te pritom voditi računa o njihovu utjecaju na okoliš, zapošljavanje i društvo.

(6)

Klimatske promjene i izazovi povezani s okolišem, globalizacija, digitalizacija, umjetna inteligencija, rad na daljinu, ekonomija platformi i demografske promjene preobražavaju europska gospodarstva i društva. Iako bi se rad na daljinu mogao smatrati korakom prema boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života, čime bi se prethodno isključenim skupinama radnika omogućio pristup tržištima rada, postoji rizik da bi on mogao zamagliti granice između radnog i osobnog vremena, što bi moglo negativno utjecati na temeljna prava radnika te na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Unija i njezine države članice trebale bi surađivati kako bi djelotvorno odgovorile na te strukturne čimbenike i, prema potrebi, prilagoditi postojeće sustave prepoznajući blisku međuovisnost gospodarstava i tržištâ rada država članica te s time povezanih politika. Za to je potrebno koordinirano, ambiciozno i učinkovito političko djelovanje u  kojem sudjeluju socijalni partneri na razini Unije i na nacionalnoj razini, u skladu s UFEU-om , europskim stupom socijalnih prava i odredbama Unije o gospodarskom upravljanju. Takvim bi djelovanjem u okviru politika trebalo obuhvatiti poticanje održivog ulaganja, ponovno zalaganje za primjereno raspoređene strukturne reforme koje pozitivno utječu na gospodarski rast, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, produktivnost, dostojanstvene radne uvjete, socijalnu i teritorijalnu koheziju, uzlaznu konvergenciju i otpornost te provedbu fiskalne i socijalne odgovornosti. U okviru tog djelovanja trebalo bi kombinirati mjere koje se odnose na ponudu i potražnju te pritom voditi računa o njihovu utjecaju na okoliš, zapošljavanje i društvo. Nakon izjave ministara i ministrica financija EU-a od 23. ožujka 2020. o Paktu o stabilnosti i rastu s obzirom na krizu prouzročenu bolešću COVID-19, u kojoj je najavljeno privremeno odstupanje od Pakta o stabilnosti i rastu (opća klauzula o odstupanju) i komunikacije Komisije od 2. lipnja 2021. naslovljene: „Koordinacija ekonomskih politika u 2021.: prevladavanje pandemije bolesti COVID-19, potpora oporavku i modernizacija gospodarstva”, što je pokazalo da će se opća klauzula o odstupanju nastaviti primjenjivati 2022. i da se očekuje da će se deaktivirati od 2023., države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti potencijal koji nudi opća klauzula o odstupanju kako bi poduprle posrnula i nelikvidna poduzeća, osobito mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, zaštitile radna mjesta, plaće i radne uvjete te uložile u ljude i sustave socijalne skrbi. Potencijalni rizik za javne financije koji proizlazi iz produljenja, kao i moguće socijalne negativne posljedice deaktivacije te klauzule, koja se očekuje 2023., trebalo bi ocijeniti ex ante.

(8)

