<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><JUDGMENT xmlns:fmx="http://opoce" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:noNamespaceSchemaLocation="http://formex.publications.europa.eu/schema/formex-05.55-20141201.xd"><BIB.JUDGMENT><REF.CASE FILE="n.a."><NO.CASE>C‑340/15</NO.CASE></REF.CASE><NO.CELEX>62015CJ0340</NO.CELEX><NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:764">EU:C:2016:764</NO.ECLI><NO.SEQ>0001</NO.SEQ><PAGE.FIRST.ECR>1</PAGE.FIRST.ECR><PAGE.SEQ>1</PAGE.SEQ><PAGE.LAST.ECR>10</PAGE.LAST.ECR><PAGE.TOTAL>10</PAGE.TOTAL><AUTHOR>CJ</AUTHOR></BIB.JUDGMENT><CURR.TITLE><PAGE.HEADER><P>PRESUDA OD <DATE ISO="20161012">12. 10. 2016</DATE>. – PREDMET C‑340/15</P><P>NIGL I DR.</P></PAGE.HEADER></CURR.TITLE><TITLE><TI><P><HT TYPE="UC">Presuda Suda</HT> (treće vijeće)</P><P><DATE ISO="20161012">12. listopada 2016.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="STAR" NOTE.ID="E0001"><P>Jezik postupka: njemački</P></NOTE></P></TI></TITLE><INDEX><KEYWORD>Zahtjev za prethodnu odluku</KEYWORD><KEYWORD>Oporezivanje</KEYWORD><KEYWORD>Porez na dodanu vrijednost (PDV)</KEYWORD><KEYWORD>Šesta direktiva 77/388/EEZ</KEYWORD><KEYWORD>Članak 4. stavci 1. i 4.</KEYWORD><KEYWORD>Direktiva 2006/112/EZ</KEYWORD><KEYWORD>Članci 9. i 11.</KEYWORD><KEYWORD>Pojam <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0001" ID="QS0001"/>porezni obveznik<QUOT.END REF.START="QS0001" CODE="2019" ID="QE0001"/></KEYWORD><KEYWORD>Ortaštva koja stavljaju na tržište svoje proizvode sa zajedničkim žigom posredstvom društva kapitala</KEYWORD><KEYWORD>Pojam <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0002" ID="QS0002"/>samostalni poduzetnik<QUOT.END REF.START="QS0002" CODE="2019" ID="QE0002"/></KEYWORD><KEYWORD>Odbijanje priznanja statusa poreznog obveznika</KEYWORD><KEYWORD>Retroaktivnost</KEYWORD><KEYWORD>Šesta direktiva 77/388</KEYWORD><KEYWORD>Članak 25.</KEYWORD><KEYWORD>Direktiva 2006/112</KEYWORD><KEYWORD>Članci 272. i 296.</KEYWORD><KEYWORD>Paušalno oporezivanje poljoprivrednika</KEYWORD><KEYWORD>Isključenje iz paušalnog oporezivanja</KEYWORD><KEYWORD>Retroaktivnost</KEYWORD></INDEX><JUDGMENT.INIT><P>U predmetu C‑340/15,</P><P>povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Bundesfinanzgericht (Savezni financijski sud, Austrija), odlukom od <DATE ISO="20150629">29. lipnja 2015.</DATE>, koju je Sud zaprimio <DATE ISO="20150707">7. srpnja 2015.</DATE>, u postupku</P></JUDGMENT.INIT><PARTIES><PLAINTIFS><P><HT TYPE="BOLD">Christine Nigl i dr.</HT></P></PLAINTIFS><AGAINST>protiv</AGAINST><DEFENDANTS><P><HT TYPE="BOLD">Finanzamt Waldviertel,</HT></P></DEFENDANTS></PARTIES><PREAMBLE><PREAMBLE.INIT><P>SUD (treće vijeće),</P><P>u sastavu: L. Bay Larsen, predsjednik vijeća, M. Vilaras (izvjestitelj), J. Malenovský, M. Safjan i D. Šváby, suci,</P><P>nezavisni odvjetnik: M. Szpunar,</P><P>tajnik: K. Malacek, administrator,</P></PREAMBLE.INIT><GR.VISA><VISA>uzimajući u obzir pisani postupak i nakon rasprave održane <DATE ISO="20160413">13. travnja 2016.</DATE>,</VISA></GR.VISA><GR.CONSID><CONSID><P>uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:</P><LIST TYPE="DASH"><ITEM><P>za Christine Nigl i dr., H. Nigl, <HT TYPE="ITALIC">Rechtsanwalt</HT>, i J. Auer,</P></ITEM><ITEM><P>za austrijsku vladu, C. Pesendorfer, S. Pfeiffer i F. Koppensteiner, u svojstvu agenata,</P></ITEM><ITEM><P>za Europsku komisiju, R. Lyal i M. Wasmeier, u svojstvu agenata,</P></ITEM></LIST></CONSID></GR.CONSID><GR.VISA><VISA>saslušavši mišljenje nezavisnog odvjetnika na raspravi održanoj <DATE ISO="20160630">30. lipnja 2016.</DATE>,</VISA></GR.VISA><PREAMBLE.FINAL>donosi sljedeću</PREAMBLE.FINAL></PREAMBLE><?PAGE NO="2"?><CONTENTS.JUDGMENT><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD">Presudu</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0001"><NO.P>1</NO.P><TXT>Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje Šeste direktive Vijeća 77/388/EEZ od <DATE ISO="19770517">17. svibnja 1977.</DATE> o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na poreze na promet – zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost: jedinstvena osnovica za razrezivanje (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="145" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="1977">SL 1977., L 145, str. 1</REF.DOC.OJ>.) kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2004/66/EZ od <DATE ISO="20040426">26. travnja 2004.</DATE> (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="168" PAGE.FIRST="35" DATE.PUB="2004">SL 2004., L 168, str. 35</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 1., svezak 1., str. 152.; u daljnjem tekstu: Šesta direktiva) i Direktive Vijeća 2006/112/EZ od <DATE ISO="20061128">28. studenoga 2006.</DATE> o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="347" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2006">SL 2006., L 347, str. 1</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 9., svezak 1., str. 120. u daljnjem tekstu: Direktiva o PDV‑u).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0002"><NO.P>2</NO.P><TXT>Zahtjev je upućen u okviru spora između članova obitelji Nigl, koji su članovi triju ortaštava koja se bave vinogradarstvom i Finanzamta Waldviertel (porezna uprava u Waldviertelu, Austrija, u daljnjem tekstu: porezna uprava) zbog, s jedne strane, statusa obveznika poreza na dodanu vrijednost (PDV) i, s druge strane, odbijanja primjene zajedničkog paušalnog oporezivanja poljoprivrednika na ta ortaštva.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD">Pravni okvir</HT></P></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Pravo Unije</HT></P></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><P>Šesta direktiva</P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0003"><NO.P>3</NO.P><TXT>Članak 4. Šeste direktive pod nazivom <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0003" ID="QS0003"/>Porezni obveznici<QUOT.END REF.START="QS0003" CODE="201D" ID="QE0003"/> određuje:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="004.