<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.15-->
  <head>
    <title>2026-10-202610C108202601080-00-TRA-DOC-HR-CONCL-C-0108-26-202607345-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="true" name="ParExtraits_2021"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="7/10/2026 15:09:28" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="CNC" name="TypeDoc"/>
    <meta content="1mgBFSz8NTTF3fWXKjJXTFi1B9+iVHm7cuQQjtc6zAiJWNFQCJXoeuyZDlDt0eWvZ94VZHJiJJL4bpVGkKX1IWrkbHZKbZNpFEUQ/dP0DljZiuUTwX3lnG/1FJFcbYyqLTmPI/DrH2fapMiVAtCaYlHJjPOj5gH9frzMVp08EcQ=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="firmpav" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="0108" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2026" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="firmpav" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="FAST_document_go_ok" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="CNC_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 01-09-26 10:55:29" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="7a32f2cf1b044fbba71456c660f1517e" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0108" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="RX" name="NatureAff"/>
    <meta content="RX" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId25" style="first"/>
      <div id="rId21" style="even">Mišljenje R. Norkusa – Predmet C‑108/26 RX</div>
      <div id="rId22" style="default">D (Odluka o upravljanju zračnim prometom)</div>
    </div>
    <p class="C36Centre" id="para-1" title="page-1">
      MIŠLJENJE NEZAVISNOG ODVJETNIKA
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-2" title="page-1">
      RIMVYDASA NORKUSA
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-3" title="page-1">
      od 10. rujna 2026. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">1</a>
</span>)
      
    </p>
    <p class="C38Centregrasgrandespacement" id="para-4" title="page-1">
      Predmet C‑108/26 RX
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-5" title="page-1">
      D S. A.
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-6" title="page-1">
      protiv
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-7" title="page-1">
      P S. A.
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-8" title="page-1">
      „Preispitivanje presude Općeg suda Europske unije D (Odluka o upravljanju zračnim prometom) (T‑134/25, EU:T:2026:35) – Zahtjev za prethodnu odluku – Zračni prijevoz – Uredba (EZ) br. 261/2004 – Isplata naknade putnicima u slučaju dužeg kašnjenja leta – Uvjeti – Članak 5. stavak 3. – Pojam ,izvanredne okolnosti’ – Odluka o upravljanju zračnim prometom – Dodjela slotova za zakašnjele polaske zbog loših meteoroloških uvjeta”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-9" title="page-2">
      
        <br/>
      
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">I.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvod</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na prijedlog prvog nezavisnog odvjetnika, vijeće za preispitivanje Suda odlučilo je, na temelju članka 62. drugog stavka Statuta Suda Europske unije i članka 194. stavka 5. Poslovnika Suda, pristupiti preispitivanju presude Općeg suda Europske unije od 21. siječnja 2026., D (Odluka o upravljanju zračnim prometom) (T‑134/25, u daljnjem tekstu: presuda koja se preispituje, EU:T:2026:35).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud je u točki 2. izreke prethodno navedene odluke pojasnio:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-13" title="page-3">
      „Predmet preispitivanja je pitanje ugrožava li, osobito s obzirom na presude Suda od 31. siječnja 2013., McDonagh (C‑12/11, EU:C:2013:43) i od 23. ožujka 2021., Airhelp (C‑28/20, EU:C:2021:226), [presuda Općeg suda] jedinstvo ili dosljednost prava Unije, u dijelu u kojem je Opći sud odlučio da:
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">odluka o upravljanju zračnim prometom po svojoj prirodi ili zbog svojeg uzroka nije svojstvena redovnom obavljanju djelatnosti dotičnog zračnog prijevoznika, s obzirom na to da nije dio djelatnosti predmetnog zračnog prijevoznika, nego je obuhvaćena djelatnostima i nadležnošću usluga upravljanja zračnim prometom;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">takva odluka, neovisno o razlogu na kojem se temelji, izvan je stvarne kontrole tog prijevoznika, pod uvjetom da on nije pridonio donošenju te odluke; i</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">posljedično, članak 5. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila o naknadi i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-2" href="#t-2">2</a>
</span>) treba tumačiti na način da odluka o upravljanju zračnim prometom može predstavljati ,izvanrednu okolnost’ u smislu te odredbe, neovisno o trajanju kašnjenja koje je proizvela i razlogu na kojem se ona temelji, ako se utvrdi da je ta odluka izvan stvarne kontrole predmetnog zračnog prijevoznika, osobito ako se može isključiti da je navedeni prijevoznik pridonio donošenju te odluke.”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">II.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravni okvir</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s uvodnim izjavama 1., 14. i 15. Uredbe br. 261/2004:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-19" title="page-3">
      „(1) Djelovanje Zajednice u području zračnog prijevoza trebalo bi biti usmjereno, između ostalog, na osiguravanje visoke razine zaštite putnika. Nadalje, u potpunosti bi trebalo voditi računa o obvezama zaštite potrošača općenito.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-20" title="page-4">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-21" title="page-4">
      (14) U skladu s […] [K]onvencijom [o ujednačavanju određenih pravila u međunarodnom zračnom prijevozu, (Montrealska konvencija) (SL 2001., L 194, str. 39.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 7., svezak 21., str. 6.)], obveze stvarnih zračnih prijevoznika trebale bi biti ograničene ili u potpunosti isključene u slučajevima kada je događaj uzrokovan izvanrednim okolnostima koje se nisu mogle izbjeći niti poduzimanjem svih razumnih mjera. Takve se okolnosti mogu posebno pojaviti u slučajevima političke nestabilnosti, meteoroloških uvjeta koji onemogućuju izvođenje predmetnog leta, sigurnosnih rizika, neočekivanih nedostataka po pitanju sigurnosti leta i štrajkova koji utječu na operacije stvarnih zračnih prijevoznika.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-22" title="page-4">
      (15) Trebalo bi smatrati da postoje izvanredne okolnosti kada je utjecaj odluke, koju je donijela uprava zračnog prometa, u vezi s određenim zrakoplovom određenog dana dovela do dužeg kašnjenja leta, kašnjenja leta preko noći, ili do otkazivanja jednog ili više letova tim zrakoplovom, iako je predmetni zračni prijevoznik poduzeo sve razumne mjere kako bi se izbjegla kašnjenja ili otkazivanja letova.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 5. te uredbe, naslovljenim „Otkazivanje leta”, stavkom 1. točkom (c) i stavkom 3. određuje se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-24" title="page-4">
      „1. U slučaju otkazivanja leta:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-25" title="page-4">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-26" title="page-4">
      dotični putnici imaju pravo na naknadu od strane stvarnog zračnog prijevoznika u skladu s člankom 7., osim ako su […] obaviješteni o otkazivanju leta […]:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-27" title="page-4">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-28" title="page-4">
      3. Stvarni zračni prijevoznik nije dužan platiti naknadu u skladu s člankom 7. ako može dokazati da je do otkazivanja leta došlo zbog izvanrednih okolnosti koje se nije moglo izbjeći niti uz poduzimanje svih razumnih mjera.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 7. navedene uredbe, naslovljenim „Pravo na naknadu”, predviđa se standardizirana naknada za putnike čiji se iznos razlikuje ovisno o, posebice, dužini leta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">III.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Okolnosti predmeta koji se preispituje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">A.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Glavni postupak i prethodna pitanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osoba A bila je putnica na letu LO 6110 koji je 25. srpnja 2023. trebao izvesti zračni prijevoznik P.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zrakoplov na tom letu trebao je uzletjeti u 18:20 UTC sa zračne luke u Izmiru (Turska) i sletjeti u 21:10 UTC u Varšavu (Poljska).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj zrakoplov stvarno je uzletio u 21:40 UTC, a sletio je sljedeći dan u 00:17 UTC, odnosno uz kašnjenje u dolasku dulje od tri sata.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Letu LO 6110 prethodio je let LO 6111 koji se izvodio istim zrakoplovom u takozvanoj rotaciji. Avion koji je trebao obaviti let LO 6111 trebao je poletjeti iz Katowica (Poljska) u 14:55 UTC i sletjeti u Izmir u 17:20 UTC. Dotični zračni prijevoznik primio je u 12:55 UTC poruku o dodjeli slota (Slot Allocation Message, SAM) od kontrole zračnog prometa prema kojoj je letu LO 6111 dodijeljen slot za polijetanje u 16:30. Razlog za tu odluku bila su takozvana pravila za upravljanje protokom zračnog prometa (Air Traffic Flow Management, ATFM) koja se odnose na ograničenja u zračnom prostoru Mađarske i Rumunjske zbog loših vremenskih uvjeta. U 15:04 UTC isti je prijevoznik poslao poruku u kojoj je naveo da je spreman izvesti let (Ready to depart, REA), pri čemu je zatražio dozvolu za ranije polijetanje. Međutim, to nije dovelo do promjene odluke kontrole zračnog prometa i odobravanja ranijeg polijetanja za let LO 6111. Naposljetku, zrakoplov na tom letu uzletio je u 16:02 UTC i sletio u 18:32 UTC, odnosno uz kašnjenje u dolasku od jednog sata i dvanaest minuta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon slijetanja u Izmir na zrakoplovu je utvrđen tehnički kvar. Popravak je trajao dva sata i osam minuta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osoba A prenijela je 26. srpnja 2023. svoj zahtjev za plaćanje paušalne naknade na društvo D, koje je specijalizirano za naplatu potraživanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Društvo D stoga je Sądu Rejonowy dla m.st. Warszawy w Warszawie (Općinski sud u Varšavi, Poljska), podnijelo tužbu kojom traži da društvo P plati iznos od 400 eura, uvećan za zakonske zatezne kamate od 17. kolovoza 2023. do dana isplate.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev utvrđuje da bi let LO 6110 kasnio manje od tri sata ako gubitak vremena koji proizlazi iz mjera za upravljanje protokom zračnog prometa naloženih predmetnom prijevozniku treba odbiti od ukupnog trajanja kašnjenja. Međutim, pita se mogu li se odluke o dodjeli slotova za zakašnjele polaske kvalificirati kao „izvanredne okolnosti” u smislu članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim je okolnostima Sąd Rejonowy dla m.st. Warszawy w Warszawie (Općinski sud u Varšavi) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-41" title="page-5">
      „1. Treba li članak 5. stavak 3. [Uredbe br. 261/2004] tumačiti na način da svaka odluka koju je donijela uprava zračnog prometa, neovisno o njezinu trajanju, čak i kad samostalno ne dovodi do kašnjenja od barem tri sata, predstavlja izvanrednu okolnost?
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-42" title="page-6">
      2. Ako svaka odluka koju je donijela uprava zračnog prometa ne predstavlja izvanrednu okolnost, treba li nacionalni sud ispitivati koja je bila osnova za donošenje odluke uprave zračnog prometa, primjerice loše vremenske prilike koje dovode do ograničenja kapaciteta sektora na ruti leta, i je li tada ovlašten ocijeniti je li odluka predstavljala izvanrednu okolnost?
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-43" title="page-6">
      3. Ako putnikov let kasni više od tri sata, uključujući zbog odluke koju je donijela uprava zračnog prometa i koja se odnosi na let neposredno prije putnikova leta zbog ograničenog kapaciteta sektora na ruti letenja zbog loših vremenskih prilika, predstavlja li ta odluka uprave zračnog prometa izvanrednu okolnost?
