17.6.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 214/53


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/970

оd 16. lipnja 2021.

o uvođenju obveze evidentiranja uvoza određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 14. stavak 5.,

nakon obavješćivanja država članica,

budući da:

(1)

Europska komisija („Komisija”) je 21. prosinca 2020. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (2) („obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje antidampinškog postupka u pogledu uvoza u Uniju željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike („antidampinški postupak”) nakon pritužbe koju je 6. studenoga 2020. podnio Europski institut za industrijske elemente za pričvršćivanje („EIFI” ili „podnositelj pritužbe”) u ime proizvođačakoji čine više od 25 % ukupne proizvodnje željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje u Uniji.

1.   PROIZVOD KOJI PODLIJEŽE EVIDENTIRANJU

(2)

Proizvod koji podliježe evidentiranju („predmetni proizvod”) jesu određeni elementi za pričvršćivanje od željeza ili čelika, osim od nehrđajućeg čelika, tj. vijci za drvo (isključujući vijke za pragove), samourezni vijci, ostali vijci i svornjaci s glavom (s pripadajućim maticama ili podlošcima ili bez njih, ali isključujući vijke i svornjake za pričvršćivanje dijelova željezničkih kolosijeka), i podlošci, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili „predmetna zemlja”). Proizvod je trenutačno razvrstan u oznake KN 7318 12 90, 7318 14 91, 7318 14 99, 7318 15 58, 7318 15 68, 7318 15 82, 7318 15 88, ex 7318 15 95 (oznake TARIC 7318159519 i 7318159589), ex 7318 21 00 (oznake TARIC 7318210031, 7318210039, 7318210095 i 7318210098) i ex 7318 22 00 (oznake TARIC 7318220031, 7318220039, 7318220095 i 7318220098). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe.

2.   ZAHTJEV

(3)

Podnositelj pritužbe podnio je 22. siječnja 2021. zahtjev za evidentiranje na temelju članka 14. stavka 5. osnovne uredbe. Podnositelj pritužbe zatražio je uvođenje obveze evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda kako bi se na taj uvoz naknadno mogle primijeniti mjere od datuma evidentiranja, uz uvjet da se ispune svi uvjeti iz osnovne uredbe.

(4)

Podnositelj pritužbe dostavio je 11. ožujka 2021. ažurirane statističke podatke o uvozu kojima je potkrijepio svoj zahtjev za evidentiranje.

(5)

Dva uvoznika/distributera elemenata za pričvršćivanje (Roth Blaas Srl i Eurotec GmbH) i jedno udruženje koje predstavlja distributere elemenata za pričvršćivanje (Europsko udruženje distributera elemenata za pričvršćivanje ili „EFDA”) dostavili su primjedbe kao odgovor na zahtjev. EFDA je zatražila saslušanje koje je održano 9. ožujka 2021. ROTH Blaas Srl i Eurotec GmbH također su zatražili saslušanje koje je održano 11. svibnja 2021.

3.   RAZLOZI ZA EVIDENTIRANJE

(6)

U skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe Komisija može naložiti carinskim tijelima da poduzmu odgovarajuće mjere evidentiranja uvoza kako bi se na taj uvoz naknadno mogle primijeniti mjere od datuma takvog evidentiranja, uz uvjet da se ispune svi uvjeti iz osnovne uredbe. Uvoz se može uvjetovati evidentiranjem na zahtjev industrije Unije koji sadržava dostatne dokaze za opravdanje takve mjere.

(7)

Podnositelj pritužbe naveo je da je, prema najnovijim dostupnim statističkim podacima, nakon pokretanja ispitnog razdoblja (od srpnja 2019. do lipnja 2020.) aktualnog ispitnog postupka došlo do znatnog povećanja uvoza, što je moglo dovesti do ozbiljnog narušavanja korektivnog učinka potencijalnih konačnih pristojbi. Nadalje, podnositelj pritužbe tvrdio je da su, s obzirom na povijest dampinga u vezi s predmetnim proizvodom (3) uvoznici bili ili su trebali biti svjesni dampinških praksi predmetnih zemalja.

(8)

Komisija je ispitala zahtjev u kontekstu članka 10. stavka 4. osnovne uredbe. Komisija je provjerila jesu li uvoznici bili, ili su trebali biti, svjesni postojanja dampinga što se tiče razine dampinga i štete za koju se tvrdi, odnosno ustanovi da je nanesena. Analizirala je i je li došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza, koji bi, s obzirom na vrijeme, obujam i ostale okolnosti, vjerojatno ozbiljno narušio korektivni učinak konačne antidampinške pristojbe koja se uvodi.

