|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2026/2327 |
22.10.2026 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2026/2327
оd 21. listopada 2026.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih pripremljenih ili konzerviranih agruma (mandarina itd.) podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi
|
(1) |
Uredbom (EZ) br. 1355/2008 (2) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih pripremljenih ili konzerviranih agruma podrijetlom iz Narodne Republike Kine („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”. |
|
(2) |
Te su mjere bile u obliku posebne pristojbe po trgovačkom društvu, u rasponu od 361,4 EUR/tona do 531,2 EUR/tona neto mase proizvoda. |
|
(3) |
Te je mjere Sud Europske unije poništio 22. ožujka 2012. (3), ali su 18. veljače 2013. ponovo uvedene Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 158/2013. (4). |
|
(4) |
Mjere su zadržane uredbama (EU) br. 1313/2014 (5) i (EU) 2020/1534 (6) nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. |
1.2. Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera
|
(5) |
Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (7) Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. |
|
(6) |
Udruženje Federación Nacional de Asociaciones de Transformados Vegetales y Alimentos Procesados („Fenaval” ili „podnositelj zahtjeva”) podnijelo je 21. srpnja 2025. zahtjev za reviziju u ime proizvođača koji čine 100 % ukupne proizvodnje određenih pripremljenih ili konzerviranih agruma u Uniji (mandarina itd.) u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na tome da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije. |
1.3. Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera
|
(7) |
Nakon savjetovanja s odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe utvrđeno je da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 21. listopada 2025. Komisija pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju određenih pripremljenih ili konzerviranih agruma podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka i njezin ispravak (8) u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”). |
1.4. Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje
|
(8) |
Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2025. („razdoblje ispitnog postupka revizije”, RIPR). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2021. do 30. rujna 2025. („razmatrano razdoblje”). |
1.5. Zainteresirane strane
|
(9) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Nadalje, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače u NRK-u, tijela NRK-a te poznate uvoznike i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje. |
|
(10) |
Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nijedna stranka nije zatražila saslušanje. |
1.6. Odabir uzorka
|
(11) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a i nepovezanih uvoznika u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. |
1.6.1. Odabir uzorka proizvođača iz Unije
|
(12) |
Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je upitnike stavila na raspolaganje jedinim dvama poznatim proizvođačima iz Unije, društvima Agricultura y Conservas, S.A. i Industrias Videca, S.A. Smatrala je da odabir uzorka proizvođača iz Unije nije potreban. |
1.6.2. Odabir uzorka uvoznika
|
(13) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. |
|
(14) |
Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak. Stoga je Komisija odlučila da odabir uzorka nije potreban. Nisu primljene primjedbe na tu odluku. |
1.6.3. Odabir uzorka proizvođača izvoznika u Narodnoj Republici Kini
|
(15) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt. |
|
(16) |
Samo jedan proizvođač izvoznik u predmetnoj zemlji dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Stoga je Komisija odlučila da odabir uzorka nije potreban. |
|
(17) |
Proizvođač izvoznik pozvan je da dostavi odgovor na upitnik, ali je 17. studenog 2025. službeno obavijestio Komisiju da ne namjerava surađivati. |
1.7. Odgovori na upitnik
|
(18) |
Na dan pokretanja ispitnog postupka Komisija je na svojim internetskim stranicama (9) objavila upitnike za proizvođače izvoznike, proizvođače iz Unije, nepovezane uvoznike u Uniji i korisnike u Uniji. Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala i upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. |
|
(19) |
Odgovore na upitnik dostavili su samo proizvođači iz Unije. Nije zaprimljen nijedan odgovor od drugih zainteresiranih strana, kao što su: proizvođači izvoznici, nepovezani uvoznici i/ili korisnici u Uniji i kineska vlada. |
1.8. Verifikacija
|
(20) |
Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava: Proizvođači iz Unije
|
1.9. Predstavljanje podataka
|
(21) |
Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali i s obzirom na ograničen broj proizvođača iz Unije, neki podaci izneseni u nastavku navedeni su kao rasponi kako bi se izbjegle povrede povjerljivosti. |
2. PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
2.1. Proizvod iz postupka revizije
|
(22) |
Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku, tj. pripremljene ili konzervirane mandarine (uključujući tangerske i satsuma mandarine), klementine, wilking mandarine i drugi slični hibridi agruma bez dodanog alkohola, neovisno o tome sadržavaju li dodani šećer ili druga sladila, trenutačno razvrstani u oznake KN 2008 30 55 , 2008 30 75 i ex 2008 30 90 (oznake TARIC 2008 30 90 61, 2008 30 90 63, 2008 30 90 65, 2008 30 90 67 i 2008 30 90 69) („konzervirane mandarine”). |
|
(23) |
Proizvod iz postupka revizije dobiva guljenjem i segmentiranjem određenih varijeteta malih agruma (uglavnom satsuma mandarina) koji se zatim u šećernom sirupu, soku ili vodi pakiraju u ambalažu raznih veličina kako bi se udovoljilo posebnim zahtjevima različitih tržišta. |
|
(24) |
Satsuma mandarine, klementine i drugi mali agrumi obično se zajednički nazivaju „mandarine”. Većina je tih različitih voćnih varijeteta primjerena za upotrebu u svježem stanju ili za preradu. Međusobno su slični, stoga se njihovi pripravci ili konzervirani proizvodi smatraju jednim proizvodom. |
2.2. Predmetni proizvod
|
(25) |
Proizvod na koji se odnosi ovaj ispitni postupak proizvod je iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno razvrstan u oznake KN 2008 30 55 , 2008 30 75 i ex 2008 30 90 (oznake TARIC 2008 30 90 61, 2008 30 90 63, 2008 30 90 65, 2008 30 90 67 i 2008 30 90 69). |
2.3. Istovjetni proizvod
|
(26) |
Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnim revizijama zbog predstojećeg isteka mjera, ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:
|
|
(27) |
Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe. |
3. DAMPING
3.1. Uvodne napomene
|
(28) |
Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a smanjio se u odnosu na prethodni ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera (tj. od 1. listopada 2018. do 30. rujna 2019.). Prema podacima Eurostata udio uvezenih konzerviranih mandarina iz NRK-a na tržištu Unije bio je oko [32 – 35] % u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s tržišnim udjelom od 71,1 % tijekom početnog ispitnog postupka, 43,3 % tijekom prve revizije zbog predstojećeg isteka mjera i [30 – 41] % tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. U apsolutnim iznosima uvoz iz NRK-a iznosio je 15 188 tone u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(29) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan izvoznik/proizvođač iz predmetne zemlje. Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o NRK-u. Komisija u tom pogledu nije zaprimila primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje. |
|
(30) |
Stoga, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili su se na raspoloživim podacima, posebno podacima Eurostata, članku 14. stavku 6. osnovne uredbe („baza podataka koja se temelji na članku 14. stavku 6.”), informacijama u zahtjevu za reviziju i informacijama dobivenima od stranaka koje su surađivale tijekom ispitnog postupka revizije (odnosno podnositelja zahtjeva i proizvođača iz Unije). Osim toga, Komisija je upotrijebila druge izvore javno dostupnih informacija, kao što su podaci iz Turske, koja je odabrana kao reprezentativna zemlja, uključujući podatke Turskog zavoda za statistiku (10), te podatke iz baza Orbis Bureau van Dijk (11) („Orbis”) i Global Trade Atlas (12) („GTA”). |
3.2. Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe za uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a
|
(31) |
Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. |
|
(32) |
Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. |
|
(33) |
Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga 14. siječnja 2026. obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila primjedbe o tome. |
|
(34) |
Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je navela i da će razmotriti druge moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a prvoj alineji osnovne uredbe. |
|
(35) |
Komisija je 21. siječnja 2026. bilješkom („bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, na temelju kriterijâ za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, Komisija je utvrdila da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja. Nadalje, obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društvo Frigo-Pak, proizvođača iz reprezentativne zemlje. Nije primljena nijedna primjedba. |
3.3. Uobičajena vrijednost
|
(36) |
U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”. |
|
(37) |
Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. |
|
(38) |
Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena. |
3.3.1. Postojanje znatnih poremećaja
|
(39) |
Komisija je ispitala dokaze iz dokumentacije kako bi odlučila postoje li u NRK-u znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe zbog kojih ne bi bilo primjereno koristiti domaće cijene ni troškove u toj zemlji. Tom su analizom obuhvaćeni sljedeći dokazni materijali o različitim kriterijima relevantnima za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja. |
|
(40) |
Prvo, dokazi iz zahtjeva uključivali su sljedeće elemente koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja.
