30.9.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 285/35


Samo izvorni tekstovi UN/ECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika potrebno je provjeriti u posljednjem izdanju UN/ECE-ova dokumenta TRANS/WP.29/343, koji je dostupan na internetskoj stranici:

http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html

Pravilnik br. 99 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji izvora svjetlosti s izbojem u plinu za uporabu u homologiranim jedinicama svjetala s izbojem u plinu za motorna vozila

Obuhvaća sav važeći tekst do:

Dopune 9. izvornoj inačici Pravilnika – dan stupanja na snagu: 10. lipnja 2014.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

1.

Područje primjene

2.

Administrativne odredbe

3.

Tehnički zahtjevi

4.

Sukladnost proizvodnje

5.

Kazne za nesukladnost proizvodnje

6.

Konačna obustava proizvodnje

7.

Nazivi i adrese tehničkih službi nadležnih za provedbu homologacijskih ispitivanja i nadležnih administrativnih tijela

PRILOZI

Prilog 1.

Listovi za izvore svjetlosti s izbojem u plinu

Prilog 2.

Izjava o homologaciji (ili proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili o konačnoj obustavi proizvodnje) tipa izvora svjetlosti s izbojem u plinu u skladu s Pravilnikom br. 99

Prilog 3.

Primjer izgleda homologacijske oznake

Prilog 4.

Metoda mjerenja električnih i fotometrijskih obilježja

Prilog 5

Optički raspored za mjerenje položaja i oblika luka i položaja elektroda

Prilog 6.

Najmanji zahtjevi za postupke nadzora kvalitete koje provodi proizvođač

Prilog 7.

Uzorkovanje i razine sukladnosti za proizvođačeve zapisnike o ispitivanjima

Prilog 8.

Najmanji zahtjevi za uzorkovanje koje provodi inspektor

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik odnosi na izvore svjetlosti s izbojem u plinu iz Priloga 1. namijenjene za upotrebu u homologiranim jedinicama svjetala s izbojem u plinu za motorna vozila.

2.   ADMINISTRATIVNE ODREDBE

2.1.   Definicije

2.1.1.   Pojam „kategorija” u ovom se Pravilniku upotrebljava za opis različitih osnovnih konstrukcija normiranih izvora svjetlosti s izbojem u plinu. Svaka kategorija ima posebnu oznaku, primjerice: „D2S”.

2.1.2.    „Izvori svjetlosti s izbojem u plinu različitih tipova”  (1) izvori su svjetlosti s izbojem u plinu iste kategorije koji se međusobno razlikuju prema sljedećim bitnim obilježjima:

2.1.2.1.

trgovačkom nazivu ili oznaci; to znači:

(a)

izvori svjetlosti s izbojem u plinu s istim trgovačkim nazivom ili oznakom koje su proizveli različiti proizvođači smatraju se različitim tipovima;

(b)

izvori svjetlosti s izbojem u plinu istog proizvođača koji se razlikuju samo prema trgovačkom nazivu ili oznaci mogu se smatrati istim tipom;

2.1.2.2.

konstrukciji balona i/ili podnoška ako te razlike utječu na optičke učinke.

2.2.   Zahtjev za homologaciju

2.2.1.   Zahtjev za homologaciju podnose nositelj trgovačkog naziva ili oznake ili njegov propisno ovlašteni zastupnik.

2.2.2.   Svakom se zahtjevu za homologaciju prilažu (vidjeti i stavak 2.4.2.):

2.2.2.1.

crteži u tri primjerka, dovoljno podrobni da omoguće identifikaciju tipa;

2.2.2.2.

tehnički opis uključujući, ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti, identifikaciju predspojne naprave;

2.2.2.3.

tri uzorka svake boje za koju je podnesen zahtjev;

2.2.2.4.

jedan uzorak predspojne naprave ako nije ugrađena u izvor svjetlosti.

2.2.3.   Ako se tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu razlikuje od već homologiranog tipa samo prema trgovačkom nazivu ili oznaci, dovoljno je dostaviti:

2.2.3.1.

izjavu proizvođača da je dostavljeni tip (osim trgovačkim nazivom ili oznakom) jednak već homologiranom tipu i da ga je proizveo isti proizvođač, potonji se identificira homologacijskim brojem;

2.2.3.2.

dva uzorka s novim trgovačkim nazivom ili oznakom.

2.2.4.   Nadležno tijelo provjerava postojanje zadovoljavajućih rješenja za osiguranje učinkovitog nadzora sukladnosti proizvoda prije izdavanja homologacije.

2.3.   Natpisi

2.3.1.   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu dostavljeni za homologaciju na podnošku ili na balonu imaju:

2.3.1.1.

trgovački naziv ili oznaku podnositelja zahtjeva;

2.3.1.2.

međunarodnu oznaku odgovarajuće kategorije;

2.3.1.3.

nazivnu snagu (ne treba biti označena zasebno ako je dio međunarodne oznake odgovarajuće kategorije);

2.3.1.4.

dovoljno velik prostor za homologacijsku oznaku.

2.3.2.   Prostor iz stavka 2.3.1.4. označuje se na crtežima priloženima zahtjevu za homologaciju.

2.3.3.   Uz natpise iz stavaka 2.3.1. i 2.4.4. na podnožak se mogu dodati i drugi natpisi.

2.3.4.   Ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti, predspojna naprava koja se upotrebljava pri homologaciji tipa izvora svjetlosti označuje se oznakom tipa i trgovačkom oznakom te nazivnim naponom i snagom, kako je navedeno na odgovarajućem tehničkom listu svjetla.

2.4.   Homologacija

2.4.1.   Ako svi uzorci tipa izvora svjetlosti s izbojem u plinu koji su dostavljeni u skladu sa stavcima 2.2.2.3. ili 2.2.3.2. ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika, ispitani s predspojnom napravom prema stavku 2.2.2.4 u slučaju da predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti, izdaje se homologacija.

2.4.2.   Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Njegov prvi znak označuje seriju izmjena koje uključuju najnovije bitne tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije.

Za njim slijedi identifikacijski kod koji je sastavljen od najviše triju znakova. Upotrebljavaju se samo arapski brojevi i velika slova navedeni u bilješci (2).

Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu izvora svjetlosti s izbojem u plinu. Ako podnositelj to želi, isti se homologacijski broj može dodijeliti izvoru svjetlosti s izbojem u plinu koji emitira bijelu svjetlost i izvoru svjetlosti s izbojem u plinu koji emitira selektivno žutu svjetlost (vidjeti stavak 2.1.2.).

2.4.3.   Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju se o homologaciji, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije, odnosno konačnoj obustavi proizvodnje tipa izvora svjetlosti s izbojem u plinu u skladu s ovim Pravilnikom obrascem u skladu s predloškom iz Priloga 2. ovom Pravilniku i crtežom, koji podnositelj prilaže za homologaciju u formatu ne većem od A4 (210 × 297 mm) i u mjerilu od najmanje 2:1.

2.4.4.   Povrh natpisa određenih stavkom 2.3.1., svakom se izvoru svjetlosti s izbojem u plinu koji je u skladu s tipom homologiranim prema ovom Pravilniku u prostor iz stavka 2.3.1.4. dodaje međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji:

2.4.4.1.

od odsječene kružnice oko slova „E” za kojom slijedi razlikovni broj zemlje koja je izdala homologaciju (3);

2.4.4.2.

od homologacijskog broja, smještenog blizu odsječene kružnice.

2.4.5.   Ako je podnositelj dobio isti homologacijski broj za nekoliko trgovačkih naziva ili oznaka, dovoljno je da najmanje jedna od njih ispunjava zahtjeve iz stavka 2.3.1.1.

2.4.6.   Oznake i natpisi određeni stavcima 2.3.1. i 2.4.3. jasno su čitljivi i neizbrisivi.

2.4.7.   U Prilogu 3. ovom Pravilniku prikazan je primjer izgleda homologacijske oznake.

3.   TEHNIČKI ZAHTJEVI

3.1.   Definicije

3.1.1.   „Izvor svjetlosti s izbojem u plinu”: izvor svjetlosti u kojem svjetlost nastaje s pomoću stabiliziranog električnog luka.