3.1.   Svijest uvoznikâ o dampingu, njegovu opsegu i navodnoj šteti

(9)

U ovoj fazi Komisija ima na raspolaganju dovoljno dokaza o tome da je pri uvozu predmetnog proizvoda iz Kine riječ o dampingu. Podnositelj pritužbe dostavio je dostatne dokaze o dampingu koji se temelje na usporedbi tako utvrđene uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom predmetnog proizvoda (na razini franko tvornica) pri prodaji za izvoz u Uniju. Gledano u cjelini te s obzirom na visinu navodnih dampinških marži u rasponu od 126 % do 270 %, ti su dokazi dostatna potvrda da proizvođači izvoznici provode damping.

(10)

Podnositelj pritužbe dostavio je i dostatne dokaze o navodnoj šteti koja se nanosi industriji Unije, uključujući negativna kretanja ključnih pokazatelja uspješnosti za industriju Unije.

(11)

Te su informacije navedene i u verziji pritužbe koja nije povjerljiva i u obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj 21. prosinca 2020. (4) Objavom u Službenom listu Europske unije obavijest o pokretanju postupka postala je javni dokument dostupan svim uvoznicima. Osim toga, kao zainteresirane strane u ispitnom postupku uvoznici imaju pristup verzijama pritužbe i dokumentacije koje nisu povjerljive. Komisija na temelju toga smatra da su uvoznici bili ili su trebali biti svjesni dampinga, njegovog opsega i navodne štete.

(12)

Dva uvoznika navedena u uvodnoj izjavi 5. tvrdila su da nema dokaza da su uvoznici bili svjesni ili su trebali biti svjesni opsega navodnog dampinga i štete. Dva uvoznika posebno su tvrdila da su dokazi o dampingu i posljedičnoj šteti koje je dostavio podnositelj pritužbe ograničeni samo na dokaze navedene u pritužbi i da bi „svijest” zahtijevala „činjenično znanje” o činjenici da je uvoz dampinški, opsegu dampinga i razmjeru štete prouzročene takvim dampingom. EFDA i Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) tvrdile su, osim toga, da nema dokaza da su uvoznici bili svjesni da je EIFI pripremio pritužbu ili da je pokrenut ispitni postupak te stoga nije bilo dokaza da su uvoznici bili svjesni štetnog dampinga.

(13)

Iste su strane tvrdile da nije bilo povijesti dampinga, ističući da je Tijelo za rješavanje sporova WTO-a (5) utvrdilo da štetni damping utvrđen 2009. (6) nije bio u skladu sa Sporazumom WTO-a o antidampingu.

(14)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., nakon objave obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije uvoznici su bili svjesni ili su barem trebali biti svjesni dampinga. Obavijest o pokretanju postupka javni je dokument dostupan svim zainteresiranim stranama, posebno uvoznicima. Osim toga, kao zainteresirane strane uvoznici imaju pristup verziji pritužbe koja nije povjerljiva. Suprotno tvrdnjama tih strana, u osnovnoj uredbi nije propisano da mora postojati „činjenično znanje” o dampingu niti da mora postojati dokaz da su strane zaista bile svjesne podnošenja pritužbe i/ili pokretanja ispitnog postupka jer se u članku 10. stavku 4. točki (c) navodi „ili je trebao biti svjestan” kako bi se jasno obuhvatile situacije u kojima uvoznici zapravo nisu svjesni, ali su trebali biti svjesni dampinga. Nakon objave obavijesti o pokretanju postupka Komisija smatra da su uvoznici doista mogli imati činjenično znanje o dostupnim dokazima o štetnom dampingu ili barem da su trebali biti svjesni takvih dokaza. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(15)

Nadalje, za razliku od onoga što su predložile predmetne zainteresirane strane, člankom 10. stavkom 4. osnovne uredbe ne propisuje se da je Komisija u prošlosti morala utvrditi postojanje štetnog dampinga. Dostatno je da su uvoznici bili, ili su trebali biti svjesni dampinga, njegovog opsega i navodne štete. To je doista bio slučaj u ovom ispitnom postupku, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14. Stoga je i ta tvrdnja odbačena.