|
|
(41) |
Drugo, u prethodnim ispitnim postupcima koji su se odnosili na sektor konzerviranog voća u NRK-u (20) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (21). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru konzerviranog voća ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe nego kineska vlada može i utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (22). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Naime, sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore koje je kineska vlada odredila kao strateške ili u nekom drugom političkom smislu važne, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama. Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kad se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (23). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru konzerviranog voća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (24) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, osobito kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (25). |
|
(42) |
Treće, u zadnjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera koja se odnosila na proizvod iz postupka revizije20 Komisija je zaključila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Prema Komisijinim saznanjima ni u NRK-u općenito ni u relevantnom sektoru nije došlo do bitnih strukturnih promjena koje bi mogle promijeniti taj zaključak. |
|
(43) |
Četvrto, dodatni dokazi iz Izvješća (26), koje je Komisija pripremila na temelju članka 2. stavka 6.a točke (c) osnovne uredbe, upućivali su na postojanje znatnih poremećaja i u razdoblju ispitnog postupka revizije (od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2025.). |
|
(44) |
Peto, ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili. |
|
(45) |
S obzirom na navedeno, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata koji su tamo navedeni. |
|
(46) |
Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
3.3.2. Reprezentativna zemlja
3.3.2.1.
|
(47) |
Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:
|
|
(48) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 35., Komisija je 21. siječnja 2026. u dokumentaciju dodala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U toj je bilješci Komisija opisala činjenice i dokaze na kojima se temelje relevantni kriteriji te obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom predmetu smatra Tursku, zemlju predloženu u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, odgovarajućom reprezentativnom zemljom ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. |
|
(49) |
U skladu s kriterijima iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe Komisija je utvrdila da je Turska zemlja s razinom gospodarskog razvoja sličnom onoj NRK-a. Svjetska banka na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstava Tursku u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom”. Nadalje, utvrđeno je da je Turska zemlja u kojoj se proizvodi proizvod iz postupka revizije i da su lako dostupni relevantni podaci. |
|
(50) |
Konačno, s obzirom na nesuradnju i činjenicu da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebno provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe. |
3.3.2.2.
|
(51) |
Zbog nesuradnje Komisija je odabrala Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju, kako je predloženo u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i jer Turska ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe. |
3.4. Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova
|
(52) |
Komisija je u bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje industrija Unije upotrebljava u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože lako dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci. |
|
(53) |
Komisija je u bilješci navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA (29) kako bi utvrdila nenarušeni trošak čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. |
|
(54) |
Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova upotrijebiti podatke Eurostata (30) za električnu energiju te podatke Turskog zavoda za statistiku (31) za prirodni plin i rad. Naposljetku, Komisija je navela da će za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti upotrijebiti podatke dobivene od turskog proizvođača iz uvodne izjave 35. |
|
(55) |
Komisija nije primila primjedbe zainteresiranih strana o popisu čimbenika proizvodnje u bilješci. |
3.4.1. Čimbenici proizvodnje
|
(56) |
Uzimajući u obzir sve informacije u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i informacije koje je naknadno dostavio podnositelj zahtjeva i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere te nesuradnju kineskih proizvođača izvoznika i izostanak primjedaba na bilješku o izvorima, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe: Tablica 1. Čimbenici proizvodnje konzerviranih mandarina
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3.4.1.1.
|
(57) |
Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača u reprezentativnoj zemlji, Komisija je kao osnovu koristila cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza (kad su dostupni kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 61.). |
|
(58) |
Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (32). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnim izjavama od 39. do 46. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. |
|
(59) |
Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji nisu utjecali jednako na sirovine za proizvodnju proizvoda namijenjenih izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a u reprezentativnu zemlju količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja ostala je reprezentativna. |
|
(60) |
Za određeni broj faktora proizvodnje (npr. sok) stvarni troškovi proizvođača iz Unije činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije značajno utjecala na izračune dampinške marže neovisno o korištenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u „potrošni materijal”. Komisija je izračunala postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj je postotak primijenila na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih cijena. |
|
(61) |
U pravilu bi se tim uvoznim cijenama trebale dodati cijene domaćeg prijevoza. Međutim, s obzirom na razinu dampinških marži izračunanu u nastavku te prirodu ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera, čiji je cilj utvrditi je li se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije ili bi se mogao ponoviti, a ne utvrditi točan iznos dampinga, Komisija je odlučila da nisu potrebne prilagodbe za troškove domaćeg prijevoza kad te informacije nisu dostupne. Upotrijebljeni su samo troškovi prijevoza koje su proizvođači iz Unije prijavili za opskrbu mandarinama, a ne za sve sirovine. Takve bi prilagodbe samo dovele do povećanja uobičajene vrijednosti, a time i do veće dampinške marže. |
3.4.1.2.