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-44" title="page-6">
      4. Treba li se u toj situaciji odluka uprave zračnog prometa odnositi izravno na zakašnjeli let ili se može odnositi i na raniji let u rotaciji?”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">B.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Presuda koja se preispituje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U presudi koja se preispituje Opći sud je, na prvom mjestu, na prvo i drugo pitanje odgovorio tako da članak 5. stavak 3. Uredbe br. 261/2004 treba tumačiti na način da odluka o upravljanju zračnim prometom može predstavljati „izvanrednu okolnost” u smislu te odredbe, neovisno o trajanju kašnjenja koje je proizvela i razlogu na kojem se ona temelji, ako se utvrdi da je ta odluka izvan stvarne kontrole predmetnog zračnog prijevoznika, osobito ako se može isključiti da je navedeni prijevoznik pridonio donošenju te odluke (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-3" href="#t-3">3</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog tom odgovoru Opći sud najprije je isključio da odluka o upravljanju zračnim prometom u svakom slučaju predstavlja „izvanrednu okolnost”. Taj se zaključak temelji na utvrđenju da pojam „izvanredne okolnosti” treba usko tumačiti i da trebaju biti ispunjena dva kumulativna uvjeta koja treba ocijeniti u svakom slučaju zasebno. U skladu s tim uvjetima, takve okolnosti obuhvaćaju događaje koji prema svojoj prirodi i zbog svojeg uzroka nisu dio redovnog obavljanja djelatnosti predmetnog zračnog prijevoznika te su izvan njegove stvarne kontrole (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-4" href="#t-4">4</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud zatim je proveo ocjenu tih dvaju kumulativnih uvjeta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o prvom od tih uvjeta, smatrao je da odluka o upravljanju zračnim prometom nije dio uobičajenog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika jer je obuhvaćena djelatnostima i nadležnošću službi za upravljanje zračnim prometom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-5" href="#t-5">5</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o drugom uvjetu, Opći sud smatrao je da je, neovisno o razlozima na kojima se temelji, takva odluka izvan stvarne kontrole tog prijevoznika, osim ako on nije pridonio donošenju te odluke. Pojasnio je da u tom kontekstu relevantna okolnost nije razlog za odluku o upravljanju zračnim prometom, nego sama ta odluka, s obzirom na to da ona vanjski utječe na izvršenje planiranog leta, osim ako je prijevoznik pridonio donošenju te odluke (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-6" href="#t-6">6</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, Opći sud dodao je da događaj kao što je odluka o upravljanju zračnim prometom može predstavljati „izvanrednu okolnost” čak i ako sam po sebi nije doveo do kašnjenja od najmanje tri sata (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-7" href="#t-7">7</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, Opći sud odgovorio je na treće i četvrto pitanje da članak 5. stavak 3. Uredbe br. 261/2004 treba tumačiti na način da se, ako se utvrdi, osim toga, da je ta odluka izvan njegove stvarne kontrole, zračni prijevoznik može kao na „izvanrednu okolnost” u smislu te odredbe pozvati na odluku o upravljanju zračnim prometom koja je utjecala na prethodni let koji je on izveo istim zrakoplovom, pod uvjetom da postoji izravna uzročna veza između nastanka te okolnosti i kašnjenja ili otkazivanja leta koji je naknadno izveo, što je na sudu koji je uputio zahtjev da ocijeni, osobito uzimajući u obzir način na koji navedeni prijevoznik upotrebljava predmetni zrakoplov (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-8" href="#t-8">8</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">IV.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravna analiza</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">A.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvodne napomene</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovaj predmet ima poseban institucionalni doseg jer predstavlja prvu priliku da Sud provede postupak preispitivanja predviđen člankom 256. stavkom 3. trećim podstavkom UFEU‑a u pogledu presude koju je Opći sud donio u izvršavanju nadležnosti za odlučivanje o prethodnim pitanjima koja mu je u okviru posljednje reforme pravosudnog ustroja Unije prenesena u određenim posebnim područjima prava Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-9" href="#t-9">9</a>
</span>). Među tim posebnim područjima nalazi se područje koje se odnosi na naknadu i pomoć putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja, kašnjenja ili otkazivanja usluga prijevoza, što je područje u kojem je Sud razvio opsežnu sudsku praksu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s primjenjivim odredbama, na određenom je nezavisnom odvjetniku da presudu Općeg suda temeljito ispita kako bi Sudu omogućio da ocijeni kako valja postupiti u slučaju ovog preispitivanja. U tom pogledu valja naglasiti da se postupak preispitivanja ne može shvatiti kao redovno sredstvo dovođenja u pitanje odluka koje je Opći sud donio u okviru izvršavanja te prenesene nadležnosti. Njegova je posebna svrha omogućiti Sudu da intervenira kad se u pogledu presude koja se preispituje postavljaju pitanja koja bi mogla ugroziti jedinstvo ili dosljednost prava Unije. Iako Opći sud treba autonomno odlučivati u područjima koja su mu povjerena, što uključuje pojašnjavanje i razvoj sudske prakse u tim područjima, ta se sudska autonomija nužno izvršava uz poštovanje sudske prakse Suda i opće strukture prava Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Mehanizam preispitivanja stoga je posljedica djelomičnog prijenosa nadležnosti u okviru reforme jer omogućuje usklađivanje cilja dobrog sudovanja sa zahtjevom ujednačenog tumačenja prava Unije. U tom okviru nije na Sudu da izvršava opći nadzor nad svim ocjenama Općeg suda. Suprotno tomu, na njemu je da utvrdi imaju li pitanja koja se postavljaju u okviru presude koja se preispituje takav doseg da bi mogla opravdati njegovu intervenciju s obzirom na kriterij predviđen Ugovorom koji se odnosi na ugrožavanje jedinstva ili dosljednosti prava Unije, osobito kad je riječ o poštovanju temeljnih načela utvrđenih njegovom sudskom praksom. Sud stoga djeluje samo u krajnjoj nuždi, u interesu pravilnog funkcioniranja pravnog poretka Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U okviru ovog preispitivanja stoga je potrebno provesti ispitivanje u tri koraka. Najprije valja utvrditi aspekte presude koja se preispituje koji bi mogli dovesti do ozbiljnih dvojbi u pogledu sudske prakse Suda koja se odnosi na članak 5. stavak 3. Uredbe br. 261/2004 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-10" href="#t-10">10</a>
</span>). Nadalje, valja utvrditi mogu li ti aspekti ugroziti jedinstvo ili dosljednost prava Unije, osobito ako predstavljaju znatno odstupanje od temeljnih načela utvrđenih tom sudskom praksom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-11" href="#t-11">11</a>
</span>). Naposljetku, iz toga valja izvesti zaključke s obzirom na odgovore kojima će, po potrebi, Sud zamijeniti odgovore Općeg suda (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-12" href="#t-12">12</a>
</span>). Presudu koja se preispituje treba ispitati s obzirom na ta razmatranja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">B.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Metodologija koja se primjenjuje u sudskoj praksi Suda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da je u ovom slučaju riječ o mogućoj doradi metodologije koju Sud primjenjuje za ocjenu postojanja „izvanrednih okolnosti” u smislu članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004, čini mi se korisnim radi jasnoće ukratko podsjetiti na njezine glavne elemente prije nego što detaljno ispitam presudu Općeg suda. Zatim ću, na temelju tog prikaza pravnog okvira primjenjivog u tom području, kako ga tumači Sud, navesti aspekte presude koja se preispituje za koje mi se čini da dovode do ozbiljnih dvojbi u pogledu njezine usklađenosti s pravom Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe br. 261/2004, stvarni zračni prijevoznik nije dužan platiti naknadu u skladu s člankom 7. te uredbe ako dokaže da je do otkazivanja ili dužeg kašnjenja došlo zbog „izvanrednih okolnosti” koje se nije moglo izbjeći niti uz poduzimanje svih razumnih mjera. Sud je iz toga izveo redoslijed analize u dva koraka, od kojih prvi sam sadržava dva kumulativna uvjeta (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-13" href="#t-13">13</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na prvom mjestu, valja utvrditi ima li događaj na koji se poziva obilježje „izvanredne okolnosti”. Prema ustaljenoj sudskoj praksi, koja je osobito proizišla iz presude Wallentin‑Hermann i koju je zatim veliko vijeće preuzelo u presudi Airhelp, to je slučaj samo ako događaj o kojem je riječ, s jedne strane, po svojoj prirodi ili zbog svojeg uzroka nije dio redovnog obavljanja djelatnosti predmetnog zračnog prijevoznika te je, s druge strane, izvan njegove stvarne kontrole. Budući da su ta dva uvjeta kumulativna, nije dovoljno da događaj nije dio djelatnosti prijevoznika ili da je u praksi izvan njegove kontrole. Potrebno je i da su ta dva uvjeta ispunjena u isto vrijeme (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-14" href="#t-14">14</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o prvom od tih uvjeta, Sud provodi ocjenu koja se temelji na prirodi ili uzroku događaja. Drugim riječima, nastoji utvrditi je li sporna situacija obuhvaćena redovnim obavljanjem djelatnosti predmetnog zračnog prijevoznika ili od njega doista odstupa. Tako redovni tehnički problem, čak i ako je nepredvidiv, u načelu nije izvanredne prirode jer je dio neizvjesnosti koje su svojstvene uobičajenim operacijama zrakoplova (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-15" href="#t-15">15</a>
</span>). Suprotno tomu, određeni događaji koji nisu svojstveni redovnom radu poduzetnika, kao što su sudar zrakoplova s pticom ili erupcija vulkana koja dovodi do zatvaranja zračnog prostora, mogu biti takve prirode (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-16" href="#t-16">16</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugi uvjet odnosi se na nepostojanje stvarne kontrole prijevoznika. Sud u tom pogledu prilično jasno razlikuje događaje obuhvaćene unutarnjom sferom prijevoznika i događaje koji proizlaze iz izvanrednih okolnosti. U presudi Airhelp naglasio je tu razliku između „unutarnjih” i „vanjskih” događaja u odnosu na djelatnost prijevoznika (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-17" href="#t-17">17</a>
</span>). Događaj tako može biti nepredvidiv a da pritom ipak nije izvanredan ako je i dalje ukorijenjen u organizaciji ili funkcioniranju poduzetnika. Suprotno tomu, može se, ovisno o okolnostima, smatrati da je događaj koji je posljedica prirodnog uzroka, intervencije treće osobe ili odluke koju je naložilo vanjsko tijelo izvan stvarne kontrole prijevoznika.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, valja provjeriti da se posljedice izvanredne okolnosti nisu mogle izbjeći niti uz poduzimanje svih razumnih mjera. Taj je zahtjev autonomne prirode. Stoga nije dovoljno da prijevoznik utvrdi postojanje izvanrednog događaja; dužan je i dokazati da je poduzeo, ili da razumno nije mogao poduzeti, mjere kojima bi se moglo izbjeći otkazivanje ili duže kašnjenje. Sud je u presudi Wallentin‑Hermann naglasio da prijevoznik treba dokazati da je proveo mjere prilagođene situaciji, pri čemu ipak nije dužan snositi nepodnošljivu žrtvu s obzirom na kapacitete svojeg poduzeća (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-18" href="#t-18">18</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, Sud taj zahtjev tumači konkretno i uzročno. Točno je da je u presudi Pešková i Peška priznao da izvanredan događaj, u tom slučaju sudar zrakoplova s pticom, može opravdati oslobađanje od obveze isplate naknade, ali je pojasnio i da valja ispitati točno vrijeme koje se stvarno može pripisati tom događaju i ocijeniti je li duže kašnjenje bio neizbježno unatoč poduzetim razumnim mjerama (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-19" href="#t-19">19</a>
</span>). Prijevoznik se stoga ne može apstraktno pozvati na izvanrednu okolnost; treba dokazati konkretnu povezanost te okolnosti, spornog kašnjenja i nemogućnosti izbjegavanja njezinih učinaka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, sudska praksa Suda pokazuje da postojanje „izvanrednih okolnosti” ne uklanja sve obveze koje ima prijevoznik. Sud je u presudi McDonagh odlučio da erupcija vulkana i zatvaranje zračnog prostora predstavljaju „izvanredne okolnosti”, pri čemu je zadržao obveze pomoći predviđene Uredbom br. 261/2004. Iz toga proizlazi da se člankom 5. stavkom 3. te uredbe oslobađa samo od obveze isplate naknade predviđene njezinim člankom 7., pri čemu se njime ne uklanjaju ostale obveze koje ima prijevoznik (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-20" href="#t-20">20</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz prethodno navedenog proizlazi da, u skladu s metodologijom koju je razvio Sud, prijevoznik treba dokazati, kao prvo, da određeni događaj nije dio redovnog obavljanja njegove djelatnosti i da je izvan njegove stvarne kontrole te, kao drugo, da se učinci tog događaja nisu mogli izbjeći čak ni da je poduzeo sve razumne mjere. Štoviše, pojam „izvanredne okolnosti” treba usko tumačiti jer predstavlja iznimku od načela isplate naknade putnicima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">C.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Aspekti presude koja se preispituje koji dovode do ozbiljnih dvojbi</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sporno izjednačavanje odluke o upravljanju zračnim prometom i okolnosti koja nije dio djelatnosti zračnog prijevoznika</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvi aspekt presude koja se preispituje iziskuje posebnu pozornost jer se odnosi na utvrđivanje pravno relevantne okolnosti za potrebe primjene članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004. Čini se da je Opći sud u biti utvrdio da, iako svaka odluka o upravljanju zračnim prometom ne predstavlja automatski „izvanrednu okolnost”, takva odluka ipak može sama po sebi predstavljati okolnost na koju se treba odnositi analiza izvanredne prirode događaja na koji se poziva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-21" href="#t-21">21</a>