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0004" ID="QS0004"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Poreznim obveznikom smatra se svaka osoba koja samostalno i na bilo kojem mjestu obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost navedenu u stavku 2., bez obzira na svrhu ili rezultat te djelatnosti.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="004.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>Gospodarske djelatnosti iz stavka 1. su sve djelatnosti proizvođača, trgovca ili osobe koja isporučuje usluge, uključujući rudarske, poljoprivredne i djelatnosti samostalnih ili s njima izjednačenih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću posebno se smatra korištenje materijalne ili nematerijalne imovine radi trajnog ostvarivanja prihoda.</ALINEA></PARAG><P>[...]</P><PARAG IDENTIFIER="004.004"><NO.PARAG>4.</NO.PARAG><ALINEA>Pojam <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0005" ID="QS0005"/>samostalno<QUOT.END REF.START="QS0005" CODE="2019" ID="QE0005"/> korišten u stavku 1. isključuje iz PDV‑a zaposlene i ostale osobe ukoliko su vezane za poslodavca ugovorom o radu ili bilo kojim drugim pravnim odnosom kojim se stvara odnos podređenosti poslodavca i zaposlenika u pogledu uvjeta rada, primitaka za rad i odgovornosti poslodavca.</ALINEA><ALINEA>Pod uvjetom konzultiranja predviđenog u članku 29., svaka država članica ima mogućnost smatrati jedinstvenim poreznim obveznikom osobe s poslovnim nastanom na teritoriju države koje su neovisne s pravnog stajališta, ali su međusobno usko povezane financijskim, gospodarskim i organizacijskim vezama.</ALINEA></PARAG><P>[...]<QUOT.END REF.START="QS0004" CODE="201D" ID="QE0004"/> [neslužbeni prijevod]</P></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0004"><NO.P>4</NO.P><TXT>Članak 25. Šeste direktive pod nazivom <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0006" ID="QS0006"/>Zajednička paušalna odredba za poljoprivrednike<QUOT.END REF.START="QS0006" CODE="201D" ID="QE0006"/> predviđa:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="025.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0007" ID="QS0007"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Ako bi moglo doći do poteškoća prema poljoprivrednicima zbog primjene uobičajene odredbe [PDV‑a] ili pojednostavljene odredbe iz članka 24., države članice mogu primjenjivati na poljoprivrednike paušalnu odredbu čija je svrha nadoknada obračunatog [PDV‑a] na kupnju robe i usluga od strane poljoprivrednika za koje vrijedi paušalna odredba, u skladu s ovim člankom.</ALINEA></PARAG><?PAGE NO="3"?><P>[...]</P><PARAG IDENTIFIER="025.009"><NO.PARAG>9.</NO.PARAG><ALINEA>Svaka država članica može isključiti iz paušalne odredbe određene kategorije poljoprivrednika, kao i poljoprivrednike za koje nije vjerojatno da bi zbog primjene uobičajene odredbe [PDV‑a] ili pojednostavljenih postupaka iz članka 24. stavka 1. moglo doći do administrativnih poteškoća.</ALINEA></PARAG><P>[...]<QUOT.END REF.START="QS0007" CODE="201D" ID="QE0007"/> [neslužbeni prijevod]</P></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><P>Direktiva o PDV‑u</P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0005"><NO.P>5</NO.P><TXT>Članak 9. stavak 1. Direktive o PDV‑u koji se nalazi u njezinu poglavlju III. pod nazivom <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0008" ID="QS0008"/>Porezni obveznici<QUOT.END REF.START="QS0008" CODE="201D" ID="QE0008"/> propisuje:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0009" ID="QS0009"/><QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0010" ID="QS0010"/>Porezni obveznik<QUOT.END REF.START="QS0010" CODE="2019" ID="QE0010"/> znači svaka osoba koja samostalno provodi gospodarsku aktivnost na bilo kojem mjestu, bez obzira na svrhu ili rezultate te aktivnosti.</ALINEA><ALINEA>Sve aktivnosti proizvođača, trgovaca ili osoba koje pružaju usluge, uključujući rudarstvo i poljoprivredne aktivnosti i aktivnosti samostalnih profesija, smatraju se <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0011" ID="QS0011"/>gospodarskom aktivnošću<QUOT.END REF.START="QS0011" CODE="2019" ID="QE0011"/>. Korištenje materijalne ili nematerijalne imovine radi ostvarivanja prihoda, na kontinuiranoj osnovi, posebno se smatra gospodarskom aktivnošću.<QUOT.END REF.START="QS0009" CODE="201D" ID="QE0009"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0006"><NO.P>6</NO.P><TXT>Članak 10. te direktive navodi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0012" ID="QS0012"/>Uvjetom iz članka 9. stavka 1. koji govori da se gospodarska aktivnost mora provoditi <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0013" ID="QS0013"/>samostalno<QUOT.END REF.START="QS0013" CODE="2019" ID="QE0013"/>, isključuju se iz PDV‑a zaposlene i ostale osobe ukoliko su vezane za poslodavca ugovorom o radu ili bilo kojim drugim pravnim vezama kojima se stvara odnos poslodavca i zaposlenika u pogledu uvjeta rada, nagrađivanja i odgovornosti poslodavca.<QUOT.END REF.START="QS0012" CODE="201D" ID="QE0012"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0007"><NO.P>7</NO.P><TXT>Članak 11. stavak 1. navedene direktive propisuje:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0014" ID="QS0014"/>Nakon konzultiranja Savjetodavnog odbora za [porez na dodanu vrijednost] sve države članice mogu smatrati kao jedinstvenog poreznog obveznika sve osobe koje imaju poslovni nastan na teritoriju te države članice koje su, iako pravno samostalne, međusobno usko povezane financijskim, gospodarskim i organizacijskim vezama.<QUOT.END REF.START="QS0014" CODE="201D" ID="QE0014"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0008"><NO.P>8</NO.P><TXT>U skladu s člankom 296. stavcima 1. i 2. navedene direktive:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="296.