|
(62) |
Turski zavod za statistiku objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Prosječni trošak rada po satu u punom radnom vremenu („EPRV”) iznosi 45,91 CNY po satu. Komisija je referentnu vrijednost za razdoblje ispitnog postupka utvrdila na temelju prosječnog troška rada po satu za proizvodnju u sektoru NACE Rev.2 za ekonomsku djelatnost C-10 (33) za 2022., indeksiranog za 2024. na temelju indeksa prilagodbe u proizvodnom sektoru u Turskoj (NACE C). |
|
(63) |
Komisija je primijetila da je upućivanje na ekonomsku djelatnost navedenu u bilješci o čimbenicima proizvodnje (NACE C-23) netočno s obzirom na upućivanje (NACE C-10) upotrijebljeno za temeljni izračun. Stoga potvrđuje da je NACE C-10 prava ekonomska djelatnost koja se upotrebljava za utvrđivanje referentne vrijednosti za troškove rada. Energija (električna energija, prirodni plin) |
|
(64) |
Komisija je upotrijebila najnovije dostupne podatke o cijenama električne energije za industriju koje su se primjenjivale u razdoblju ispitnog postupka revizije („RIPR”) u Turskoj, kako ih je objavio Eurostat. Prema tim informacijama prosječna industrijska tarifa za 2024. iznosila je 0,741 CNY po kWh (34). |
|
(65) |
Komisija je upotrijebila cijenu prirodnog plina za industrijske korisnike u Turskoj koju u svojim redovitim priopćenjima za medije objavljuje Turski zavod za statistiku (35). Upotrijebila je podatke o cijenama plina u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u kuruş/m3, odgovarajuće prilagođene inflaciji na temelju indeksa proizvođačkih cijena koji je objavio Turski zavod za statistiku radi prilagodbe razdoblju ispitnog postupka revizije (listopad 2024. – rujan 2025.). Cijena je prilagođena za PDV od 18 % s obzirom na to da navedena cijena uključuje PDV. |
3.5. Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit
|
(66) |
U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. |
|
(67) |
Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju provjerenih podataka proizvođača iz Unije utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnog izravnog troška, tj. troška koji uključuje potrošnju sirovina i energije te izravne i neizravne troškove rada. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje, ovisno o modelu koji se proizvodi. |
|
(68) |
Kako bi utvrdila nenarušenu vrijednost troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, Komisija je upotrijebila financijske podatke turskog društva Frigo-Pak za 2025. navedene u revidiranim financijskim izvještajima tog društva (36). Komisija je nenarušenim troškovima proizvodnje dodala stavke u nastavku:
|
3.6. Izračun uobičajene vrijednosti
|
(69) |
Na temelju navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
|
(70) |
Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije o potrošnji svakog čimbenika (sirovine, energija i rad) proizvodnje konzerviranih mandarina koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju, koje su provjerene usporedbom s odgovorima proizvođača iz Unije na upitnik. Jedinična potrošnja svakog čimbenika proizvodnje pomnožena je s nenarušenim troškom na temelju podataka iz reprezentativne zemlje. Zbroj nenarušenih troškova sirovina, energije i rada predstavlja nenarušeni trošak proizvodnje. |
|
(71) |
Nakon što je utvrdila nenarušeni trošak proizvodnje, Komisija mu je dodala režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit. |
|
(72) |
Režijski troškovi proizvodnje utvrđeni su na temelju podataka dobivenih iz provjerenih podataka proizvođača iz Unije i izraženi su kao omjer njihovih troškova proizvodnje. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje činili su [15 – 19] % troškova proizvodnje. Komisija je utvrdila nenarušeni trošak poslovanja zbrajanjem nenarušenih režijskih troškova proizvodnje s nenarušenim troškom proizvodnje. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit utvrđeni su na temelju financijskih podataka turskog društva Frigo-Pak za 2025., kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 68., koji su činili 21 % odnosno 29 % troškova prodane robe. Na ukupne nenarušene troškove proizvodnje primijenjeni su odgovarajući postoci nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. |
|
(73) |
Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, zbog čega nije bilo moguće dobiti cijenu izvoza u Uniju ili treće zemlje po vrsti proizvoda, Komisija je utvrdila jedinstvenu uobičajenu vrijednost kao prosjek uobičajenih vrijednosti po vrsti proizvoda. |
3.7. Izvozna cijena
|
(74) |
Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka Eurostata na razini cijene CIF, koji su korigirani na razinu cijena franko tvornica. Stoga je cijena CIF umanjena za troškove pomorskog prijevoza, osiguranja i troškove domaćeg prijevoza. Troškovi domaćeg kineskog i međunarodnog prijevoza temeljili su se na informacijama koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju. |
3.8. Usporedba
|
(75) |
Komisija je, na agregiranoj razini, uobičajene vrijednosti utvrđene u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila s prethodno utvrđenom izvoznom cijenom na temelju cijena franko tvornica. |
3.9. Dampinška marža
|
(76) |
Na temelju toga utvrđeno je da je razlika između izvozne cijene i izračunane uobičajene vrijednosti znatna (veća od 160 %). Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
4. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA
|
(77) |
Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: i. proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u, ii. odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji, iii. privlačnost tržišta Unije. |
4.1. Proizvodni kapaciteti i neiskorišteni kapacitet u NRK-u
|
(78) |
Komisija je zbog nesuradnje proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u utvrdila na temelju raspoloživih podataka, informacija navedenih u zahtjevu za reviziju i procjene iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju skupine proizvođača izvoznika koja se javila i ispunila obrazac za odabir uzorka. |
|
(79) |
Prema dostupnim podacima za sezonu 2019. godišnja proizvodnja konzerviranih mandarina u Kini procijenjena je na 80 000 – 110 000 tona (37), a proizvodni kapacitet na 120 000 – 170 000 tona, što je dovelo do procijenjenog neiskorištenog kapaciteta od 40 000 – 60 000 tona. To je znatan višak kapaciteta za konzervirane mandarine s obzirom na to da je potrošnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila 44 000 tona, a prodaja industrije Unije iznosi [7 000 – 10 000] tona. Domaće tržište konzerviranih mandarina u Kini malo je (oko 9 000 – 13 000 tona 2019.). Čak i ako se pretpostavi da bi se konzervirane mandarine mogle prodavati po visokim cijenama na kineskom domaćem tržištu, nema naznaka da bi kinesko tržište znatno raslo ili apsorbiralo neiskorištene kapacitete. Stoga bi se kineska industrija konzerviranih mandarina mogla smatrati izvozno orijentiranom. Procijenjeni kineski neiskorišteni kapacitet već je 5 – 6 puta veći od ukupne količine prodaje industrije Unije na tržištu Unije. |
|
(80) |
Na temelju navedenog Komisija je zaključila da je Kina jedan od najvećih proizvođača konzerviranih mandarina u svijetu i da ima znatan neiskorišteni kapacitet, koji bi se lako mogao iskoristiti za izvoz u Uniju ako se mjere stave izvan snage. |