</span>). Takav pristup u praksi dovodi do toga da odluka koju su donijele službe za upravljanje zračnim prometom postaje središnji element pravne kvalifikacije, iako takva odluka može biti samo odraz, na operativnoj razini, dublje činjenične situacije, čije ispitivanje jedino omogućuje da se utvrdi stvarni uzrok spornog poremećaja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Takav pristup izaziva ozbiljne dvojbe. Čak i s obzirom na tekst članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004, oslobađanje od obveze podrazumijeva da je do otkazivanja ili dužeg kašnjenja došlo „zbog” izvanrednih okolnosti. Takvom se formulacijom poziva na utvrđivanje konkretnog događaja ili situacije koji su uzrok poremećaja, a ne na zaustavljanje na samoj administrativnoj ili operativnoj mjeri kroz koju se taj poremećaj očituje u izvođenju leta. Stoga mi se čini da ni tekst te odredbe ni njezina struktura ne upućuju na to da je sama odluka o upravljanju zračnim prometom glavni predmet pravne kvalifikacije. Drugim riječima, analizu ne bi trebalo najprije usredotočiti na oblik vanjske intervencije, nego na stvarnu prirodu događaja na koji se poziva i njegovo mjesto u uzročnom slijedu koji je doveo do kašnjenja ili otkazivanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-22" href="#t-22">22</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Valja jasno razlikovati uzrok poremećaja i mjeru kroz koju se taj poremećaj očituje u konkretnom odvijanju leta. Odluka o upravljanju zračnim prometom najčešće je reakcija na određenu situaciju, neovisno o tome je li riječ o meteorološkim uvjetima, ograničenom kapacitetu, ograničenom zračnom prostoru ili drugim operativnim poteškoćama. U presudi koja se preispituje, time što se u njoj samu tu odluku smatra relevantnom okolnosti, stvarni uzrok poremećaja nastoji se zamijeniti njegovom regulatornom posljedicom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-23" href="#t-23">23</a>
</span>). Usto, čini mi se da je takav pristup teško uskladiti sa zahtjevom autonomnog i ujednačenog tumačenja pojma „izvanredne okolnosti” u pravu Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-24" href="#t-24">24</a>
</span>). Ako bi ocjena tog pojma u praksi trebala ovisiti isključivo o postojanju administrativne ili operativne mjere koju su donijele službe za upravljanje zračnim prometom, primjena članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004 mogla bi više ovisiti o vanjskom obliku koji u konkretnom slučaju poprima reakcija sustava upravljanja zračnim prometom nego o materijalnim kriterijima koje je utvrdio Sud. Takvo mi se tumačenje čini tim manje zadovoljavajuće jer se njime skraćuje ispitivanje uzročnog slijeda time što se analiza usmjerava na njegovu posljednju kariku, a ne na događaj kojem se stvarno može pripisati poremećaj. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-25" href="#t-25">25</a>
</span>)
      </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, čini mi se da je teško osporiti da se zračni prijevoznici u svakodnevnom obavljanju svoje djelatnosti redovito suočavaju s odlukama službi za upravljanje zračnim prometom. Dodjela slotova, ograničeni kapaciteti, prilagodbe povezane sa zračnim prometom te odluke koje utječu na redoslijed i ritam polazaka i dolazaka obuhvaćeni su uobičajenim odvijanjem zračnog prometa te su dio redovnog operativnog okvira u kojem zračni prijevoznici obavljaju svoju djelatnost (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-26" href="#t-26">26</a>
</span>). Samom činjenicom da takvu odluku donosi vanjsko tijelo u odnosu na prijevoznika stoga se ne može dokazati ona da nije dio redovnog obavljanja njegove djelatnosti. To utvrđenje dovodi do jasne razlike između, s jedne strane, institucionalne vanjske prirode odluke o upravljanju zračnim prometom i, s druge strane, pitanja je li situacija na koju se tom odlukom odgovara po svojoj prirodi ili zbog svojeg uzroka isključena iz redovnog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika. Kad bi se te dvije okolnosti izjednačile, time bi se primjenu prvog uvjeta učinilo ovisnom isključivo o utvrđenju da je treća osoba intervenirala u konkretnu organizaciju leta. Međutim, takvim bi se pristupom analizu moglo preusmjeriti na neposrednog autora odluke umjesto na stvarnu prirodu situacije na koju se poziva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-27" href="#t-27">27</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, takav pristup sadržava određeni formalizam jer se odlučujuća važnost pridaje samom postojanju odluke koju su donijele službe za upravljanje zračnim prometom, iako takva odluka u stvarnosti predstavlja samo administrativnu ili operativnu mjeru donesenu kao odgovor na određenu situaciju. Međutim, situacije koje mogu dovesti do donošenja takve odluke mogu biti iznimno različite i nisu nužno izvanredne prirode. Stoga se ne čini da je tumačenje koje se temelji isključivo na postojanju te odluke prikladno za uzimanje u obzir različitih uzroka koji mogu dovesti do nje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-28" href="#t-28">28</a>
</span>). Takvo tumačenje čini se tim spornijim jer Opći sud, iako doista uzima u obzir mogućnost da je sam zračni prijevoznik pridonio donošenju odluke o upravljanju zračnim prometom, to čini samo kao iznimku od kvalifikacije događaja kao „događaja vanjskog podrijetla”, pri čemu ne dovodi u pitanje prethodno preusmjeravanje analize na samu odluku, umjesto na činjeničnu situaciju koja je dovela do nje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-29" href="#t-29">29</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Točno je da prijevoznik ne odlučuje sam o takvoj mjeri. Međutim, u okviru operativnog funkcioniranja mreže može barem neizravno utjecati na uvjete u kojima se donosi takva odluka, osobito pravodobnom dostavom točnih informacija o stanju pripreme leta. Isto tako, ne može se isključiti da je prvotni poremećaj koji je pripisiv prijevozniku, kao što je kašnjenje u odvijanju njegove djelatnosti, pridonio tomu da se na let o kojem je riječ primijeni naknadna mjera regulacije ili ograničenja. U takvom slučaju sama činjenica da je odluku u konačnici donijelo vanjsko tijelo ne može biti dovoljna da se poremećaj o kojem je riječ izuzme iz sfere djelatnosti prijevoznika.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Suprotno onomu što proizlazi iz dijela nacionalne sudske prakse, na koju su se stranke glavnog postupka uostalom pozvale u svojim pisanim očitovanjima, na uvodnu izjavu 15. Uredbe br. 261/2004 ne može se, prema mojem mišljenju, korisno pozivati u potporu tumačenju koje je utvrdio Opći sud. Točno je da se ta uvodna izjava odnosi izričito na odluke o upravljanju zračnim prometom. Međutim, iz toga se ne može zaključiti da takvu odluku treba samu po sebi, neovisno o razlogu na kojem se temelji, kvalificirati kao „izvanrednu okolnost”. Na prvom mjestu, uvodna izjava ne može se tumačiti na način da je njezin učinak poništavanje uvjeta utvrđenih u samoj normativnoj odredbi. Naime, člankom 5. stavkom 3. Uredbe br. 261/2004 i dalje se zahtijeva da je do otkazivanja ili dužeg kašnjenja došlo zbog izvanrednih okolnosti koje se nije moglo izbjeći niti uz poduzimanje svih razumnih mjera. Stoga se tom formulacijom i dalje zahtijeva ocjena koja se odnosi na prirodu situacije na koju se poziva, njezin uzrok i njezin konkretan utjecaj na let o kojem je riječ (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-30" href="#t-30">30</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, čini se da se u uvodnoj izjavi 15. Uredbe br. 261/2004 ne navodi opće pravilo u skladu s kojim svaka odluka o upravljanju zračnim prometom sama po sebi predstavlja izvanrednu okolnost. U tom pogledu valja istaknuti da ni Opći sud ne prihvaća izričito takav automatizam. Naprotiv, opisuje konkretnu situaciju, odnosno situaciju u kojoj odluka u vezi s određenim zrakoplovom određenog dana dovodi do dužeg kašnjenja leta, kašnjenja leta preko noći ili do otkazivanja jednog ili više letova tim zrakoplovom, iako su se poduzele sve razumne mjere. Ta formulacija uopće ne potvrđuje apstraktnu i automatsku kvalifikaciju, nego naprotiv upućuje na kontekstualnu ocjenu povezanu s posebnim okolnostima konkretnog slučaja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na trećem mjestu, tumačenje uvodne izjave 15. Uredbe br. 261/2004 na način kojim bi se potvrdio pristup Općeg suda značilo bi odvajanje odluke o upravljanju zračnim prometom od činjenične situacije koja je dovela do nje. Međutim, takva odluka često predstavlja samo operativnu reakciju na stvarnu situaciju na kojoj se temelji, a koja, ovisno o slučaju, može proizlaziti iz stvarno izvanrednog događaja ili, suprotno tomu, uobičajenijih ograničenja povezanih s redovnim odvijanjem zračnog prometa. Upravo je zbog toga što ista kategorija odluka može biti odgovor na vrlo različite uzroke teško prihvatiti da bi se takva odluka, sama za sebe i neovisno o razlogu mogla sustavno smatrati izvanrednom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-31" href="#t-31">31</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na četvrtom mjestu, široko tumačenje uvodne izjave 15. Uredbe br. 261/2004 čini se teško spojivim sa svrhom te uredbe. Budući da njezin članak 5. stavak 3. predstavlja iznimku od načela isplate naknade putnicima, tu iznimku treba i dalje usko tumačiti. Kad bi se priznalo da je samo postojanje odluke o upravljanju zračnim prometom u načelu dovoljno za oslobađanje od obveze isplate naknade, time bi se moglo znatno proširiti područje primjene te iznimke i stoga smanjiti koristan učinak prava na naknadu. Naime, Uredbom br. 261/2004 nastoji se postići cilj visoke razine zaštite putnika u zračnom prometu, što ide u prilog opreznom i kontekstualiziranom tumačenju uvodne izjave 15.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja istaknuti da Sud primjerima navedenima u uvodnoj izjavi 14. Uredbe br. 261/2004 nije namjeravao pridati samostalnu ni automatski kvalitativnu vrijednost (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-32" href="#t-32">32</a>
</span>). Naprotiv, ti su primjeri samo indikativni te ih treba tumačiti s obzirom na opće kriterije utvrđene sudskom praksom za primjenu članka 5. stavka 3. te uredbe. Isto treba vrijediti za uvodnu izjavu 15. navedene uredbe, koja se ne može tumačiti na način da oslobađa od ispitivanja prirode ili uzroka situacije koja je dovela do donošenja odluke o upravljanju zračnim prometom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-33" href="#t-33">33</a>
</span>). Takvo je pojašnjenje tim potrebnije jer se na šire tumačenje te uvodne izjave 15. ponekad pozivalo, na ad hoc osnovi, u nacionalnoj sudskoj praksi (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-34" href="#t-34">34</a>
</span>) i u dijelu pravne teorije u potporu automatiziranijoj kvalifikaciji odluka o upravljanju zračnim prometom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, to tumačenje potkrepljuje sama sudska praksa Suda. Kad je Sud suočen s poremećajem u odvijanju leta koji je na operativnoj razini odraz mjere koja je vanjska u odnosu na prijevoznika, on postojanje izvanrednih okolnosti nastoji ocijeniti s obzirom na činjeničnu situaciju na kojima se temelje, a ne samo s obzirom na mjeru koja predstavlja njihovu neposrednu posljedicu. Tako je, u kontekstu zatvaranja zračnog prostora nakon erupcije islandskog vulkana Eyjafjallajökull, Sud situaciju ocijenio s obzirom na prirodni događaj o kojem je bila riječ i njegove učinke, a ne samo s obzirom na zatvaranje zračnog prostora kao takvo (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-35" href="#t-35">35</a>
</span>). Taj pristup proizlazi i iz presude Moens, u kojoj je Sud, iako je do zatvaranja staze došlo slijedom odluke tijela zračne luke koja je bila naložena prijevozniku, ispitao prisutnost goriva na toj stazi, njezin vanjski uzrok u odnosu na prijevoznika te činjenicu da održavanje staza nije bilo u nadležnosti prijevoznika (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-36" href="#t-36">36</a>
</span>). Tu metodu u sličnom smislu potvrđuje i presuda Pešková i Peška, u kojoj je kvalifikacija kao izvanredne okolnosti ocijenjena s obzirom na konkretni događaj na koji se pozivalo, odnosno sudar s pticom, kao i s obzirom na sigurnosne mjere koje su proizišle iz njega (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-37" href="#t-37">37</a>