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0015" ID="QS0015"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Ako bi zbog primjene uobičajene odredbe PDV‑a ili posebne odredbe iz poglavlja 1. na poljoprivrednike moglo doći do poteškoća, države članice mogu primjenjivati na poljoprivrednike paušalnu odredbu čija je svrha nadoknada obračunatog PDV‑a na kupnju robe i usluga od strane poljoprivrednika za koje vrijedi paušalna odredba, u skladu s ovim poglavljem.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="296.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>Svaka država članica može isključiti iz paušalne odredbe određene kategorije poljoprivrednika, kao i poljoprivrednike za koje nije vjerojatno da bi zbog primjene uobičajene odredbe PDV‑a ili pojednostavljenih postupaka iz članka 281. moglo doći do administrativnih poteškoća.<QUOT.END REF.START="QS0015" CODE="201D" ID="QE0015"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><?PAGE NO="4"?><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Austrijsko pravo</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0009"><NO.P>9</NO.P><TXT>Članak 2. Umsatzsteuergesetza 1994 (zakon iz 1994. o porezu na promet, u daljnjem tekstu: UStG) pod nazivom <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0016" ID="QS0016"/>poduzetnik, poduzeće<QUOT.END REF.START="QS0016" CODE="201D" ID="QE0016"/> propisuje:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="002.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0017" ID="QS0017"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Poduzetnik je onaj koji samostalno obavlja neku trgovačku ili profesionalnu djelatnost. Poduzeće podrazumijeva sve trgovačke ili profesionalne djelatnosti poduzetnika. Pod trgovačkom ili profesionalnom djelatnošću podrazumijeva se svaka trajna djelatnost koja se obavlja radi stjecanja prihoda, čak i u nedostatku namjere stjecanja dobiti ili ako skupina osoba obavlja svoje djelatnosti samo u odnosu na svoje članove.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="002.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA><P>Trgovačka ili profesionalna djelatnost ne obavlja se samostalno:</P><LIST TYPE="ARAB"><ITEM><NP><NO.P>1)</NO.P><TXT>ako su fizičke osobe, pojedinačno ili grupno, integrirane u ono poduzeće u kojem moraju slijediti upute poduzetnika;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2)</NO.P><TXT>ako je pravna osoba podvrgnuta volji drugog poduzetnika na način da nema vlastitu volju. Pravna osoba podvrgnuta je volji drugog poduzetnika na način da nema vlastitu volju (povezana osoba) ako je uzimajući u obzir sve činjenične okolnosti integrirana u poduzeće u financijskom, gospodarskom i organizacijskom smislu.</TXT></NP></ITEM></LIST></ALINEA></PARAG><P>[...]<QUOT.END REF.START="QS0017" CODE="201D" ID="QE0017"/></P></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0010"><NO.P>10</NO.P><TXT>Članak 22. UStG‑a propisuje da, za poduzetnike koji nisu podvrgnuti obvezi vođenja računovodstvene evidencije, a obavljaju djelatnosti u okviru poljoprivrednog ili šumarskog gospodarstva, porez koji su dužni plaćati za te djelatnosti iznosi 10 % od porezne osnovice što je obveza koja u skladu s člancima 124. i 125. Bundesabgabenordnunga (Savezni porezni zakonik) ovisi o količini prometa i vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0011"><NO.P>11</NO.P><TXT>Osim toga, članak 1175. Allgemeines Bürgerliches Gesetzbucha (opći građanski zakonik) predviđa da ortaštvo čine dvije ili više osoba koje se ugovorom obvezuju izvršavati zajedničku djelatnost radi postizanja zajedničkog cilja. Za takav ugovor nije propisan nikakav oblik.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD">Glavni postupak i prethodna pitanja</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0012"><NO.P>12</NO.P><TXT>Tužitelji iz glavnog postupka bave se vinogradarstvom od 1998. Posredstvom triju ortaštava, pri čemu svako od njih gospodarski iskorištava vinograde na različitim lokacijama i obveznik je plaćanja PDV‑a. Prvo od tih ortaštava osnovali su Martin Nigl i Christine Nigl, drugo Gisela Nigl (starija) i Josef Nigl, a treće Martin Nigl i Gisela Nigl (mlađa). Prilikom stvaranja tih triju ortaštava nije sklopljen nikakav pisani ugovor.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0013"><NO.P>13</NO.P><TXT>Kako bi odgovorili na povećanu potražnju za visokokvalitetnim vinima, segmentom koji je razvio Martin Nigl, tužitelji su iz glavnog postupka tijekom 2001. osnovali Wein‑Gut Nigl GmbH (u daljnjem tekstu: trgovačko društvo). To društvo uglavnom se bavi ili kupnjom vina proizvedenih na poljoprivrednim gospodarstvima tih ortaštava ili prodajom tih vina konačnim potrošačima, u ime i za račun svakog od predmetnih ortaštava. Osim toga, društvo proizvodi vino od grožđa kupljenog od vinara s kojima ima potpisan ugovor i upravlja hotelom koji ima restoran.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0014"><NO.P>14</NO.P><TXT>Ortaštva su prijavljena tijelima javne vlasti među kojima i poreznoj upravi koja je kvalificirala ta društva samostalnih poreznih obveznika kao poduzeća u pogledu poreza na promet i kao zajedničke pothvate u pogledu poreza na dobit.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="5"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0015"><NO.P>15</NO.P><TXT>Prihodi i rashodi triju ortaštava obračunavaju se zasebno bankovnim računima svakog od njih, dobit se u svakom od njih dijeli između njihovih članova i među njima ne postoji nikakva zajednička imovina ili zajednički bankovni račun. Svako ortaštvo zasebno koristi vinograde koji mu pripadaju ili koje ima u zakupu, zapošljava radnike i raspolaže vlastitom opremom kao što su traktori ili strojevi. 15 % do 20 % sredstava za rad centralizirano je kupilo trgovačko društvo koje ih je zatim razdijelilo među ortaštvima ovisno o količini vina koje proizvode. Troškove korištenja objekata i trošak za plin i struju obračunava trgovačko društvo na kraju godine.