(1)

Reformirani okvir gospodarskog upravljanja EU-a stupio je na snagu 30. travnja 2024. Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru (1), izmijenjena Uredba (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita (2) i izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica (3) glavni su elementi reformiranog okvira gospodarskog upravljanja EU-a. Cilj je tog okvira promicanje zdravih i održivih javnih financija te održivog i uključivog rasta i otpornosti putem reformi i ulaganja te sprečavanje prekomjernih državnih deficita. Okvir je više usmjeren na srednjoročno razdoblje te se njime ujedno potiče odgovornost na nacionalnoj razini, zajedno s djelotvornijom i koherentnijom provedbom propisa.

(2)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji okosnica su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se, među ostalim do kraja razdoblja prilagodbe, dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato se u svakom planu treba preuzeti srednjoročna obveza o kretanju neto rashoda (4), čime se u principu uvodi proračunsko ograničenje tijekom trajanja plana, odnosno četiri ili pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja odgovoriti na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što, ovisno o slučaju, uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako će se planom doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(3)

Komisija nakon dostave plana ocjenjuje ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(4)

Vijeće zatim na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje su temelj za produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe.

(5)

Rumunjska je 25. listopada 2024. Vijeću i Komisiji dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, nakon što je u dogovoru s Komisijom produljen rok iz članka 36. Uredbe (EU) 2024/1263. Rok za podnošenje produljen je u dogovoru s Komisijom zbog razloga koje je navela Rumunjska.

(6)

Kako bi utvrdila okvir za dijalog koji prethodi dostavljanju nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova, Komisija je Rumunjskoj 21. lipnja 2024., u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2024/1263, dostavila referentni smjer kretanja (5). Komisija je 25. listopada objavila referentni smjer kretanja (6). Referentni smjer kretanja temelji se na rizicima i osigurava da se do kraja razdoblja fiskalne prilagodbe i bez daljnjih proračunskih mjera nakon razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da u srednjoročnom razdoblju ostane na razboritim razinama te da se deficit opće države smanji ispod 3 % BDP-a tijekom razdoblja prilagodbe i u srednjoročnom razdoblju zadrži ispod te referentne vrijednosti. Srednjoročno razdoblje definirano je kao razdoblje od deset godina nakon isteka razdoblja prilagodbe. U skladu s člankom 6. točkom (d) te člancima 7. i 8. Uredbe (EU) 2024/1263, referentni smjer kretanja usklađen je i s mjerilom za deficit, zaštitnom mjerom za održivost duga i zaštitnom mjerom za otpornost na deficit. U referentnom smjeru kretanja za Rumunjsku, na temelju pretpostavki Komisije na kojima se temelje prethodne smjernice dostavljene u lipnju 2024., i uz pretpostavku sedmogodišnjeg razdoblja prilagodbe, utvrđuje se da rast neto rashoda ne bi smio premašiti vrijednosti iz tablice 1. To odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 5,2 % tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2031.) i 5,5 % tijekom razdoblja 2025. – 2028.

Tablica 1: Referentni smjer kretanja koji je Komisija Rumunjskoj dostavila 21. lipnja 2024.

(7)

U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263 Rumunjska i Komisija organizirale su tehnički dijalog od srpnja do listopada 2024. Glavne su teme dijaloga bile kretanje neto rashoda prema predviđanjima Rumunjske i njegove temeljne pretpostavke te planirani skup obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji zahtjev te zemlje za produljenje razdoblja prilagodbe. Prije svega se raspravljalo o poreznoj reformi, reformi porezne uprave, reformi poreznog režima za mikropoduzeća i reviziji potrošnje. Razgovaralo se i o planiranoj provedbi reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te doprinosi zajedničkim prioritetima Unije za pravednu zelenu i digitalnu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih sposobnosti.

(8)

Rumunjska je, prema informacijama iz njezina plana, u listopadu 2024. u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 36. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2024/1263 započela postupak savjetovanja s civilnim društvom i socijalnim partnerima. Prema informacijama koje je Rumunjska dostavila u planu, 16. listopada 2024. pokrenuta je javna rasprava o planu s predstavnicima poduzeća i civilnog društva.