</span>). Čini mi se da takav pristup potvrđuje da se, čak i kada vanjska odluka izravno utječe na izvršenje leta, prilikom analize ne može zanemariti činjenična stvarnost koja je dovela do njezina donošenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga proizlazi da se uvodnu izjavu 15. Uredbe br. 261/2004 ne može tumačiti na način da oslobađa od ispitivanja prirode ili uzroka situacije koja je dovela do donošenja odluke o upravljanju zračnim prometom. Njome se stoga, u vezi s člankom 5. stavkom 3. te uredbe, poziva na konkretnu i obrazloženu ocjenu, a ne na apstraktnu kvalifikaciju svake odluke o upravljanju zračnim prometom. Iz toga općenitije slijedi da se na temelju samog postojanja odluke o upravljanju zračnim prometom još ne može zaključiti da događaj o kojem je riječ nije dio redovnog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika. Takva odluka može, ovisno o okolnostima, biti samo operativna posljedica činjenične situacije koja proizlazi iz stvarno izvanrednog događaja ili, suprotno tomu, uobičajenijih ograničenja povezanih s redovnim odvijanjem zračnog prometa. Stoga prilikom ocjene je li ispunjen prvi od dvaju kumulativnih uvjeta valja uzeti u obzir tu temeljnu situaciju, njezinu prirodu i uzrok.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, tumačenje kojim se pridaje odlučujuća važnost postojanju odluke o upravljanju zračnim prometom čini se teško spojivim sa strukturom tereta dokazivanja koji proizlazi iz članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004. Naime, zračni prijevoznik treba dokazati ne samo postojanje „izvanrednih okolnosti”, nego i činjenicu da se njihove posljedice nisu mogle izbjeći niti uz poduzimanje svih razumnih mjera (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-38" href="#t-38">38</a>
</span>). Međutim, pristup Općeg suda doveo bi do znatnog olakšavanja tog tereta dokazivanja jer bi postojanje odluke o upravljanju zračnim prometom, u kombinaciji s nepostojanjem doprinosa prijevoznika donošenju te odluke, u praksi bilo dostatno. Time bi se materijalno dokazivanje izvanrednog događaja moglo zamijeniti podnošenjem u biti formalnog dokaza, odnosno dokaza o postojanju vanjske mjere koja utječe na izvršenje leta (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-39" href="#t-39">39</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju te prve poteškoće postavlja se šire pitanje o načinu na koji se u presudi koja se preispituje iznose dva kumulativna uvjeta utvrđena sudskom praksom Suda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opasnost od zamjene dvaju kumulativnih uvjeta utvrđenih sudskom praksom Suda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugi aspekt presude koja se preispituje treba osobito pažljivo ispitati jer se odnosi na odnos između dvaju kumulativnih uvjeta koji obilježavaju postojanje „izvanrednih okolnosti”, a to su, s jedne strane, nepostojanje svojstvenosti redovnom obavljanju djelatnosti predmetnog zračnog prijevoznika i, s druge strane, nepostojanje njegove stvarne kontrole nad događajem na koji se poziva. Ta dva uvjeta, kako proizlaze iz sudske prakse Suda, temelje se na različitim logikama te svaki od njih ima vlastitu funkciju u strukturi članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004. Stoga mi se čini ključnim osigurati da ostanu jasno odvojeni prilikom njihove provedbe (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-40" href="#t-40">40</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postoje ozbiljne dvojbe u pogledu pitanja štiti li se rasuđivanjem Općeg suda dovoljno jasno autonomija tih dvaju uvjeta. Naime, čini se da se u presudi koja se preispituje pridaje odlučujuća važnost činjenici da odluku o upravljanju zračnim prometom donosi služba koja je vanjska u odnosu na zračnog prijevoznika i da mu se ona nalaže. Takvo je razmatranje nedvojbeno relevantno u pogledu drugog uvjeta, koji se odnosi na nepostojanje stvarne kontrole (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-41" href="#t-41">41</a>
</span>). Međutim, ono samo po sebi ne može biti dovoljno da se dokaže da događaj o kojem je riječ nije dio redovnog obavljanja djelatnosti prijevoznika. Okolnost da zračni prijevoznik nema kontrolu nad događajem ne znači i da taj događaj po svojoj prirodi ili zbog svojeg uzroka nije dio uobičajenog okvira u kojem se odvija njegova djelatnost.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom je pogledu očito da Opći sud, time što stavlja naglasak na vanjski uzrok odluke o upravljanju zračnim prometom, nastoji barem djelomično prvi uvjet učiniti ovisnim o drugom. Takvo je tumačenje problematično. Naime, kad bi intervencija treće osobe ili vanjskog tijela u praksi bila dovoljna da se događaj na koji se poziva ne smatra dijelom redovnog obavljanja djelatnosti prijevoznika, prvi uvjet izgubio bi znatan dio svojeg autonomnog dosega. Međutim, funkcija je tog uvjeta upravo izbjeći da se svaki događaj koji je izvan kontrole automatski uzdigne na razinu izvanredne okolnosti, čak i ako bi mogao biti obuhvaćen uobičajenim ograničenjima kojima su prijevoznici strukturno izloženi prilikom obavljanja zračnog prometa.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Takav bi razvoj mogao znatno oslabiti strukturu testa utvrđenog sudskom praksom. Naime, mnogi događaji koji su vanjski u odnosu na prijevoznika mogu biti dio uobičajenih ograničenja kojima je on izložen u svakodnevnom obavljanju zračnog prometa. Činjenica da se oni nameću izvana ne znači nužno da po svojoj prirodi ili zbog svojeg uzroka nisu dio uobičajenog okvira u kojem se odvija djelatnost prijevoznika. Zbog toga je potrebno zadržati jasnu razliku između tih dvaju kriterija: prvi uvjet treba ocijeniti s obzirom na prirodu ili uzrok situacije na koju se poziva, dok se drugi odnosi na pitanje je li ta situacija izvan stvarne kontrole zračnog prijevoznika (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-42" href="#t-42">42</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, čini mi se da se u okviru metode koju je utvrdio Opći sud miješaju različite faze ispitivanja koje se zahtijevaju na temelju članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004. Čini se da se u tom pristupu ne pravi dovoljna razlika između utvrđivanja relevantne okolnosti, ocjene nesvojstvenosti događaja na koji se poziva, pitanja je li on izvan stvarne kontrole prijevoznika te, na kraju, ispitivanja razumnih mjera. Naime, metodologija koju je Sud razvio temelji se upravo na uzastopnoj i strogoj ocjeni tih različitih elemenata (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-43" href="#t-43">43</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Samo se pod cijenu tog razlikovanja može očuvati usko tumačenje pojma „izvanredne okolnosti”, koji predstavlja iznimku od načela isplate naknade putnicima. Kad bi se ta dva uvjeta počela miješati, područje primjene oslobođenja od obveze koje je na raspolaganju prijevozniku moglo bi se znatno proširiti, na štetu dosljednosti metodologije koju je razvio Sud i, općenitije, ravnoteže sustava uvedenog Uredbom br. 261/2004.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Takvo miješanje osobito se jasno očituje u važnosti koju Opći sud pridaje razlogu zbog kojeg je donesena odluka o upravljanju zračnim prometom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nedovoljno uzimanje u obzir razloga odluke o upravljanju zračnim prometom</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treći aspekt presude koja se preispituje treba pažljivo ispitati u dijelu u kojem se odnosi na važnost koju je Opći sud priznao razlogu zbog kojeg je donesena odluka o upravljanju zračnim prometom. Čini se da se u presudi koja se preispituje u tom pogledu odlučujuća važnost pridaje samoj odluci, neovisno o razlogu na kojem se temelji. Takav je način rasuđivanja problematičan jer se njime zanemaruje element koji uopće nije sporedan, nego naprotiv može biti odlučujući za ocjenu izvanredne ili neizvanredne prirode sporne situacije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Takav pristup u tom pogledu izaziva ozbiljne dvojbe. Naime, teško je zamisliti da razlog odluke o upravljanju zračnim prometom nema nikakvu važnost u ocjeni izvanredne prirode situacije o kojoj je riječ. Ovisno o tome proizlazi li ta odluka iz iznimnog prirodnog događaja, ozbiljnog rizika za sigurnost, vremenskih uvjeta koji nisu spojivi s obavljanjem leta o kojem je riječ ili, suprotno tomu, iz uobičajenijeg ograničenja povezanog s redovnim upravljanjem zračnim prometom, ocjena prirode ili uzroka događaja može se znatno razlikovati. Naime, upravo ta priroda ili uzrok omogućuju utvrđivanje postoji li „izvanredna okolnost” u smislu članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad bi se u načelu smatralo da razlog odluke o upravljanju zračnim prometom nije od odlučujuće važnosti, time bi se izjednačile situacije koje, međutim, nemaju ni isti intenzitet ni isto značenje s obzirom na tu odredbu. Odluka koja je nametnuta zbog erupcije vulkana, izvanrednog zatvaranja zračnog prostora ili osobito teških vremenskih uvjeta ne može se, bez daljnjeg ispitivanja, izjednačiti s odlukom donesenom zbog uobičajenijih ograničenja regulacije zračnog prometa (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-44" href="#t-44">44</a>
</span>). Kad se ne bi u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir razlog odluke, analiza bi mogla biti usmjerena isključivo na vanjski oblik intervencije, na štetu stvarne prirode događaja na koji se poziva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja naglasiti da ne proizlazi svaka odluka o upravljanju zračnim prometom iz situacije koja je izvanredne prirode. Neke mogu proizlaziti iz uobičajenih ograničenja sustava zračnog prometa, kao što su zagušenje prometa, rutinske prilagodbe kapaciteta ili druga uobičajena operativna ograničenja. Suprotno tomu, druge mogu proizići iz stvarno izvanrednih okolnosti, kao što su ekstremni vremenski uvjeti ili posebni rizici za sigurnost. Kad bi se smatralo da razlog odluke nije od odlučujuće važnosti, kako se to u presudi koja se preispituje prihvaća u okviru primjene dvaju kumulativnih uvjeta, više ne bi bilo moguće na zadovoljavajući način razlikovati te različite situacije. Međutim, takvo je razlikovanje neophodno upravo radi primjene članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Takvo nedovoljno uzimanje u obzir razloga teško je spojivo i sa svrhom Uredbe br. 261/2004. Naime, Sud je u više navrata podsjetio, pozivajući se osobito na uvodnu izjavu 1. te uredbe, na to da je njezin cilj osigurati visoku razinu zaštite putnika u zračnom prometu (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-45" href="#t-45">45</a>
</span>). Budući da članak 5. stavak 3. navedene uredbe predstavlja iznimku od načela isplate naknade, ta se odredba ne može tumačiti na način da omogućuje previše lagano oslobađanje prijevoznika od obveze samo na temelju odluke koja je formalno vanjska u odnosu na njega, a da se pritom konkretan razlog zbog kojeg je ta odluka donesena ne utvrdi u materijalnom smislu. Učinak takvog pristupa bio bi proširenje područja primjene oslobađanja predviđenog navedenom odredbom i, slijedom toga, smanjenje dosega zaštite priznate putnicima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga proizlazi da se ocjenu izvanredne prirode odluke o upravljanju zračnim prometom ne može odvojiti od okolnosti koje su dovele do njezina donošenja. Razlog te odluke predstavlja relevantan, čak i nužan element ocjene jer se na temelju njega upravo može utvrditi je li temeljna situacija isključena iz redovnog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika. Upravo s obzirom na te okolnosti, a ne samo s obzirom na postojanje odluke kao akta koji donosi služba koja je vanjska u odnosu na prijevoznika, treba ocijeniti jesu li ispunjeni uvjeti utvrđeni sudskom praksom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-46" href="#t-46">46</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, zbog tih razmatranja treba ispitati općenitiji doseg tumačenja koje je utvrdio Opći sud u strukturi Uredbe br. 261/2004.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Doseg utvrđenog tumačenja u općoj strukturi Uredbe br. 261/2004</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pitanja koja se ističu u presudi koja se preispituje ne mogu se ocijeniti neovisno o općoj strukturi Uredbe br. 261/2004. Članak 5. stavak 3. te uredbe nije zasebna odredba, nego klauzula o oslobađanju kojom se ograničava obveza isplate naknade predviđena člankom 7. navedene uredbe. Stoga utvrđeno tumačenje pojma „izvanredne okolnosti” ipak proizvodi učinke na cijelu strukturu sustava uvedenog tom uredbom. Riječ je o elementu koji valja uzeti u obzir u ispitivanju presude koja se preispituje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, valja izbjeći da se, upravo zbog uključivanja zračnog prometa u gust sustav vanjske regulacije, zračnim prijevoznicima de facto prizna šira mogućnost oslobađanja od obveze od one koja proizlazi iz iznimne prirode članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004. Okolnost da se obavljanje zračnog prijevoza nužno odvija u okruženju koje u velikoj mjeri koordiniraju vanjska tijela ne može sama po sebi opravdati proširenje kategorije „izvanrednih okolnosti”. Kad bi se priznalo suprotno, time bi se tom sektoru dodijelilo posebno olakšanje tereta povezanog s iznimkom, iako taj teret treba ostati strogo ograničen s obzirom na cilj zaštite koji se nastoji postići Uredbom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, taj je zaključak potkrijepljen na sustavnoj razini. U pravu Unije također postoje, u drugim sektorima prijevoza putnika, osobito u željezničkom prijevozu te pomorskom prijevozu i prijevozu unutarnjim plovnim putovima, mehanizmi zaštite i isplate naknade popraćeni iznimkama koje treba strogo tumačiti. Stoga bi bilo teško opravdati da samo uključivanje zračnog prometa u gust sustav vanjske regulacije kao takvo dovede do proširenje dosega iznimke predviđene člankom 5. stavkom 3. Uredbe br. 261/2004 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-47" href="#t-47">47</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To je razmatranje tim važnije jer je obveza isplate naknade jedan od strukturnih elemenata sustava zaštite koji je zakonodavac Unije uveo u korist putnika u zračnom prometu. Iz toga proizlazi da tumačenje pojma „izvanredne okolnosti” izravno utječe na praktičan opseg prava na naknadu i stoga na opću ravnotežu sustava uspostavljenog Uredbom br. 261/2004. Tumačenjem članka 5. stavka 3. te uredbe na temelju kojeg bi se odlukama o upravljanju zračnim prometom priznala preširoko svojstvo „izvanrednih okolnosti” moglo bi se znatno proširiti područje primjene oslobađanja koje je na raspolaganju zračnom prijevozniku (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-48" href="#t-48">48</a>