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0016"><NO.P>16</NO.P><TXT>Proizvodnja vina odvija se zasebno za različita gospodarstva, ali se flaširanje provodi u zajedničkoj punionici. Vina koja proizvode ortaštva sa zajedničkim žigom Weingut Nigl na tržište stavlja trgovačko društvo i prodaje ih po zajednički dogovorenim cijenama, pri čemu su otkupne cijene predmetnog društva određene primjenom odbitka na vlastitim prodajnim cijenama. Oglasi, internet stranica i cjenici ne upućuju na različita poljoprivredna gospodarstva ili ortaštva u okviru kojih se proizvodnja odvija. Naposljetku, trgovačko društvo izvršava sve administrativne zadaće za račun triju ortaštava.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0017"><NO.P>17</NO.P><TXT>Do 2012. porezna uprava smatrala je da se proizvodnjom vina bave četiri porezna subjekta to jest tri ortaštva i trgovačko društvo.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0018"><NO.P>18</NO.P><TXT>Nakon poreznog nadzora provedenog u 2012. porezna uprava smatrala je da, zbog uske gospodarske i organizacijske isprepletenosti koja postoji među ortaštvima, njihovi članovi čine od 2005. jedinstveno udruženje osoba. Prema njezinu mišljenju, postoji samo jedan izvor prihoda čiji rezultat treba pripisati različitim članovima triju ortaštava.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0019"><NO.P>19</NO.P><TXT>U vezi s PDV‑om, porezna uprava smatrala je da su postojala, retroaktivno od 2005., dva poduzeća koja su porezni obveznici, to jest jedinstveno udruženje osoba koje su činili članovi triju ortaštava i trgovačko društvo. Porezna rješenja u vezi s PDV‑om poslana su svim članovima triju ortaštava i trgovačkom društvu dok je odlukom od <DATE ISO="20120718">18. srpnja 2012.</DATE> važenje identifikacijskog broja za PDV svakog od tih ortaštava bilo ograničeno.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0020"><NO.P>20</NO.P><TXT>Posljedično, porezna uprava naknadno je osporila paušalno oporezivanje poljoprivrednika što je mogućnost koju su koristila ortaštva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0021"><NO.P>21</NO.P><TXT>Na temelju zahtjeva koji mu je podnesen za utvrđivanje jesu li tužitelji u glavnom postupku gospodarski iskorištavali, kao samostalna poduzeća, četiri ili samo dva vinograda, Bundesfinanzgericht (Savezni financijski sud, Austrija) podsjeća da, prema austrijskom pravu, svaki subjekt koji kao takav djeluje u odnosu s trećima i koji samostalno pruža usluge, u smislu Zakona o porezu na promet, ima kapacitet biti poduzetnik, čak i ako se radi o skupini osoba koja nema pravnu osobnost.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0022"><NO.P>22</NO.P><TXT>Usto, taj sud ističe da je već presudio da kada Republika Austrija propusti zatražiti konzultaciju Savjetodavnog odbora za PDV navedenog u članku 29. Šeste direktive, zajednički pothvati neovisni jedni od drugih u pogledu poreza na dobit nisu jedinstveno poduzeće u pogledu poreza na promet neovisno o odnosima koji postoje među njima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0023"><NO.P>23</NO.P><TXT>U tim je okolnostima Bundesfinanzgericht (Savezni financijski sud) odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0018" ID="QS0018"/>1.</NO.P><TXT>Jesu li tri udruženja osoba – koja čine različiti članovi jedne obitelji te kao takvi prema svojim dobavljačima i tijelima javne vlasti naizgled samostalno nastupaju, imaju zajedničke proizvodne pogone, osim dvaju gospodarskih dobara, međutim, svoje proizvode uglavnom stavljaju na tržište sa zajedničkim žigom i posredstvom društva kapitala u kojem udjele drže članovi tih udruženja osoba kao i drugi članovi obitelji – tri samostalna poduzetnika (porezna obveznika)?</TXT></NP></ITEM><?PAGE NO="6"?><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Ako ne treba smatrati da su ta tri udruženja osoba – tri samostalna poduzetnika (porezna obveznika), treba li u tom slučaju smatrati da je samostalan poduzetnik:</TXT><P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>a)</NO.P><TXT>društvo kapitala s pomoću kojega proizvode stavljaju na tržište ili</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>b)</NO.P><TXT>jedno udruženje osoba koje čine članovi triju navedenih udruženja osoba i koje kao takvo ne nastupa na tržištu ni prema dobavljačima ni prema kupcima, ili</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>c)</NO.P><TXT>jedno udruženje osoba koje se sastoji od tih triju udruženja osoba i društva kapitala i koje kao takvo ne nastupa na tržištu ni prema dobavljačima ni prema kupcima?</TXT></NP></ITEM></LIST></P></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>3.</NO.P><TXT>Ako ta tri udruženja osoba ne treba smatrati samostalnim poduzetnikom (poreznim obveznikom), je li oduzimanje svojstva poduzetnika (poreznog obveznika) dopušteno:</TXT><P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>a)</NO.P><TXT>retroaktivno,</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>b)</NO.P><TXT>samo u odnosu na buduće razdoblje ili</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>c)</NO.P><TXT>uopće nije dopušteno</TXT></NP></ITEM></LIST></P><P>ako je porezna uprava tim udruženjima osoba nakon poreznog nadzora isprva priznala svojstvo samostalnog poduzetnika (poreznog obveznika)?</P></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>4.</NO.P><TXT>Ako treba smatrati da su navedena tri udruženja osoba tri samostalna poduzetnika (porezna obveznika), jesu li oni kao vinari i, stoga, kao poljoprivrednici, obveznici paušalnog poreza ako se na ta udruženja osoba koja gospodarski surađuju pojedinačno primjenjuje propis o paušalnom oporezivanju, a taj se propis o paušalnom oporezivanju prema nacionalnom pravu, zbog veličine poduzeća ili zbog pravnog oblika, ne primjenjuje na društvo kapitala, posebno udruženje osoba koje se sastoji od članova navedenih triju udruženja osoba ili su posebno udruženje osoba koje se sastoji od društva kapitala i članova navedenih triju udruženja osoba?