3.1.2.   „Predspojna naprava”: poseban dio za električno napajanje izvora svjetlosti s izbojem u plinu, može biti ugrađen u izvor svjetlosti.

3.1.3.   „Nazivni napon”: ulazni napon označen na predspojnoj napravi ili izvoru svjetlosti ako je predspojna naprava ugrađena u izvor svjetlosti.

3.1.4.   „Nazivna snaga”: snaga označena na izvoru svjetlosti s izbojem u plinu i na predspojnoj napravi.

3.1.5.   „Ispitni napon”: napon, na ulaznim priključcima predspojne naprave ili na priključcima izvora svjetlosti ako je predspojna naprava ugrađena u izvor svjetlosti, za koji su električna i fotometrijska obilježja izvora svjetlosti s izbojem u plinu predviđena i na kojem se trebaju ispitati.

3.1.6.   „Ciljna vrijednost”: konstrukcijski određena vrijednost električnog ili fotometrijskog obilježja. Tu vrijednost treba postići, unutar dopuštenih odstupanja, kad izvor svjetlosti s izbojem u plinu dobiva pobudu iz predspojne naprave, koja može biti ugrađena u izvor svjetlosti, i radi na ispitnom naponu.

3.1.7.   „Standardni (etalon) izvor svjetlosti s izbojem u plinu”: poseban izvor svjetlosti s izbojem u plinu za ispitivanje glavnih svjetala. Ima smanjena dimenzijska, električna i fotometrijska obilježja kako je navedeno u odgovarajućem tehničkom listu.

3.1.8.   „Referentna os”: os određena s obzirom na podnožak i na koju se odnose određene dimenzije izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

3.1.9.   „Referentna ravnina”: ravnina određena s obzirom na podnožak i na koju se odnose određene dimenzije izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

3.2.   Opći zahtjevi

3.2.1.   Svaki dostavljeni uzorak u skladu je s odgovarajućim zahtjevima iz ovog Pravilnika kad se ispita s predspojnom napravom u skladu sa stavkom 2.2.2.4. ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti.

3.2.2.   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu konstruirani su tako da u uobičajenoj upotrebi imaju i zadržavaju dobra radna svojstva. Usto nemaju nikakve konstrukcijske i proizvodne nedostatke.

3.3.   Proizvodnja

3.3.1.   Baloni izvora svjetlosti s izbojem u plinu nemaju nikakve brazde ili mrlje koje im mogu narušiti učinkovitost i optičko djelovanje.

3.3.2.   U slučaju obojenog (vanjskog) balona, nakon 15 sati rada s predspojnom napravom ili izvorom svjetlosti s ugrađenom predspojnom napravom na ispitnom naponu, površina balona lagano se obriše pamučnom krpom natopljenom mješavinom n-heptana u obujamskom udjelu od 70 % i toluola u obujamskom udjelu od 30 %. Nakon otprilike pet minuta površinu se vizualno pregledava. Ne smije biti očitih promjena.

3.3.3.   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu opremljeni su standardnim podnošcima koji su u skladu s tehničkim listovima za podnoške iz trećeg izdanja Publikacije IEC 60061, kako je navedeno na pojedinačnim tehničkim listovima u Prilogu 1.

3.3.4.   Podnožak je čvrst i dobro učvršćen za balon.

3.3.5.   Radi provjere ispunjavaju li izvori svjetlosti s izbojem u plinu zahtjeve iz stavaka 3.3.3. i 3.3.4. provode se vizualni pregled, provjera dimenzija i, kad je potrebno, probna ugradnja.

3.4.   Ispitivanja

3.4.1.   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu podvrgavaju se starenju prema Prilogu 4.

3.4.2.   Svi se uzorci ispituju s predspojnom napravom u skladu sa stavkom 2.2.2.4. ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti.

3.4.3.   Električna mjerenja provode se instrumentima razreda točnosti barem 0,2 (točnost 0,2 % cijele ljestvice).

3.5.   Položaj i dimenzije elektroda, električnog luka i pruga

3.5.1.   Geometrijski položaj elektroda u skladu je s onima navedenima na odgovarajućem tehničkom listu. Primjer metode mjerenja položaja luka i elektroda dan je u Prilogu 5. Mogu se upotrebljavati i druge metode.

3.5.1.1.   Položaj i dimenzije elektroda izvora svjetlosti mjere se prije starenja, s isključenim izvorom svjetlosti s izbojem u plinu i optičkim metodama kroz stakleni balon.

3.5.2.   Oblik i pomak luka u skladu su sa zahtjevima iz odgovarajućeg tehničkog lista.

3.5.2.1.   Mjerenje se obavlja nakon starenja s izvorom svjetlosti napajanim predspojnom napravom na ispitnom naponu ili izvorom svjetlosti s ugrađenom predspojnom napravom na ispitnom naponu.

3.5.3.   Položaj, dimenzije i propusnost pruga u skladu su sa zahtjevima iz odgovarajućeg tehničkog lista.

3.5.3.1.   Mjerenje se obavlja nakon starenja s izvorom svjetlosti napajanim predspojnom napravom na ispitnom naponu ili izvorom svjetlosti s ugrađenom predspojnom napravom na ispitnom naponu.

3.6.   Obilježja uključenja, postizanja pune jakosti i toploga ponovnog paljenja

3.6.1.   Uključenje

Kad se ispituje u skladu s uvjetima iz Priloga 4., izvor svjetlosti s izbojem u plinu uključuje se odmah i ostaje upaljen.

3.6.2.   Postizanje pune jakosti

3.6.2.1.   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu s ciljnim svjetlosnim tokom iznad 2 000 lm

 

Kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4., izvor svjetlosti s izbojem u plinu emitira najmanje:

 

nakon jedne sekunde: 25 % svojega ciljnoga svjetlosnog toka;

 

nakon četiri sekunde: 80 % svojega ciljnoga svjetlosnog toka.

 

Ciljni svjetlosni tok naveden je na odgovarajućem tehničkom listu.

3.6.2.2.   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu s ciljnim svjetlosnim tokom koji ne prelazi 2 000 lm

 

Kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4., izvor svjetlosti s izbojem u plinu emitira najmanje 800 lm nakon 1 sekunde i najmanje 1 000 lm nakon 4 sekunde.

 

Ciljni svjetlosni tok naveden je na odgovarajućem tehničkom listu.

3.6.3.   Toplo ponovno paljenje

Kad se ispituje u skladu s uvjetima iz Priloga 4., izvor svjetlosti s izbojem u plinu ponovno se uključuje odmah nakon isključenosti u trajanju navedenom na tehničkom listu. Nakon jedne sekunde izvor svjetlosti emitira najmanje 80 % svojeg ciljnog svjetlosnog toka.

3.7.   Električna obilježja

Kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4., napon i snaga izvora svjetlosti unutar su granica navedenih u odgovarajućem tehničkom listu.

3.8.   Svjetlosni tok

Kad se mjeri u skladu s uvjetima iz Priloga 4., svjetlosni tok nalazi se unutar granica navedenih u odgovarajućem tehničkom listu. Kada su za isti tip navedene bijela i selektivno žuta svjetlost, ciljna se vrijednost primjenjuje na izvore svjetlosti koji emitiraju bijelu svjetlost, a svjetlosni tok izvora svjetlosti koji emitira selektivno žutu svjetlost iznosi najmanje 68 % navedene vrijednosti.

3.9.   Boja

3.9.1.   Boja emitirane svjetlosti jest bijela ili selektivno žuta. Povrh toga, kolorimetrijska su obilježja, izražena CIE-ovim kromatičnim koordinatama, unutar granica navedenih na odgovarajućem tehničkom listu.