</span>) i time tom sektoru dodijeliti povoljnije postupanje od onog koje je u biti utvrđeno u drugim sustavima zaštite putnika uvedenima pravom Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Takav bi razvoj mogao utjecati na ravnotežu koju zakonodavac Unije nastoji postići između zaštite putnika i razloga za oslobađanje od obveze koji se priznaju u korist prijevoznika. Poteškoće istaknute u presudi koja se preispituje stoga nisu ograničene na konkretno pitanje pravne kvalifikacije. One se općenitije odnose na način na koji u okviru tumačenja članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004 treba očuvati dosljednost cijelog sustava uvedenog tom uredbom. Usklađenost pristupa Općeg suda s pravom Unije treba ocijeniti i s obzirom na taj zahtjev.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međuzaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">69.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prethodna razmatranja ukazuju na, osim raznolikosti ispitanih pitanja, dva glavna niza pogrešaka koje se tiču prava. Iako Opći sud nije ni potvrdio da svaka odluka o upravljanju zračnim prometom automatski predstavlja „izvanrednu okolnost” ni zanemario pretpostavku doprinosa prijevoznika donošenju takve odluke, presudu koja se preispituje ipak obilježava unutarnja metodološka napetost. Naime, iako Opći sud izričito odbacuje automatsku kvalifikaciju, djelomično ponovno uspostavlja njezinu logiku tako što samu odluku o upravljanju zračnim prometom uzdiže na razinu pravno relevantne okolnosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">70.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tako se prva pogreška odnosi na utvrđivanje relevantne okolnosti za potrebe članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004, pri čemu je Opći sud činjeničnu situaciju koja je dovela do poremećaja u biti zamijenio odlukom o upravljanju zračnim prometom, koja je bila samo neposredni operativni odraz te situacije. Druga pogreška odnosi se na primjenu metodologije koju je Sud razvio za tumačenje te odredbe jer se u presudi koja se preispituje miješaju različite faze ispitivanja koje se zahtijevaju te se oslabljuje odnos između dvaju kumulativnih uvjeta koji se odnose na izvanredne okolnosti. Usto, te su dvije glavne pogreške neusklađene s metodologijom koju je razvio Sud jer se njima razlogu odluke o kojoj je riječ pridaje nedovoljna važnost te one utječu na doseg utvrđenog tumačenja u općoj strukturi te uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">71.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz svih prethodno navedenih razmatranja proizlazi da presuda koja se preispituje ne dovodi samo do nekoliko ozbiljnih poteškoća u pogledu načina na koji je Opći sud tumačio pojam „izvanredne okolnosti” u smislu članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004. Pristup Općeg suda u nekoliko je usko povezanih aspekata neusklađen s metodologijom koju je Sud razvio za primjenu te odredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">D.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postojanje ugroženosti jedinstva ili dosljednosti prava Unije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prijedlog kriterija za ocjenu primjenjivih u okviru ovog preispitivanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">72.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon isticanja pogrešaka koje se tiču prava sadržanih u presudi koja se preispituje, valja ispitati jesu li one dovoljno ozbiljne da se utvrdi ugroženost jedinstva ili dosljednosti prava Unije. Ta ocjena predstavlja autonomnu fazu analize, zasebnu u odnosu na samo utvrđenje pogreške koja se tiče prava. Naime, u okviru ovog preispitivanja, samo utvrđenje takve pogreške ne može biti dovoljno da se opravda intervencija Suda. Potrebno je i da tumačenje koje je utvrdio Opći sud svojim dosegom može ugroziti, izvan samog glavnog postupka, ujednačenu primjenu prava Unije ili dosljednost tog prava u cjelini.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">73.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu najprije valja istaknuti da je mehanizam preispitivanja predviđen člankom 256. stavkom 3. trećim podstavkom UFEU‑a, kad je riječ o njegovoj svrsi, formuliran vrlo slično mehanizmu preispitivanja predviđenom člankom 256. stavkom 2. UFEU‑a. Što je još važnije, ta sličnost u formulaciji odražava sličnu funkciju koju ta dva mehanizma imaju u pravosudnom sustavu Unije jer oba imaju cilj omogućiti Sudu da intervenira kada se to pokaže nužnim radi očuvanja jedinstva i dosljednosti prava Unije. Valja zatim podsjetiti i na to da preispitivanje predstavlja iznimni mehanizam kojim se ne može ispraviti svaku pogrešku koja se tiče prava, nego samo one čiji doseg može ugroziti jedinstvo ili dosljednost prava Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">74.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je sudska praksa razvijena u okviru mehanizma predviđenog člankom 256. stavkom 2. UFEU‑a nedvojbeno relevantna za potrebe tumačenja ovog mehanizma preispitivanja. U tom pogledu valja podsjetiti na to da, iako odredbe o mehanizmima preispitivanja predviđenima člankom 256. stavcima 2. i 3. UFEU‑a ne sadržavaju preciznu definiciju pojmova „jedinstvo” i „dosljednost” prava Unije, iz te sudske prakse zapravo proizlazi da prednost treba dati ocjeni koja se temelji na skupu elemenata, pri čemu nije potrebno povući strogu granicu između tih dvaju pojmova. Ti se elementi odnose, među ostalim, na ozbiljnost i doseg utvrđenih pogrešaka koje se tiču prava, njihovu sposobnost da proizvedu učinke izvan spora o kojem je riječ te važnost pravila, načela ili metode o kojima je riječ u pravnom poretku Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">75.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud je stoga u okviru mehanizma preispitivanja predviđenog člankom 256. stavkom 2. UFEU‑a i u pogledu presuda Općeg suda donesenih povodom žalbi u sporovima o javnoj službi Unije u biti utvrdio četiri glavna kriterija za ocjenjivanje postojanja ugroženosti jedinstva ili dosljednosti prava Unije: kao prvo, presuda Općeg suda može biti presedan za buduće predmete; kao drugo, Opći sud odstupio je od ustaljene sudske prakse Suda; kao treće, pogreške koje je počinio Opći sud odnose se na pojam koji nije isključivo obuhvaćen službeničkim pravom, nego se može primjenjivati neovisno o području o kojem je riječ; i, kao četvrto, pravila ili načela koja je Opći sud povrijedio važan su dio pravnog poretka Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-49" href="#t-49">49</a>
</span>). Nezavisni odvjetnici te kriterije stoga dosljedno preuzimaju i primjenjuju u nekoliko predmeta (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-50" href="#t-50">50</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">76.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na to, ti se kriteriji ne mogu isključivo mehanički prenijeti na ovo preispitivanje. U okviru mehanizma preispitivanja predviđen člankom 256. stavkom 3. trećim podstavkom UFEU‑a potrebno je, suprotno tomu, prilagoditi te kriterije njegovoj posebnoj prirodi. Ta posebnost posljedica je, s jedne strane, činjenice da se odnosi na presude koje Opći sud donosi u okviru izvršavanja nadležnosti za odlučivanje o prethodnim pitanjima koja mu je prenesena, u skladu s člankom 256. stavkom 3. prvim podstavkom UFEU‑a, u okviru postupka iz članka 267. UFEU‑a. S druge strane, odnosi se na činjenicu da je taj mehanizam dio novog pravosudnog konteksta, koji je obilježen prijenosom nekoliko posebnih područja prava Unije na Opći sud, a ne više samo jednog specijaliziranog područja sporova (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-51" href="#t-51">51</a>
</span>). Takve presude, za razliku od presuda donesenih povodom žalbi, nisu ograničene na stranke u sporu o kojem je riječ, nego imaju učinke i izvan tog spora u pogledu tumačenja i primjene prava Unije koje provode nacionalni sudovi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">77.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Upravo se u tom pogledu razlikuje od mehanizma preispitivanja predviđenog člankom 256. stavkom 2. UFEU‑a. Dok se presude koje Opći sud donosi povodom žalbi odnose uglavnom na nadzor odluke koja je već donesena u okviru sudskog postupka između stranaka, svrha je prethodnog postupka po njegovoj prirodi osigurati ujednačeno tumačenje prava Unije u svim državama članicama (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-52" href="#t-52">52</a>
</span>). Stoga pogreška koja se tiče prava sadržana u presudi Općeg suda kojom se odlučuje o prethodnom pitanju može lakše proizvesti učinke izvan samog glavnog postupka i utjecati na buduću praksu nacionalnih sudova.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">78.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da, u okviru članka 256. stavka 3. trećeg podstavka UFEU‑a, prilikom ocjene postojanja ugroženosti jedinstva ili dosljednosti prava Unije treba pridati posebnu važnost činjenici da presuda Općeg suda u prenesenom području može imati znatan usmjeravajući utjecaj, da odstupa od ustaljene sudske prakse Suda ili metoda tumačenja koje je propisao, da se odnosi na pojam, kriterij ili metodu koji imaju strukturno obilježje u prenesenom području i da utječe na pravilo, načelo ili normativnu ravnotežu koji imaju važno mjesto u pravnom poretku Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">79.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja pojasniti doseg kriterija koji se temelji na postojanju odstupanja od ustaljene sudske prakse Suda ili metoda tumačenja koje je propisao. Taj se kriterij ne može tumačiti na način da se utvrđivanje ugroženosti jedinstva ili dosljednosti prava Unije u svakom slučaju uvjetuje utvrđivanjem izravno primjenjivog presedana od kojeg se odstupilo u presudi koja se preispituje. Naime, iako je postojanje opsežne sudske prakse u područjima o kojima je riječ bilo jedan od elemenata kojima se opravdao djelomičan prijenos nadležnosti za odlučivanje o prethodnim pitanjima na Opći sud (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-53" href="#t-53">53</a>
</span>), ne može se isključiti da se u tim područjima pojave neka nova pitanja ili da u određenom pogledu ne postoji sudska praksa Suda kojom bi se Opći sud mogao izravno voditi. U takvom slučaju valja provjeriti je li rasuđivanje koje je utvrdio Opći sud i dalje u skladu s metodama tumačenja koje je propisao Sud te s općom strukturom prava Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">80.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Te kriterije treba ocijeniti u cijelosti. Oni nisu kumulativni, tako da nije nužno da svi budu ispunjeni kako bi se utvrdilo postojanje ugroženosti jedinstva ili dosljednosti prava Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-54" href="#t-54">54</a>
</span>). Njihova je funkcija pojasniti ocjenu Suda u pogledu ozbiljnosti i dosega pogrešaka koje se tiču prava istaknutih u presudi koja se preispituje. Upravo s obzirom na te kriterije u razmatranjima u nastavku valja ispitati predstavljaju li pogreške koje se tiču prava iz presude Općeg suda takvo ugrožavanje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Primjena predloženih kriterija na ovo preispitivanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">a)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Presuda Općeg suda u prenesenom području može imati znatan usmjeravajući utjecaj</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">81.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvi kriterij odnosi se na sposobnost presude Općeg suda da u prenesenom području ima znatan usmjeravajući utjecaj. Taj je kriterij ispunjen u ovom slučaju (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-55" href="#t-55">55</a>