Na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Portu (20)8. svibnja 2021. čelnici EU-a prepoznali su europski stup socijalnih prava kao temeljni element oporavka, čijom će se provedbom ojačati napredak Unije prema digitalnoj, zelenoj i pravednoj tranziciji i pridonijeti uzlaznoj gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji te suočavanju s demografskim izazovima. Naglasili su da su socijalna dimenzija, socijalni dijalog i aktivna uključenost socijalnih partnera u središtu visoko konkurentnog socijalnog tržišnoga gospodarstva. Predstavnici država članica utvrdili su da su Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava, koji je predstavila Komisija, pružene korisne smjernice za provedbu tog stupa, među ostalim u područjima zapošljavanja, vještina, zdravlja i socijalne zaštite. Pozdravili su nove glavne ciljeve EU-a za 2030. u pogledu zapošljavanja (78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine trebalo bi biti zaposleno), vještina (60 % svih odraslih osoba trebalo bi svake godine sudjelovati u nekom obliku osposobljavanja) i smanjenje siromaštva (najmanje 15 milijuna ljudi, uključujući pet milijuna djece) te revidirani pregled socijalnih pokazatelja s ciljem praćenja napretka u provedbi načela socijalnog stupa kao dijela okvira za koordinaciju politika u kontekstu europskog semestra. Nadalje, napomenuli su da će s postupnim oporavkom Europe od pandemije bolesti COVID-19 prioritet biti prelazak sa zaštite na stvaranje radnih mjesta i poboljšanje njihove kvalitete te su naglasili da će provedba načelâ europskog stupa socijalnih prava biti ključna kako bi se osiguralo otvaranje većeg broja boljih radnih mjesta za sve u okviru uključivog oporavka. Naposljetku, predstavnici država članica naglasili su važnost pomnog praćenja, među ostalim na najvišoj razini, napretka postignutog u provedbi europskog stupa socijalnih prava i glavnih ciljeva EU-a za 2030.

(8)

Na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Portu (20)8. svibnja 2021. čelnici EU-a prepoznali su europski stup socijalnih prava kao temeljni element oporavka, napomenuvši da će njegova provedba ojačati napredak Unije prema digitalnoj, zelenoj i pravednoj tranziciji i pridonijeti uzlaznoj gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji te suočavanju s demografskim izazovima. Naglasili su da su socijalna dimenzija, socijalni dijalog i aktivna uključenost socijalnih partnera u središtu visoko konkurentnog socijalnog tržišnoga gospodarstva. Predstavnici država članica utvrdili su da su Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava, koji je predstavila Komisija, pružene korisne smjernice za provedbu tog stupa, među ostalim u područjima zapošljavanja, vještina, zdravlja i socijalne zaštite. Pozdravili su nove glavne ciljeve EU-a za 2030. u pogledu zapošljavanja (78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine trebalo bi biti zaposleno), vještina (60 % svih odraslih osoba trebalo bi svake godine sudjelovati u nekom obliku osposobljavanja) i smanjenje siromaštva (najmanje 15 milijuna ljudi, uključujući pet milijuna djece) te revidirani pregled socijalnih pokazatelja s ciljem praćenja napretka u provedbi načela socijalnog stupa kao dijela okvira za koordinaciju politika u kontekstu europskog semestra. Nadalje, napomenuli su da će s postupnim oporavkom Europe od pandemije bolesti COVID-19 prioritet biti prelazak sa zaštite na otvaranje radnih mjesta i poboljšanje njihove kvalitete te su naglasili da će provedba načelâ europskog stupa socijalnih prava biti ključna kako bi se osiguralo otvaranje većeg broja boljih radnih mjesta za sve u okviru uključivog oporavka. Naposljetku, predstavnici država članica naglasili su važnost pomnog praćenja, među ostalim na najvišoj razini, napretka postignutog u provedbi europskog stupa socijalnih prava i glavnih ciljeva EU-a za 2030. Države članice trebale bi osigurati pravednu mobilnost i prenosivost prava i povlastica boljom zaštitom mobilnih radnika, uključujući prekogranične i sezonske radnike, učinkovitijim inspektoratima rada i uvođenjem učinkovitih digitalnih rješenja.

(8.a)

(9)