3.9.2.   Na ovaj se Pravilnik primjenjuju definicije boje emitirane svjetlosti iz Pravilnika br. 48 i njegovih serija izmjena na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa.

3.9.3.   Boja se mjeri u skladu s uvjetima navedenima u stavku 10. Priloga 4.

3.9.4.   Najmanji sadržaj crvene svjetlosti izvora svjetlosti s izbojem u plinu takav je da vrijedi:

Formula

gdje je:

Ee (λ)

[W/nm]

spektralna raspodjela zračenja;

V (λ)

[1]

spektralna svjetlosna učinkovitost;

λ

[nm]

valna duljina.

Ta se vrijednost izračunava s pomoću intervala od jednog nanometra.

3.10.   UV zračenje

UV zračenje izvora svjetlosti s izbojem u plinu takvo je da je izvor svjetlosti s izbojem u plinu tipa niskog intenziteta UV zračenja u skladu s:

Formula

gdje je:

S (λ)

[1]

spektralna težinska funkcija;

km = 683

[lm/W]

fotometrijski ekvivalent zračenja;

(Za definicije drugih simbola vidjeti stavak 3.9.4.).

Ta se vrijednost izračunava s pomoću intervala od jednog nanometra.

UV zračenje ponderira se prema vrijednostima navedenima u sljedećoj tablici:

λ

S(λ)

λ

S(λ)

λ

S(λ)

250

0,430

305

0,060

355

0,00016

255

0,520

310

0,015

360

0,00013

260

0,650

315

0,003

365

0,00011

265

0,810

320

0,001

370

0,000090

270

1,000

325

0,00050

375

0,000077

275

0,960

330

0,00041

380

0,000064

280

0,880

335

0,00034

385

0,000053

285

0,770

340

0,00028

390

0,000044

290

0,640

345

0,00024

395

0,000036

295

0,540

350

0,00020

400

0,000030

300

0,300

 

 

 

 

Izabrane su valne duljine reprezentativne; druge vrijednosti treba umetnuti.

Vrijednosti u skladu sa „Smjernicama IRPA/INIRC-a o graničnim vrijednostima izlaganja ultraljubičastom zračenju”.

3.11.   Standardni izvori svjetlosti s izbojem u plinu

Standardni (etalon) izvori svjetlosti s izbojem u plinu ispunjavaju zahtjeve primjenjive na homologirane tipove izvora svjetlosti i posebne zahtjeve navedene u odgovarajućem tehničkom listu. Ako tip emitira bijelu i selektivno žutu svjetlost, standardni izvor svjetlosti emitira bijelu svjetlost.

4.   SUKLADNOST PROZVODNJE

4.1.   Izvori svjetlosti s izbojem u plinu homologirani prema ovom Pravilniku proizvode se tako da budu u skladu s homologiranim tipom, ispunjavajući tehničke zahtjeve i zahtjeve za natpise utvrđene stavkom 3. i prilozima 1., 4. i 3. ovom Pravilniku.

4.2.   Radi provjere jesu li ispunjeni zahtjevi iz stavka 4.1. provode se prikladni nadzori proizvodnje.

4.3.   Nositelj homologacije osobito je dužan:

4.3.1.

osigurati postojanje postupaka za djelotvoran nadzor kvalitete proizvoda;

4.3.2.

imati pristup kontrolnoj opremi potrebnoj za provjeru sukladnosti sa svakim homologiranim tipom;

4.3.3.

osigurati da se rezultati ispitivanja zabilježe i da pripadajući dokumenti ostanu dostupni u razdoblju koje je potrebno utvrditi u skladu s administrativnim tijelom;

4.3.4.

analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja, primjenjujući kriterije iz Priloga 7., kako bi provjerio i osigurao stabilnost obilježja proizvoda, uzimajući u obzir odstupanja zbog industrijske proizvodnje;

4.3.5.

osigurati da se za svaki tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu provedu barem ispitivanja propisana u Prilogu 6. ovom Pravilniku;

4.3.6.

osigurati da svako prikupljanje uzoraka koje pruža dokaz o nesukladnosti s tipom ispitivanja o kojem je riječ dovede do novog prikupljanja i novog ispitivanja. Poduzimaju se sve potrebne mjere kako bi se ponovo uspostavila sukladnost odgovarajuće proizvodnje.

4.4.   Nadležno tijelo koje je dodijelilo homologaciju tipa može u svakom trenutku provjeriti metode nadzora sukladnosti primjenjive na svaku proizvodnu jedinicu.

4.4.1.   Pri svakoj inspekciji inspektoru se na uvid daju knjige ispitivanja i zapisnici o nadgledanju proizvodnje.

4.4.2.   Inspektor može nasumično uzeti uzorke za ispitivanje u proizvođačevu laboratoriju. Najmanji broj uzoraka može se odrediti prema rezultatima proizvođačeve vlastite provjere.

4.4.3.   Kad se pokaže da razina kvalitete ne zadovoljava ili se čini potrebnim provjeriti valjanost ispitivanja provedenih pri primjeni stavka 4.4.2., inspektor bira uzorke za slanje u tehničku službu koja je provela ispitivanja za homologaciju tipa.

4.4.4.   Nadležno tijelo može provoditi sva ispitivanja propisana ovim Pravilnikom. Ta će se ispitivanja provoditi na uzorcima uzetima nasumično, bez narušavanja dobavljačkih obveza proizvođača te prema mjerilima iz Priloga 8.

4.4.5.   Nadležno tijelo nastoji obaviti inspekciju jedanput u dvije godine. Međutim, to ovisi o nahođenju nadležnog tijela i njegovu povjerenju u prihvaćene postupke za učinkovit nadzor sukladnosti proizvodnje. U slučaju da su zabilježeni loši rezultati, nadležno je tijelo dužno u najkraćem roku osigurati poduzimanje svih potrebnih mjera za ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje.

5.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

5.1.   Homologacija dodijeljena u pogledu izvora svjetlosti s izbojem u plinu u skladu s ovim Pravilnikom može biti povučena ako navedeni zahtjevi za sukladnost proizvodnje nisu ispunjeni.

5.2.   Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno izdanu homologaciju, o tome bez odgađanja obavješćuje ostale ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu u skladu s predloškom u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

6.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu homologiran u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je izdalo homologaciju. Po primitku odgovarajuće obavijesti to tijelo o tome obavješćuje ostale stranke ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu u skladu s predloškom iz Priloga 2. ovom Pravilniku.

7.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBA NADLEŽNIH ZA PROVEDBU HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I NADLEŽNIH ADMINISTRATIVNIH TIJELA

Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su Tajništvu Ujedinjenih naroda dostaviti nazive i adrese tehničkih službi nadležnih za provođenje homologacijskih ispitivanja kao i administrativnih tijela koja izdaju homologacije te kojima je potrebno poslati izjave kojima se potvrđuje ili odbija homologacija ili proširenje homologacije ili povlačenje homologacije ili konačna obustava proizvodnje, a izdani su u drugim državama.


(1)  Selektivno žuti balon ili dodatni selektivno žuti vanjski balon, čija je svrha samo promjena boje, ali ne i drugih obilježja izvora svjetlosti s izbojem u plinu koji emitira bijelu svjetlost, nije preinaka tipa izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

(2)  0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

A B C D E F G H J K L M N P R S T U V W X Y Z

(3)  Razlikovni brojevi ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedeni su u Prilogu 3. pročišćenom tekstu Rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.2./Amend.1.


PRILOG 1.

LISTOVI ZA IZVORE SVJETLOSTI S IZBOJEM U PLINU

Popis kategorija izvora svjetlosti s izbojem u plinu i brojevi njihovih listova:

Kategorija izvora svjetlosti

 

Brojevi listova

D1R

 

DxR/1 do 7

D1S

DxS/1 do 6

D2R

DxR/1 do 7

D2S

DxS/1 do 6

D3R

DxR/1 do 7

D3S

DxS/1 do 6

D4R

DxR/1 do 7

D4S

DxS/1 do 6

D5S

D5S/1 do 5

D6S

D6S/1 do 5

D8S

D8S/1 do 5

Popis listova za izvore svjetlosti s izbojem u plinu i njihov redoslijed u ovom prilogu:

Brojevi listova

 

DxR/1 do 7

(list DxR/6: dvije stranice)

DxS/1 do 6

 

D5S/1 do 5

 

D6S/1 do 5

 

D8S/1 do 5

 

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/1

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 1.