</span>). Naime, u presudi koja se preispituje ne navodi se samo odgovor usko povezan s okolnostima glavnog postupka, nego se utvrđuje opći analitički okvir u pogledu načina na koji treba, s obzirom na članak 5. stavak 3. Uredbe br. 261/2004, tumačiti odluke o upravljanju zračnim prometom. Time prekoračuje samo rješenje u tom slučaju i u prenesenom području može usmjeriti način na koji će se trebati provoditi analiza eventualne izvanredne prirode poremećaja u odvijanju leta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">82.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ta sposobnost izvršavanja usmjeravajućeg utjecaja odnosi se na sam predmet utvrđenog tumačenja. Presuda koja se preispituje ne odnosi se na marginalni aspekt sustava uvedenog Uredbom br. 261/2004, nego na metodu koju treba slijediti da bi se s obzirom na članak 5. stavak 3. te uredbe kvalificirala kategorija situacija koje se mogu učestalo pojavljivati u praksi u zračnom prometu, odnosno situacija u kojima na izvršenje leta utječe odluka o upravljanju zračnim prometom. Budući da treba utvrditi može li se takvu odluku samu po sebi i neovisno o razlogu na kojem se temelji smatrati „izvanrednom okolnosti”, presuda koja se preispituje može poslužiti kao metodološka referentna točka u svim potencijalno bitnim naknadnim predmetima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">83.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj usmjeravajući utjecaj ojačan je samom prirodom zahtjeva za prethodnu odluku (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-56" href="#t-56">56</a>
</span>). Nacionalni sudovi od kojih se traži odlučivanje o sličnim pitanjima mogu se voditi tumačenjem koje je dao Opći u primjeni prava Unije. Naime, kad postoji kriterij koji se tako često upotrebljava kao što su to „izvanredne okolnosti”, metoda analize koju je utvrdio sud Unije nužno ima znatan usmjeravajući doseg, tim više jer se čini da se presudom koja se preispituje propisuje načelna smjernica koja se može preuzeti u drugim sporovima obuhvaćenima prenesenim područjem.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">84.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima prvi kriterij treba smatrati ispunjenim.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">b)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Presuda Općeg suda odstupa od ustaljene sudske prakse Suda ili metoda tumačenja koje je propisao</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">85.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugi kriterij odnosi se na postojanje odstupanja od ustaljene sudske prakse Suda ili metoda tumačenja koje je propisao. I taj je kriterij ispunjen u ovom slučaju. Kao što to proizlazi iz prethodno navedene analize, u presudi koja se preispituje ne utvrđuje se samo, s obzirom na okolnosti tog slučaja, upitna primjena sudske prakse Suda, nego se i usvaja pristup koji od nje odstupa u nekoliko bitnih aspekata, koje sada valja detaljnije ispitati.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">86.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije valja pojasniti da Opći sud nije ni potvrdio da svaka odluka o upravljanju zračnim prometom automatski predstavlja „izvanrednu okolnost” ni zanemario pretpostavku doprinosa prijevoznika donošenju takve odluke. Međutim, ta pojašnjenja ne otklanjanju metodološku pogrešku sadržanu u presudi koja se preispituje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">87.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na prvom mjestu, tim se pristupom odstupa od metode koju slijedi Sud jer se njime ispitivanje činjenične situacije koja je dovela do poremećaja zamjenjuje uzimanjem u obzir samo odluke o upravljanju zračnim prometom, koja je samo operativni odraz te situacije. Pogreška Općeg suda stoga se odnosi na to da, iako izričito odbacuje automatsku kvalifikaciju, on djelomično ponovno uspostavlja njezinu logiku tako što tu samu odluku, a ne činjeničnu situaciju na kojoj se temelji, smatra pravno relevantnom okolnosti za potrebe primjene članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-57" href="#t-57">57</a>
</span>). Međutim, sudska praksa Suda koja se odnosi na tu odredbu temelji se na utvrđivanju prirode i uzroka događaja na koji se poziva kako bi se odredilo je li on dio redovnog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika i je li izvan njegove stvarne kontrole (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-58" href="#t-58">58</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">88.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, u presudi koja se preispituje pomućuje se razlika između dvaju kumulativnih uvjeta koji se odnose na „izvanredne okolnosti” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-59" href="#t-59">59</a>
</span>). Time što u biti stavlja naglasak na vanjsku prirodu odluke o upravljanju zračnim prometom i činjenicu da je ona nametnuta prijevozniku, Opći sud elementima koji su uglavnom obuhvaćeni drugim uvjetom, odnosno onim koji se odnosi na nepostojanje stvarne kontrole, dodjeljuje doseg koji utječe i na ocjenu prvog uvjeta, koji se odnosi na nesvojstvenost događaja. Takav pristup odstupa od metodologije koju je razvio Sud, koju obilježava uzastopno i strogo ispitivanje dvaju različitih uvjeta (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-60" href="#t-60">60</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">89.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na trećem mjestu, u presudi koja se preispituje ne pridaje se dovoljna važnost razlogu zbog kojeg je donesena odluka o upravljanju zračnim prometom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-61" href="#t-61">61</a>
</span>). Iako Opći sud ne isključuje u potpunosti relevantnost okolnosti u kojima je donesena ta odluka, u primjeni dvaju kumulativnih uvjeta ipak stavlja u drugi plan prirodu i uzrok temeljne situacije. Međutim, člankom 5. stavkom 3. Uredbe br. 261/2004, kako ga tumači Sud, upravo se nalaže ispitivanje prirode i uzroka događaja na koji se poziva. Time što u presudi koja se preispituje samo vanjska odluka predstavlja središnju točku analize poništava se razlika između situacija koje, ovisno o njihovu konkretnom uzroku, mogu biti obuhvaćene uobičajenim ograničenjima u zračnom prometu ili stvarno izvanrednim okolnostima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">90.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz prethodno navedenog proizlazi da presuda koja se preispituje ne odstupa samo u jednom zasebnom aspektu od sudske prakse Suda, nego se u njoj u nekoliko različitih aspekata dovodi u pitanje metoda analize koju je Sud propisao za primjenu članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004. Stoga valja smatrati da je ispunjen i drugi kriterij.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">c)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Presuda Općeg suda odnosi se na pojam, kriterij ili metodu koji imaju strukturno obilježje u prenesenom području</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">91.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treći kriterij odnosi se na strukturnu prirodu koju u prenesenom području imaju pojam, kriterij ili metoda o kojima je riječ. I taj je kriterij ispunjen u ovom slučaju. Presuda koja se preispituje ne odnosi se na marginalni pojam ni na sporedni aspekt sustava uvedenog Uredbom br. 261/2004, nego na samo utvrđivanje uvjeta pod kojima zračni prijevoznik može biti oslobođen obveze isplate naknade pozivanjem na postojanje „izvanrednih okolnosti” u smislu članka 5. stavka 3. te uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">92.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, metoda analize primjenjiva na taj pojam očito je strukturne prirode. Njome se na samom početku određuje cijelo rasuđivanje koje će sudovi koji trebaju primijeniti navedenu uredbu trebati slijediti kako bi utvrdili relevantni događaj, razlikovali uobičajene situacije od izvanrednih situacija, povezali dva kumulativna uvjeta koja se odnose na „izvanredne okolnosti” i, po potrebi, ocijenili doseg vanjskih odluka koje utječu na izvršenje leta. Stoga se pitanje o kojem je riječ ne odnosi na sekundarni element sustava uvedenog Uredbom br. 261/2004, nego na sam okvir njegove sudske primjene u sporovima koji će se ponavljati.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">93.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ta je strukturna dimenzija tim očitija jer je razgraničavanje uobičajenih ograničenja u zračnom prometu i stvarno izvanrednih okolnosti od ključne važnosti za primjenu sustava predviđenog tom uredbom. Presuda kojom se, makar i implicitno, mijenja način na koji se provodi to razgraničavanje nužno utječe na strukturni element područja o kojem je riječ.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">94.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da i treći kriterij treba smatrati ispunjenim.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">d)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Presuda Općeg suda utječe na pravilo, načelo ili normativnu ravnotežu koji imaju važno mjesto u pravnom poretku Unije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">95.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Četvrti kriterij odnosi se na važnost koju u pravnom poretku Unije imaju pravilo, načelo ili normativna ravnoteža na koje utječe presuda koja se preispituje. I taj je kriterij ispunjen u ovom slučaju. Naime, tumačenje o kojem je riječ odnosi se na članak 5. stavak 3. Uredbe br. 261/2004, što je odredba kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima zračni prijevoznik može biti oslobođen obveze isplate naknade predviđene člankom 7. te uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">96.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ta odredba ima središnju ulogu u strukturi Uredbe br. 261/2004. Prema sudskoj praksi Suda, tom se uredbom u korist putnika uvodi pravo na paušalnu i standardiziranu naknadu u slučaju otkazivanja ili dužeg kašnjenja u dolasku, pri čemu članak 5. stavak 3. navedene uredbe predstavlja samo odstupanje od strogog tumačenja tog načela (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-62" href="#t-62">62</a>
</span>). Njome se ne uređuje samo sekundarni aspekt sustava uvedenog tim tekstom, nego se utvrđuje sâmo ograničenje obveze isplate naknade, a stoga i granica između zaštite priznate putnicima i razloga za oslobađanje koji se priznaju u korist prijevoznika. Tumačenje članka 5. stavka 3. te uredbe stoga izravno utječe na normativnu ravnotežu koju zakonodavac Unije nastoji postići između visoke razine zaštite putnika u zračnom prometu i uzimanja u obzir stvarno izvanrednih okolnosti kojima se može opravdati oslobađanje od obveze.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">97.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, presuda koja se preispituje ne utječe samo na određenu odredbu, nego, preko njezina tumačenja, i na metodološka načela koji su i sami važni u pravnom poretku Unije. Tu je osobito riječ o uskom tumačenju odstupanjâ od sustava zaštite, pravilnom utvrđivanju pravno relevantnog događaja i o poštovanju metode analize koju je Sud razvio za primjenu autonomnog pojma prava Unije. Stoga se utjecaj presude koja se preispituje ne mjeri samo s obzirom na primijenjeni tekst, nego i s obzirom na metodološku i normativnu ravnotežu na koju može utjecati.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">98.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj se zaključak nalaže tim više jer se pojam „izvanredne okolnosti” nalazi u središtu brojnih sporova koji mogu nastati u velikom broju konkretnih situacija. Dorada njegova tumačenja, osobito kad primjenom u biti formalnog pristupa dovodi do proširenja područja primjene oslobađanja koje je na raspolaganju prijevozniku, stoga može proizvesti znatne učinke na buduću primjenu Uredbe br. 261/2004.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">99.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da i četvrti kriterij treba smatrati ispunjenim.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međuzaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">100.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz primjene prethodno navedenih kriterija proizlazi da su pogreške koje se tiču prava sadržane u presudi koja se preispituje u ovom slučaju dovoljno ozbiljne da se utvrdi ugroženost jedinstva ili dosljednosti prava Unije. Presuda Općeg suda ima znatan usmjeravajući utjecaj u prenesenom području, odstupa od sudske prakse Suda i metoda tumačenja koje je propisao, odnosi se na metodu koja ima strukturno obilježje u području o kojem je riječ i utječe na normativnu ravnotežu koja ima važno mjesto u strukturi Uredbe br. 261/2004.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">101.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima valja smatrati da su uvjeti koji se zahtijevaju za opravdanje intervencije Suda u okviru ovog preispitivanja ispunjeni.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">E.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Posljedice ovog preispitivanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">102.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da valja utvrditi da presuda koja se preispituje može ugroziti jedinstvo i dosljednost prava Unije, valja odrediti koje su posljedice toga. U skladu s člankom 62.b drugim stavkom Statuta Suda Europske unije, odgovori koje Sud pruži na pitanja koja su predmet preispitivanja zamjenjuju odgovore Općeg suda, pri čemu se u okviru mehanizma predviđenog člankom 256. stavkom 3. UFEU‑a ne predviđa vraćanje predmeta Općem sudu. Stoga Sudu valja predložiti odgovore koji trebaju zamijeniti odgovore koje je Opći sud dao na pitanja suda koji je uputio zahtjev.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odgovori koji trebaju zamijeniti odgovore Općeg suda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">a)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvo i drugo pitanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">103.