(1)

Početkom 2012. Danska je započela dijalog s Komisijom radi rasprave o problemima s kojima se tada suočavala banka Vestjysk Bank A/S („banka Vestjysk” ili „Banka”).

(2)

Komisija je 25. travnja 2012. donijela Odluku u predmetu SA.34423 („Odluka o spašavanju”) (2) kojom je utvrdila da tri mjere u korist banaka Vestjysk Bank i Aarhus Lokalbank (koju je 30. ožujka 2012. spajanjem preuzela banka Vestjysk) čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora i da su one privremeno spojive s unutarnjim tržištem zbog financijske stabilnosti. Te su mjere, u skladu s time, odobrene na razdoblje od šest mjeseci ili, ako Danska u roku od šest mjeseci od datuma Odluke dostavi detaljan plan restrukturiranja, dok Komisija ne donese konačnu odluku o tom planu restrukturiranja.

(3)

Danska je 18. travnja 2012. dostavila preliminarnu verziju plana restrukturiranja za banku Vestjysk koji je sadržavao nacrt skupa obveza koje su služile kao početne točke za rasprave o planu restrukturiranja.

(4)

U razdoblju od travnja 2012. do prosinca 2015. Komisija i Danska raspravljale su tijekom niza sastanaka i telefonskih konferencija te pisanom korespondencijom o planu restrukturiranja koji je nekoliko puta ažuriran. Danska je od kolovoza 2013. do travnja 2014. pokušala prodati svoj udio u Banci. Kao posljedica toga, rasprave o planu restrukturiranja privremeno su prekinute tijekom tog razdoblja. Taj je pokušaj bio neuspješan jer nije bilo zainteresiranih ponuditelja.

(5)

Dopisom od 4. prosinca 2015. Komisija je obavijestila Dansku da je s obzirom na tu potporu odlučila pokrenuti postupak u skladu s člankom 108. stavkom 2. Ugovora („Odluka o pokretanju postupka”).

(6)

Komisija je 7. siječnja 2016. zaprimila primjedbe Danske na Odluku o pokretanju postupka.

(7)

Danska je u travnju 2016. pokrenula novi otvoren, bezuvjetan i transparentan postupak prodaje radi prodaje svojeg udjela u Banci.

(8)

Odluka o pokretanju postupka objavljena je 17. lipnja 2016. u Službenom listu Europske unije (3). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe. Komisija nije primila nikakve primjedbe zainteresiranih strana.

(9)

Nakon što se u postupku prodaje nije uspjelo dobiti nikakve ponude za Banku, Danska je 23. studenoga 2016. obavijestila Komisiju da je danska banka Nykredit izrazila interes za osnivanje konzorcija nebankarskih ulagača koji bi preuzeo i dokapitalizirao Banku. Prema danskom stajalištu, tom bi se transakcijom, zajedno s daljnjim nastojanjima oko restrukturiranja, ponovno uspostavila dugoročna održivost Banke.

(10)

U razdoblju od 23. studenoga 2016. do početka lipnja 2017. Komisija i Danska raspravljale su o novom planu restrukturiranja tijekom niza sastanaka i telefonskih konferencija te pisanom korespondencijom.

(11)

Danska je 14. lipnja 2017. dostavila konačnu verziju novog plana restrukturiranja i potpisani sporazum s konzorcijem privatnih ulagača o preuzimanju dionica Banke. Konzorcij ulagača objavio je nakon toga javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica Banke (u vlasništvu privatnih strana) s rokom do 18. srpnja 2017.

(12)

Dopisom od 12. lipnja 2017. Danska je pristala odreći se svojih prava na temelju članka 342. Ugovora u vezi s člankom 3. Uredbe br. 1 (4) te je pristala da ova odluka bude donesena i objavljena na engleskom jeziku.