Kategorija D1R – tip s kablovima – podnožak PK32d-3

Image 1

Tekst slike

Slika 2.

Kategorija D1R – tip s konektorom – podnožak PK32d-3

Image 2

Tekst slike

(1)

Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)

Vidjeti list DxR/3.

(3)

Ekscentričnost vanjskog balona s obzirom na referentnu os mjerena na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine manja je od ± 0,5 mm u smjeru C i od – 1 mm /+ 0,5 mm u smjeru A.

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/2

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 3.

Kategorija D3R – tip sa starterom – podnožak PK32d-6

Image 3

Tekst slike

Slika 4.

Kategorija D4R – tip s konektorom – podnožak P32d-6

Image 4

Tekst slike

(1)

Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)

Vidjeti list DxR/3.

(3)

Ekscentričnost vanjskog balona s obzirom na referentnu os mjerena na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine manja je od ± 0,5 mm u smjeru C i od – 1 mm /+ 0,5 mm u smjeru A.

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/3

Slika 5.

Definicija referentne osi  (1)

Image 5

Tekst slike

Slika 6.

Najveći obris svjetla  (2)

Image 6

Tekst slike

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/4

Dimenzije

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

Položaj elektroda

List DxR/5

Položaj i oblik luka

List DxR/6

Položaj crnih pruga

List DxR/7

α1 (3)

45° ± 5°

α2 (3)

min. 45°

D1R: podnožak PK32d-3

D2R: podnožak P32d-3

D3R: podnožak PK32d-6

D4R: podnožak P32d-6

u skladu s Publikacijom IEC 60061 (list 7004-111-4)

ELEKTRIČNA I FOTOMETRIJSKA OBILJEŽJA

 

D1R/D2R

D3R/D4R

D1R/D2R

D3R/D4R

Nazivni napon predspojne naprave

V

12 (4)

12

Nazivna snaga

W

35

35

Ispitni napon

V

13,5

13,5

Napon svjetla

Ciljna vrijednost

V

85

42

85

42

Dopušteno odstupanje

± 17

± 9

± 8

± 4

Snaga svjetla

Ciljna vrijednost

W

35

35

Dopušteno odstupanje

± 3

± 0,5

Svjetlosni tok

Ciljna vrijednost

lm

2 800

2 800

Dopušteno odstupanje

± 450

± 150

Kromatične koordinate u slučaju bijele svjetlosti

Ciljna vrijednost

 

x = 0,375

y = 0,375

Područje dopuštenog odstupanja (5)

Granice

x = 0,345

x = 0,405

Formula

Formula

Sjecišta

x = 0,345

y = 0,371

x = 0,405

y = 0,409

x = 0,405

y = 0,354

x = 0,345

y = 0,309

Trajanje isključenosti prije ponovnoga toplog paljenja

s

10

10

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/5

Položaj elektroda

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li elektrode u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Image 7

Tekst slike

Dimenzija u mm

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

a1

d + 0,5

d + 0,2

a2

d + 0,7

d + 0,35

b1

0,4

0,15

b2

0,8

0,3

c

4,2

4,2

d = promjer elektrode;

d < 0,3 za D1R i D2R;

d < 0,4 za D3R i D4R;

Kraj elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini nalazi se u području koje određuju a1 i b1. Kraj elektrode koji je najdalje od referentne ravnine nalazi se u području koje određuju a2 i b2.

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/6 (str. 1. od 2)

Položaj i oblik luka

Ispitivanjem se utvrđuju oblik i oštrina luka te njegov položaj u odnosu na referentnu os i ravninu određivanjem njegove zakrivljenosti i raspršenosti, mjerenjem svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku D, pri čemu je LmaxC najveća svjetljivost luka izmjerena iz smjera gledanja C; vidjeti list DxR/2.

Image 8

Tekst slike

Pri mjerenju raspodjele relativne svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku D, kako je označeno na prethodnom crtežu, udaljenost najveće vrijednosti LmaxC od referentne osi iznosi r. Točke vrijednosti 20 % od LmaxC imaju udaljenost s, kako je prikazano na prethodnom crtežu.

Dimenzije u mm

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

D1R/D2R

D3R/D4R

r (zakrivljenost luka)

0,50 ± 0,25

0,50 ± 0,25

0,50 ± 0,20

r (raspršenost luka)

1,10 ± 0,25

1,10 + 0,25/– 0,40

1,10 ± 0,25

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/6 (str. 2. od 2)

Rasipna svjetlost

Ispitivanjem se utvrđuje neželjena reflektirana rasipna svjetlost mjerenjem svjetljivosti u zoni A i na crtama B i C, pri čemu je LmaxB najveća svjetljivost luka izmjerena iz smjera gledanja B; vidjeti list DxR/2.

Image 9

Tekst slike

Pri mjerenju svjetljivosti iz mjernog smjera B kako je određen na listu DxR/7, s organizacijom kao u Prilogu 5., no s kružnim poljem promjera 0,2M mm, relativna svjetljivost izražena postotkom LmaxB (u poprečnom presjeku D) iznosi:

zona A

≤ 4,5 %

crta B

≤ 15 %

crta C

≤ 5,0 %

Područje zone A određeno je crnom prevlakom, vanjskim balonom i ravninom na 24,5 mm od referentne ravnine.

Kategorije D1R, D2R, D3R i D4R – list DxR/7

Položaj crnih pruga

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li crne pruge u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Image 10

Tekst slike

Pri mjerenju raspodjele svjetljivosti luka u srednjem poprečnom presjeku kako je određen na listu DxR/6, nakon okretanja izvora svjetlosti tako da crne pruge prekrivaju luk, izmjerena svjetljivost iznosi 0,5 % od Lmax.

U području koje određuju a1 i a3 crnu se prevlaku može zamijeniti bilo kojim drugim sredstvom koje sprečava propuštanje svjetlosti kroz zadano područje.

Dimenzije

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

α1

45° ± 5°

α3

min. 70°

α4

min. 65°

β1/24, β1/30, β2/24, β2/30

25° ± 5°

f1/24, f2/24 (6)

0,15 ± 0,25

0,15 ± 0,20

f1/30 (6)

f1/24 mv ± 0,15 (7)

f1/24 mv ± 0,1

f2/30 (6)

f2/24 mv ± 0,15 (7)

f2/24 mv ± 0,1

f1/24 mv – f2/24 mv

maks. ± 0,3

maks. ± 0,2

d

9 ± 1

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/1

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 1.

Kategorija D1S – tip s kablovima – podnožak PK32d-2

Image 11

Tekst slike

Slika 2.

Kategorija D2S – tip s konektorom – podnožak P32d-2

Image 12

Tekst slike

(1)

Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)

Vidjeti list DxS/3.

(3)

Mjerena na udaljenosti od 27,1 mm od referentne ravnine i s obzirom na središte unutarnjeg balona, ekscentričnost vanjskog balona ne prelazi 1 mm.

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/2

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 3.

Kategorija D3S – tip s kablovima – podnožak PK32d-5

Image 13

Tekst slike

Slika 4.

Kategorija D4S – tip s konektorom – podnožak P32d-5

Image 14

Tekst slike

(1)

Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)

Vidjeti list DxS/3.

(3)

Mjerena na udaljenosti od 27,1 mm od referentne ravnine i s obzirom na središte unutarnjeg balona, ekscentričnost vanjskog balona ne prelazi 1 mm.

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/3

Slika 5.

Definicija referentne osi  (8)

Image 15

Tekst slike

Slika 6.