(16)

S obzirom na povijest dampinga i na to da Komisija smatra da je ispunjen zahtjev u pogledu svijesti uvoznika o dampingu, nije potrebno analizirati je li zahtjev u pogledu postojanja dampinga u prošlosti ispunjen jer je to alternativa zahtjevu o svijesti u skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (c) osnovne uredbe. Stoga se i ta tvrdnja odbija.

(17)

Na temelju toga Komisija je stoga zaključila da je ispunjen kriterij za evidentiranje iz članka 10. stavka 4. točke (c) osnovne uredbe.

3.2.   Dodatno znatno povećanje uvoza

(18)

Komisija je taj kriterij analizirala u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe na temelju statističkih podataka o uvozu predmetnog proizvoda iz Kine dostupnih u bazi podataka Surveillance 2. Kako bi ocijenila je li od pokretanja ispitnog postupka došlo do dodatnog znatnog povećanja, Komisija je prvo definirala razdoblja koja je trebalo usporediti. S jedne je strane ocijenila podatke o uvozu iz Kine nakon pokretanja antidampinškog ispitnog postupka (odnosno od trenutka od kojeg su uvoznici bili ili su trebali biti svjesni dampinških praksi) do najnovijeg dostupnog razdoblja, tj. od siječnja. do travnja 2021. S druge je strane Komisija je razmotrila uvoz iz Kine za isto ispitno razdoblje i prosječni mjesečni obujam uvoza tijekom cijelog ispitnog razdoblja.

(19)

Iz usporedbe je vidljivo da se prosječni mjesečni obujam uvoza iz Kine u tom razdoblju kretao kako slijedi:

Tablica 1.

Obujam uvoza iz predmetnih zemalja (u tonama)

Obujam uvoza (mjesečni prosjek)

Razdoblje ispitnog postupka (od srpnja 2019. do lipnja 2020.)

siječanj – travanj 2020.

siječanj – travanj 2021.

Delta

siječanj – travanj 2021. u odnosu na ispitno razdoblje

siječanj – travanj 2021. u odnosu na siječanj – travanj 2020.

Kina

20 040

18 583

26 528

+ 32 %

+ 43 %

Izvor: Baza podataka Surveillance 2

(20)

Na temelju tih statističkih podataka Komisija je utvrdila da je prosječni mjesečni obujam uvoza predmetnog proizvoda iz Kine u razdoblju od siječnja 2021. do ožujka 2021., tj. nakon pokretanja antidampinške istrage, bio 32 % veći od prosječnog mjesečnog uvoza tijekom ispitnog razdoblja i 43 % viši nego tijekom istog razdoblja prethodne godine tijekom ispitnog razdoblja.

(21)

EFDA je tvrdila da nije došlo do znatnog povećanja uvoza te je uputila na pritužbu koja je pokazala smanjenje uvoza iz Kine između 2019. i ispitnog razdoblja i tvrdila da će svako povećanje nakon ispitnog razdoblja odražavati samo povijesne trgovinske tokove te da je svako povećanje u 2020. samo oporavak tržišta nakon stagnacije zbog pandemije bolesti COVID-19. EFDA je tvrdila i da su uvoznici zbog na nedostatka opskrbe standardnim elementima za pričvršćivanje u Uniji bili prisiljeni uvoziti te proizvode iz Kine kao jedinog održivog izvora opskrbe. Dodali su da je, s obzirom na to da je i industrija Unije uvozila standardne elemente za pričvršćivanje, ona barem djelomično prouzročila povećanje uvoza. Naposljetku, EFDA tvrdi da je kineski uvoz zamijenio samo uvoz iz ostalih trećih zemalja.

(22)

Slično tome, CCCME je tvrdio da nije bilo povećanja uvoza između 2019. i ispitnog razdoblja te je tvrdio da se, iako je došlo do povećanja uvoza između 2019. i 2020., ono ne može smatrati znatnim, posebno s obzirom na to da se ukupni uvoz (Kina i ostale treće zemlje) smanjio tijekom tog razdoblja. CCCME je tvrdio i da podaci koje je podnositelj pritužbe dostavio u svojem zahtjevu za evidentiranje nisu reprezentativni jer su se odnosili na pošiljke koje su već bile naručene i otpremljene prije kraja ispitnog razdoblja i prije pokretanja ispitnog postupka. CCCME je tvrdio i da je industrija Unije barem djelomično uzrokovala povećanje uvoza.