(9)

Na Rumunjsku se trenutačno primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita (7). Vijeće je 3. travnja 2020., na temelju preporuke Komisije, donijelo Odluku (EU) 2020/509 na temelju članka 126. stavka 6. UFEU-a o postojanju stanja prekomjernog deficita u Rumunjskoj zbog planirane neusklađenosti s kriterijem deficita iz UFEU-a i izdalo preporuku u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a s ciljem okončanja stanja prekomjernog državnog deficita najkasnije do 2022. S obzirom na veliko smanjenje gospodarske aktivnosti povezano s pandemijom bolesti COVID-19, Vijeće je 18. lipnja 2021. donijelo revidiranu preporuku za Rumunjsku na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a, kojom je rok za ispravljanje prekomjernog deficita produljen do 2024. Komisija je 24. studenoga 2021. zaključila da je Rumunjska poduzela djelotvorne mjere kao odgovor na Preporuku Vijeća od 18. lipnja 2021. na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a te je smatrala da u tom trenutku nisu potrebni dodatni koraci u postupku u slučaju prekomjernog deficita. Međutim, 2023. svi pokazatelji iz potkomponenti Preporuke Vijeća upućene Rumunjskoj 2021. bili su znatno lošiji od preporučenih. Ukupni deficit bio je znatno veći (6,5 % BDP-a u odnosu na 4,4 % BDP-a iz Preporuke Vijeća), strukturni napor bio je znatno niži od preporučenog, a rast neto rashoda znatno veći od preporučenog.

(10)

Stoga je Vijeće 26. srpnja 2024. utvrdilo da Rumunjska nije poduzela djelotvorne mjere kao odgovor na Preporuku Vijeća od 18. lipnja 2021. (8) Ova se preporuka podudara s revidiranom preporukom Vijeća u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a s ciljem okončanja stanja prekomjernog državnog deficita u Rumunjskoj (9). Istodobnim donošenjem tih preporuka, što je prilagođeno i opravdano zbog prelaska na novi okvir gospodarskog upravljanja, osigurava se usklađenost preporučene prilagodbe.

(11)

Komisija je 19. lipnja 2024. zaključila da u Rumunjskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U Rumunjskoj su osobito prisutne slabosti koje se odnose na vanjske račune, koje su uglavnom povezane s velikim i rastućim državnim deficitima, dok su se znatni cjenovni i troškovni pritisci povećali, a mjere politike bile su nedostatne (10).

(12)

Vijeće je 21. listopada 2024. Rumunjskoj uputilo nekoliko preporuka u kontekstu europskog semestra (11).

(13)

U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je ocijenila plan kako slijedi:

(14)

U Rumunjskoj je 2023. zabilježen rast gospodarske aktivnosti od 2,4 % zbog povećanja domaće potražnje. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024. očekuje se rast gospodarstva za 1,4 % u 2024., što predstavlja usporavanje zbog slabijeg razvoja industrijske proizvodnje, stanogradnje, informacijske tehnologije i usluga prijevoza. Predviđa se da će se 2025. realni BDP povećati za 2,5 % zahvaljujući otpornoj privatnoj potrošnji i ubrzanju privatnih ulaganja, čemu će doprinijeti poticajniji financijski uvjeti. Predviđa se da će se 2026. realni BDP povećati za 2,9 % jer bi ulaganja u javnu infrastrukturu financirana sredstvima EU-a trebala snažno potaknuti rast kako program Mehanizma za oporavak i otpornost ulazi u završnu fazu. Tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom (tj. 2024. – 2026.) očekuje se da će rast potencijalnog BDP-a u Rumunjskoj u prosjeku iznositi 2,2 %, čemu će doprinijeti produbljivanje kapitala i rast ukupne faktorske produktivnosti. Stopa nezaposlenosti u 2023. iznosila je 5,6 %, a Komisija predviđa da će u 2024. iznositi 5,5 % te 5,5 % u 2025. i 5,4 % u 2026. Predviđa se da će se inflacija (deflator BDP-a) smanjiti s 12,8 % u 2023. na 9,0 % u 2024., da će u 2025. iznositi 5,9 %, a u 2026. 5,3 %.