Najveći obris svjetla  (9)

Image 16

Tekst slike

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/4

Dimenzije

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

Položaj elektroda

List DxS/5

Položaj i oblik luka

List DxS/6

α1, α2 (10)

min. 55°

min. 55°

D1S: podnožak PK32d-2

D2S: podnožak P32d-2

D3S: podnožak PK32d-5

D4S: podnožak P32d-5

u skladu s Publikacijom IEC 60061 (list 7004-111-4)

ELEKTRIČNA I FOTOMETRIJSKA OBILJEŽJA

 

D1S/D2S

D3S/D4S

D1S/D2S

D3S/D4S

Nazivni napon predspojne naprave

V

12 (11)

12

Nazivna snaga

W

35

35

Ispitni napon

V

13,5

13,5

Napon svjetla

Ciljna vrijednost

V

85

42

85

42

Dopušteno odstupanje

± 17

± 9

± 8

± 4

Snaga svjetla

Ciljna vrijednost

W

35

35

Dopušteno odstupanje

± 3

± 0,5

Svjetlosni tok

Ciljna vrijednost

lm

3 200

3 200

Dopušteno odstupanje

± 450

± 150

Kromatične koordinate

Ciljna vrijednost

 

x = 0,375

y = 0,375

Područje dopuštenog odstupanja (12)

Granice

x = 0,345

x = 0,405

Formula

Formula

Sjecišta

x = 0,345

y = 0,371

x = 0,405

y = 0,409

x = 0,405

y = 0,354

x = 0,345

y = 0,309

Trajanje isključenosti prije ponovnog toplog paljenja

s

10

10

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/5

Položaj elektroda

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li elektrode u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Image 17

Tekst slike

Dimenzija u mm

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

a1

d + 0,2

d + 0,1

a2

d + 0,5

d + 0,25

b1

0,3

0,15

b2

0,6

0,3

c

4,2

4,2

d = promjer elektrode;

d < 0,3 za D1S i D2S;

d < 0,4 za D3S i D4S;

Kraj elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini nalazi se u području koje određuju a1 i b1. Kraj elektrode koji je najdalje od referentne ravnine nalazi se u području koje određuju a2 i b2.

Kategorije D1S, D2S, D3S i D4S – list DxS/6

Položaj i oblik luka

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li oblik i položaj luka ispravni u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu mjerenjem njegove zakrivljenosti i raspršenosti u poprečnom presjeku na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine.

Image 18

Tekst slike

Pri mjerenju raspodjele relativne svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku, kako je označen na prethodnom crtežu, najveća vrijednost nalazi se unutar udaljenosti r od referentne osi. Točka koja iznosi 20 % najveće vrijednosti nalazi se unutar s:

Dimenzije u mm

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

r (zakrivljenost luka)

0,50 ± 0,40

0,50 ± 0,20

r (raspršenost luka)

1,10 ± 0,40

1,10 ± 0,25

Kategorija D5S – list D5S/1

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 1.

Kategorija D5S – podnožak PK32d-7

Image 19

Tekst slike

(1)

Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)

Vidjeti list D5S/2.

(3)

Mjerena na udaljenosti od 18,0 mm od referentne ravnine i s obzirom na središte unutarnjeg balona, ekscentričnost vanjskog balona ne prelazi 1 mm.

(4)

Neobvezni zatik.

Kategorija D5S – list D5S/2

Slika 2.

Definicija referentne osi  (13)

Image 20

Tekst slike

Slika 3.

Najveći obris svjetla  (14)

Image 21

Tekst slike

Kategorija D5S – list D5S/3

Dimenzije

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

Položaj elektroda

List D5S/4

Položaj i oblik luka

List D5S/5

α1, α2 (15)

min. 55°

min. 55°

D5S: podnožak PK32d-7

u skladu s Publikacijom IEC 60061 (list 7004-111-4)

Električna i fotometrijska obilježja

Nazivni napon

V

12/24

12/24

Nazivna snaga

W

25

25

Ispitni napon

V

13,2/28

13,2/28

Ciljna snaga svjetla (16)

W

maks. 31

maks. 31

Kromatične koordinate

Ciljna vrijednost

 

x = 0,375

y = 0,375

Područje dopuštenog odstupanja (17)

Granice

x = 0,345

x = 0,405

Formula

Formula

Sjecišta

x = 0,345

y = 0,371

x = 0,405

y = 0,409

x = 0,405

y = 0,354

x = 0,345

y = 0,309

Ciljni svjetlosni tok:

lm

2 000 ± 300

2 000 ± 100

Trajanje isključenosti prije ponovnoga toplog paljenja

s

10

10

Kategorija D5S – list D5S/4

Položaj elektroda

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li elektrode u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Pogled odozgora (shematski):

Image 22

Tekst slike

Pogled sa strane (shematski):

Image 23

Tekst slike

Smjer mjerenja: pogled na izvor svjetlosti sa strane i odozgora

Dimenzije u mm

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

a1

0,30

0,20

a2

0,50

0,25

b1

0,30

0,15

b2

0,60

0,30

c

3,90

3,90

Spoj luka i elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini nalazi se u području koje određuju a1 i b1. Spoj luka i elektrode koji je najdalje od referentne ravnine nalazi se u području koje određuju a2 i b2.

Kategorija D5S – list D5S/5

Položaj i oblik luka

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li oblik i položaj luka ispravni u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu mjerenjem njegova zakrivljenosti i raspršenosti u poprečnom presjeku na udaljenosti 18,0 mm od referentne ravnine.

Image 24

Tekst slike

Pri mjerenju raspodjele relativne svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku D, kako je označeno na prethodnom crtežu, najveća vrijednost nalazi se unutar udaljenosti r od referentne osi. Točka koja iznosi 20 % najveće vrijednosti nalazi se unutar s:

Dimenzije u mm

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

r (zakrivljenost luka)

0,50 +/- 0,25

0,50 +/- 0,15

r (raspršenost luka)

0,70 +/- 0,25

0,70 +/- 0,15

Kategorija D6S – list D6S/1

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 1.

Kategorija D6S – podnožak P32d-1

Image 25

Tekst slike

(1)

Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)

Vidjeti list D6S/2.

(3)

Mjerena na udaljenosti od 27,1 mm od referentne ravnine i s obzirom na središte unutarnjeg balona, ekscentričnost vanjskog balona ne prelazi 1 mm.

Kategorija D6Sm – list D6S/2

Slika 2.

Definicija referentne osi  (18)

Image 26

Tekst slike

Slika 3.

Najveći obris svjetla  (19)

Image 27

Tekst slike

Kategorija D6S – list D6S/3

Dimenzije

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

Položaj elektroda

List D6S/4

Položaj i oblik luka

List D6S/5

α1, α2 (20)

min. 55°

min. 55°

D6S: podnožak P32d-1

u skladu s Publikacijom IEC 60061 (list 7004-111-4)

ELEKTRIČNA I FOTOMETRIJSKA OBILJEŽJA

Nazivni napon predspojne naprave

V

12 (21)

12

Nazivna snaga

W

25

25

Ispitni napon

V

13,2

13,2

Ciljni napon svjetla

V

42 ± 9

42 ± 4

Ciljna snaga svjetla

W

25 ± 3

25 ± 0,5

Ciljni svjetlosni tok:

lm

2 000 ± 300

2 000 ± 100

Kromatične koordinate

Ciljna vrijednost

 

x = 0,375

y = 0,375

Područje dopuštenog odstupanja (22)

Granice

x = 0,345

x = 0,405

Formula

Formula

Sjecišta

x = 0,345

y = 0,371

x = 0,405

y = 0,409

x = 0,405

y = 0,354

x = 0,345

y = 0,309

Trajanje isključenosti prije ponovnoga toplog paljenja

s

10

10

Kategorija D6S – list D6S/4

Položaj elektroda

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li elektrode u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Pogled odozgora (shematski):

Image 28

Tekst slike

Pogled sa strane (shematski):

Image 29

Tekst slike

Smjer mjerenja: pogled na izvor svjetlosti sa strane i odozgo

Dimenzije u mm

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

a1

0,30

0,20

a2

0,50

0,25

b1

0,30

0,15

b2

0,60

0,30

c

3,90

3,90

Spoj luka i elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini nalazi se u području koje određuju a1 i b1. Spoj luka i elektrode koji je najdalje od referentne ravnine nalazi se u području koje određuju a2 i b2.