(23)

Navedena dva uvoznika tvrdila su da povećanje uvoza nije bilo znatno i da je u svakom slučaju bilo opravdano povećanjem potražnje za elementima za pričvršćivanje nakon stagnacije na tržištu Unije u prvoj polovini 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19. Nadalje, tvrdili su da je zbog pandemije bolesti COVID-19 došlo do smanjenja ponuda za prijevoz tereta i raspoloživog kontejnerskog prostora, što je dovelo do znatnog povećanja troškova prijevoza tereta. Zbog toga je slanje pošiljaka iz Kine postalo sve kompliciranije, a stvaranje zaliha nije održiva opcija.

(24)

EFDA je tvrdila da u Uniji nije bilo stvaranja zaliha jer su, naprotiv, članovi EFDA-e imali poteškoća sa zadovoljavanjem potražnje svojih kupaca u Uniji zbog teške situacije s opskrbom koja je detaljno opisana u uvodnoj izjavi 44.

(25)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., Komisija je smatrala da bi se, kako bi se procijenilo povećanje uvoza, razdoblje nakon pokretanja trenutačnog ispitnog postupka (od siječnja 2021. do ožujka 2021.) trebalo smatrati referentnim razdobljem jer su tek od tog razdoblja uvoznici bili svjesni ili su trebali biti svjesni dampinških praksi. Kako je prikazano u prethodnoj tablici 1., usporedba kretanja uvoza u tri mjeseca nakon pokretanja postupka s istim razdobljem iz ispitnog postupka, s jedne strane, i s mjesečnim prosjekom tijekom ispitnog postupka, s druge strane, jasno pokazuje znatno povećanje uvoza za više od 30 % u oba slučaja.

(26)

Argument koji se odnosi na potražnju za predmetnim proizvodom u Uniji zbog pandemije bolesti COVID-19 nije izravno relevantan za procjenu je li došlo do znatnog povećanja uvoza u skladu s člankom 10. stavkom 4. osnovne uredbe, što je objektivan kriterij i ne zahtijeva procjenu razloga za takvo povećanje. U svakom slučaju, čak i da je taj argument relevantan, Komisija napominje da se i uvoz predmetnog proizvoda iz Kine nakon pokretanja postupka (od siječnja do ožujka 2021.) povećao za 35 % u usporedbi s istim razdobljem 2019. (prije pandemije). Stoga dostupni statistički podaci ni u kojem slučaju ne potvrđuju navode da povećanje uvoza samo predstavlja oporavak od prethodne stagnacije na tržištu Unije. Štoviše, povećanje uvoza jednako je očito u usporedbi s obujmom uvoza tijekom prva tri mjeseca 2019., tj. kada pandemija nije utjecala na tržište.

(27)

Što se tiče tvrdnje koja se odnosi na stanje opskrbe u Uniji, ni ona nije izravno relevantna u kontekstu objektivnog kriterija koji se odnosi na povećanje uvoza u skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (d) osnovne uredbe za evidentiranje uvoza. Te vrste razmatranja mogu biti relevantne i procijenjene u kontekstu interesa Unije u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Stoga ta tvrdnja nije bila relevantna i nije ju bilo potrebno razmatrati u tom kontekstu.

(28)

U pogledu argumenta da stvaranje zaliha ne bi bilo održiva opcija zbog povećanih troškova prijevoza, ta tvrdnja nije potkrijepljena statističkim podacima o uvozu, koji jasno pokazuju znatno povećanje uvoza u prva tri mjeseca nakon pokretanja ispitnog postupka, kako je prethodno prikazano u tablici 1. U svakom slučaju, ta tvrdnja ne bi utjecala na zahtjev za daljnje povećanje uvoza, što je objektivan kriterij. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(29)

Imajući na umu sve prethodno navedeno, Komisija je zaključila da je ispunjen i drugi kriterij za evidentiranje.

3.3.   Narušavanje korektivnog učinka pristojbe

(30)

Komisija raspolaže dostatnim dokazima da bi kontinuiranim rastom uvoza iz Kine nastala dodatna šteta s obzirom na vrijeme i obujam uvoza i druge okolnosti, čime bi se vjerojatno ozbiljno ugrozili korektivni učinci mogućih konačnih antidampinških pristojbi.