(13)

Banka Vestjysk, osnovana 1874., trenutačno je 15. najveća banka u Danskoj s tržišnim udjelom manjim od 0,3 % te je dansko tijelo za financijski nadzor („DFSA”) svrstava među financijske institucije koja nemaju sistemsku važnost. Na temelju najnovijih dostupnih podataka (od 31. ožujka 2017.), bilanca Banke iznosi 19,5 milijardi DKK (2,6 milijardi EUR) s depozitima u iznosu od 14 milijardi DKK (1,9 milijardi EUR) i ukupnim zajmovima u iznosu od 12,4 milijardi DKK (1,7 milijardi EUR), a Banka ima 15 podružnica i 438 zaposlenika (u ekvivalentu punog radnog vremena – „EPRV”).

(14)

Danska država većinski je dioničar Banke te kontrolira 81,47 % dioničkog kapitala i glasačkih prava u banci Vestjysk. Dionice banke Vestjysk kotiraju na kopenhaškoj burzi.

(15)

U poslovnom modelu Banke kombinira se lokalno kreditiranje stanovništva s velikom izloženošću sektorima poljoprivrede i poslovnih nekretnina. Banka uglavnom posluje u danskoj regiji Jutland.

(16)

Banci Vestjysk 2012. odobrena je državna potpora radi spajanja s bankom Aarhus Lokalbank, još jednom danskom regionalnom bankom koja posluje u regiji Jutland. Krajem 2011. bilanca banke Vestjysk iznosila je 29,2 milijarde DKK (3,9 milijardi EUR), a bilanca banke Aarhus Lokalbank iznosila je 4,4 milijarde DKK (600 milijuna EUR).

(17)

Banci Vestjysk i banci Aarhus Lokalbank 2009. odobrena je potpora u okviru danskog programa dokapitalizacije. Potpora odobrena Banci osigurana je u obliku hibridnog kapitala u iznosima od 1 438 milijuna DKK (5) i 177,8 milijuna DKK (6), što ukupno iznosi 1 615,8 milijuna DKK (otprilike 216 milijuna EUR) te odgovara udjelu od 6,2 % rizikom ponderirane imovine. Zbog toga je danska država već prije spajanja bila većinski dioničar u objema bankama (imala je udio od 53,1 % u banci Vestjysk i 45,2 % u banci Aarhus Lokalbank) (7).

(18)

Danska je 28. veljače 2012. obavijestila Komisiju da će se banka Vestjysk i banka Aarhus Lokalbank uskoro spojiti jer su obje banke bile suočene s povećanim rizikom od pretvaranja u banke u poteškoćama. Spajanjem tih dviju banaka nastojalo se odgovoriti na izazove u pogledu njihova financiranja stvaranjem jednog subjekta s kontinuitetom, banke Vestjysk, i jačanjem njegova položaja kao regionalne banke.

(19)

Kako bi provela spajanje, Danska je Komisiji prijavila sljedeće mjere s obzirom na banku Vestjysk:

(20)

Komisija je 25. travnja 2012. privremeno odobrila mjere 1, 3 i 4 kao potporu za spašavanje na razdoblje od šest mjeseci ili, ako Danska u roku od šest mjeseci od datuma Odluke dostavi detaljan plan restrukturiranja, dok Komisija ne donese konačnu odluku o tom planu restrukturiranja. Mjeru 2 u potpunosti su financirali privatni ulagači pa je stoga za nju utvrđeno da ne čini državnu potporu.

(21)

Banka Vestjysk primila je 28. lipnja 2012. konačnu obvezu koju je, s obzirom na mjeru 4, preuzelo dansko Društvo za financijsku stabilnost (8) čime su pojedinačna državna jamstva za obveze ograničena na 6,8 milijardi DKK (914 milijuna EUR).

(22)

Bruto prihodi iz mjere 1 iznosili su 318,7 milijuna DKK (neto prihodi iznosili su 300 milijuna DKK), a sudjelovanje države iznosilo je 166 milijuna DKK (22 milijuna EUR). Mjerom 3 stvoren je učinak otpisa kapitala u iznosu od 0,60 % tako što je smanjena rizikom ponderirana imovina Banke.