Kategorija D6S – list D6S/5

Položaj i oblik luka

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li oblik i položaj luka ispravni u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu mjerenjem njegove zakrivljenosti i raspršenosti u poprečnom presjeku na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine.

Image 30

Tekst slike

Pri mjerenju raspodjele relativne svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku, kako je označeno na prethodnom crtežu, najveća vrijednost nalazi se unutar udaljenosti r od referentne osi. Točka koja iznosi 20 % najveće vrijednosti nalazi se unutar s:

Dimenzije u mm

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

r (zakrivljenost luka)

0,50 +/- 0,25

0,50 +/- 0,15

r (raspršenost luka)

0,70 +/- 0,25

0,70 +/- 0,15

Kategorija D8S – list D8S/1

Crteži služe samo kao ilustracija bitnih dimenzija (u mm).

Slika 1.

Kategorija D8S– podnožak PK32d-1

Image 31

Tekst slike

(1)

Referentna ravnina određena je točkama na površini držača na koja naliježu tri potporne izbočine na obruču podnoška.

(2)

Vidjeti list D8S/2.

(3)

Mjerena na udaljenosti od 27,1 mm od referentne ravnine i s obzirom na središte unutarnjeg balona, ekscentričnost vanjskog balona ne prelazi 1 mm.

Kategorija D8S – list D8S/2

Slika 2.

Definicija referentne osi  (23)

Image 32

Tekst slike

Slika 3.

Najveći obris svjetla  (24)

Image 33

Tekst slike

Kategorija D8S – list D8S/3

Dimenzije

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

Položaj elektroda

List D8S/4

Položaj i oblik luka

List D8S/5

α1, α2 (25)

min. 55°

min. 55°

D8S: podnožak PK32d-1

u skladu s Publikacijom IEC 60061 (list 7004-111-4)

ELEKTRIČNA I FOTOMETRIJSKA OBILJEŽJA

Nazivni napon predspojne naprave

V

12 (26)

12

Nazivna snaga

W

25

25

Ispitni napon

V

13,2

13,2

Ciljni napon svjetla

V

42 ± 9

42 ± 4

Ciljna snaga svjetla

W

25 ± 3

25 ± 0,5

Ciljni svjetlosni tok

lm

2 000 ± 300

2 000 ± 100

Kromatične koordinate

Ciljna vrijednost

 

x = 0,375

y = 0,375

Područje dopuštenog odstupanja (27)

Granice

x = 0,345

x = 0,405

Formula

Formula

Sjecišta

x = 0,345

y = 0,371

x = 0,405

y = 0,409

x = 0,405

y = 0,354

x = 0,345

y = 0,309

Trajanje isključenosti prije ponovnoga toplog paljenja

s

10

10

Kategorija D8S – list D8S/4

Položaj elektroda

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li elektrode u ispravnom položaju u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Pogled odozgora (shematski):

Image 34

Tekst slike

Pogled sa strane (shematski):

Image 35

Tekst slike

Smjer mjerenja: pogled na izvor svjetlosti sa strane i odozgora

Dimenzije u mm

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

a1

0,30

0,20

a2

0,50

0,25

b1

0,30

0,15

b2

0,60

0,30

c

3,90

3,90

Spoj luka i elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini nalazi se u području koje određuju a1 i b1. Spoj luka i elektrode koji je najdalje od referentne ravnine nalazi se u području koje određuju a2 i b2.

Kategorija D8S – list D8S/5

Položaj i oblik luka

Ispitivanjem se utvrđuje jesu li oblik i položaj luka ispravni u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu mjerenjem njegove zakrivljenosti i raspršenosti u poprečnom presjeku na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine.

Image 36

Tekst slike

Pri mjerenju raspodjele relativne svjetljivosti u srednjem poprečnom presjeku, kako je označen na prethodnom crtežu, najveća vrijednost nalazi se unutar udaljenosti r od referentne osi. Točka koja iznosi 20 % najveće vrijednosti nalazi se unutar s:

Dimenzije u mm

Proizvodni izvori svjetlosti

Standardni izvori svjetlosti

r (zakrivljenost luka)

0,50 +/- 0,25

0,50 +/- 0,15

r (raspršenost luka)

0,70 +/- 0,25

0,70 +/- 0,15


(1)  Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi sjecištem dviju okomica kako je prikazano na slici 5.

(2)  Balon i nosači ne prelaze preko granične konture prikazane na slici 6. Granična kontura koncentrična je u odnosu na referentnu os.

(3)  Dio balona između kutova α1 i α2 dio je koji emitira svjetlost. Taj dio ima što je više moguće jednoličan oblik i optički je bez izobličenja. To se odnosi na cijeli opseg balona unutar kutova α1 i α2., osim crnih pruga.

(4)  Primijenjeni naponi predspojne naprave mogu se razlikovati od 12 V.

(5)  Vidjeti Prilog 4.

(6)   „f1/…” znači dimenziju f1 koju treba mjeriti na udaljenosti od referentne ravnine označene u mm nakon kose crte.

(7)   „…/24 mv” znači vrijednost izmjerenu na udaljenosti od 24 mm od referentne ravnine.

(8)  Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi sjecištem dviju okomica kako je prikazano na slici 5.

(9)  Balon i nosači ne prelaze preko granične konture prikazane na slici 6. Granična kontura koncentrična je u odnosu na referentnu os.

(10)  Dio balona između kutova α1 i α2 dio je koji emitira svjetlost. Taj dio ima što je više moguće jednoličan oblik i optički je bez izobličenja. Taj zahtjev vrijedi za cijeli opseg balona unutar kutova α1 i α2.

(11)  Primijenjeni naponi predspojne naprave mogu se razlikovati od 12 V.

(12)  Vidjeti Prilog 4.

(13)  Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi sjecištem dviju okomica kako je prikazano na slici 2.

(14)  Stakleni balon i nosači ne prelaze preko granične konture prikazane na slici 3. Granična kontura koncentrična je u odnosu na referentnu os.

(15)  Dio balona između kutova α1 i α2 dio je koji emitira svjetlost. Taj dio ima što je više moguće jednoličan oblik i optički je bez izobličenja. Taj zahtjev vrijedi za cijeli opseg balona unutar kutova α1 i α2.

(16)  Snaga svjetla s ugrađenom predspojnom napravom.

(17)  Vidjeti Prilog 4.

(18)  Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi sjecištem dviju okomica kako je prikazano na slici 2.

(19)  Stakleni balon i nosači ne prelaze preko granične konture prikazane na slici 3. Granična kontura koncentrična je u odnosu na referentnu os.

(20)  Dio balona između kutova α1 i α2 dio je koji emitira svjetlost. Taj dio ima što je više moguće jednoličan oblik i optički je bez izobličenja. Taj zahtjev vrijedi za cijeli opseg balona unutar kutova α1 i α2.

(21)  Primijenjeni naponi predspojne naprave mogu se razlikovati od 12 V.

(22)  Vidjeti Prilog 4.

(23)  Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi sjecištem dviju okomica kako je prikazano na slici 2.

(24)  Stakleni balon i nosači ne prelaze preko granične konture prikazane na slici 3. Granična kontura koncentrična je u odnosu na referentnu os.

(25)  Dio balona između kutova α1 i α2 dio je koji emitira svjetlost. Taj dio ima što je više moguće jednoličan oblik i optički je bez izobličenja. Taj zahtjev vrijedi za cijeli opseg balona unutar kutova α1 i α2.

(26)  Primijenjeni naponi predspojne naprave mogu se razlikovati od 12 V.