</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>5.</NO.P><TXT>Ako propis o paušalnom oporezivanju poljoprivrednika načelno nije moguće primijeniti na tri udruženja osoba, ima li izuzeće od primjene</TXT><P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>a)</NO.P><TXT>retroaktivan učinak,</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>b)</NO.P><TXT>učinak samo u odnosu na buduće razdoblje ili</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>c)</NO.P><TXT>uopće nema nikakvog učinka?<QUOT.END REF.START="QS0018" CODE="201D" ID="QE0018"/></TXT></NP></ITEM></LIST></P></NP></ITEM></LIST></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD">O prethodnim pitanjima</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0024"><NO.P>24</NO.P><TXT>Najprije valja istaknuti da se u vezi s razdobljem za koje je porezna uprava utvrdila da su članovi triju ortaštava ustanovili jedinstveno udruženje osoba, to jest od 2005. do 2012., primjenjuju odgovarajuće relevantne odredbe Šeste direktive i Direktive o PDV‑u.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Prvo pitanje</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0025"><NO.P>25</NO.P><TXT>Svojim prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 4. stavak 1. i članak 4. stavak. 4. prvi podstavak Šeste direktive, s jedne strane, kao i članak 9. stavak 1. prvi podstavak i članak 10. Direktive o PDV‑u, s druge strane, tumačiti na način da se više ortaštava kao što su ona u glavnom postupku koja prema svojim dobavljačima, tijelima javne vlasti i u određenoj mjeri svojim klijentima naizgled samostalno nastupaju i koja osiguravaju vlastitu proizvodnju koristeći se uglavnom vlastitim sredstvima, ali koja svoje proizvode uglavnom stavljaju na tržište sa zajedničkim žigom i s pomoću društva kapitala u kojem udjele drže članovi tih ortaštava kao i drugi članovi predmetne obitelji, treba smatrati samostalnim poduzetnicima obveznicima poreza na dodanu vrijednost.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="7"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0026"><NO.P>26</NO.P><TXT>U tom pogledu treba podsjetiti da je na temelju članka 4. stavka 1. Šeste direktive i članka 9. Direktive o PDV‑u <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0019" ID="QS0019"/>porezni obveznik<QUOT.END REF.START="QS0019" CODE="201D" ID="QE0019"/> svaka osoba koja samostalno provodi gospodarsku aktivnost bez obzira na svrhu ili rezultate te aktivnosti (vidjeti osobito presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19870326">26. ožujka 1987.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Nizozemska</NAME.CASE>, <NO.CASE>235/85</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1987:161">EU:C:1987:161</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0006">6.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>; od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20080916">16. rujna 2008.</DATE>, <NAME.CASE>Isle of Wight Council i dr.</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑288/07</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2008:505">EU:C:2008:505</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0027">27.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> te od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20091029">29. listopada 2009.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Finska</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑246/08</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2009:671">EU:C:2009:671</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0035">35.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0027"><NO.P>27</NO.P><TXT>Formulacija koja je upotrijebljena u članku 4. stavku 1. prvom podstavku Šeste direktive i u članku 9. stavku 1. Direktive o PDV‑u, posebice pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0020" ID="QS0020"/>svaka osoba<QUOT.END REF.START="QS0020" CODE="201D" ID="QE0020"/>, daje pojmu <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0021" ID="QS0021"/>poreznog obveznika<QUOT.END REF.START="QS0021" CODE="201D" ID="QE0021"/> široku definiciju koja se fokusira na samostalnost prilikom obavljanja gospodarske aktivnosti u smislu da svaku osobu, fizičku ili pravnu, javnu ili privatnu, uključujući i tijelo bez pravne osobnosti, koja objektivno ispunjava uvjete iz te odredbe treba smatrati obveznikom PDV‑a (vidjeti u tom smislu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150929">29. rujna 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Gmina Wrocław</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑276/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:635">EU:C:2015:635</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0028">28.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0028"><NO.P>28</NO.P><TXT>Kako bi se utvrdila samostalnost prilikom obavljanja gospodarske aktivnosti, treba ispitati obavlja li predmetna osoba aktivnosti u svoje ime, za svoj račun i na vlastitu odgovornost i snosi li gospodarski rizik povezan s obavljanjem tih aktivnosti (presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20000127">27. siječnja 2000.</DATE> <NAME.CASE>Heerma</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑23/98</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2000:46">EU:C:2000:46</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0018">18.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>; od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20071018">18. listopada 2007.</DATE>, <NAME.CASE>van der Steen</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑355/06</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2007:615">EU:C:2007:615</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0023">23.