4.2. Privlačnost tržišta Unije
|
(81) |
Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će kineski proizvođači izvoznici povećati svoju izvoznu prodaju po dampinškim cijenama na tržištu Unije ako se dopusti istek mjera. |
|
(82) |
Tržište Unije četvrto je najveće na svijetu. I dalje je vrlo privlačno kineskim izvoznicima u smislu cijene i količine. Cijena je viša nego na ostalim kineskim izvoznim tržištima, osim u Japanu, što dokazuje i stalna prisutnost uvoza unatoč postojećim mjerama (38). Uvoz dodatno potiču više cijene u Uniji te trgovinska ograničenja na drugim tržištima, posebno carina ad valorem od 25 % koju su uvele Sjedinjene Američke Države (39), koja mogu preusmjeriti izvoz prema Uniji. |
|
(83) |
Ako se mjere stave izvan snage, vjerojatno je da će uvoz iz Kine vršiti velik pritisak na cijene zahvaljujući velikim kapacitetima. To bi prisililo industriju Unije da snizi svoje cijene, što bi dovelo do povećanja gubitaka u smislu profitabilnosti (–5 % u 2023. i –10 % u 2024.), ili da smanji količine, što bi povećalo jedinične troškove i dodatno ugrozilo profitabilnost. To bi s vremenom dovelo do smanjenja kapaciteta. |
|
(84) |
Svako povećanje dampinškog uvoza iz Kine vjerojatno bi uzrokovalo brzo pogoršanje ionako osjetljivog financijskog stanja industrije Unije. |
4.3. Odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji
|
(85) |
Kineska izvozna cijena na tržišta trećih zemalja utvrđena je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije na temelju podataka dostupnih iz statističkih podataka o izvozu iz baze podataka GTA, kao i podataka dobivenih od proizvođačâ iz Unije (40), odnosno na temelju količina i vrijednosti izvoza iz NRK-a (na razini FOB). Unatoč antidampinškim pristojbama na snazi Unija je 2024. bila četvrto najvažnije izvozno tržište za kineske proizvođače izvoznike. Prosječna jedinična cijena u Uniji iznosi 1 210 EUR/tona. SAD, Japan i Indonezija tri su najvažnija izvozna tržišta. Prosječne jedinične cijene iznose 1 130 EUR/tona za SAD, 4 120 EUR/tona za Japan i 910 EUR/tona za Indoneziju. |
|
(86) |
Prema podacima iz baze podataka GTA količina proizvoda izvezenih iz NRK-a u Indoneziju znatno se smanjila od 2023. do 2024. (razlika od 3 493 tone, što je oko [7,6 – 8,5] % potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka). To smanjenje moglo bi se preusmjeriti na Uniju. |
|
(87) |
S obzirom na veliku količinu izvoza iz NRK-a na glavna tržišta trećih zemalja, relativno niske cijene ponuđene Uniji i nedavni pad izvoza u Indoneziju koji bi mogao biti preusmjeren, postoji očit rizik da bi se na tržište Unije mogli početi uvoziti dodatni proizvodi po niskim cijenama, čime bi se povećao konkurentski pritisak na industriju Unije. |
4.4. Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga
|
(88) |
S obzirom na prethodni damping, utvrđenu visoku razinu dampinga koja je još uvijek bila prisutna u razdoblju ispitnog postupka revizije, velik neiskorišteni kapacitet u NRK-u, ponašanje kineskih izvoznika na tržištima trećih zemalja, odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji te privlačnost tržišta Unije, zaključujemo da je vjerojatno da će se damping nastaviti ako se mjere ukinu. |
5. ŠTETA
5.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
|
(89) |
Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodila su dva proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. |
|
(90) |
Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila oko [8 000 – 10 000] tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, tj. odgovora proizvođača iz Unije na upitnik. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., dva proizvođača iz Unije čine cijelu industriju Unije. |
5.2. Potrošnja u Uniji
|
(91) |
Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju količine proizvoda koje je industrija Unije prodala na tržištu Unije i podataka Eurostata o uvozu na razini oznaka KN i TARIC. Ti podaci o količini prodanih proizvoda provjereni su i prema potrebi ažurirani s obzirom na provjerene informacije dobivene od proizvođača iz Unije. |
|
(92) |
Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi: Tablica 2. Potrošnja u Uniji (u tonama)
|
||||||||||||||||||||||
|
(93) |
Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji mijenjala se ovisno o kvaliteti berbe u Uniji. Na te podatke o potrošnji mogu utjecati učinci stvaranja zaliha, koji ih mogu donekle iskriviti. Tijekom razmatranog razdoblja zabilježeno je smanjenje potražnje od 11 %. |
5.3. Uvoz iz predmetne zemlje
5.3.1. Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje
|
(94) |
Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom količine uvezenih proizvoda i potrošnje u Uniji kako je navedeno u tablici 2. |
|
(95) |
Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi: Tablica 3. Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(96) |
U razmatranom razdoblju količina uvoza iz NRK-a povećala se za 37 %. Međutim, s obzirom na smanjenje potrošnje u Uniji tržišni udio tog uvoza znatno se više povećao tijekom razmatranog razdoblja, za 54 %, tj. za oko 12 postotnih bodova. |
5.3.2. Cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja i sniženje cijena
|
(97) |
Komisija je utvrdila cijene uvezenih proizvoda iz predmetne zemlje na temelju podataka Eurostata. Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi: Tablica 4. Uvozne cijene (EUR/tona)
|
||||||||||||||||||||||
|
(98) |
Kako je vidljivo iz prethodne tablice, cijene uvoza iz Kine smanjile su se u razmatranom razdoblju za 13 %. |
|
(99) |
Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu prodajnu cijenu proizvođačâ iz Unije u uzorku koja je naplaćena nepovezanim kupcima na tržištu Unije s ponderiranom prosječnom uvoznom cijenom proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a prema podacima Eurostata, utvrđenom na temelju cijena CIF, uključujući antidampinšku pristojbu. |
|
(100) |
Tom je usporedbom cijena utvrđena razlika od 8,9 % između prosječne izvozne prodajne cijene i prosječne prodajne cijene industrije Unije. Bez antidampinških pristojbi razlika je iznosila 30,1 %. |
5.4. Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a
|
(101) |
Količina uvoza, tržišni udio i kretanje cijena za uvoz konzerviranih mandarina iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi: Tablica 5. Uvoz iz trećih zemalja
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(102) |
U razmatranom razdoblju uvoz iz Turske, koji čini 62 % uvoza iz ostalih trećih zemalja u Uniju, smanjio se za 15 %. To je veće smanjenje od smanjenja potrošnje od 11 %. |
|
(103) |
Tržišni udio uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a smanjio se za 4 %. |
|
(104) |
Cijena proizvoda uvezenih iz svih trećih zemalja osim NRK-a u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je za [400 – 600] EUR/tona niža u odnosu na cijene proizvoda industrije Unije. |
5.5. Gospodarsko stanje industrije Unije
|
(105) |
U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih čimbenika i indeksa koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. |