(27)  Vidjeti Prilog 4.


PRILOG 2.

Image 37

Tekst slike

PRILOG 3.

PRIMJER IZGLEDA HOMOLOGACIJSKE OZNAKE

(vidjeti stavak 2.4.4)

Image 38

Prikazana homologacijska oznaka na izvoru svjetlosti s izbojem u plinu označuje da je taj izvor svjetlosti homologiran u Ujedinjenoj Kraljevini (E11) pod homologacijskim brojem 0A01. Prva znamenka homologacijske oznake označuje da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 99 u njegovu izvornom obliku.


PRILOG 4.

METODA MJERENJA ELEKTRIČNIH I FOTOMETRIJSKIH OBILJEŽJA

1.   OPĆENITO

Za ispitivanja uključenja, postizanja pune jakosti i toplog ponovnog paljenja te mjerenje električnih i fotometrijskih obilježja, izvor svjetlosti s izbojem u plinu radi na otvorenom pri temperaturi okoline od 25 °C ± 5 °C.

2.   PREDSPOJNA NAPRAVA

Ako predspojna naprava nije ugrađena u izvor svjetlosti, sva ispitivanja i mjerenja obavljaju se s predspojnom napravom kao iz stavka 2.2.2.4. ovog Pravilnika. Napajanje za ispitivanja uključenja i postizanja pune jakosti dovoljno je da se osigura brz porast velikostrujnog impulsa.

3.   POLOŽAJ GORENJA

Položaj gorenja horizontalan je u granicama ± 10° s olovnom žicom okrenutom nadolje. Položaji za starenje i ispitivanje su jednaki. Ako je svjetlo slučajno radilo okrenuto u pogrešnom smjeru, prije početka mjerenja ponovno se izlaže starenju. Tijekom starenja i mjerenja unutar valjka promjera 32 mm i duljine 60 mm, koncentričnog u odnosu na referentnu os i simetričnog u odnosu na luk, ne smije biti vodljivih predmeta. Usto, izbjegavaju se rasipna magnetska polja.

4.   STARENJE

Sva se ispitivanja provode s izvorima svjetlosti koji su prošli najmanje 15 ciklusa starenja sa sljedećim ciklusom:

45 minuta uključenosti, 15 sekundi isključenosti, pet minuta uključenosti, deset minuta isključenosti.

5.   NAPON NAPAJANJA

Sva se ispitivanja obavljaju na ispitnom naponu navedenom u odgovarajućem tehničkom listu.

6.   ISPITIVANJE UKLJUČENJA

Ispitivanje uključenja radi se na izvorima svjetlosti koji nisu starjeli i prije ispitivanja nisu bili rabljeni najmanje 24 sata.

7.   ISPITIVANJE POSTIZANJA PUNE JAKOSTI

Ispitivanje postizanja pune jakosti radi se na izvorima svjetlosti koji nisu rabljeni najmanje jedan sat prije ispitivanja.

8.   ISPITIVANJA TOPLOGA PONOVNOG PALJENJA

Izvor svjetlosti uključuje se i radi s predspojnom napravom (možda ugrađenom) na ispitnom naponu 15 minuta. Zatim se napon napajanja predspojne naprave ili izvora svjetlosti s ugrađenom predspojnom napravom isključuje na razdoblje navedeno na odgovarajućem tehničkom listu i onda ponovno uključuje.

9.   ELEKTRIČNO I FOTOMETRIJSKO ISPITIVANJE

Prije svakog mjerenja izvor svjetlosti stabilizira se 15 minuta.

10.   BOJA

Boja izvora svjetlosti mjeri se integracijskim fotometrom s pomoću mjernog sustava koji prikazuje CIE-ove kromatične koordinate primljene svjetlosti s razlučivošću od ± 0,002. Na sljedećoj je slici prikazano područje dopuštenog odstupanja za bijelu boju i ograničeno područje dopuštenog odstupanja za izvore svjetlosti s izbojem u plinu D1R, D1S, D2R, D2S, D3R, D3S, D4R, D4S, D5S, D6S i D8S.

Image 39

PRILOG 5.

OPTIČKI RASPORED ZA MJERENJE POLOŽAJA I OBLIKALUKA I POLOŽAJA ELEKTRODA (1)

Izvor svjetlosti s izbojem u plinu postavlja se kako je prikazano:

 

na slici 1. ili na slici 2. na listu DxR/1 ili na listu DxS/1;

 

na slici 3. ili na slici 4. na listu DxR/2 ili na listu DxS/2.

Image 40

Optički sustav projicira stvarnu sliku A' luka A s poželjnim povećanjem na zaslonu od M = s'/s = 20. Optički je sustav bez sfernih aberacija i bezbojan. U žarišnoj duljini f optičkog sustava blenda d izaziva projekciju luka s gotovo usporednim smjerovima opažanja. Kako kut polovine divergencije ne bi bio veći od μ = 0,5°, promjer žarišne blende s obzirom na žarišnu duljinu optičkog sustava nije veći od d = 2f tan(μ). Korisni promjer optičkog sustava nije veći od:

Formula
. (c, b1 i b2 navedeni su na listu DxS/5, odnosno DxR/5).

Skala na zaslonu omogućuje mjerenje položaja elektroda. Prikladno umjeravanje razmještaja može se obaviti s pomoću zasebnog projektora s usporednim snopom u vezi s mjernim instrumentom čija se sjena projicira na zaslon. Mjerni instrument prikazuje referentnu os i ravninu, usporednu s referentnom ravninom, koja je od nje udaljena „e” mm (e = 27,1 za D1R, D1S, D2R, D2S, D3R, D3S, D4R i D4S).

U ravnini zaslona treba postaviti prijamnik koji se može pomicati vertikalno po crti koja odgovara ravnini udaljenoj „e” od referentne ravnine izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Prijamnik ima relativnu spektralnu osjetljivost kao ljudsko oko. Prijamnik nije veći od 0,2 M mm u horizontalnom smjeru i od 0,025 M mm u vertikalnom smjeru (M = povećanje). Raspon mjerljivog pomaka takav je da se mogu izmjeriti potrebne mjere zakrivljenosti luka r i raspršenosti luka s.


(1)  Ova je metoda primjer mjerne metoda; smije se primijeniti svaka metoda s jednakovrijednom mjernom točnošću.


PRILOG 6.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA KVALITETE KOJE PROVODI PROIZVOĐAČ

1.   OPĆENITO

Zahtjevi za sukladnošću smatraju se ispunjenima u fotometrijskom (uključujući UV zračenje), geometrijskom, vizualnom i električnom pogledu ako se poštuju dopuštena odstupanja u proizvodnji izvora svjetlosti s izbojem u plinu navedena u odgovarajućem tehničkom listu iz Priloga 1 i odgovarajućem tehničkom listu za podnoške.

2.   NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI KOJU OBAVLJA PROIZVOĐAČ

Za svaki tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu proizvođač ili nositelj homologacijske oznake provodi ispitivanja u prikladnim vremenskim razmacima u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

2.1.   Priroda ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti tih zahtjeva obuhvaćaju njihova fotometrijska, geometrijska i optička obilježja.

2.2.   Metode koje se upotrebljavaju u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito provode u skladu s metodama navedenima u ovom Pravilniku.

2.2.2.   Primjena stavka 2.2.1. zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu usporedbu s mjerenjima koja obavi nadležna ustanova.

2.3.   Priroda uzorkovanja

Uzorci izvora svjetlosti s izbojem u plinu uzimaju se nasumično iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači komplet izvora svjetlosti s izbojem u plinu istog tipa, određena u skladu s proizvođačevim proizvodnim metodama.

2.4.   Pregledana i zabilježena obilježja

Izvori svjetlosti s izbojem u plinu pregledavaju se, a ispitni rezultati bilježe prema skupinama obilježja iz tablice 1. Priloga 7.

2.5.   Mjerila prihvatljivosti

Proizvođač ili nositelj homologacije odgovoran je za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja radi ispunjenja zahtjeva za provjeru sukladnosti proizvodnje iz stavka 4.1. ovog Pravilnika.