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>, kao i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150929">29. rujna 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Gmina Wrocław</NAME.CASE> <NO.CASE>C‑276/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:635">EU:C:2015:635</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0034">34.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0029"><NO.P>29</NO.P><TXT>Na prvo pitanje valja odgovoriti s obzirom na te okolnosti.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0030"><NO.P>30</NO.P><TXT>Okolnost da ortaštva, kao što su ona u glavnom postupku zasebno iskorištavaju vinograde koji im pripadaju ili koje imaju u zakupu, da se svako od njih koristi uglavnom vlastitim sredstvima proizvodnje i zapošljava vlastite radnike, da prema svojim dobavljačima, tijelima javne vlasti i u određenoj mjeri svojim klijentima naizgled samostalno nastupaju, ukazuje na to da svako od tih ortaštava obavlja gospodarsku aktivnost u svoje ime, za svoj račun i na vlastitu odgovornost.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0031"><NO.P>31</NO.P><TXT>U tom kontekstu, postojanje određene suradnje između tih ortaštava i društva kapitala, osobito u pogledu stavljanja na tržište njihovih proizvoda sa zajedničkim žigom, nije dovoljno da se dovede u pitanje samostalnost tih ortaštava u odnosu na potonje društvo.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0032"><NO.P>32</NO.P><TXT>Naime, okolnost da takva ortaštva udružuju neke od svojih aktivnosti povjeravajući ih trećem društvu stvar je izbora u organizaciji navedenih aktivnosti i ne može dovesti do zaključka da se ta ortaštva ne bave svojim aktivnostima samostalno ili da ne snose gospodarski rizik povezan sa svojom gospodarskom aktivnošću.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0033"><NO.P>33</NO.P><TXT>Usto, ključna uloga koju član jednog od ortaštava kao što su ona u glavnom postupku ima kod proizvodnje njihovih vina i njihova zastupanja ne dovodi u pitanje tvrdnju da ona samostalno obavljaju svoje aktivnosti jer svako od njih postupa u svoje ime, za svoj račun i na vlastitu odgovornost.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0034"><NO.P>34</NO.P><TXT>S obzirom na prethodno navedena razmatranja, na prvo pitanje valja odgovoriti da članak 4. stavak 1. i članak 4. stavak. 4. prvi podstavak Šeste direktive, s jedne strane, kao i članak 9. stavak 1. prvi podstavak i članak 10. Direktive o PDV‑u, s druge strane, treba tumačiti na način da se više ortaštava kao što su ona u glavnom postupku koja prema svojim dobavljačima, tijelima javne vlasti i u određenoj mjeri svojim klijentima naizgled samostalno nastupaju i koja osiguravaju vlastitu proizvodnju koristeći se uglavnom vlastitim sredstvima, ali koja svoje proizvode uglavnom stavljaju na tržište sa zajedničkim žigom i s pomoću društva kapitala u kojem udjele drže članovi tih ortaštava kao i drugi članovi predmetne obitelji, treba smatrati samostalnim poduzetnicima obveznicima poreza na dodanu vrijednost.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0035"><NO.P>35</NO.P><TXT>Uzimajući u obzir odgovor na prvo pitanje, nije potrebno odgovarati na drugo i treće pitanje.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="8"?><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Četvrto pitanje</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0036"><NO.P>36</NO.P><TXT>Svojim četvrtim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti želi utvrditi trebaju li se članak 25. Šeste direktive i članak 296. Direktive o PDV‑u tumačiti na način da im se ne protivi mogućnost odbijanja primjene zajedničkog paušalnog oporezivanja poljoprivrednika predviđene tim člancima na više ortaštava kao što su ona u glavnom postupku koja se smatraju samostalnim poduzetnicima obveznicima poreza na dodanu vrijednost i koja međusobno surađuju jer se društvo kapitala, udruženje osoba koje se sastoji od članova tih ortaštava ili posebno udruženje osoba koje se sastoji od tog društva kapitala i članova navedenih ortaštava ne mogu podvrgnuti tom režimu zbog veličine poduzeća ili zbog njegova pravnog oblika.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0037"><NO.P>37</NO.P><TXT>Valja podsjetiti da je zajedničko paušalno oporezivanje poljoprivrednika poseban sustav koji je iznimka od općeg sustava iz Šeste direktive i Direktive o PDV i koji se stoga treba primijeniti samo kada je potreban za ostvarivanje svojeg cilja (presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20040715">15. srpnja 2004.</DATE>, <NAME.CASE>Harbs</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑321/02</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2004:447">EU:C:2004:447</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0027">27.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>; od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20050526">26. svibnja 2005.</DATE>, <NAME.CASE>Stadt Sundern</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑43/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:324">EU:C:2005:324</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0027">27.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>, i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20120308">8. ožujka 2012.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Portugal</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑524/10</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2012:129">EU:C:2012:129</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0049">49.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0038"><NO.P>38</NO.P><TXT>Jedan od dvaju ciljeva tog sustava potreba je pojednostavljivanja te ga treba pomiriti s namjerom nadoknade ulaznog PDV‑a koji se obračunava poljoprivrednicima (vidjeti u tom smislu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20050526">26. svibnja 2005.