(23)

Konačni iznos potpore koji je rezultat provedbe triju mjera opisanih u Odluci o spašavanju iznosio je 7 293,7 milijuna DKK (979 milijuna EUR).

(24)

Danska je 18. travnja 2012. podnijela preliminarnu verziju plana restrukturiranja za banku Vestjysk na samostalnoj osnovi koja je uključivala nacrt pisma namjere za moguće obveze. Nakon tog podneska uslijedila su brojna ažuriranja i izmjene plana usmjerene na osiguravanje dodatnih mjera za ponovnu uspostavu dugoročne održivosti Banke jer ona nije uspjela ostvariti predviđenu profitabilnost.

(25)

Danska je u kolovozu 2013. obavijestila Komisiju da planira prodati banku Vestjysk pa su stoga obustavljene rasprave o restrukturiranju Banke na samostalnoj osnovi.

(26)

Danska je u travnju 2014. obavijestila Komisiju da je prodaja Banke otkazana jer nijedan potencijalni kupac nije podnio ponudu. Stoga su nastavljene rasprave o restrukturiranju Banke na samostalnoj osnovi. Međutim, te rasprave nisu dovele do konačnog i čvrstog plana restrukturiranja kojim bi se mogla osigurati ponovna uspostava održivosti banke te je Komisija odlučila pokrenuti formalni ispitni postupak u skladu s člankom 108. stavkom 2. Ugovora.

(27)

U svojoj Odluci o pokretanju postupka od 4. prosinca 2015. Komisija je izrazila sumnje u pogledu toga je li:

(28)

U svojem odgovoru Danska je potvrdila da prihvaća da mjera 4 čini državnu potporu, no ponovila je i svoje stajalište koje je izrazila u vrijeme donošenja Odluke o spašavanju kojim osporava da mjere 1 i 3 čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Konkretnije, Danska iznosi sljedeće:

(29)

Danska je tvrdila da je banka Vestjysk održiva, no u ovom trenutku osjetljiva, banka. Prema mišljenju Danske, Banka se približava kraju faze restrukturiranja te je na putu ulaska u fazu stabilizacije.

(30)

Osim toga, Danska u svojem podnesku tvrdi da Banka ima čvrstu osnovu za nastavak ostvarivanja osnovne dobiti, ali da je Banka, zbog niskog zaštitnog sloja solventnosti, osjetljiva na vanjske makroekonomske čimbenike, a to su uglavnom čimbenici koji utječu na poljoprivredni sektor zbog velike izloženosti Banke tom segmentu.

(31)

Danska smatra da je Banka aktivno radila na smanjenju svoje poslovne prisutnosti time što je smanjila svoju ukupnu bilancu i bruto kreditiranje te usredotočila svoje poslovanje na svoju osnovnu regiju koja se sastoji od dijelova regije Jutland. Osim toga, Banka je znatno smanjila broj svojih podružnica i zaposlenika s punim radnim vremenom te je smanjila svoje operativne troškove.

(32)

Osim toga, Banka se od sredine 2012. pridržavala niza mjera za praćenje poslovanja i pravila o korporativnom upravljanju koje je Danska predložila u kontekstu nacrta plana restrukturiranja iz uvodne izjave 24. radi ograničavanja narušavanja tržišnog natjecanja.

(33)

Danska stoga zaključuje da su već poduzeti koraci bili više nego primjereni za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja koje je nastalo uslijed mjere državne potpore.

(34)

Danska tvrdi da je raspodjela tereta ispravno provedena tijekom postupka restrukturiranja. Danska je dobila popust na cijenu upisa kojim je osigurana primjerena naknada za njezino sudjelovanje u povećanju kapitala te proviziju za jamstvo koja se temelji na riziku za pojedinačna jamstva čija je razina znatno iznad zahtjeva iz Komunikacije o produljenju iz 2011. (10)

(35)

S obzirom na jednu od niza mjera upravljanja pasivom koja je dovršena od 2012., a u kojoj je plaćena cijena viša od teoretski najviše cijene za otkup podređenog kapitala, Danska napominje da je iznos takve više cijene plaćene u korist vjerovnika (a ne Banke) iznosio 2 % glavnice te je odgovarao iznosu od 800 000 NOK (približno 108 000 EUR). Stoga je Banka Danskoj platila jednakovrijedan iznos čime je kompenzirala bilo kakvu neprimjerenu raspodjelu tereta koja je mogla nastati zbog tog relativno malog iznosa. Taj iznos plaćen je u potpunosti početkom 2014.