Sukladnost se jamči ako nije premašena razina prihvatljive nesukladnosti po skupini obilježja u tablici 1. Priloga 7. To znači da broj izvora svjetlosti s izbojem u plinu koje nisu u skladu sa zahtjevima za bilo koju skupinu obilježja bilo kojeg tipa izvora svjetlosti s izbojem u plinu ne prelazi granične vrijednosti iz odgovarajućih tablica 2., 3. ili 4. Priloga 7.

Napomena: Svaki se zahtjev za pojedini izvor svjetlosti s izbojem u plinu smatra obilježjem.


PRILOG 7.

UZORKOVANJE I RAZINE SUKLADNOSTI ZA PROIZVOĐAČEVE ZAPISNIKE O ISPITIVANJIMA

Tablica 1.

Obilježja

Skupine obilježja

Grupiranje (*1) zapisnika o ispitivanjima različitih tipova izvora svjetlosti s izbojem u plinu

Najmanje 12-mjesečni uzorak po skupini (*1)

Prihvatljiva razina nesukladnosti po skupini obilježja (%)

Oznake, čitljivost i trajnost

Svi tipovi jednakih vanjskih dimenzija

315

1

Kvaliteta balona

Svi tipovi s jednakim balonom

315

1

Vanjske dimenzije (bez podnoška)

Svi tipovi iste kategorije

315

1

Položaj i dimenzije lukova i pruga

Svi tipovi iste kategorije

200

6,5

Uključenje, postizanje pune jakosti i toplo ponovno paljenje

Svi tipovi iste kategorije

200

1

Napon i snaga svjetla:

Svi tipovi iste kategorije

200

1

Svjetlosni tok, boja i UV zračenje

Svi tipovi iste kategorije

200

1

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu obilježja, navedeni su u tablici 2. kao najveći broj nesukladnosti. Temelje se na prihvatljivoj razini 1-postotne nesukladnosti, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 2.

Broj rezultata ispitivanja svakog obilježja

Prag prihvaćanja

– 200

5

201 – 260

6

261 – 315

7

316 – 370

8

371 – 435

9

436 – 500

10

501 – 570

11

571 – 645

12

646 – 720

13

721 – 800

14

801 – 860

15

861 – 920

16

921 – 990

17

991 – 1 060

18

1 061  – 1 125

19

1 126  – 1 190

20

1 191  – 1 249

21

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu obilježja, navedeni su u tablici 3. kao najveći broj nesukladnosti. Temelje se na prihvatljivoj razini 6,5-postotne nesukladnosti, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 3.

Broj žarulja u zapisnicima

Prag prihvaćanja

Broj žarulja u zapisnicima

Prag prihvaćanja

Broj žarulja u zapisnicima

Prag prihvaćanja

– 200

21

541 – 553

47

894 – 907

73

201 – 213

22

554 – 567

48

908 – 920

74

214 – 227

23

568 – 580

49

921 – 934

75

228 – 240

24

581 – 594

50

935 – 948

76

241 – 254

25

595 – 608

51

949 – 961

77

255 – 268

26

609 – 621

52

962 – 975

78

269 – 281

27

622 – 635

53

976 – 988

79

282 – 295

28

636 – 648

54

989 – 1 002

80

296 – 308

29

649 – 662

55

1 003  – 1 016

81

309 – 322

30

663 – 676

56

1 017  – 1 029

82

323 – 336

31

677 – 689

57

1 030  – 1 043

83

337 – 349

32

690 – 703

58

1 044  – 1 056

84

350 – 363

33

704 – 716

59

1 057  – 1 070

85

364 – 376

34

717 – 730

60

1 071  – 1 084

86

377 – 390

35

731 – 744

61

1 085  – 1 097

87

391 – 404

36

745 – 757

62

1 098  – 1 111

88

405 – 417

37

758 – 771

63

1 112  – 1 124

89

418 – 431

38

772 – 784

64

1 125  – 1 138

90

432 – 444

39

785 – 798

65

1 139  – 1 152

91

445 – 458

40

799 – 812

66

1 153  – 1 165

92

459 – 472

41

813 – 825

67

1 166  – 1 179

93

473 – 485

42

826 – 839

68

1 180  – 1 192

94

486 – 499

43

840 – 852

69

1 193  – 1 206

95

500 – 512

44

853 – 866

70

1 207  – 1 220

96

513 – 526

45

867 – 880

71

1 221  – 1 233

97

527 – 540

46

881 – 893

72

1 234  – 1 249

98

Pragovi prihvaćanja, temeljeni na različitom broju rezultata ispitivanja za svaku skupinu obilježja, navedeni su u tablici 4. kao postotak rezultata, uz pretpostavljenu vjerojatnost prihvaćanja od najmanje 0,95.

Tablica 4.

Broj rezultata ispitivanja svakog obilježja

Pragovi prihvaćanja izraženi kao postotak rezultata

Prihvatljiva razina od 1 % nesukladnosti

Pragovi prihvaćanja izraženi kao postotak rezultata

Prihvatljiva razina od 6,5 % nesukladnosti

1 250

1,68

7,91

2 000

1,52

7,61

4 000

1,37

7,29

6 000

1,30

7,15

8 000

1,26

7,06

10 000

1,23

7,00

20 000

1,16

6,85

40 000

1,12

6,75

80 000

1,09

6,68

100 000

1,08

6,65

1 000 000

1,02

6,55


(*1)  Procjenom su općenito obuhvaćeni serijski proizvedeni izvori svjetlosti s izbojem u plinu iz pojedinačnih tvornica. Ipak, proizvođač smije ujediniti zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica koji se odnose na isti tip pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.


PRILOG 8.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE KOJE PROVODI INSPEKTOR

1.   

Zahtjevi za sukladnošću smatraju se ispunjenim u fotometrijskom, geometrijskom, vizualnom i električnom pogledu ako se poštuju dopuštena odstupanja u proizvodnji LED izvora svjetlosti navedena u odgovarajućem tehničkom listu iz Priloga 1 i odgovarajućem tehničkom listu za podnoške.

2.   

Sukladnost serijski proizvedenih izvora svjetlosti s izbojem u plinu ne osporava se ako su rezultati u skladu s sa stavkom 5. ovog Priloga.

3.   

Ako rezultati nisu u skladu sa stavkom 5. ovog Priloga, sukladnost se osporava, a od proizvođača se traži da proizvodnju uskladi sa zahtjevima.

4.   

Ako se primjenjuje stavak 3. ovog Priloga, iz posljednje se proizvodne serije unutar dva mjeseca nasumično uzima dodatni uzorak od 250 izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

5.   

O potvrđivanju sukladnosti odlučuje se s obzirom na vrijednosti u tablici 1. Za svaku skupinu obilježja izvori svjetlosti s izbojem u plinu prihvaćaju se ili odbijaju u skladu s vrijednostima u tablici 1. (1).

Tablica 1.

Uzorak

1 % (*1)

6,5 % (*1)

Prihvaća se

Odbija se

Prihvaća se

Odbija se

Veličina prvog uzorka: 125

2

5

11

16

Ako je broj nesukladnih jedinica veći od 2 (11) i manji od 5 (16), uzima se drugi uzorak veličine 125 jedinica i ocjenjuje se 250 jedinica.

6

7

26

27


(1)  Predloženi je plan namijenjen za ocjenjivanje sukladnosti izvora svjetlosti s izbojem u plinu s obzirom na prag prihvaćanja nesukladnosti od 1 % odnosno 6,5 % i temelji se na Planu dvostrukog uzorkovanja za uobičajenu provjeru iz Publikacije IEC 60410: Nacrti i postupci uzrokovanja za provjeru po svojstvima

(*1)  Izvori svjetlosti s izbojem u plinu pregledavaju se, a ispitni rezultati bilježe prema skupinama obilježja iz tablice 1. Priloga 7.