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na prvom mjestu, valja utvrditi odgovor koji treba dati na prvo i drugo prethodno pitanje, koja su u biti predmet ovog preispitivanja. Na ta pitanja treba odgovoriti zajedno. Ona se u biti odnose na pitanje može li se odluku o upravljanju zračnim prometom kao takvu i neovisno o razlogu na kojem se temelji smatrati „izvanrednom okolnosti” u smislu članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004. Kao što to proizlazi iz prethodno navedene analize, na to se pitanje ne može odgovoriti a da se pritom ne uzme u obzir činjenična situacija koja je dovela do takve odluke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">104.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja podsjetiti na to da se člankom 5. stavkom 3. Uredbe br. 261/2004 zahtijeva da je do otkazivanja ili dužeg kašnjenja došlo „zbog” „izvanrednih okolnosti”. Tom se formulacijom nalaže utvrđivanje konkretnog događaja ili situacije koji su uzrok poremećaja, a ne zaustavljanje na samoj administrativnoj ili operativnoj mjeri kroz koju se taj poremećaj očituje u izvršenju leta. Odluka o upravljanju zračnim prometom najčešće je operativna posljedica određene situacije. Stoga njezina sama vanjska priroda u odnosu na prijevoznika ne može biti dovoljna da se utvrdi da je kao takva obuhvaćena pojmom „izvanredne okolnosti”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">105.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da se takva odluka može uzeti u obzir u pogledu članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004 samo ako da se ispitaju razlog zbog kojeg je donesena i, općenitije, priroda i uzrok temeljne situacije. Naime, upravo s obzirom na tu situaciju valja ocijeniti je li događaj na koji se poziva dio redovnog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika i je li izvan njegove stvarne kontrole.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">106.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga na prvo i drugo pitanje valja odgovoriti da članak 5. stavak 3. Uredbe br. 261/2004 treba tumačiti na način da se odluku o upravljanju zračnim prometom ne može kao takvu i neovisno o razlogu na kojem se temelji smatrati „izvanrednom okolnosti” u smislu te odredbe. Takva se odluka može uzeti u obzir za potrebe primjene navedene odredbe samo u dijelu u kojem predstavlja operativni odraz situacije za koju sud koji je uputio zahtjev treba ocijeniti, s obzirom na njezinu prirodu i uzrok, je li dio redovnog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika o kojem je riječ i je li izvan njegove stvarne kontrole.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">b)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treće i četvrto pitanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">107.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na drugom mjestu, valja utvrditi odgovor koji treba dati na treće i četvrto prethodno pitanje. Ona se u biti odnose na pitanje može li se odluka o upravljanju zračnim prometom koja je utjecala na prethodni let uzeti u obzir u odnosu na kasniji let koji je isti zračni prijevoznik izveo istim zrakoplovom i, ako može, pod kojim uvjetima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">108.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja podsjetiti na to da je Sud odlučio da se zračni prijevoznik, kako bi se oslobodio svoje obveze isplate naknade, može pozvati na „izvanrednu okolnost” koja je utjecala na prethodni let koji je on izveo istim zrakoplovom, pod uvjetom da postoji izravna uzročna veza između nastanka te okolnosti i dužeg kašnjenja ili otkazivanja kasnijeg leta, što treba ocijeniti sud koji je uputio zahtjev, uzimajući osobito u obzir način na koji se izvodi let zrakoplovom o kojem je riječ. Iz sudske prakse Suda stoga proizlazi da nije nužno da je „izvanredna okolnost” izravno utjecala na sporni let, pod uvjetom da i dalje proizvodi učinke u okviru izvođenja leta istim zrakoplovom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-63" href="#t-63">63</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">109.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je Opći sud u načelu pravilno uputio na tu sudsku praksu. Međutim, odgovor koji treba dati na treće i četvrto pitanje treba pojasniti s obzirom na odgovor utvrđen za prvo i drugo pitanje. Naime, odluka o upravljanju zračnim prometom koja je utjecala na prethodni let ne može se uzeti u obzir u odnosu na kasniji let samo zbog toga što se odnosila na prethodni let u istoj rotaciji izvedenoj istim zrakoplovom. Još je potrebno, na samom početku, da je ta odluka operativni odraz situacije za koju je utvrđeno, s obzirom na njezinu prirodu i uzrok, da je obuhvaćena „izvanrednim okolnostima” u smislu članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">110.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, ne može se pretpostaviti da postoji izravna uzročna veza između te situacije i dužeg kašnjenja ili otkazivanja kasnijeg leta. Na sudu koji je uputio zahtjev je da s obzirom na sve relevantne okolnosti ocijeni je li prvotni poremećaj stvarno nastavio proizvoditi učinke na let o kojem je riječ. U tu svrhu valja uzeti u obzir, konkretno, način izvođenja leta zrakoplovom o kojem je riječ, konkretan slijed rotacija, protek vremena između letova o kojima je riječ te pitanje je li zračni prijevoznik u okolnostima slučaja imao dovoljno prostora da učinke prvotnog poremećaja ograniči razumnim mjerama koje su se mogle zahtijevati od njega (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-64" href="#t-64">64</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">111.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga na treće i četvrto pitanje valja odgovoriti da članak 5. stavak 3. Uredbe br. 261/2004 treba tumačiti na način da se zračni prijevoznik može pozvati, u odnosu na kasniji let, na odluku o upravljanju zračnim prometom koja je utjecala na prethodni let izveden istim zrakoplovom, pod uvjetom da je ta odluka operativni odraz situacije koja je, s obzirom na svoju prirodu i uzrok, obuhvaćena „izvanrednim okolnostima” i da između te situacije i dužeg kašnjenja ili otkazivanja kasnijeg leta postoji izravna uzročna veza, što sud koji je uputio zahtjev treba ocijeniti s obzirom na sve relevantne okolnosti, osobito uzimajući u obzir način izvođenja leta zrakoplovom o kojem je riječ.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">V.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">112.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na sva prethodna razmatranja, Sudu valja predložiti da utvrdi da presuda Općeg suda Europske unije od 21. siječnja 2026., D (Odluka o upravljanju zračnim prometom) (T‑134/25, EU:T:2026:35) ugrožava jedinstvo i dosljednost prava Unije i da odgovore Općeg suda zamijeni sljedećim odgovorima:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-166" title="page-31">
      Članak 5. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila o naknadi i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja letova te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-167" title="page-31">
      treba tumačiti na način da se:
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">odluku o upravljanju zračnim prometom ne može kao takvu i neovisno o razlogu na kojem se temelji smatrati „izvanrednom okolnosti” u smislu te odredbe. Takva se odluka može uzeti u obzir za potrebe primjene navedene odredbe samo u dijelu u kojem predstavlja operativni odraz situacije za koju nacionalni sud treba ocijeniti, s obzirom na njezinu prirodu i uzrok, je li dio redovnog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika o kojem je riječ i je li izvan njegove stvarne kontrole;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">zračni prijevoznik može pozvati, u odnosu na kasniji let, na odluku o upravljanju zračnim prometom koja je utjecala na prethodni let izveden istim zrakoplovom, pod uvjetom da je ta odluka operativni odraz situacije koja je, s obzirom na svoju prirodu i uzrok, obuhvaćena „izvanrednim okolnostima” i da između te situacije i dužeg kašnjenja ili otkazivanja kasnijeg leta postoji izravna uzročna veza, što nacionalni sud treba ocijeniti osobito uzimajući u obzir način izvođenja leta zrakoplovom o kojem je riječ i sve relevantne okolnosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">1</a>
</span>) Izvorni jezik: francuski</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-2" href="#c-2">2</a>
</span>) SL 2004., L 46, str. 1. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 7., svezak 26., str. 21. te ispravci SL 2019., L 119, str. 202., SL 2024./90763, L i SL 2025./90784, L)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-3" href="#c-3">3</a>
</span>) Točka 41. presude koja se preispituje i točka 1. izreke</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-4" href="#c-4">4</a>
</span>) Točke 17. do 25. presude koja se preispituje</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-5" href="#c-5">5</a>
</span>) Točke 28. i 29. presude koja se preispituje</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-6" href="#c-6">6</a>
</span>) Točke 33. do 36. presude koja se preispituje</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-7" href="#c-7">7</a>
</span>) Točka 40. presude koja se preispituje</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-8" href="#c-8">8</a>
</span>) Točke 42. do 45. presude koja se preispituje</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-9" href="#c-9">9</a>
</span>) Uredbom (EU, Euratom) 2024/2019 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Protokola br. 3 o Statutu Suda Europske unije (SL 2024./2019, L) predvidio se djelomičan prijenos nadležnosti za odlučivanje o prethodnim pitanjima sa Suda na Opći sud. Taj se prijenos odnosi na šest posebnih područja: zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost, trošarine, Carinski zakonik, razvrstavanje robe u carinsku tarifu, naknada i pomoć putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja, kašnjenja ili otkazivanja usluga prijevoza te sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-10" href="#c-10">10</a>
</span>) Vidjeti točku 35. i sljedeće točke ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-11" href="#c-11">11</a>
</span>) Vidjeti točku 72. i sljedeće točke ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-12" href="#c-12">12</a>
</span>) Vidjeti točku 102. i sljedeće točke ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-13" href="#c-13">13</a>
</span>) Vidjeti presudu od 22. prosinca 2008., Wallentin‑Hermann (C‑549/07, u daljnjem tekstu: presuda Wallentin‑Hermann, EU:C:2008:771, t. 17. do 23.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-14" href="#c-14">14</a>
</span>) Vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 23.); od 23. ožujka 2021., Airhelp (C‑28/20, u daljnjem tekstu: presuda Airhelp, EU:C:2021:226, t. 23. i 24.) i od 13. lipnja 2024., D. (Konstrukcijski nedostatak motora) (C‑411/23, EU:C:2024:498, t. 27.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-15" href="#c-15">15</a>
</span>) Vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 23. do 26.); od 4. travnja 2019., Germanwings (C‑501/17, EU:C:2019:288, t. 22.) i od 13. lipnja 2024., D. (Konstrukcijski nedostatak motora) (C‑411/23, EU:C:2024:498, t. 31. i 32.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-16" href="#c-16">16</a>
</span>) Vidjeti presude od 4. svibnja 2017., Pešková i Peška (C‑315/15, EU:C:2017:342, t. 23. i 24.) i od 31. siječnja 2013., McDonagh (C‑12/11, EU:C:2013:43, t. 29. do 34.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-17" href="#c-17">17</a>
</span>) Vidjeti presude Airhelp (t. 31., 39. do 41.) i od 7. srpnja 2022., SATA International – Azores Airlines (Kvar u sustavu ponovnog punjenja gorivom) (C‑308/21, EU:C:2022:533, t. 25.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-18" href="#c-18">18</a>
</span>) Vidjeti presudu Wallentin‑Hermann (t. 39. do 41.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-19" href="#c-19">19</a>
</span>) Vidjeti presudu od 4. svibnja 2017., Pešková i Peška (C‑315/15, EU:C:2017:342, t. 54.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-20" href="#c-20">20</a>
</span>) Vidjeti presudu od 31. siječnja 2013., McDonagh (C‑12/11, EU:C:2013:43, t. 38. do 44.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-21" href="#c-21">21</a>
</span>) Vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 23.) i Airhelp (t. 23., 24. i 31. do 45.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-22" href="#c-22">22</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu Schmid, R., u: BeckOK Fluggastrechte‑VO, 38. izd., čl. 5. Uredbe (EZ) br. 261/2004, t. 176., koji smatra da kvalifikaciju mjera koje su poduzele službe za kontrolu zračnog prometa kao „izvanrednih okolnosti” uvijek treba ocijeniti u svakom slučaju zasebno. Prema mišljenju tog autora, uvodne izjave 14. i 15. imaju samo indikativnu vrijednost, tako da sud pred kojim je pokrenut postupak treba moći upoznati i ocijeniti konkretne razloge zbog kojih je donesena odluka o upravljanju zračnim prometom. Stoga se zbog raznolikosti razloga na kojima se takve mjere mogu temeljiti ne može dati nikakav opći odgovor na pitanje predstavljaju li one „izvanredne okolnosti”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-23" href="#c-23">23</a>
</span>) Vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 23. do 26.) i od 26. lipnja 2019., Moens (C‑159/18, EU:C:2019:535, t. 17. do 20.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-24" href="#c-24">24</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu mišljenje nezavisnog odvjetnika P. Pikamäea u predmetu Airhelp (C‑28/20, EU:C:2021:203, t. 140.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-25" href="#c-25">25</a>