5.5.1. Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta
|
(106) |
Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 6. Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(107) |
Ukupna proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji postupno se smanjila u prve tri godine razmatranog razdoblja za 56 %, a u razdoblju ispitnog postupka revizije oporavila se i povećala za deset postotnih bodova. Proizvodnja se u razmatranom razdoblju ukupno smanjila za 46 %. To smanjenje proizvodnje može se pripisati gubitku tržišnog udjela zbog dampinškog uvoza i, u manjoj mjeri, smanjenju potrošnje. |
|
(108) |
Prosječna iskorištenost kapaciteta kretala se slično kao proizvodnja i potražnja. S obzirom na to da se proizvodni kapacitet nije mijenjao, iskorištenost kapaciteta ukupno se smanjila za 46 %, slično smanjenju proizvodnje. |
5.5.2. Količina prodanih proizvoda i tržišni udio
|
(109) |
Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 7. Količina prodanih proizvoda i tržišni udio
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(110) |
Prodaja industrije Unije kretala se slično kao potrošnja u Uniji. Tijekom razmatranog razdoblja prodaja industrije Unije ukupno se smanjila za 42 %, pri čemu je u prve tri godine razmatranog razdoblja zabilježeno smanjenje, a potom se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije lagano oporavila. |
|
(111) |
Tržišni udio cijele industrije Unije smanjio se za 34 % tijekom razmatranog razdoblja. |
5.5.3. Rast
|
(112) |
Potrošnja se tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 11 %. U tom je kontekstu industrija Unije izgubila tržišni udio, dok se uvoz iz predmetne zemlje jedini povećao i ostvario porast tržišnog udjela od 54 %. S druge strane, uvoz iz ostalih trećih zemalja (tj. Turske) smanjio se za 4 %. |
5.5.4. Zaposlenost i produktivnost
|
(113) |
Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 8. Zaposlenost i produktivnost
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(114) |
Tijekom razmatranog razdoblja zaposlenost je pala za 30 %. Produktivnost radne snage proizvođača iz Unije, mjerena kao količina proizvoda (u tonama po zaposleniku godišnje), također se smanjila (za 23 %), što se može objasniti time što je pad proizvodnje (–46 %) bio veći od pada zaposlenosti (–30 %). |
5.5.5. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene
|
(115) |
Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 9. Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/tona)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(116) |
Tijekom razmatranog razdoblja trošak proizvodnje za industriju Unije povećao se za 39 %. Znatno povećanje troškova proizvodnje 2022./2023. i 2023./2024. uglavnom je posljedica inflacijskog pritiska na gospodarstvo. Osim toga, smanjenje potražnje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 93., dovelo je do povećanja jediničnih neizravnih troškova (režijskih troškova proizvodnje). Cijene industrije Unije istodobno su se povećale za samo 13 %, zbog čega nije uspjela kompenzirati rast troškova. 5.5.6. Troškovi rada |
|
(117) |
Prosječni troškovi rada industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 10. Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)
|
||||||||||||||||||||||
|
(118) |
Prosječni trošak rada industrije Unije po zaposleniku postupno se povećao za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. |
5.5.7. Zalihe
|
(119) |
Razine zaliha industrije Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 11. Zalihe
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(120) |
Industrija Unije znatno je smanjila svoje razine zaliha tijekom razmatranog razdoblja (–59 %), kao i zalihe izračunane kao postotak proizvodnje (–25 %). Stoga to ne može biti znak štetne situacije. |
5.5.8 Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala
|
(121) |
Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 12. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(122) |
Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Profitabilnost proizvođača iz Unije znatno se smanjila s vrlo zdrave razine u prve dvije godine razmatranog razdoblja na velike gubitke, posebno u razdoblju ispitnog postupka revizije. Tijekom tog razdoblja profitabilnost se dodatno pogoršala, a gubici su se kretali u rasponu od –9,4 % do –10,4 %. To je u skladu s kretanjem proizvodnje i prodaje opisanim u uvodnim izjavama 107. i 110. |
|
(123) |
Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretao se slično kao profitabilnost i smanjivao do negativnih brojki. |
|
(124) |
Razina ulaganja u razmatranom razdoblju smanjila se za 22 %. |
|
(125) |
Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kretala se jednako kao profitabilnost, kako je opisano u uvodnoj izjavi 122. |
5.6. Zaključak o šteti
|
(126) |
Većina pokazatelja štete, kao što su proizvodnja, produktivnost, prodaja, zaposlenost, iskorištenost kapaciteta, profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok, smanjila se tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(127) |
Osim toga, industriji Unije nanesena je šteta povećanjem tržišnih udjela, posebno udjela uvoza iz Kine. |
|
(128) |
Uzimajući u obzir opisano stanje industrije Unije, ako se dopusti istek mjera, već osjetljivo financijsko stanje industrije Unije vjerojatno će se naglo dodatno pogoršati bez obzira na to odluči li se natjecati količinom ili cijenama. |
|
(129) |
Na temelju svega navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
6. UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA
|
(130) |
Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. To su uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije i smanjenje potražnje. |
6.1. Učinci dampinškog uvoza
|
(131) |
Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila je znatne količine prodaje na tržištu Unije jer se njezina prodaja u smanjila za 42 %. Budući da se potrošnja smanjila za 11 %, tržišni udio industrije Unije smanjio se za 34 % tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(132) |
Smanjenje tržišnog udjela industrije Unije moglo bi se pripisati usporednom povećanju uvoza iz predmetne zemlje jer nije bilo drugih izvora uvoza čiji se tržišni udio povećavao u razmatranom razdoblju. Tržišni udio uvoza iz Kine povećao se za 54 %, s [21 – 23] % na [32 – 35] %. Uvoz iz Kine nastavio je rasti i imati sve veći tržišni udio na štetu industrije Unije. |
|
(133) |
Osim toga, u razdoblju ispitnog postupka revizije cijene uvoza iz Kine bile su niže od cijena industrije Unije za [28 – 33] % (bez antidampinških pristojbi) i za [8 – 13] % (s antidampinškim pristojbama). Cijene uvoza iz Kine ujedno su uzrokovale pad cijena industrije Unije u vrijeme kad su troškovi proizvodnje rasli, što je negativno utjecalo na financijske pokazatelje industrije Unije. |
|
(134) |
Zbog smanjenja prodaje industrija Unije zabilježila je i znatan pad proizvodnje za 46 %. |
|
(135) |
Stoga je zaključeno da je dampinškim uvozom konzerviranih mandarina iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije. |
6.2. Učinci drugih čimbenika
6.2.1. Uvoz iz trećih zemalja
|
(136) |