(15)

Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, deficit opće države u Rumunjskoj iznosio je 2023. 6,5 % BDP-a. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2024. predviđa se da će 2024. dosegnuti 8,0 % BDP-a, smanjiti se na 7,9 % BDP-a u 2025. te se u 2026. bez promjene politika zadržati na 7,9 % BDP-a. Komisijina prognoza ne uzima u obzir nacrt proračuna Rumunjske za 2025., koji tek treba izraditi. Na kraju 2023. dug opće države iznosio je 48,9 % BDP-a. Prema Komisijinoj prognozi očekuje se da će krajem 2024. udio duga povećati na 52,2 % BDP-a. Predviđa se da će se krajem 2025. povećati na 56,1 % BDP-a, a krajem 2026. na 59,7 %. Komisija u svojoj fiskalnoj prognozi ne uzima u obzir obveze politike preuzete u srednjoročnim planovima sve dok one ne budu vjerodostojno najavljene i dovoljno detaljno razrađene u konkretne mjere politike.

(16)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Rumunjske odnosi se na razdoblje 2025. – 2028 i sedmogodišnju fiskalnu prilagodbu.

(17)

Plan sadržava sve informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263.

(18)

Planom se obvezuje na kretanje neto rashoda navedeno u tablici 2, što odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 4,8 % u godinama od 2025. do 2028. Osim toga, Rumunjska se obvezala na provedbu reformi i ulaganja radi produljenja razdoblja prilagodbe na sedam godina (2025. – 2031.), kad se planira prosječni rast neto rashoda od 4,4 %. Prosječni rast neto rashoda tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2031.) naveden u planu manji je od prosječnog rasta neto rashoda u referentnom smjeru kretanja koji je Komisija dostavila 21. lipnja 2024. (5,2 %). U planu se pretpostavlja postupno smanjenje potencijalnog rasta realnog BDP-a s 2,7 % u 2024. na 2,0 % u 2031. Osim toga, u planu se očekuje da će se stopa rasta deflatora BDP-a smanjiti sa 7,2 % u 2024. na 5,0 % u 2025., a zatim postupno dodati smanjivati do 4,4 % u 2031.

Tablica 2: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Rumunjske

(19)

Ako se ostvare obveze o kretanju neto rashoda preuzete u planu i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi se, prema planu, povećati s 52,2 % BDP-a u 2024. na 62,6 % BDP-a u 2029., a zatim smanjiti na 61,4 % BDP-a u 2031., prema tablici u nastavku. Predviđa se da će se nakon toga kontinuirano smanjivati do razina znatno ispod 60 % BDP-a tijekom 10 godina nakon završetka razdoblja obuhvaćenog planom.

Tablica 3: Kretanja duga i salda opće države u planu Rumunjske

Tako bi se prema planu udio duga opće države u srednjoročnom razdoblju smanjio ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. To je prema pretpostavkama iz plana moguće jer se u svim determinističkim testiranjima otpornosti na stres iz Komisijine analize održivosti duga predviđa da će dug do 2041. biti ispod 60 % BDP-a. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem duga iz članka 6. točke (a) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(20)

Na temelju kretanja neto rashoda i pretpostavki iz plana, deficit opće države trebao bi se smanjiti sa 7,9 % BDP-a u 2024. na 2,5 % BDP-a u 2031., a to bi bila prva godina u kojoj bi bio ispod 3 % BDP-a. Stoga prema planu saldo opće države do kraja razdoblja prilagodbe (2031.) neće premašiti referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Osim toga, državni deficit tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2041.) neće premašiti 3 % BDP-a. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zahtjevom u vezi s deficitom iz članka 6. točke (b) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(21)

Vremenski profil fiskalne prilagodbe, iskazan kao promjena strukturnog primarnog salda i kako je opisan u planu, linearan je, kako je propisano u članku 6. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Stoga je fiskalna prilagodba u prve četiri godine plana razmjerna ukupnoj prilagodbi. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom klauzulom kojom se izbjegava prilagodba na kraju razdoblja iz članka 6. točke (c) i prijelaznom odredbom iz članka 36. stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) 2024/1263.

Tablica 4: Kretanja strukturnog primarnog salda u planu Rumunjske

(22)

Kretanje neto rashoda utvrđeno u planu u skladu je sa zahtjevima u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita (posebno s minimalnom godišnjom strukturnom prilagodbom utvrđenom u članku 3. stavku 4. trećem podstavku Uredbe Vijeća (EZ) 1467/97).