(36)

Na zahtjev Komisije, dansko tijelo za financijski nadzor provelo je u ožujku 2016. testiranje otpornosti Banke na stres. Testiranje otpornosti na stres provedeno je bez odgode i u skladu sa standardima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo („EBA”). Testiranjem je zaključeno da bi, ako bi se banka Vestjysk našla pod stresom, moglo doći do kršenja njezina pojedinačnog zahtjeva u pogledu solventnosti.

(37)

Danska je u svibnju 2016. obavijestila Komisiju da provodi postupak sa svojim financijskim savjetnikom (SEB) radi prodaje Banke. Na početku je postupak trebao biti završen do kraja ljeta 2016., no u konačnici je trajao do kraja jeseni 2016. (vidjeti i uvodnu izjavu 52.). Rasprave o planu restrukturiranja prekinute su tijekom tog postupka jer bi se u sadržaju takvog plana trebali uzeti u obzir planovi koje ima potencijalni kupac Banke. U tom pogledu treba napomenuti da je Danska razmatrala prodaju Banke drugoj banci (koja bi je eventualno integrirala u svoje poslovanje) ili financijskom ulagaču (koji bi je eventualno zadržao kao samostalnog subjekta). Stoga je plan restrukturiranja trebao ovisiti i o vrsti kupca.

(38)

Danska je 23. studenoga 2016. obavijestila Komisiju da je danska banka Nykredit izrazila interes za osnivanje konzorcija nebankarskih ulagača koji bi preuzeo i dokapitalizirao Banku.

(39)

Nakon nekoliko razmjena informacija koje su počele u studenome 2016., Danska je 29. travnja 2017. obavijestila Komisiju da je banka Nykredit dobila dovoljne čvrste obveze od niza ulagača za provođenje novog planarestrukturiranja. Danska je 14. lipnja 2017. dostavila Komisiji neopozivu obvezu koju su potpisali Danska i konzorcij privatnih ulagača o prodaji udjela danske države u banci Vestjysk pod uvjetom da do 18. srpnja 2017. nijedan potencijalni kupac ne ponudi nikakvu drugu povoljniju ponudu.

(40)

Novi plan restrukturiranja izradila je banka Nykredit u suradnji s bankom Vestjysk te ga je Danska predstavila Komisiji („Nykreditov plan”). Njime se nastoje riješiti pitanja potreba Banke za kapitalom i njezine dugoročne održivosti. Glavni su elementi Nykreditova plana sljedeći:

(41)

Poslovni plan Banke u kojem su određena smanjenja troškova iz uvodne izjave 40. točke (e) među ostalim sadržava sljedeća predviđanja za 2017., 2018. i 2019. godinu:

Tablica 1.

Poslovni plan za razdoblje 2017.–2019. i stvarni podaci za 2012. i 2016.

(42)

Predložene transakcije opisane u uvodnoj izjavi 40. točkama (a) – (d) objavljene su na tržištu i priopćene dioničarima Banke 12. lipnja 2017. Istoga je dana danska država objavila da je uvjetno prihvatila dobrovoljnu ponudu Konzorcija za njezin 81,47-postotni udio u Banci. Treće strane i dalje imaju mogućnost podnošenja financijski povoljnije ponude (vidjeti i uvodnu izjavu 57.) prije isteka ponude Konzorcija (to jest, prije 18. srpnja 2017.). Službena isprava o ponudi s više detalja o svakom elementu prijedloga i vremenskim planom predstavljena je 19. lipnja 2017. svim dioničarima Banke. Očekuje se da će izdavanje dionica i refinanciranje dodatnog osnovnog kapitala biti dovršeno u jesen 2017.