(31)

Kako je utvrđeno uvodnim izjavama od 18. do 29., postoje dostatni dokazi o znatnom povećanju cjelokupnog uvoza predmetnog proizvoda u razdoblju nakon pokretanja ispitnog postupka. Značajan opseg tog povećanja već upućuje na vjerojatno narušavanje korektivnog učinka konačne pristojbe ako su ispunjeni pravni uvjeti.

(32)

S obzirom na cijene uvoza, prema podacima iz baze podataka Surveillance 2, prosječna cijena uvoza iz predmetne zemlje povećala se za 6,0 % kada se usporedi razdoblje od siječnja do travnja 2021. s istim razdobljem prethodne godine, te za 7,3 % kad se usporedi s mjesečnim prosjekom u ispitnom razdoblju, kao što je prikazano u tablici 2. u nastavku.

Tablica 2.

Uvozne cijene iz predmetnih zemalja (EUR/tona)

Prosječna uvozna cijena

Razdoblje ispitnog postupka (od srpnja 2019. do lipnja 2020.)

siječanj – travanj 2020.

siječanj – travanj 2021.

Povećanje cijene (%) siječanj – travanj 2021. u odnosu na ispitno razdoblje

Povećanje cijene (%) siječanj – travanj 2021. u odnosu na siječanj 2020. – travanj 2020.

Kina

1 484

1 465

1 573

6,0 %

7,3 %

(33)

Međutim, to povećanje cijena treba promatrati u kontekstu povećanja glavne sirovine za predmetni proizvod i međunarodnih troškova prijevoza, počevši od druge polovine 2020. kako je navedeno u nastavku.

(34)

Kad je riječ o sirovinama, predmetni proizvod uglavnom se sastoji od čelika, odnosno toplovaljanih kolutova. Prema informacijama dostupnima u ovoj fazi, čelik čini oko 70 % ukupnog troška proizvodnje elemenata za pričvršćivanje. Cijena čelika povećala se na globalnoj razini od travnja 2020. do travnja 2021., što je više od 50 % na svim glavnim tržištima (7). Kina nije iznimka i povećanje cijena toplovaljanih kolutova od travnja 2020. do travnja 2021. iznosi 74 % (8). Povećanje cijene predmetnog proizvoda uvezenog iz Kine u prva tri mjeseca 2021. (tj. 6,1 % u usporedbi s istim razdobljem 2020. ili 4,9 % u usporedbi s prosječnom mjesečnom vrijednošću tijekom ispitnog razdoblja) znatno je manje od globalnog povećanja troška glavne sirovine, odnosno toplovaljanih kolutova (74 %). Stoga je, promatrano u tom kontekstu, to povećanje cijena uglavnom nedovoljno za nadoknadu golemog povećanja cijene sirovina, što upućuje na znatan pad cijena i stoga je vjerojatno da će znatno ugroziti korektivni učinak moguće konačne antidampinške pristojbe.

(35)

Kad je riječ o prijevozu tereta, zainteresirane strane izjavile su da su se u drugoj polovini 2020. globalni troškovi prijevoza, posebno između Azije i Europe, iznimno povećali. Dokazi o tom povećanju, koje često doseže 150 %, javno su dostupni (9). Na temelju neprovjerenih odgovora proizvođača izvoznika u uzorku, troškovi prijevoza tereta čine oko 3 % računa za Europu. To upućuje na zaključak da bi se više od polovine uočenog povećanja cijene uvoza predmetnog proizvoda već moglo objasniti kretanjem troškova prijevoza tereta. Taj drugi čimbenik upućuje na to da se cijena predmetnog proizvoda zapravo smanjila jer učinak troška prijevoza tereta djeluje u korist pružatelja usluga prijevoza i nadilazi cjenovnu moć proizvođača izvoznika.

(36)

Osim toga, do povećanja cijene došlo je u kontekstu u kojem dokazi prima facie pokazuju maržu nelojalnog sniženja cijena u rasponu od 27 % do 72 % i maržu sniženja ciljnih cijena u rasponu od 41 % do 251 %. Stoga su razine uvoznih cijena ostale na značajno štetnim razinama te su se čak smanjile u relativnom smislu, s obzirom na globalno povećanje troškova čelika i prijevoza tereta.

(37)

Znatan dodatni obujam uvoza zabilježen nakon pokretanja ispitnog postupka vjerojatno će dovesti i do povećanja tržišnog udjela kineskog uvoza.