(23)

Zahtjev iz preventivnog dijela iz članka 8. Uredbe (EU) 2024/1263 u pogledu zaštitne mjere za otpornost na deficit, kojim se želi osigurati zajednička margina u odnosu na referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a, ne primjenjuje se na Rumunjsku jer se smanjenje deficita ispod 3 % BDP-a predviđa u planu tek u posljednjoj godini razdoblja prilagodbe.

(24)

Prema planu, u razdoblju od 2027. do 2031. državni dug iznosit će od 60 % do 90 % BDP-a. Međutim, zaštitna mjera za održivost duga ne primjenjuje se u razdoblju obuhvaćenom planom jer bi se prema planu državni deficit u 2031. trebao smanjiti ispod 3 % BDP-a, što bi dovelo do stavljanja izvan snage odluke o postojanju prekomjernog deficita u godini nakon isteka razdoblja prilagodbe.

(25)

Plan se temelji na pretpostavkama koje se razlikuju od pretpostavki koje je Komisija dostavila Rumunjskoj 21. lipnja. Konkretno, plan se temelji na različitim pretpostavkama za pet varijabli, a to su: početna točka (strukturni primarni saldo 2024.), rast potencijalnog i realnog BDP-a, rast deflatora BDP-a te se uzima u obzir pretpostavljena deprecijacija nacionalne valute. U nastavku se navodi analiza tih razlika u pretpostavkama. Razlike u pretpostavkama koje najviše utječu na prosječni rast neto rashoda navedene su u nastavku, zajedno s analizom svake razlike zasebno.

Preostale razlike u pretpostavkama ne utječu bitno na prosječni rast neto rashoda u odnosu na pretpostavke Komisije. Sve razlike u pretpostavkama, promatrane zajedno, općenito dovode do nižeg prosječnog rasta neto rashoda u planu u odnosu na referentni smjer kretanja. Komisija će ovu analizu pretpostavki iz plana uzeti u obzir pri budućim ocjenama usklađenosti s ovom preporukom.

(26)

U skladu s indikativnom fiskalnom strategijom iz plana, preuzete obveze o neto rashodima bit će ispunjene uglavnom ograničenjem rashoda. Predviđa se da će se udio primarnih rashoda države u BDP-u smanjiti s 40,6 % u 2024. na 34,6 % u 2031., tj. 6 postotnih bodova u sedam godina. Predviđa se da će se sve kategorije rashoda smanjiti kao udio u BDP-u. Tu obvezu u određenoj mjeri podupiru reforme rashoda iznesene u planu (preispitivanje potrošnje, mirovinske reforme, reforma upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu), ali će za postizanje ciljeva biti potrebna rigorozna provedba i dodatne mjere uz one iz plana. Specifikaciju mjera politike treba potvrditi ili prilagoditi i kvantificirati u godišnjim proračunima.

(27)

Istodobno postoje rizici za provedbu indikativne fiskalne strategije iz plana. Većinu tih obveza morat će provesti nova vlada. Nadalje, ministar rada i socijalne solidarnosti najavio je 20. studenoga 2024. povećanje referentne vrijednosti za mirovine od 12,1 %. Ta najava podrazumijeva znatno veće povećanje mirovina (oko 1 % BDP-a) od pretpostavke u planu, tj. nominalno zamrzavanje mirovina 2025.

(28)

Rumunjska se u planu obvezala na reforme i ulaganja kojima je cilj povećanje potencijalnog rasta i fiskalne održivosti, a na kojima se temelji produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe s četiri na sedam godina. Reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe sastoje se od nekoliko obveza iz plana za oporavak i otpornost, određenih obveza iz plana za oporavak i otpornost s dodatnim specifikacijama i određenih novih reformi. Time su obuhvaćene mjere navedene u nastavku (vidjeti i Prilog II.).

(29)

U skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EU) 2024/1263, svaka reforma i svako ulaganje na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe trebaju biti dovoljno detaljni, naglašeni na početku razdoblja, vremenski ograničeni i provjerljivi.