(43)

Danska je, na zahtjev Komisije, u dopisu od 13. lipnja 2017. izjavila da predložena transakcija ne sadržava nikakve nove mjere (primjerice jamstva) koje bi mogle uključivati bilo kakvu državnu potporu te je dostavila Komisiji sporazum s Konzorcijem. Dansko tijelo za financijski nadzor (DFSA) potvrdilo je istoga dana u dopisu, nakon pitanja Komisije, da je politika kreditnog rizika banke Vestjysk u skladu s najboljim praksama sličnih banaka. Konkretno, na temelju stalnog nadzora Banke koji uključuje ispitivanje upravljanja kreditnim rizikom banke tijekom četiriju inspekcijskih pregleda od 2012., DFSA je zaključila da banka Vestjysk u svojoj politici kreditnog rizika provodi danski izvršni nalog o upravljanju bankama i kontroli nad njima (13).

(44)

Radi potpore povratku održivosti Banke i daljnjeg ograničavanja potencijalnog narušavanja tržišnog natjecanja, Danska je preuzela niz obveza koje su ukratko prikazane u točkama (a) – (j) (cjeloviti tekst obveza nalazi se u Prilogu ovoj Odluci):

(45)

Komisija mora utvrditi postoji li državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, kojim je predviđeno da je svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje iz državnih sredstava u bilo kojem obliku kojom se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(46)

Kako bi se mjeru moglo smatrati državnom potporom zahtijeva se da su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: mjera se mora moći pripisati državi i mora je financirati država članica ili se mora financirati iz državnih sredstava, njome se mora davati selektivna prednost kojom se pogoduje određenim poduzetnicima ili proizvodnji određene robe te se mjerom mora narušavati tržišno natjecanje ili prijetiti njegovim narušavanjem i ona mora imati mogućnost utjecaja na trgovinu među državama članicama.

(47)

U uvodnim izjavama 47. – 67. Odluke o spašavanju i u uvodnoj izjavi 50. Odluke o pokretanju postupka Komisija je već ocijenila mjere koje se ispituju te je zaključila da mjere 1, 3 i 4 čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(48)

Danska tijekom formalnog ispitivanja nije iznijela nikakve nove argumente koje nije već izrazila 2012. Ocjena i zaključak Komisije iz Odluke o spašavanju o tome da mjere 1, 3 i 4 (kako je opisano u uvodnoj izjavi 19. Odluke o spašavanju) čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora stoga ostaju nepromijenjeni.

(49)

Nadalje, Komisija je ocijenila dokumente koje je dostavila Danska, a osobito neopozivu obvezu navedenu u uvodnoj izjavi 39., u kojima se nigdje ne spominje bilo kakva upotreba javnih sredstava (primjerice, potpora države u obliku kapitala ili državnih jamstava) u kontekstu prodaje dionica.

(50)

Prodaja kreditne institucije koju se podupire može uključivati državnu potporu kupcima, osim ako je prodaja organizirana s pomoću otvorenog, nediskriminirajućeg i bezuvjetnog konkurentnog nadmetanja u kojem se imovina prodaje ponuditelju koji ponudi najvišu cijenu (14). Stoga Komisija mora ocijeniti (15): (a) je li postupak prodaje otvoren, bezuvjetan i nediskriminirajući; (b) odvija li se prodaja prema tržišnim uvjetima; (c) je li kreditna institucija ili vlada, ovisno o odabranoj strukturi, postigla najveću moguću prodajnu cijenu.

(51)

Danska je u četvrtom tromjesečju 2013. pokušala prodati svoj udio u banci Vestjysk. Danska je istraživala i može li se pronaći kupac za poslovanje Banke u regiji Aarhus. Unatoč početnom interesu nekoliko danskih banaka (16), nije bilo moguće dovršiti transakciju, uglavnom zato što su potencijalni kupci, na temelju njihove dubinske analize imovine Banke, očekivali dodatne znatne otpise imovine nakon preuzimanja.