</span>) Vidjeti i, indikativno, Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi br. 261/2004 i 2027/97, koju je Vijeće konačno usvojilo 13. srpnja 2026. (PE‑CONS 39/1/26 REV 1.). Ta uredba u članku 2. točki (r) Uredbe 261/2004 uvodi izričitu definiciju pojma „izvanredne okolnosti” koja preuzima dva kumulativna kriterija uspostavljena u ustaljenoj sudskoj praksi Suda. Njome se, nadalje, predviđa neiscrpan popis takvih okolnosti koji, kad je riječ o upravljanju zračnim prijevozom, određuje ograničenja vezana uz to upravljanje, pod uvjetom da događaj proizlazi iz odluke koja je izvan učinkovite kontrole stvarnog zračnog prijevoznika (Prilog I, točka 3. točka (d)). Valja navesti da su se u prvotnom Komisijinu prijedlogu (COM(2013) 130 final), ograničenja vezana uz upravljanje zračnim prijevozom nalazila na popisu okolnosti koje su se smatrale izvanrednima a da ta kategorija nije kao takva u Prilogu bila popraćena takvim posebnim uvjetom. Takvim razvojem formulacije nastoji se tako potvrditi da samo postojanje odluke o upravljanju zračnim prijevozom nije dovoljno kako bi se utvrdila „izvanredna okolnost” te da valja konkretno ocijeniti jesu li ispunjeni uvjeti koji se u tu svrhu traže. Ta uredba nije primjenjiva ratione temporis na glavni postupak.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-26" href="#c-26">26</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu Bischof, C., „Slot Postponements as Extraordinary Circumstances of EU261”, Air and Space Law, 2023., sv. 48., br. 1, str. 85.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-27" href="#c-27">27</a>
</span>) Vidjeti presudu Airhelp (t. 23., 24. i 31. do 45.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-28" href="#c-28">28</a>
</span>) Vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 23.) i Airhelp (t. 36. do 41.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-29" href="#c-29">29</a>
</span>) Vidjeti po analogiji presudu od 26. lipnja 2019., Moens (C‑159/18, EU:C:2019:535, t. 18. do 20.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-30" href="#c-30">30</a>
</span>) Vidjeti presude od 10. siječnja 2006., IATA i ELFAA (C‑344/04, EU:C:2006:10, t. 76.) i od 17. travnja 2018., Krüsemann i dr. (C‑195/17, C‑197/17 do C‑203/17, C‑226/17, C‑228/17, C‑254/17, C‑274/17, C‑275/17, C‑278/17 do C‑286/17 i C‑290/17 do C‑292/17, EU:C:2018:258, t. 34.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-31" href="#c-31">31</a>
</span>) Vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 23.) i Airhelp (t. 23., 24. i 36. do 41.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-32" href="#c-32">32</a>
</span>) Vidjeti presudu od 17. travnja 2018., Krüsemann i dr. (C‑195/17, C‑197/17 do C‑203/17, C‑226/17, C‑228/17, C‑254/17, C‑274/17, C‑275/17, C‑278/17 do C‑286/17 i C‑290/17 do C‑292/17, EU:C:2018:258, t. 34.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-33" href="#c-33">33</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu Markova, „Consumer Protection while Travelling – Enforcement of Air Passenger Rights during ,Extraordinary Circumstances’ in Light of Regulation (EC) No 261/2004”, Journal of European Consumer and Market Law, 2019., sv. 8., br. 3, str. 115.; Pantazi, „,I Know that I Know Nothing’: Extraordinary Circumstances in Air Passenger Rights Regulation”, European Review of Private Law, 2020., sv. 28., br. 5, str. 1096. i sljedeće.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-34" href="#c-34">34</a>
</span>) Vidjeti primjerice presudu Court of Appeal (England and Wales) (Žalbeni sud, Engleska i Wales, Ujedinjena Kraljevina), 6. veljače 2019., Blanche/easyJet Airline Company Ltd (2019.) EWCA Civ 69, koji je utvrdio tumačenje uvodne izjave 15. Uredbe br. 261/2004 koje ide u prilog kvalifikaciji odluke o upravljanju zračnim prometom kao „izvanredne okolnosti”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-35" href="#c-35">35</a>
</span>) Vidjeti presudu od 31. siječnja 2013., McDonagh (C‑12/11, EU:C:2013:43, t. 29. do 34.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-36" href="#c-36">36</a>
</span>) Presuda od 26. lipnja 2019., Moens (C‑159/18, EU:C:2019:535, t. 17. do 20.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-37" href="#c-37">37</a>
</span>) Vidjeti presudu od 4. svibnja 2017., Pešková i Peška (C‑315/15, EU:C:2017:342, t. 23. i 24.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-38" href="#c-38">38</a>
</span>) Blankenburg, D., „10 Jahre Art. 5 Abs. 3 VO (EG) Nr. 261/2004 – bisherige und aktuelle Probleme im Rahmen der außergewöhnlichen Umstände”, ReiseRecht aktuell 2015., str. 175., ističe da je, s obzirom na teret iznošenja tvrdnji, zračni prijevoznik dužan precizno navesti koje su se izvanredne okolnosti konkretno dogodile. U tom pogledu ne može biti dostatno obično upućivanje na uputu ili odluku kontrole zračnog prometa.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-39" href="#c-39">39</a>
</span>) Vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 39. do 41.) i od 4. svibnja 2017., Pešková i Peška (C‑315/15, EU:C:2017:342, t. 54.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-40" href="#c-40">40</a>
</span>) Vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 23.); od 23. ožujka 2021., Airhelp (t. 23. i 24.) i od 13. lipnja 2024., D. (Konstrukcijski nedostatak motora) (C‑411/23, EU:C:2024:498, t. 27. i 28.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-41" href="#c-41">41</a>
</span>) Vidjeti presudu Airhelp (t. 31. do 45.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-42" href="#c-42">42</a>
</span>) Vidjeti presudu Airhelp (t. 23., 24. i 36. do 41.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-43" href="#c-43">43</a>
</span>) Vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 22., 23. i 40.); od 4. svibnja 2017., Pešková i Peška (C‑315/15, EU:C:2017:342, t. 54.) i Airhelp (t. 23. i 24.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-44" href="#c-44">44</a>
</span>) Vidjeti presude od 31. siječnja 2013., McDonagh (C‑12/11, EU:C:2013:43, t. 29. do 34.) i od 4. svibnja 2017., Pešková i Peška (C‑315/15, EU:C:2017:342, t. 23. i 24.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-45" href="#c-45">45</a>
</span>) Vidjeti presude od 4. listopada 2012., Finnair (C‑22/11, EU:C:2012:604, t. 23.) i od 13. lipnja 2024., D. (Konstrukcijski nedostatak motora) (C‑411/23, EU:C:2024:498, t. 26. i 41.). Vidjeti i moje mišljenje u predmetu Verein für Konsumenteninformation (Provizija koju naplaćuje posrednik) (C‑45/24, EU:C:2025:468, t. 35.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-46" href="#c-46">46</a>
</span>) Vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 23.); Airhelp (t. 23., 24. i 36. do 41.) i od 17. travnja 2018., Krüsemann i dr. (C‑195/17, C‑197/17 do C‑203/17, C‑226/17, C‑228/17, C‑254/17, C‑274/17, C‑275/17, C‑278/17 do C‑286/17 i C‑290/17 do C‑292/17, EU:C:2018:258, t. 34.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-47" href="#c-47">47</a>
</span>) Vidjeti, kad je riječ o željezničkom prijevozu, Uredbu (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (SL 2021., L 172, str. 1.), osobito njezin članak 19. stavke 1. i 10., te, kad je riječ o pomorskom prijevozu i prijevozu unutarnjim plovnim putovima, Uredbu (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL 2010., L 334, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 13., str. 142.), osobito njezin članak 19. i članak 20. stavak 4.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-48" href="#c-48">48</a>
</span>) Delpech, X., „Retard de vol: une décision relative à la gestion du trafic aérien est susceptible de constituer une ,circonstance extraordinaire’”, Dalloz actualité, 10. veljače 2026., pravilno navodi da je presuda koja se preispituje povoljna za zračnog prijevoznika.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-49" href="#c-49">49</a>
</span>) Vidjeti presude od 17. prosinca 2009., Preispitivanje M/EMEA (C‑197/09 RX‑II, EU:C:2009:804, t. 62. do 65.); od 28. veljače 2013., Preispitivanje Arango Jaramillo i dr./EIB (C‑334/12 RX‑II, EU:C:2013:134, t. 50. do 53.) i od 26. ožujka 2020., Preispitivanje Simpson/Vijeće i HG/Komisija (C‑542/18 RX‑II i C‑543/18 RX‑II, EU:C:2020:232, t. 84. do 90.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-50" href="#c-50">50</a>
</span>) Vidjeti stajalište nezavisnog odvjetnika P. Mengozzija u predmetu Preispitivanje Arango Jaramillo i dr./EIB (C‑334/12 RX‑II, EU:C:2012:733, t. 69. do 76.), stajalište nezavisne odvjetnice J. Kokott u predmetu Preispitivanje Komisija/Strack (C‑579/12 RX‑II, EU:C:2013:573, t. 58.), stajalište nezavisnog odvjetnika M. Watheleta u predmetu Preispitivanje Missir Mamachi di Lusignano/Komisija (C‑417/14 RX‑II, EU:C:2015:593, t. 54.) i mišljenje nezavisne odvjetnice E. Sharpston u predmetima Preispitivanje Simpson/Vijeće i HG/Komisija (C‑542/18 RX‑II i C‑543/18 RX‑II, EU:C:2019:977, t. 144.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-51" href="#c-51">51</a>
</span>) Vidjeti točku 22. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-52" href="#c-52">52</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu mišljenje 2/13 (Pristupanje Unije EKLJP‑u) od 18. prosinca 2014. (EU:C:2014:2454, t. 176.) i presude od 6. ožujka 2018., Achmea (C‑284/16, EU:C:2018:158, t. 37.); od 6. listopada 2021., Consorzio Italian Management i Catania Multiservizi (C‑561/19, EU:C:2021:799, t. 27.) i od 15. listopada 2024., KUBERA (C‑144/23, EU:C:2024:881, t. 35.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-53" href="#c-53">53</a>
</span>) Vidjeti uvodnu izjavu 6. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2019 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Protokola br. 3 o Statutu Suda Europske unije (SL 2024./2019, L).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-54" href="#c-54">54</a>
</span>) Kad je riječ o mehanizmu preispitivanja predviđenom člankom 256. stavkom 2. UFEU‑a, vidjeti presude od 28. veljače 2013., Presipitivanje Arango Jaramillo i dr./EIB (C‑334/12 RX‑II, EU:C:2013:134, t. 50. do 54.); od 19. rujna 2013,, Presipitivanje Komisija/Strack (C‑579/12 RX‑II, EU:C:2013:570, t. 58.) i od 10. rujna 2015., Presipitivanje Missir Mamachi di Lusignano/Komisija (C‑417/14 RX‑II, EU:C:2015:588, t. 57.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-55" href="#c-55">55</a>
</span>) Heger, A., „Fluggastrechte: Entbindung von Ausgleichszahlungspflicht aufgrund Zuweisung verspäteter Zeitnische”, Europäische Zeitschrift für Wirtschaftsrecht, 2026., S. 306; Delpech, X., „Retard de vol: une décision relative à la gestion du trafic aérien est susceptible de constituer une ,circonstance extraordinaire’”, Dalloz actualité, 10. veljače 2026. Ti autori pridaju presudi koja se preispituje znatnu praktičnu važnost u pogledu mjera regulacije protoka prometa naloženih zbog vremenskih uvjeta. Naglašavaju da se u njoj dodatno pojašnjava pojam „izvanredne okolnosti” i daje odgovor na pravno pitanje koje je već dugo kontroverzno u sudskoj praksi i pravnoj teoriji.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-56" href="#c-56">56</a>
</span>) Vidjeti točke 76. i 77. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-57" href="#c-57">57</a>
</span>) Vidjeti točke 35. do 37. i t. 69. do 71. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-58" href="#c-58">58</a>
</span>) Vidjeti točke 38. do 49. i t. 69. do 71. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-59" href="#c-59">59</a>
</span>) Vidjeti točke 49. do 55. i točke 69. do 71. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-60" href="#c-60">60</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu Bobek, M., „Preliminary Rulings before the General Court: What Judicial Architecture for the European Union?” Common Market Law Review, sv. 60., br. 6, 2023., str. 1540. Za razliku od slučaja za koji je autor smatrao da se može pojaviti pred sudovima Unije, u ovom predmetu nije riječ samo o pitanju treba li određenu situaciju, kao što su vremenski uvjeti ili tehnički kvarovi, kvalificirati kao „izvanrednu okolnosti” u smislu članka 5. stavka 3. Uredbe br. 261/2004. Ovo se preispitivanje zapravo odnosi na pravilnu primjenu metode koja upravo omogućuje provedbu takve kvalifikacije. U njemu se stoga ističe načelno pitanje o kojem treba odlučiti Sud.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-61" href="#c-61">61</a>
</span>) Vidjeti točke 57. do 62. i točke 69. do 71. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-62" href="#c-62">62</a>
</span>) Kad je riječ o pravu putnika na paušalnu i standardiziranu naknadu u slučaju otkazivanja ili dužeg kašnjenja u dolasku, kao i kad je riječ o uskom tumačenju odstupanja predviđenog člankom 5. stavkom 3. Uredbe br. 261/2004, vidjeti presude Wallentin‑Hermann (t. 23.); od 19. studenoga 2009., Sturgeon i dr. (C‑402/07 i C‑432/07, EU:C:2009:716, t. 51., 52. i 61.); od 23. listopada 2012., Nelson i dr. (C‑581/10 i C‑629/10, EU:C:2012:657, t. 38. do 40.); od 29. srpnja 2019., Rusu (C‑354/18, EU:C:2019:637, t. 28.); od 11. lipnja 2020., Transportes Aéreos Portugueses (C‑74/19, EU:C:2020:460, t. 37.); Airhelp (t. 23. i 24.) i od 13. lipnja 2024., D. (Konstrukcijski nedostatak motora) (C‑411/23, EU:C:2024:498, t. 25. i 26.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-63" href="#c-63">63</a>
</span>) Vidjeti presude od 11. lipnja 2020., Transportes Aéreos Portugueses (C‑74/19, EU:C:2020:460, t. 51. do 58.) i od 22. travnja 2021., Austrian Airlines (C‑826/19, EU:C:2021:318, t. 51. do 57.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-64" href="#c-64">64</a>
</span>) Vidjeti presude od 11. lipnja 2020., Transportes Aéreos Portugueses (C‑74/19, EU:C:2020:460, t. 51. do 55.).</p>
</body>
</html>