(30)

Obveze iz plana za oporavak i otpornost na kojima se temelji produljenje obuhvaćaju bitne reforme i ulaganja kojima je cilj povećanje fiskalne održivosti i potencijala za rast gospodarstva. Osim toga, Rumunjska se obvezala da će u razdoblju na koje se srednjoročni fiskalno-strukturni plan odnosi nastaviti s reformama i očuvati razine javnih ulaganja koja financira država dosegnute tijekom razdoblja na koje se plan za oporavak i otpornost odnosi (vidjeti tablicu 5 u nastavku). Ta će se obveza pratiti u fazi provedbe plana. Prema tome, obveze iz plana za oporavak i otpornost mogu se uzeti u obzir za produljenje razdoblja prilagodbe, kako je navedeno u članku 36. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263.

(31)

Očekuje se da će reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje održivo poboljšati potencijal za rast i otpornost gospodarstva Rumunjske, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (a) Uredbe (EU) 2024/1263. Plan ne sadržava kvantificirane procjene učinka reformi i ulaganja na potencijalni rast. Međutim, mirovinske reforme (opći sustav i posebne mirovine) trebale bi s vremenom doprinijeti povećanju radne snage u odnosu na scenarij bez reforme i time povećati potencijalni BDP. Nadalje, u planu se predviđa veliko povećanje javnih ulaganja, posebno u prvim godinama razdoblja obuhvaćenog planom, s 5,4 % BDP-a u 2023. na 7,1 % u 2025. i 7,3 % u 2026. Ta ulaganja, u svim područjima, uključujući ključnu infrastrukturu, doprinijet će povećanju potencijala rasta i otpornosti gospodarstva. Revizije potrošnje također bi trebale pomoći u preraspodjeli sredstava unutar proračuna prema prioritetima za poticanje rasta.

(32)

Očekuje se da će reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje poduprijeti fiskalnu održivost, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2024/1263. Reformama koje se odnose na prihodovnu stranu proračuna ostvarit će se znatni dodatni prihodi države. Kumulativni učinak porezne reforme, reforme porezne uprave i reforme poreznog režima za mikropoduzeća trebao bi, kada se u potpunosti provedu, donijeti dodatne prihode u iznosu od 2,0 % do 2,5 % BDP-a. Na rashodovnoj strani očekuje se da će se reformama usmjerenima na jačanje revizija potrošnje i upravljanja državnim/lokalnim gospodarskim subjektima ostvariti uštede u iznosu od 0,5 % do 1,0 % BDP-a, čak i ako se neke procjene iz plana čine previsokima. Osim toga, zakon o jednakoj plaći za zaposlenike u javnom sektoru trebao bi, ako se provede u okviru omotnice predviđene planom, omogućiti znatno smanjenje rashoda za plaće u javnom sektoru kao udjela u BDP-u za 1,5 % BDP-a u razdoblju od 2024. do 2031. u skladu s planom. Naposljetku, mirovinskim reformama (općeg sustava i posebnih mirovina) ostvarit će se uštede već do kraja sedmogodišnjeg razdoblja obuhvaćenog planom, ali većina ušteda ostvarit će se tijekom duljeg razdoblja.

(33)

Reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje doprinose zajedničkim prioritetima EU-a, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Većina reformi na kojima se temelji zahtjev za produljenje doprinosi socijalnoj i gospodarskoj otpornosti osiguravanjem fiskalne stabilnosti, poboljšanjem učinkovitosti javnog sektora i promicanjem održiva gospodarskog rasta. Obveze u području poboljšanja porezne uprave i provedbe temeljitih revizija potrošnje trebale bi s vremenom omogućiti preraspodjelu sredstava prema prioritetima koji doprinose gospodarskim rezultatima i socijalnim poboljšanjima. Reformom mehanizma za određivanje minimalne plaće trebala bi se osigurati odgovarajuća razina minimalne plaće koja je u skladu sa socijalnim i gospodarskim prioritetima. Mirovinskim reformama (općeg sustava i posebnih mirovina) osigurat će se održivost sustava te povećati jednakost i pravednost u pogledu visine mirovina. Naposljetku, poboljšanja u digitalizaciji porezne uprave trebala bi doprinijeti digitalnoj tranziciji. Drugi zajednički prioriteti EU-a, odnosno osiguravanje energetske sigurnosti i izgradnja obrambenih sposobnosti, nisu izravno obuhvaćeni reformama i ulaganjima na kojima se temelji produljenje, iako je prvi obuhvaćen rumunjskim planom za oporavak i otpornost.