Količina uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako je prikazano u uvodnoj izjavi 101. Taj je uvoz uglavnom dolazio iz Turske [41 – 45] % tržišnog udjela u razdoblju ispitnog postupka revizije) i svih ostalih zemalja (tj. Meksika, Perua, Ujedinjene Kraljevine itd., [1,8 – 2,2] % tržišnog udjela u razdoblju ispitnog postupka revizije). |
|
(137) |
Blago se smanjila i cijena (–10 %) i količina (–15 %) uvoza iz Turske, dok je količina uvoza iz ostalih zemalja ostala prilično stabilna, a cijena se povećala za 41 %. |
|
(138) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da uvoz iz ostalih zemalja (isključujući Tursku) zbog male količine i velikog povećanja cijena nije pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. S druge strane, količina proizvoda uvezenih iz Turske smanjila se (–15 %), nakon čega je uslijedilo smanjenje cijena (–10 %). Zbog tog smanjenja cijena uvoza iz Turske industrija Unije mora smanjivati svoje cijene, što doprinosi šteti koju trpi industrija Unije. |
6.2.2. Izvozni rezultati industrije Unije
|
(139) |
Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi: Tablica 13. Izvozni rezultati proizvođača iz Unije
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(140) |
Količina prodanih izvezenih proizvoda industrije Unije smanjila se za 44 % u razmatranom razdoblju (uz najveći pad 2023./2024.), ali te količine nisu bile znatne u usporedbi s ukupnom količinom prodanih proizvoda industrije Unije. Smanjenje količine izvoza kretalo se u osnovi na isti način kao i prodaja na tržištu Unije, a postotak izvozne prodaje u ukupnoj prodaji proizvođačâ iz Unije ostao je prilično stabilan u rasponu [9,8 – 11,1] %. Nadalje, prosječne izvozne prodajne cijene bile su slične prodajnim cijenama Unije 2023./2024. i u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(141) |
Na temelju toga Komisija je zaključila da izvozni rezultati industrije Unije nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i utvrđene materijalne štete. |
6.2.3. Smanjenje potrošnje
|
(142) |
Kako je objašnjeno u odjeljku 4.2., tržište Unije mijenjalo se tijekom razmatranog razdoblja. Potrošnja se od 2021./2022. do 2023./2024. naglo smanjila, i to za 32 %. U razdoblju ispitnog postupka revizije djelomično se oporavila, iako je ostala ispod razine iz 2021./2022., uz smanjenje od 11 %. Količina proizvoda uvezenih iz Kine se u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na 2021./2022. povećala za 37 %, a tržišni je udio tog uvoza u tom razdoblju smanjenja potražnje znatno porastao pa industrija Unije nije mogla zadržati svoj tržišni udio. Smanjenje količine prodanih proizvoda industrije Unije razmjerno smanjenju potražnje trebalo je iznositi od 1 500 do 2 500 tona, ali se zbog rasta uvoza iz Kine u biti utrostručilo i iznosilo od 4 500 do 7 500 tona. Stoga je Komisija zaključila da smanjenje potražnje na tržištu nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu. |
7. VJEROJATNOST NASTAVKA ŠTETE
|
(143) |
Komisija je u uvodnoj izjavi 129. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete uzrokovane dampinškim uvozom iz NRK-a u slučaju isteka mjera. |
|
(144) |
S obzirom na to da nijedna stranka u NRK-u nije surađivala, Komisija se za procjenu oslonila na informacije dostupne u dokumentaciji. Ispitala je količinu proizvodnje i neiskorištene kapacitete u NRK-u, privlačnost tržišta Unije i mogući učinak kretanja količina proizvoda uvezenih iz Kine i njihovih cijena te učinak tih kretanja na količinu prodaje, cijene i profitabilnost industrije Unije. |
7.1. Proizvodni i neiskorišteni kapacitet u NRK-u
|
(145) |
Kako je već opisano u prethodnim uvodnim izjavama od 78. do 80., u NRK-u su dostupni znatni rezervni kapaciteti. NRK je najveći svjetski proizvođač svježih mandarina, a njegovi proizvođači izvoznici mogu opskrbljivati tržišta nekoliko puta veća od tržišta Unije. Ti su proizvođači snažno usmjereni i motivirani da svoje proizvode prodaju u velikim količinama na izvoznim tržištima. Primjeri iz novije prošlosti ujedno pokazuju kako se kineski proizvođači izvoznici mogu brzo prilagoditi tržištu Unije dampinškim uvozom. Treba podsjetiti da se uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a eksponencijalno povećao nakon poništenja Uredbe (EZ) br. 1355/2008 u ožujku 2012. (vidjeti uvodnu izjavu 3.). |
7.2. Utjecaj kineskog dampinga na industriju Unije
|
(146) |
Kad je riječ o razinama uvoznih cijena, tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da bi u slučaju ukidanja mjera na snazi i pod pretpostavkom da uvozna cijena iz predmetne zemlje i cijena industrije Unije ostanu iste kao i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, uvozne cijene bile bi niže od cijena industrije Unije za [9 – 11] % (sve vrste predmetnog proizvoda). Kao posljedica toga prodaja industrije Unije vjerojatno bi se smanjila, a smanjili bi se i njezini tržišni udjeli na tržištu Unije. |
|
(147) |
Komisija je provela simulaciju kako bi procijenila vjerojatni učinak povećanja količine uvoza iz Kine na industriju Unije. Ako se prodaja i količina proizvedene robe industrije Unije smanje za 6 200 tona zbog povećanja uvoza kineskih konzerviranih mandarina, jedinični trošak proizvodnje povećao bi se za 7,1 %, čime bi se pogoršala situacija proizvođača iz Unije i oni bi poslovali s gubitkom. Povećanje količine bilo bi lako ostvarivo za kineske proizvođače izvoznike s obzirom na njihov veliki neiskorišteni kapacitet, kako je utvrđeno u odjeljku 4.1. |
|
(148) |
S obzirom na to da 95 % uvoza iz trećih zemalja osim NRK-a dolazi iz Turske, ne može se isključiti da bi dampinške kineske konzervirane mandarine zamijenile dio te količine uvezenih proizvoda. Istodobno su prosječne prodajne cijene turskog uvoza u Uniju niže od prosječne prodajne cijene industrije Unije, što znači da bi u slučaju povećanja dampinškog uvoza kineskih konzerviranih mandarina na tržištu Unije on prvo povećao tržišni udio na štetu industrije Unije, nakon čega bi preuzeo i tržišni udio izvoza turskih proizvođača u Uniju. Međutim, s obzirom na neiskorišteni kapacitet kineskih proizvođača, oni su u svakom slučaju lako mogli preuzeti i tržišni udio ostalih trećih zemalja (uključujući Tursku) i tržišni udio proizvođača iz Unije. |
7.3. Privlačnost tržišta Unije
|
(149) |
Veličina tržišta Unije, koje je četvrto najveće tržište na svijetu, sigurno je važan čimbenik koji pridonosi njegovoj privlačnosti. Osim toga, činjenica da se uvoz iz NRK-a nastavio unatoč mjerama na snazi pokazuje da kineski proizvođači izvoznici tržište Unije smatraju privlačnim i da žele nastaviti s prodajom na njemu. Nadalje, nakon poništenja Uredbe (EZ) br. 1355/2008 u ožujku 2012. primijećeno je da bi stavljanje mjera izvan snage potaknulo kineske proizvođače izvoznike da izvoz namijenjen trećim zemljama preusmjere na tržište Unije na kojem su cijene više. To bi dodatno potaknula i trgovinska ograničenja na drugim tržištima, posebno carine od 25 % koje su Sjedinjene Američke Države uvele 24. rujna 2018. (41), koje bi mogle preusmjeriti izvoz prema Uniji. |
7.4. Zaključak o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete
|
(150) |