(38)

Prethodno navedena dva uvoznika, EFDA i CCCME, tvrdili su da je upitno da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu i da bi takvu štetu uzrokovao kineski uvoz. Dva uvoznika tvrdila su da u pritužbi ne postoje dokazi o materijalnoj šteti. EFDA i CCCME uputili su Općem sudu (10) tvrdnju da bi pri procjeni toga da li uvoz „ozbiljno ugrožava korektivni učinak pristojbi” Komisija trebala procijeniti je li industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu, a takvi dokazi ne postoje u pritužbi.

(39)

CCCME je osim toga tvrdio da se bilo kakvim povećanjem uvoza nije moglo „ozbiljno ugroziti korektivni učinak pristojbi” jer industrija Unije proizvodi uglavnom posebne elemente za pričvršćivanje koji nisu bili u tržišnom natjecanju s uvozom iz Kine, koji pretežito čine standardni elementi za pričvršćivanje.

(40)

U pogledu tih tvrdnji Komisija je, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, smatrala da u pritužbi postoje dostatni dokazi prima facie koji pokazuju da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu zbog kineskog uvoza predmetnog proizvoda te su ti argumenti stoga odbijeni.

(41)

U pogledu tvrdnje CCCME-a da kineski uvoz nije bio u konkurenciji s prodajom industrije Unije na tržištu Unije, to nije bilo potkrijepljeno dokazima i proturječi dokazima prima facie dostavljenima u pritužbi, iz kojih je vidljivo povećanje dampinškog uvoza iz Kine koje se podudaralo s pogoršanjem stanja industrije Unije, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(42)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da svi prethodno navedeni elementi upućuju na činjenicu da će daljnje povećanje uvoza iz Kine nakon pokretanja ispitnog postupka, također s obzirom na vrijeme i obujam uvoza i druge okolnosti, vjerojatno ozbiljno ugroziti korektivne učinke mogućih konačnih antidampinških pristojbi. Stoga je ispunjen i taj kriterij iz članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe.

3.4.   Ostali argumenti koje su iznijele zainteresirane strane

(43)

Dva prethodno spomenuta uvoznika tvrdila su da bi dokazi potrebni za evidentiranje trebali biti višeg standarda od dokaza potrebnih za pokretanje postupka, posebno s obzirom na moguću retroaktivnu primjenu pristojbi.

(44)

EFDA je tvrdila da bi retroaktivna naplata konačnih pristojbi bila u suprotnosti s interesom Unije. Tvrdila je, kao prvo, da industrija Unije ne bi mogla opskrbljivati tržište sa standardnim elementima za pričvršćivanje te bi stoga te standardne elemente za pričvršćivanje trebalo nabavljati iz Kine. U tom kontekstu, EFDA je tvrdila da će nabava elemenata za pričvršćivanje iz Kine postati sve teža zbog dugih rokova isporuke, odbijanja kineskih izvoznika koji čekaju ishod trenutačnog ispitnog postupka da isporuče elemente za pričvršćivanje, manjka rezervnog kapaciteta u Kini i manjka kontejnera iz Azije, što je pogoršano blokiranjem Sueskog kanala. EFDA je također istaknula općeniti manjak sirovina za proizvođače elemenata za pričvršćivanje u Uniji i činjenicu da nijedan drugi održivi izvor opskrbe osim Kine ne bi bio dostupan. Drugo, EFDA je tvrdila da bi zbog tog lošeg stanja opskrbe evidentiranje uvoza i uvođenje privremenih mjera imali štetan učinak na industriju na kraju proizvodnog lanca i da nema potrebe retroaktivno naplaćivati konačne pristojbe od datuma evidentiranja.

(45)

Slično tome, CCCME je tvrdio da standardni elementi za pričvršćivanje gotovo i nisu dostupni u Uniji i da osim Kine ne postoje drugi održivi izvori opskrbe.