(34)

Reformama i ulaganjima na kojima se temelji produljenje odgovara se na neke od relevantnih (12) preporuka izdanih u okviru europskog semestra, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263. Konkretno, očekuje se da će reforme doprinijeti preporuci iz 2023. o provedbi fiskalne preporuke u kojoj se od Rumunjske traži da ispravi svoj prekomjerni deficit i ukloni prekomjerne neravnoteže. U makroekonomskom scenariju na kojem se temelji plan predviđa se da će se deficit tekućeg računa smanjiti sa 7,7 % BDP-a u 2024. na 4,1 % BDP-a u 2031. Najveći dio učinka proizlazi iz smanjenja državnog deficita, koje podupiru reforme na kojima se temelji zahtjev za produljenje prilagodbe. Očekuje se da će sporiji rast državne potrošnje i razborite politike dohotka (umjereno povećanje mirovina i plaća u javnom sektoru, reforma minimalne plaće) pridonijeti konkurentnosti.

(35)

Očekuje se da će reforma minimalnih plaća i mirovinska reforma doprinijeti provedbi preporuka iz 2019. o potrebi da se osigura određivanje minimalne plaće na temelju objektivnih kriterija, u skladu s otvaranjem novih radnih mjesta i konkurentnošću. Očekuje se da će reforme restrukturiranja sustava javnih rashoda (revizije potrošnje) i reforma sustava plaća u javnom sektoru doprinijeti provedbi preporuka iz 2019. i 2020. o potrebi za poboljšanjem učinkovitosti javne nabave te kvalitete i djelotvornosti javne uprave. Nadalje, mirovinskom reformom i reformom posebnih mirovina doprinijet će se provedbi preporuke iz 2019. o osiguravanju održivosti javnog mirovinskog sustava i dugoročne održivosti mirovinskih fondova drugog stupa, dok će se poreznom reformom i reformom porezne uprave doprinijeti provedbi preporuka iz 2019. i 2020. o osiguravanju fiskalne održivosti i jačanju porezne discipline i naplate poreza. Većina mjera na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe trebala bi doprinijeti i provedbi preporuka iz 2022. i 2023. o provedbi fiskalnih politika radi okončanja stanja prekomjernog državnog deficita.

(36)

Plan omogućuje održavanje prosječne planirane ukupne razine javnih ulaganja koja financira država realizirane tijekom razdoblja obuhvaćenog planom za oporavak i otpornost, kako je propisano u članku 14. stavku 4. Uredbe (EU) 2024/1263.

Tablica 5: Planirana javna ulaganja koja financira država (% BDP-a)

(37)

Naposljetku, može se smatrati da je skup obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje usklađen s obvezama iz plana za oporavak i otpornost i sporazumom o partnerstvu dogovorenim u okviru višegodišnjeg financijskog okvira, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263. Naime, u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2024/1263, očekuje se da će se svaka obveza kontinuirano provoditi i biti komplementarna s planom za oporavak i otpornost ili sporazumom o partnerstvu u okviru europske kohezijske politike Rumunjske te da će doprinijeti provedbi preporuka i jednom ili više zajedničkih prioriteta EU-a.

(38)

Zaključeno je da reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe zajedno ispunjavaju kriterije iz članka 14. Uredbe (EU) 2024/1263. Stoga se razdoblje prilagodbe može produljiti s četiri na sedam godina, kako je navedeno u planu.

(39)

Osim reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, u planu se opisuju planirane politike za druga ulaganja kojima se odgovara na neke izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama, što uključuje one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža, i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a.