(52)

Danska je u drugom tromjesečju 2016. pokrenula drugi postupak prodaje nakon što joj se obratio danski financijski ulagač […]. Međutim, ponuda […] (vidjeti i uvodnu izjavu 55.) bila je povezana s uvjetom isključivosti. Danska je stoga odlučila prvo dati mogućnost svim ostalim relevantnim potencijalnim kupcima (17) da podnesu ponudu. Danska je upravljanje postupkom ugovorom povjerila stručnom savjetniku za ulaganja – SEB-u. Postupak je proveden u drugom i trećem tromjesečju 2016. U konačnici, nijedan od kupaca s kojima je stupljeno u kontakt (18) nije dao ponudu zbog očekivanih dodatnih znatnih otpisa imovine. […] koji je u tom trenutku imao de facto isključivi položaj, započeo je sa svojom dubinskom analizom u listopadu 2016., ali taj je postupak dovršen u studenome 2016. bez ponude.

(53)

Postupak prodaje 2013. i 2016. bio je osmišljen na sljedeći način:

(54)

S bankom Nykredit stupilo se u kontakt tijekom oba postupka prodaje. Ona je 2013. kao dio konzorcija na početku pokazala interes za cijelu Banku, no konzorcij nije uspio podnijeti ponudu. Nakon toga banka Nykredit bila je zainteresirana za preuzimanje dijela Banke (u regiji Aarhus), no nije podnijela ponudu nakon dubinske analize. Banka Nykredit izrazila je u drugom tromjesečju 2016. interes da predvodi konzorcij, no nije se uključila u postupak. Međutim, u listopadu 2016. banka Nykredit predstavila je preliminarna razmatranja o okviru za dokapitalizaciju banke Vestjysk. Tada je, u studenome 2016., banka Vestjysk angažirala banku Nykredit radi istraživanja potencijala za prikupljanje kapitala od vanjskih ulagača. Ishod tog rada bio je Nykreditov plan, ponuda koju je dao Konzorcij i transakcije opisane u uvodnoj izjavi 40.

(55)

Konzorcij je ponudio preuzimanje cjelokupnog udjela države od 81,47 % po cijeni od 1 DKK po dionici. U trenutku objave ponude 12. lipnja 2017. cijena dionice na kopenhaškoj burzi iznosila je 14,90 DKK (20). Međutim, budući da u kontekstu dvaju otvorenih postupaka prodaje nije dana nijedna ponuda, može se smatrati da cijena koju je ponudio Konzorcij predstavlja najvišu cijenu koju je moguće postići u trenutačnoj situaciji. Taj je zaključak potvrđen i u ocjeni alternativnog prijedloga (vidjeti i uvodnu izjavu 52.) koji je neslužbeno testirao […] u veljači 2016. Taj ulagač na početku je razmatrao preuzimanje kontrole nad bankom Vestjysk kupovinom novoizdanih dionica po cijeni od 1 DKK po dionici te je potvrdio taj prijedlog u rujnu 2016. (21) Međutim, taj alternativni prijedlog nije se ostvario jer se […] u konačnici povukao nakon što je započeo dubinsku analizu u listopadu 2016. To čini dodatnu referentnu vrijednost (isto u iznosu od 1 DKK po dionici) na temelju koje se može zaključiti da se prijedlogom Konzorcija postiže najviša moguća prodajna cijena i da će se ta transakcija provesti pod tržišnim uvjetima.

(56)

Danska je dostavila i mišljenje o poštenosti koje je pripremio neovisni stručnjak na njezin zahtjev. U mišljenju o poštenosti zaključuje se da je vrijednost ponude u iznosu od 1 DKK po dionici trenutačno najbolja moguća tržišna cijena koju je moguće postići. Kako bi došao do tog zaključka, stručnjak je u obzir uzeo, među ostalim, informacije dobivene tijekom dvaju prethodnih postupaka prodaje, trenutačno stanje Banke u pogledu kapitala i neizvjesnost u vezi s predmetom državne potpore koji je tada bio u tijeku.