S obzirom na prethodno navedeno, istek mjera najvjerojatnije bi doveo do neposrednog i drastičnog cjenovnog pritiska NRK-a zbog znatnih dostupnih zaliha i kapaciteta. Time bi se industriju Unije prisililo da smanji cijene ili količine. Ako bi industrija smanjila svoje cijene, njezina bi se dobit u kratkom roku pretvorila u gubitak. Ako bi industrija smanjila količinu prodanih proizvoda, njezini jedinični troškovi povećali bi se i dodatno smanjili profitabilnost. Industrija Unije dugoročno bi se morala prilagoditi (smanjiti) svoje proizvodne kapacitete. |
|
(151) |
S obzirom na relativno osjetljivo stanje industrije Unije opisano u uvodnim izjavama od 126. do 129., znatno povećanje trenutačne količine dampinškog kineskog uvoza vjerojatno bi imalo štetan učinak na stanje industrije Unije, što bi dovelo do brzog pogoršanja njezina financijskog stanja. Stoga je Komisija zaključila da bi stavljanje mjera izvan snage najvjerojatnije dovelo do nastavka štete nanesene industriji Unije. |
8. INTERES UNIJE
|
(152) |
U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika. |
8.1. Interes industrije Unije
|
(153) |
Kako je zaključeno u odjeljku 4., industrija Unije trpi materijalnu štetu. Kako je zaključeno u odjeljku 5., stavljanje mjera izvan snage dovelo bi do ponovnog priljeva dampinškog uvoza iz Kine, a to bi ubrzo dovelo do naglog dodatnog pogoršanja njezina ionako osjetljivog financijskog stanja. Stoga bi nastavak primjene mjera koristio industriji Unije jer bi proizvođačima iz Unije vjerojatno omogućio održavanje iste količine prodanih proizvoda i tržišnog udjela te poboljšanje profitabilnosti i općeg gospodarskog stanja. S druge strane, ukidanjem mjera ozbiljno bi se narušila održivost industrije Unije jer je opravdano očekivati da bi se u tom slučaju kineski izvoz preusmjerio na tržište Unije po dampinškim cijenama i u znatnim količinama, što bi uzrokovalo nastavak štete. |
8.2. Interes nepovezanih uvoznika
|
(154) |
U ispitnom postupku nije surađivao nijedan uvoznik. |
|
(155) |
Na temelju toga nije bilo pokazatelja da bi zadržavanje mjera imalo znatan negativan učinak na uvoznike koji bi nadmašivao pozitivan učinak mjera na industriju Unije. |
8.3. Interes korisnika
|
(156) |
Korisnici nisu surađivali u ispitnom postupku. Stoga Komisija nije mogla analizirati učinak postojećih mjera na njihovo stanje. |
|
(157) |
Na temelju toga nije bilo pokazatelja da bi zadržavanje mjera imalo znatan negativan učinak na korisnike koji bi nadmašivao pozitivan učinak mjera na industriju Unije. |
8.4. Zaključak o interesu Unije
|
(158) |
Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga povezanih s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz konzerviranih mandarina podrijetlom iz NRK-a. |
9. ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(159) |
Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o vjerojatnosti nastavka dampinga, vjerojatnosti nastavka štete i interesu Unije trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz konzerviranih mandarina iz NRK-a. |
|
(160) |
Da bi rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbe bio što manji, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava ispravna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjan trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”. |
|
(161) |
Iako se taj račun mora predočiti carinskim tijelima država članica da bi mogla na uvoz primijeniti pojedinačne stope antidampinške pristojbe, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i potvrdila da je opravdano početi primjenjivati nižu stopu pristojbe, u skladu s carinskim propisima. |
|
(162) |
Ako se izvoz društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon nastavka uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem stope pojedinačne pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje. |
|
(163) |
Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (42) . Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije. |
|
(164) |
Komisija je 13. srpnja 2026. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu. |
|
(165) |
Dva proizvođača iz Unije navedena u uvodnoj izjavi 12. izrazila su suglasnost s odlukom Komisije. Nisu primljene nikakve druge primjedbe. |
|
(166) |
Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (43), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca. |
|
(167) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Konačna antidampinška pristojba uvodi se na uvoz pripremljenih ili konzerviranih mandarina (uključujući tangerske i satsuma mandarine), klementina, wilking mandarina i drugih sličnih hibrida agruma bez dodanog alkohola, neovisno o tome sadržavaju li dodani šećer ili druga sladila, te kako su trenutačno definirane pod tarifnim brojem HS-a 2008 , trenutačno razvrstanih u oznake KN 2008 30 55 , 2008 30 75 i ex 2008 30 90 (oznake TARIC 2008 30 90 61, 2008 30 90 63, 2008 30 90 65, 2008 30 90 67 i 2008 30 90 69) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku, jest sljedeća:
|
Društvo |
EUR/tona neto mase proizvoda |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Yichang Rosen Foods Co., Ltd, Yichang, Zhejiang |
531,2 |
A886 |
|
Zhejiang Taizhou Yiguan Food Co. Ltd, Huangyan, Zhejiang |
361,4 |
A887 |
|
Hubei Xinshiji Foods Co., Ltd, Dangyang City, pokrajina Hubei |
489,7 |
A888 |
|
Zhejiang Juzhou Foods Co., Ltd, Sanmen, Zhejiang |
499,9 |
C528 |
|
Proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak navedeni u Prilogu |
499,6 |
A889 |
|
Sav ostali uvoz iz Narodne Republike Kine |
531,2 |
A999 |
3. Uvjet za primjenu stope pojedinačne pristojbe utvrđene za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u tonama) [predmetnog proizvoda] iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo [naziv i adresa društva] [dodatna oznaka TARIC] u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”.
Članak 2.
1. U slučajevima kada je roba oštećena prije puštanja u slobodni promet, pa se stoga cijena koja je uistinu plaćena ili koja se mora platiti prilagođuje za utvrđivanje carinske vrijednosti u skladu s člankom 132. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 (44), iznos antidampinške pristojbe izračunan na temelju prethodnog članka 1. smanjuje se za postotak koji odgovara prilagodbi cijene koja je uistinu plaćena ili koja se mora platiti.
2. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.
Članak 3.
Članak 1. stavak 2. može se mijenjati dodavanjem novih proizvođača izvoznika društvima koja surađuju i nisu uključena u uzorak pa se na njih stoga primjenjuje ponderirana prosječna stopa pristojbe od 499,6 EUR/tona neto mase proizvoda u slučaju kada bilo koji novi proizvođač izvoznik u Narodnoj Republici Kini dostavi Komisiji dovoljno dokaza:
|
(a) |
da nije izvozio u Uniju proizvod opisan u članku 1. stavku 1. tijekom izvornog razdoblja ispitnog postupka (od 1. listopada 2006. do 30. rujna 2007.); |
|
(b) |
da nije povezan ni s jednim proizvođačem izvoznikom u Narodnoj Republici Kini koji podliježe mjerama uvedenima ovom Uredbom; i |
|
(c) |
da je doista izvozio u Uniju predmetni proizvod ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon završetka razdoblja ispitnog postupka revizije. |
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. listopada 2026.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.