(40)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu pravedne zelene i digitalne tranzicije, što uključuje klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi (EU) 2021/1119, plan sadržava reforme i ulaganja za potporu dekarbonizaciji velikih poduzeća (u sektorima čelika i kemikalija) elektrifikacijom proizvodnih procesa i prelaskom na uporabu vodika iz obnovljivih izvora ili vodikovih goriva iz obnovljivih izvora. Ukupni proračun programa iznosi 1 milijardu EUR, a plaćanja će se izvršiti u razdoblju 2025. – 2031. Taj će se sustav financirati prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova (emisijske jedinice CO2). Plan uključuje i program ulaganja za obnovu glavne infrastrukture za navodnjavanje (2,3 milijarde EUR) i infrastrukture za odvodnju (34 milijuna EUR). Te će mjere pomoći u ispunjavanju preporuka izdanih 2022. i 2023. koje se odnose na potrebu za smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima i ubrzavanjem energetske tranzicije bržim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora i povećanjem kapaciteta mreže kako bi se omogućilo stavljanje novih kapaciteta na tržište. Aspekti koji se odnose na pravednost zelene i digitalne tranzicije nisu opisani u planu.

(41)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu socijalne i gospodarske otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava, plan sadržava novi program državnih potpora za ulaganja kojima se podupire regionalni razvoj i to velikim projektima ulaganja usmjerenima na sektore visokoteholoških proizvoda i diversifikaciju gospodarskih aktivnosti u regijama u najnepovoljnijem položaju. Ukupni dodijeljeni proračun iznosi 450 milijuna EUR. Plan uključuje i program državnih potpora za strateška ulaganja, s bespovratnim sredstvima, poreznim olakšicama i mjerama administrativnog pojednostavnjenja (skraćivanje rokova za izdavanje dozvola, izravna dodjela zemljišta za provedbu ulaganja u javnom ili privatnom sektoru u vlasništvu državnih/lokalnih javnih tijela, osiguravanje prometne infrastrukture i komunalnih usluga potrebnih za ulaganja). Ukupni proračun programa iznosi 1 milijardu EUR, a plaćanja će se izvršiti u razdoblju 2025. – 2031. Sektori koji će moći koristiti ovaj program jesu: prehrambena industrija, kemijska industrija, farmaceutska industrija, metalurška industrija, obrambena industrija, industrija metalnih konstrukcija, izrada strojeva i instalacija, proizvodnja strojeva i opreme te električne opreme. Te će mjere doprinijeti provedbi preporuke izdane 2020. o pružanju potpore za likvidnost poduzećima.

(42)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu energetske sigurnosti, u planu se navodi sudjelovanje Rumunjske u inicijativama za transnacionalnu infrastrukturu za prijenos energije čiji je cilj povećanje energetske sigurnosti Europe, uključujući južni koridor, koridor BRUA (Bugarska-Rumunjska-Mađarska-Austrija) i transbalkanski koridor.

(43)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu obrambenih sposobnosti, u planu se navode nove inicijative za reguliranje općeg pravnog okvira za dodjelu sredstava za ulaganja koja će imati znatan učinak u području proizvodnje. Jedan je od tih instrumenata program državnih potpora čiji je cilj, među ostalim, obuhvatiti obrambenu industriju.

(44)

Plan sadržava informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s fondovima kohezijske politike i planom za oporavak i otpornost Rumunjske, kohezijskim fondovima i njihovim koristima za zemlju te se u njemu naglašava komplementarnost nacionalnih i europskih fondova, osobito u pogledu velikih infrastrukturnih projekata i projekata ruralnog razvoja, te se navodi da uspješno korištenje europskih fondova ovisi o učinkovitom upravljanju europskim fondovima i sredstvima dodijeljenima u okviru konsolidiranog općeg proračuna Rumunjske.

(45)

Plan sadržava pregled potrebnih javnih ulaganja u Rumunjskoj povezanih sa zajedničkim prioritetima EU-a. Kad je riječ o pravednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, plan se odnosi na program potpora za dekarbonizaciju industrijskih proizvodnih procesa elektrifikacijom tih procesa i prelaskom na uporabu vodika iz obnovljivih izvora ili vodikovih goriva iz obnovljivih izvora. Kad je riječ o socijalnoj i gospodarskoj otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava, u planu se posebno ističe potreba za provedbom programa ulaganja za obnovu glavne infrastrukture za navodnjavanje, programa državnih potpora za potporu projektima ulaganja u proizvodni sektor i ulaganja za osiguravanje regionalnog razvoja, uključujući velike projekte ulaganja. Kad je riječ o izgradnji obrambenih sposobnosti, u planu se navodi potreba za potpunom provedbom programa državnih potpora za strateška ulaganja, uz bespovratna sredstva, porezne olakšice i druge oblike potpore, kojima će se, među ostalim, podupirati obrambeni sektor.