</DATE>, <NAME.CASE>Stadt Sundern</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑43/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:324">EU:C:2005:324</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0028">28.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>, i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20120308">8. ožujka 2012.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Portugal</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑524/10</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2012:129">EU:C:2012:129</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0050">50.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0039"><NO.P>39</NO.P><TXT>Također valja podsjetiti da, u skladu s člankom 25. stavkom 1. Šeste direktive i člankom 296. stavkom 1. Direktive o PDV‑u, države članice <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0022" ID="QS0022"/>imaju mogućnost<QUOT.END REF.START="QS0022" CODE="201D" ID="QE0022"/> ili <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0023" ID="QS0023"/>mogu<QUOT.END REF.START="QS0023" CODE="201D" ID="QE0023"/> primjenjivati paušalno oporezivanje na poljoprivrednike ako bi zbog primjene uobičajene odredbe ili pojednostavljene odredbe moglo doći do poteškoća, osobito administrativne naravi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0040"><NO.P>40</NO.P><TXT>Usto, iz teksta članka 25. stavka 9. Šeste direktive i članka 296. stavka 2. Direktive o PDV‑u proizlazi, s jedne strane, da države članice <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0024" ID="QS0024"/>mogu isključiti<QUOT.END REF.START="QS0024" CODE="201D" ID="QE0024"/> iz primjene paušalnog oporezivanja određene kategorije poljoprivrednika.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0041"><NO.P>41</NO.P><TXT>U ovom slučaju, iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da nacionalno pravo općenito ne predviđa isključenje iz sustava paušalnog oporezivanja određene kategorije poljoprivrednika jer te proizvođače međusobno povezuje uska gospodarska suradnja u obliku društva kapitala ili grupacije kao što su one spomenute u točki 36. ove presude.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0042"><NO.P>42</NO.P><TXT>S druge strane, te odredbe predviđaju da se iz sustava paušalnog oporezivanja isključuju određene kategorije poljoprivrednika za koje primjena uobičajene odredbe ili pojednostavljene odredbe ne stvara poteškoće administrativne naravi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0043"><NO.P>43</NO.P><TXT>Okolnost na koju se poziva sud koji je uputio zahtjev da se društvo kapitala, udruženje osoba koje se sastoji od članova više ortaštava ili udruženje osoba koje se sastoji od tog društva kapitala i članova navedenih ortaštava ne mogu podvrgnuti sustavu paušalnog oporezivanja za poljoprivrednike zbog veličine poduzeća ili njegova pravnog oblika, ne može utjecati na primjenu tog sustava na ta ortaštva jer se na temelju same te okolnosti ne može zaključiti da primjena uobičajene odredbe ili pojednostavljene odredbe ne stvara poteškoće administrativne naravi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0044"><NO.P>44</NO.P><TXT>Drugačije bi bilo kada bi ortaštva, poput onih u glavnom postupku zbog svojih veza s društvom kapitala ili udruženjem kao što su to ona spomenuta u točki 36. ove presude bila stvarno sposobna nositi se s administrativnim opterećenjem koje podrazumijevaju zadaci proizišli iz primjene uobičajene ili pojednostavljene odredbe, što sud koji je uputio zahtjev mora provjeriti.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="9"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0045"><NO.P>45</NO.P><TXT>U tom slučaju, činjenica da primjena paušalnog oporezivanja može dovesti do smanjenja administrativnih troškova povezanih s primjenom sustava PDV‑a ne može se uzeti u obzir jer je zakonodavac Unije uveo sustav paušalnog oporezivanja samo za poljoprivrednike kojima bi sustav uobičajenog ili pojednostavljenog oporezivanja stvarao poteškoće osobito administrativne naravi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0046"><NO.P>46</NO.P><TXT>Uzimajući u obzir prethodna razmatranja, na četvrto postavljeno pitanje valja odgovoriti tako da članak 26. Šeste direktive i članak 296. Direktive o PDV‑u treba tumačiti na način da se ne protive mogućnosti odbijanja primjene zajedničkog paušalnog oporezivanja poljoprivrednika predviđenoj tim člancima na više ortaštava kao što su ona u glavnom postupku koja se smatraju samostalnim poduzetnicima obveznicima poreza na dodanu vrijednost i koja međusobno surađuju jer se društvo kapitala, udruženje osoba koje se sastoji od članova tih ortaštava ili posebno udruženje osoba koje se sastoji od tog društva kapitala i članova navedenih ortaštava ne mogu podvrgnuti tom režimu zbog veličine poduzeća ili zbog pravnog oblika čak i ako ta ortaštva ne spadaju u kategoriju proizvođača isključenih iz sustava paušalnog oporezivanja jer su zbog svojih veza s tim društvom ili jednim od tih udruženja stvarno sposobna nositi se s administrativnim opterećenjem koje podrazumijevaju zadaci proizišli iz primjene uobičajene ili pojednostavljene odredbe PDV‑a, što sud koji je uputio zahtjev mora provjeriti.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Peto pitanje</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0047"><NO.P>47</NO.P><TXT>Svojim petim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti želi utvrditi je li u slučaju da propis o paušalnom oporezivanju poljoprivrednika načelno nije moguće primijeniti na ortaštva kao što su ona u glavnom postupku to izuzeće od primjene ima retroaktivan učinak, učinak samo u odnosu na buduće razdoblje ili uopće nema nikakvog učinka.