(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 1355/2008 od 18. prosinca 2008. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe na uvoz pripremljenih ili konzerviranih agruma (i to mandarina itd.) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 350, 30.12.2008., str. 35., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2008/1355/oj).
(3) Presuda Suda Europske unije od 22. ožujka 2012. u predmetu GLS, C-338/10, ECLI:EU:C:2012:158.
(4) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 158/2013 od 18. veljače 2013. o ponovnom uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih pripremljenih ili konzerviranih agruma (mandarina itd.) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 49, 22.2.2013., str. 29., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2013/158/oj).
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1313/2014 od 10. prosinca 2014. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih pripremljenih ili konzerviranih agruma (mandarina itd.) podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (SL L 354, 11.12.2014., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2014/1313/oj).
(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1534 od 21. listopada 2020. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih pripremljenih ili konzerviranih agruma (mandarina itd.) podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 351, 22.10.2020., str. 2., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/1534/oj).
(7) SL C, C/2025/862, 3.2.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/862/oj.
(8) Ispravak (SL C, C/2025/90108, 12.12.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/5628/corrigendum/2025-12-12/oj) Obavijesti o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih pripremljenih ili konzerviranih agruma (mandarina itd.) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C, C/2025/5628, 21.10.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/5628/oj).
(9) https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2816.
(10) https://www.tuik.gov.tr/Home/Index.
(11) https://login.bvdinfo.com/R1/Orbis.
(12) http://www.gtis.com/gta/secure/default.cfm.
(13) Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 10. travnja 2024., SWD(2024) 91 final. Stranica 13. zahtjeva.
(14) Stranica 14. zahtjeva.
(15) Stranice 14. i 15. zahtjeva.
(16) Stranice od 15. do 21. zahtjeva.
(17) Stranica 16. zahtjeva.
(18) Stranice 29. i 30. zahtjeva.
(19) Stranice od 31. do 34. zahtjeva.
(20) Provedbena uredba (EU) 2020/1534.
(21) Provedbena uredba (EU) 2020/1534, uvodne izjave od 68. do 70.
(22) Provedbena uredba (EU) 2020/1534, uvodne izjave od 71. do 76.
(23) Provedbena uredba (EU) 2020/1534, uvodne izjave od 84. do 89.
(24) Provedbena uredba (EU) 2020/1534, uvodne izjave od 90. do 94.
(25) Provedbena uredba (EU) 2020/1534, uvodne izjave od 95. do 106.
(26) Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 10. travnja 2024., SWD(2024) 91 final.
(27) Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.
(28) Ako se u nekoj zemlji na sličnom stupnju razvoja ne proizvodi proizvod iz postupka revizije, može se uzeti u obzir proizvodnja proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora proizvoda iz postupka revizije.
(29) http://www.gtis.com/gta/secure/default.cfm.
(30) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/nrg_pc_205/default/table?lang=en.
(31) TÜİK - Veri Portalı (tuik.gov.tr).
(32) Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/755/oj).
(33) „Proizvodnja prehrambenih proizvoda” pod oznakom NACE C.10 obuhvaća „ostalu preradu i konzerviranje voća i povrća” pod oznakom NACE C.10.39. Za dodatne informacije o NACE-u vidjeti „NACE Rev.2 – Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti”, Eurostat; dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-manuals-andguidelines/-/KS-RA-07-015, preuzeto u siječnju 2026.
(34) Kako bi izračunala prosječnu cijenu u razdoblju ispitnog postupka revizije, Komisija je izračunala prosječnu jediničnu cijenu (EUR/kWh) za drugu polovinu 2024. i prvu polovinu 2025., pretvorenu u CNY. Podaci su preuzeti iz Eurostata 16. siječnja 2026. na sljedećoj poveznici: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/nrg_pc_205/default/table?lang=en.
(35) TÜİK Kurumsal (posljednji pristup 16. siječnja 2026.).
(36) Konsolidirani financijski izvještaj i izvješće neovisnog revizora za 2023., https://www.frigo-pak.com.tr/.
(37) Izračunano na temelju informacija koje je dostavila grupa kineskih proizvođača izvoznika koji su sudjelovali u prethodnom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera i procijenjeno na razini ukupne kineske industrije.
(38) Prema podacima poslovne jedinice S&P Global Market Intelligence o izvozu pripremljenih/konzerviranih agruma (oznake tarifne stavke 2008 30 10 i 2008 30 90 ) iz NRK-a u proizvodnoj godini 2024., glavna izvozna odredišta za kineske proizvođače bila su Sjedinjene Američke Države, Japan, Indonezija i EU. Prosječna jedinična cijena u proizvodnoj godini 2024. iznosila je: i. 1,13 EUR po kilogramu za izvoz u Sjedinjene Američke Države, ii. 1,21 EUR po kilogramu za izvoz u EU i iii. 4,12 EUR po kilogramu za izvoz u Japan – www.spglobal.com/en (posljednji pristup u svibnju 2026.).
(39) Carina na temelju članka 301.: 25 % (ad valorem – postotak vrijednosti robe).
(40) U bazi podataka navedeno je više od 112 izvoznih odredišta.
(41) Vidjeti: Članak 301. u odnosu na Kinu – Tarifne mjere i postupak oslobođenja, dostupno na: https://ustr.gov/issue-areas/enforcement/section-301-investigations/search (pretraživanje prema osmeroznamenkastom tarifnom podbroju HTS: 2008 30 55 ). Stranica je posljednji put posjećena 8. srpnja 2026.
(42) European Commission, Directorate-General for Trade and Economic Security, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË.
(43) Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj).
(44) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2015/2447/oj).
PRILOG
Kineski proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak:
Hunan Pointer Foods Co., Ltd., Yongzhou, Hunan
Ningbo Pointer Canned Foods Co., Ltd., Xiangshan, Ningbo
Yichang Jiayuan Foodstuffs Co., Ltd., Yichang, Hubei
Ninghai Dongda Foodstuff Co., Ltd., Ningbo, Zhejiang
Huangyan No.2 Canned Food Factory, Huangyan, Zhejiang
Zhejiang Fomdas Foods Co., Ltd., Xinchang, Zhejiang
Toyoshima Share Yidu Foods Co., Ltd., Yidu, Hubei
Guangxi Guiguo Food Co., Ltd., Guilin, Guangxi
Zhejiang Juda Industry Co., Ltd., Quzhou, Zhejiang
Zhejiang Iceman Group Co., Ltd., Jinhua, Zhejiang
Ningbo Guosheng Foods Co., Ltd., Ninghai
Yi Chang Yin He Food Co., Ltd., Yidu, Hubei
Yongzhou Quanhui Canned Food Co., Ltd., Yongzhou, Hunan
Ningbo Orient Jiuzhou Food Trade & Industry Co., Ltd., Yinzhou, Ningbo
Guangxi Guilin Huangguan Food Co., Ltd., Guilin, Guangxi
Ningbo Wuzhouxing Group Co., Ltd., Mingzhou, Ningbo
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2026/2327/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)