Reforme tržišta rada, uključujući nacionalne mehanizme određivanja plaća, trebale bi ići u korak s nacionalnim praksama socijalnog dijaloga kako bi se osigurale pravedne plaće koje omogućuju pristojan životni standard i održiv rast. Trebale bi omogućiti i potrebnu priliku za široko razmatranje socioekonomskih pitanja, uključujući poboljšanja u pogledu održivosti, konkurentnosti, inovacija, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, radnih uvjeta, siromaštva zaposlenih, obrazovanja i vještina, javnog zdravlja i uključenosti te stvarnih prihoda. Države članice i Unija trebale bi osigurati ublažavanje posljedica u pogledu zapošljavanja te socijalnih i gospodarskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 te da tranzicije budu socijalno pravedne i poštene. Trebalo bi aktivno djelovati radi jačanja oporavka i  izgradnje uključivog i otpornog društva u kojem su građani zaštićeni i znaju predviđati promjene i upravljati njima te u kojem mogu aktivno sudjelovati u društvenom i gospodarskom životu. Kako je istaknuto u Preporuci Komisije (EU) o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (EASE), kao potpora promjenama na tržištu rada potreban je koherentan skup aktivnih politika tržišta rada koji uključuje privremene poticaje za zapošljavanje i promjenu radnog mjesta, politike povezane s vještinama i poboljšane službe za zapošljavanje .

(9)

Reforme tržišta rada, uključujući nacionalne mehanizme određivanja plaća, trebale bi ići u korak s nacionalnim praksama socijalnog dijaloga kako bi se osigurale pravedne plaće koje omogućuju pristojan životni standard i održiv rast. Trebale bi omogućiti i potrebnu priliku za široko razmatranje socioekonomskih pitanja, uključujući poboljšanja u pogledu održivosti, konkurentnosti, inovacija, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, radnih uvjeta, siromaštva zaposlenih, rodne ravnopravnosti, obrazovanja i vještina, javnog zdravlja i uključenosti te stvarnih prihoda. Države članice bi stoga trebale poštovati i jačati ulogu socijalnih partnera, promicati proširenje opsega kolektivnog pregovaranja i poduprijeti visoku gustoću sindikata i organizacija poslodavaca kako bi se osigurao uključiv i socijalno pravedan oporavak. Države članice i Unija trebale bi osigurati ublažavanje negativnih utjecaja krize uzrokovane bolešću COVID-19 na zaposlenost, društvo i gospodarstvo te da promjene budu socijalno pravedne i poštene. Trebalo bi aktivno djelovati na jačanju oporavka i  izgradnji uključivog i otpornog društva u kojem su građani zaštićeni i znaju predviđati promjene i upravljati njima te u kojem mogu aktivno sudjelovati u društvenom i gospodarskom životu. Kako je istaknuto u Preporuci Komisije (EU) o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (EASE), kao potpora promjenama na tržištu rada potreban je koherentan skup aktivnih politika tržišta rada koji uključuje privremene poticaje za zapošljavanje i promjenu radnog mjesta, potvrđivanje i stjecanje kompetencija i poboljšane usluge posredovanja u zapošljavanju . Potrebna je temeljita evaluacija nacionalnih politika i programa potpore uvedenih radi ublažavanja učinaka pandemije bolesti COVID-19 kako bi se izvukle pouke i utvrdili instrumenti za buduću upotrebu.

(10)

Trebalo bi se boriti protiv svih oblika diskriminacije, osigurati rodnu ravnopravnost i  podržati zapošljavanje mladih. Trebalo bi osigurati pristup i mogućnosti za sve te smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost, uključujući onu koja se odnosi na djecu, posebno osiguravanjem djelotvornog funkcioniranja tržištâ rada i odgovarajućih i uključivih sustava socijalne zaštite te uklanjanjem prepreka obrazovanju, osposobljavanju i sudjelovanju na tržištu rada, među ostalim putem ulaganja u rani i predškolski odgoj i obrazovanje te u digitalne vještine. S obzirom na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i u kontekstu društava koja stare posebno su relevantni pravodoban i jednak pristup povoljnim uslugama dugotrajne skrbi i zdravstvenim uslugama, uključujući prevenciju i promicanje zdravstvene zaštite. Trebalo bi dodatno ostvariti potencijal osoba s invaliditetom da doprinose gospodarskom rastu i socijalnom razvoju. Usvajanjem novih gospodarskih i poslovnih modela na radnim mjestima u Uniji mijenjaju se i radni odnosi. Države članice trebale bi osigurati da se radnim odnosima koji proizlaze iz novih oblika rada održava i jača europski socijalni model.