(46)

Komisija općenito smatra da plan Rumunjske ispunjava kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(47)

Vijeće pozdravlja srednjoročni fiskalno-strukturni plan Rumunjske i smatra da bi njegova potpuna provedba doprinijela osiguravanju zdravih javnih financija, održivosti javnog duga te održivog i uključivog rasta.

(48)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu plana. Međutim, Vijeće poziva Komisiju da svoju ocjenu planova u budućnosti iznosi u zasebnom dokumentu od preporuka Komisije za preporuke Vijeća.

(49)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu kretanja neto rashoda i glavnih makroekonomskih pretpostavki iz plana, među ostalim u odnosu na prethodne smjernice Komisije, kao i implikacije kretanja neto rashoda iz plana na državni deficit i dug. Vijeće prima na znanje ocjenu Komisije da su makroekonomske i fiskalne pretpostavke, iako se u nekim slučajevima razlikuju od pretpostavki Komisije, među ostalim kako bi se u obzir uzeli ažurirani makroekonomski i fiskalni podaci, općenito gledano opravdane i potkrijepljene uvjerljivim ekonomskim argumentima. Vijeće prima na znanje široku fiskalnu strategiju iz plana i rizike u pogledu gospodarskih izgleda koji bi mogli utjecati na realizaciju makroekonomskog scenarija i temeljnih pretpostavki, kao i na ostvarenje kretanja neto rashoda iz plana. Vijeće također prima na znanje da bi geopolitički rizici mogli stvoriti pritisak na rashode za obranu.

(50)

Vijeće očekuje od Rumunjske da bude spremna prema potrebi prilagoditi svoju fiskalnu strategiju kako bi ostvarila kretanje neto rashoda. Vijeće će pomno pratiti gospodarska i fiskalna kretanja, uključujući ona na kojima se temelji scenarij plana.

(51)

Vijeće smatra da je prije sljedećeg kruga fiskalnog nadzora potrebno pravodobno održati dodatne rasprave kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje implikacija kumulativnih stopa rasta neto rashoda u okviru godišnjeg nadzora.

(52)

Vijeće potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje je Rumunjska predstavila u svojem srednjoročnom planu na kojem se temelji produljenje razdoblja prilagodbe te pozdravlja nastojanja da se kvantificira učinak na rast i fiskalnu održivost. Vijeće se slaže s Komisijom da skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje je Rumunjska predstavila opravdava produljenje razdoblja prilagodbe s četiri na sedam godina. Vijeće prima na znanje procjenu Komisije koja upućuje na to da skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje u cijelosti ispunjava kriterije iz članka 14., među ostalim uzimajući u obzir prijelaznu odredbu iz članka 36. stavka 1.d Uredbe (EU) 2024/1263. Vijeće prima na znanje procjenu Komisije u kojoj se navodi da se očekuje da će se obvezama provedbe reformi i ulaganja na održiv način poboljšati potencijal rasta i otpornost gospodarstva te poduprijeti fiskalna održivost. Vijeće preporučuje Rumunjskoj da u potpunosti provede skup obveza u pogledu reformi i ulaganja kako bi se očuvalo produljenje razdoblja prilagodbe.

(53)

Vijeće prima na znanje Komisijin opis potreba i namjera u pogledu reformi i ulaganja, uz ocjenu skupa obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te naglašava da je važno osigurati provedbu tih reformi i ulaganja. Vijeće će na temelju Komisijinih izvješća ocijeniti te reforme i ulaganja te pratiti njihovu provedbu u okviru europskog semestra.

(54)

Vijeće sa zanimanjem očekuje godišnja izvješća Rumunjske o napretku, koja sadržavaju prije svega informacije o napretku u provedbi kretanja neto rashoda kako ga je utvrdilo Vijeće, provedbi širih reformi i ulaganja u kontekstu europskog semestra te provedbi skupa reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe.

(55)

Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 trebalo Rumunjskoj preporučiti kretanje neto rashoda kako je navedeno u planu i potvrditi reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe na sedam godina,

1.

2.