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0048"><NO.P>48</NO.P><TXT>Valja podsjetiti da se načelo pravne sigurnosti ne protivi tomu da porezno tijelo u roku zastare naknadno obračuna PDV koji se odnosi na odbitak ili na usluge koje su već pružene, a koje je trebalo podvrgnuti njegovu plaćanju (vidjeti u tom smislu presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20140206">6. veljače 2014.</DATE>, <NAME.CASE>Fatorie</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑424/12</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:50">EU:C:2014:50</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0047">47.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0048">48.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>, kao i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150709">9. srpnja 2015.</DATE> <NAME.CASE>Cabinet Medical Veterinar Dr. Tomoiagă Andrei</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑144/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:452">EU:C:2015:452</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0042">42.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0049"><NO.P>49</NO.P><TXT>Takvo pravilo treba također primijeniti u slučaju kada porezna uprava osporava sustav koji se primjenjuje na obveznika plaćanja PDV‑a, uključujući za razdoblje koje prethodi onomu za koje je bilo dano takvo mišljenje, ali pod uvjetom da je ono dano u zastarnom roku za upravnu tužbu i da njegovi učinci nisu retroaktivni na datum koji prethodi datumu nastanka pravnih i činjeničnih okolnosti na kojima se temelji.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0050"><NO.P>50</NO.P><TXT>U tim uvjetima, okolnost da je porezna uprava isprva priznala uporabu paušalnog oporezivanja nekolicini ortaštava ne može utjecati na odgovor na postavljeno pitanje jer su pravne i činjenične okolnosti na kojima se temelji novo mišljenje te porezne uprave nastale nakon prvotnog odobrenja, u zastarnom roku za podnošenje tužbe.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0051"><NO.P>51</NO.P><TXT>S obzirom na prethodna razmatranja, na peto pitanje valja odgovoriti tako da u slučaju da propis o paušalnom oporezivanju poljoprivrednika načelno nije moguće primijeniti na ortaštva kao što su ona u glavnom postupku to se izuzeće primjenjuje za razdoblje koje prethodi onomu za koje je bilo dano takvo mišljenje, ali pod uvjetom da je ono dano u zastarnom roku za upravnu tužbu i da njegovi učinci nisu retroaktivni na datum koji prethodi datumu nastanka pravnih i činjeničnih okolnosti na kojima se temelji.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><?PAGE NO="10"?><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD">Troškovi</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0052"><NO.P>52</NO.P><TXT>Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><JURISDICTION><INTRO>Slijedom navedenoga, Sud (treće vijeće) odlučuje:</INTRO><LIST TYPE="ARAB"><ITEM><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">1.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Članak 4. stavak 1. i članak 4. stavak 4. prvi podstavak Šeste direktive Vijeća 77/388/EEZ od <DATE ISO="19770517">17. svibnja 1977.</DATE> o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na poreze na promet – zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost: jedinstvenu poreznu osnovicu kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2004/66/EZ od <DATE ISO="20040426">26. travnja 2004.</DATE> kao i članak 9. stavak 1. i članak 10. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od <DATE ISO="20061128">28. studenoga 2006.</DATE> o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost treba tumačiti na način da se više ortaštava kao što su ona u glavnom postupku koja prema svojim dobavljačima, tijelima javne vlasti i u određenoj mjeri svojim klijentima naizgled samostalno nastupaju i koja osiguravaju vlastitu proizvodnju koristeći se uglavnom vlastitim sredstvima, ali koja svoje proizvode uglavnom stavljaju na tržište sa zajedničkim žigom i s pomoću društva kapitala u kojem udjele drže članovi tih ortaštava kao i drugi članovi predmetne obitelji, treba smatrati samostalnim poduzetnicima obveznicima poreza na dodanu vrijednost.</HT></TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">2.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Članak 25. Šeste direktive 77/388/EEZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/66 i članak 296. Direktive 2006/112 treba tumačiti na način da im se ne protivi mogućnost odbijanja primjene zajedničkog paušalnog oporezivanja poljoprivrednika predviđene tim člancima na više ortaštava kao što su ona u glavnom postupku koja se smatraju samostalnim poduzetnicima obveznicima poreza na dodanu vrijednost i koja međusobno surađuju jer se društvo kapitala, udruženje osoba koje se sastoji od članova tih ortaštava ili posebno udruženje osoba koje se sastoji od društva kapitala i članova navedenih ortaštava ne mogu podvrgnuti tom režimu zbog veličine poduzeća ili zbog pravnog oblika čak i ako ta ortaštva ne spadaju u kategoriju proizvođača isključenih iz sustava paušalnog oporezivanja jer su se zbog svojih veza s tim društvom ili jednim od tih udruženja stvarno sposobna nositi s administrativnim opterećenjem koje podrazumijevaju zadaci proizišli iz primjene uobičajene ili pojednostavljene odredbe PDV‑a, što sud koji je uputio zahtjev mora provjeriti.</HT></TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">3.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">U slučaju da propis o paušalnom oporezivanju poljoprivrednika načelno nije moguće primijeniti na ortaštva kao što su ona u glavnom postupku to izuzeće primjenjuje se za razdoblje koje prethodi onomu za koje je bilo dano takvo mišljenje, ali pod uvjetom da je ono dano u zastarnom roku za upravnu tužbu i da njegovi učinci nisu retroaktivni na datum koji prethodi datumu nastanka pravnih i činjeničnih okolnosti na kojima se temelji.</HT></TXT></NP></ITEM></LIST></JURISDICTION></CONTENTS.JUDGMENT><SIGNATURE.CASE><SIGNATORY><P>Potpisi</P></SIGNATORY></SIGNATURE.CASE></JUDGMENT>