(46)

Kad je riječ o standardu dokaza za evidentiranje, Komisija je analizirala statističke podatke iz baze podataka Surveillance 2, kao i druge informacije kojima je raspolagala, koji su pokazali znatno povećanje uvoza s vrlo vjerojatno štetnim razinama cijena. Ti su dokazi u potpunosti pouzdani, a predmetne strane nisu dokazale zašto ti dokazi ne bi bili pouzdani ili postoje li bolji neiskorišteni dokazi. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(47)

Kad je riječ o standardu dokaza koji se zahtijevaju u kontekstu članka 10. stavka 4. osnovne uredbe, Komisija je svoje zaključke temeljila na najboljim informacijama dostupnima u toj fazi, uključujući pritužbu koja je dovela do pokretanja ispitnog postupka. U tom pogledu nije potrebno imati pozitivne nalaze jer se oni po definiciji nikada ne bi mogli donijeti prije uvođenja privremenih mjera. Primjenom bilo kojeg drugog pristupa alat za evidentiranje bio bi u potpunosti lišen svojeg korisnog učinka. U pogledu ostalih tvrdnji koje je iznijela EFDA, one se odnose ili na retroaktivnu naplatu konačnih pristojbi i/ili na uvođenje privremenih mjera. Komisija napominje da će se odluka o uvođenju privremenih mjera te posljedično odluka o eventualnoj retroaktivnoj naplati pristojbi na temelju ove uredbe o evidentiranju donijeti tek u kasnijoj fazi postupka. Te se tvrdnje stoga smatraju nevažnima u kontekstu ove uredbe o evidentiranju. Isto vrijedi i za tvrdnje u pogledu interesa Unije, za što Komisija napominje da je to jedan od uvjeta za uvođenje privremenih ili konačnih antidampinških mjera u skladu s člankom 21. osnovne uredbe, ali ih nije potrebno analizirati pri procjeni potrebe za evidentiranjem uvoza ili retroaktivnom primjenom takvih konačnih pristojbi. Stoga ta tvrdnja nije bila relevantna i nije ju bilo potrebno razmatrati u tom kontekstu.

(48)

EFDA je istaknula da je člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe izričito propisano da se uvjeti iz članka 10. stavka 4. točaka (c) i (d) osnovne uredbe moraju ispuniti. Drugim riječima, tvrdila je da bi se u odluci Komisije o evidentiranju uvoza trebalo uzeti u obzir te kriterije i onda kada je uvoz evidentiran na temelju članka 14. stavka 5. osnovne uredbe, to jest na temelju zahtjeva industrije Unije.

(49)

Napominje se da je Komisija, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., u skladu s propisima i svojom uobičajenom praksom u primjeni članka 14. stavka 5., ispitala zahtjev za evidentiranje s obzirom na članak 10. stavak 4. osnovne uredbe, u kojem su utvrđeni materijalni uvjeti za nastavak evidentiranja. Kako je detaljno opisano u uvodnim izjavama od 9. do 42., smatralo se da su uvjeti iz članka 10. stavka 4. točaka (c) i (d) osnovne uredbe ispunjeni te su stoga tvrdnje EFDA-e u tom pogledu odbačene.

3.5.   Pravo na obranu i objavu informacija

(50)

EFDA i CCCME tvrdili su da su određene dodatne informacije koje je EIFI dostavio u vezi sa svojim zahtjevom za evidentiranje zainteresiranim stranama stavljene na raspolaganje tek nekoliko tjedana kasnije, što bi ih spriječilo u ostvarivanju njihovih legitimnih prava na obranu.

(51)

CCCME je tvrdio i da bi Komisija trebala objaviti sve odluke o evidentiranju uvoza dostatno unaprijed kako bi se zainteresiranim stranama omogućilo da iznesu primjedbe na takvu odluku.

(52)

Komisija napominje da su informacije koje je dostavio podnositelj pritužbe koje nisu povjerljive doista bile stavljene na raspolaganje zainteresiranim stranama koje su dostavile dodatne primjedbe. Komisija je prihvatila i procijenila sve te primjedbe prije donošenja odluke. Stoga je Komisija smatrala da su prava stranaka na obranu u tom pogledu u potpunosti poštovana.

(53)

Kad je riječ o zahtjevu za prethodnu objavu, napominje se da taj korak nije predviđen osnovnom uredbom niti je njome propisan. U skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe, Komisija može naložiti carinskim tijelima da poduzmu odgovarajuće mjere evidentiranja uvoza na temelju zahtjeva koji sadržava dostatne dokaze za opravdanje takvih mjera. Također se napominje da se člankom 1. stavkom 3. ove Uredbe zainteresiranim stranama zaista daje mogućnost da dostave primjedbe i da budu saslušane u roku od 21 dana od datuma objave. Konačno, Komisija ističe i da će svaka odluka o retroaktivnoj primjeni konačnih antidampinških mjera zainteresiranim stranama biti stavljena na raspolaganje u skladu s člankom 10. stavkom 5. osnovne uredbe. Stoga je taj zahtjev odbijen.