(10)

Trebalo bi iskorijeniti sve oblike diskriminacije, osigurati rodnu ravnopravnost i  poticati zapošljavanje mladih. Trebalo bi osigurati pristup i mogućnosti za sve te iskorijeniti siromaštvo i socijalnu isključenost, uključujući onu koja se odnosi na djecu, posebno osiguravanjem djelotvornog funkcioniranja tržištâ rada i odgovarajućih i uključivih sustava socijalne zaštite te uklanjanjem prepreka obrazovanju, osposobljavanju i sudjelovanju na tržištu rada, među ostalim putem ulaganja u rani i predškolski odgoj i obrazovanje, digitalne vještine i cjeloživotno učenje . Države članice trebale bi poticati ulaganja u održiva, kvalitetna radna mjesta i usvojiti sveobuhvatan pristup za spašavanje djece od siromaštva i pružanje potpore roditeljima djece kojoj je potrebna pomoć. Europsko jamstvo za djecu trebalo bi biti uključeno u sve sektore politika, a prednost bi trebalo dati financiranju prava djece, uz istodobno potpuno iskorištavanje postojećih politika i fondova Unije za konkretne mjere kojima se doprinosi iskorjenjivanju siromaštva djece i socijalne isključenosti. S obzirom na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i u kontekstu društava koja stare posebno su važni pravodoban i jednak pristup povoljnim uslugama dugotrajne skrbi i zdravstvenim uslugama, uključujući prevenciju , među ostalim problema s mentalnim zdravljem na radnom mjestu i promicanje zdravstvene zaštite. Trebalo bi dodatno ostvariti potencijal osoba s invaliditetom da doprinose gospodarskom rastu i socijalnom razvoju. Usvajanjem novih gospodarskih i poslovnih modela na radnim mjestima u Uniji mijenjaju se i radni odnosi. Države članice trebale bi osigurati da se radnim odnosima koji proizlaze iz novih oblika rada jača europski socijalni model jamčeći pritom prava radnika, pristojne radne uvjete, uključujući zdravlje i sigurnost na radu, pristojna primanja i dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života .

(12)

Države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti REACT-EU (21), kojim se dodatno jača učinak fondova kohezijske politike do 2023., Europskog socijalnog fonda plus, Mehanizma za oporavak i otpornost (22) i ostalih fondova Unije, uključujući Fond za pravednu tranziciju i InvestEU, kako bi poticale zapošljavanje, socijalna ulaganja, socijalnu uključenost i dostupnost, promicale mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije radnika, cjeloživotno učenje te visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje za sve, uključujući digitalnu pismenost i vještine. Iako su integrirane smjernice upućene državama članicama i Uniji, trebalo bi ih provoditi u partnerstvu sa svim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, u bliskoj suradnji s parlamentima, kao i sa socijalnim partnerima te predstavnicima civilnoga društva.

(12)

Države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti REACT-EU (21), kojim se dodatno jača učinak fondova kohezijske politike do 2023., Europskog socijalnog fonda plus, Mehanizma za oporavak i otpornost (22) i ostalih fondova Unije, uključujući Fond za pravednu tranziciju i InvestEU, kako bi poticale zapošljavanje, socijalna ulaganja, socijalnu uključenost i dostupnost, promicale mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije radnika, cjeloživotno učenje te visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje za sve, uključujući digitalnu pismenost i vještine. Države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti i revidirani Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom, uspostavljen Uredbom (EU) 2021/691 Europskog parlamenta i Vijeća  (22a) , za potporu radnicima koji su proglašeni viškom zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Iako su integrirane smjernice upućene državama članicama i Uniji, trebalo bi ih provoditi u partnerstvu sa svim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, u bliskoj suradnji s parlamentima, kao i sa socijalnim partnerima te predstavnicima civilnoga društva.

(13.a)