4.   POSTUPAK

(54)

Komisija je zaključila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju uvođenje obveze evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda u skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe.

(55)

Sve zainteresirane strane pozivaju se da iznesu svoja stajališta u pisanom obliku i dostave popratne dokaze. Komisija može saslušati zainteresirane strane pod uvjetom da dostave zahtjev u pisanom obliku i da posebno obrazlože zašto ih treba saslušati.

5.   EVIDENTIRANJE

(56)

U skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe, uvoz predmetnog proizvoda trebao bi se evidentirati kako bi se, ako se ispitnim postupkom utvrde nalazi koji dovode do uvođenja antidampinških pristojbi i ako su ispunjeni potrebni uvjeti, osigurala retroaktivna naplata tih pristojbi na evidentirani uvoz u skladu s primjenjivim zakonskim odredbama.

(57)

Sve buduće obveze proizlazile bi iz nalaza antidampinškog ispitnog postupka.

(58)

U navodima u pritužbi na temelju koje je pokrenut antidampinški ispitni postupak procjenjuje se da dampinške marže za predmetni proizvod iznose od 126 % do 270 %, a razine uklanjanja štete od 41 % do 251 %. Iznos moguće buduće obveze obično bi bio postavljen na nižu od tih razina u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe.

6.   OBRADA OSOBNIH PODATAKA

(59)

Svi osobni podaci prikupljeni u kontekstu ovog evidentiranja obrađivat će se u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka (11),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Carinska tijela ovim se upućuju da, u skladu s člankom 14. stavkom 5. Uredbe (EU) 2016/1036, poduzmu odgovarajuće mjere za evidentiranje uvoza određenih elemenata za pričvršćivanje od željeza ili čelika, osim od nehrđajućeg čelika, tj. vijaka za drvo (isključujući vijke za pragove), samoureznih vijaka, ostalih vijaka i svornjaka s glavom (s pripadajućim maticama ili podlošcima ili bez njih, ali isključujući vijke i svornjake za pričvršćivanje dijelova željezničkih kolosijeka), i podložaka. Ti su proizvodi trenutačno razvrstani u oznake KN 7318 12 90, 7318 14 91, 7318 14 99, 7318 15 58, 7318 15 68, 7318 15 82, 7318 15 88, ex 7318 15 95 (oznake TARIC 7318159519 i 7318159589), ex 7318 21 00 (oznake TARIC 7318210031, 7318210039, 7318210095 i 7318210098) i ex 7318 22 00 (oznake TARIC 7318220031, 7318220039, 7318220095 i 7318220098) podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Evidentiranje prestaje devet mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.   Sve zainteresirane strane pozivaju se da iznesu svoja stajališta u pisanom obliku, dostave popratne dokaze ili podnesu zahtjev za saslušanje u roku od 21 dana od datuma objave ove Uredbe.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. lipnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)   SL C 442, 21.12.2020., str. 6.

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 91/2009 od 26. siječnja 2009. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 29, 31.1.2009., str. 1.) i Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/519 od 26. ožujka 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine, proširene na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje poslanih iz Malezije, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Malezije ili ne, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (SL L 82, 27.3.2015., str. 78.)

(4)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 442, 21.12.2020., str. 6.)

(5)  Tijelo za rješavanje sporova WTO-a: Izvješće odbora, WT/DS397/RW, 7. kolovoza 2015. i Izvješće žalbenog tijela, AB-2015-7, WT/DS397/AB/RW, 18. siječnja 2016.

(6)  Uredba Vijeća (EZ) br. 91/2009 od 26. siječnja 2009. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 29, 31.1.2009., str. 1.)

(7)  https://www.fitchratings.com/research/corporate-finance/global-steel-price-rally-will-be-short-lived-02-02-2021; https://tradingeconomics.com/commodity/steel; https://ihsmarkit.com/solutions/steel-forecast.html.

(8)  https://www.investing.com/commodities/shfe-hot-rolled-coil-futures-historical-data

(9)  https://www.ft.com/content/ad5e1a80-cecf-4b18-9035-ee50be9adfc6

(10)  Presuda u predmetu Stemcor London i Samac Steel Supplies protiv Komisije, T-749/16, ECLI:EU:T:2019:310, točka 83.

(11)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).