(57)

Konačno, na temelju sporazuma s Konzorcijem, danska država ima mogućnost prihvaćanja povoljnije konkurentske ponude (22) treće strane u dobroj vjeri. Međutim, takva konkurentska ponuda mora realno omogućiti rješavanje pitanja državne potpore iz prošlosti, mora dovesti do povrata dodatnog osnovnog kapitala države i ne smije uključivati nikakvu daljnju državnu potporu. Drugim riječima, konkurentska ponuda mora biti barem jednakovrijedna ponudi Konzorcija u pogledu ponovne uspostave solventnosti i profitabilnosti Banke. U slučaju konkurentske ponude Konzorcij ima mogućnost ponuditi iste uvjete. Stoga svaka strana koja želi uložiti u Banku po višoj cijeni ima mogućnost da tako postupi. U pravnom aktu na temelju kojeg se Ministarstvu financija omogućuje da odluči o prodaji Konzorciju navodi se mogućnost postojanja konkurentskih ponuda s privlačnijom ponudom tijekom razdoblja ponude, a ta je mogućnost bila i javno poznata (23). Komisija smatra da se time pruža dodatno jamstvo da je Danska poduzela sve što je bilo moguće kako bi postigla najvišu moguću prodajnu cijenu te da je svim zainteresiranim stranama dala priliku za davanje ponude. Međutim, s obzirom na neuspjeh tijekom prethodnih pokušaja prodaje Banke, čini se da je vjerojatnost konkurentske ponude vrlo mala.

(58)

Na temelju prethodno navedenog Komisija smatra da je postupak za prodaju udjela Danske u banci Vestjysk bio otvoren, nediskriminirajući i bezuvjetan te je doveo do postizanja najviše moguće prodajne cijene u korist danske države. Naime, nije dobivena nijedna ponuda kojom bi se postigla viša prodajna cijena i omogućilo državi da u potpunosti izađe iz vlasničke strukture Banke, unatoč tome što je za to bilo nekoliko prilika (tijekom 2013. i 2016.). Budući da Komisija nema razloga vjerovati da dobivena ponuda i cijena plaćena na temelju nje ne bi odražavala tržišnu cijenu Banke, može se zaključiti da privatni kupac dionica države u banci Vestjysk nije korisnik mjera potpore i da on stoga ne prima potporu.

(59)

Stoga se zaključuje da je banka Vestjysk jedini korisnik mjera potpore.

(60)

Općenito, kako je utvrđeno uvodnim izjavama 49. i 59., zaključuje se da bi se ovom Odlukom trebalo samo ocijeniti spojivost mjera iz 2012. odobrenih subjektu Vestjysk.

(61)

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora Komisiju se ovlašćuje da utvrdi spojivost potpore s unutarnjim tržištem ako joj je svrha „otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice”. Komisija priznaje da globalna financijska kriza može stvoriti ozbiljne poremećaje u gospodarstvu neke države članice i da se mjerama za potporu banaka taj poremećaj može ispraviti. To je detaljno opisano i razvijeno u sedam uzastopnih Komunikacija o krizi (24).

(62)

U skladu s općim pravnim načelom tempus regit actum, kojim se zahtijeva da vladavina prava uključuje zabranu retroaktivnosti, i u skladu s ustaljenom sudskom praksom sudova Unije, spojivost mjera državne potpore mora se ocijeniti na temelju pravnog okvira koji je na snazi u trenutku njegove provedbe. Točkom 90. Komunikacije o bankarstvu iz 2013. dodatno se određuje da će se mjere čiju je prijavu Komisija zaprimila prije 1. kolovoza 2013. ispitati s obzirom na kriterije koji su bili na snazi u trenutku te prijave.

(63)

Mjere su prijavljene 13. travnja 2012. Stoga bi te mjere trebalo ocijeniti s obzirom na novi plan restrukturiranja, uzimajući u obzir Komunikaciju o restrukturiranju, Komunikaciju o bankarstvu iz 2008. i komunikacije o produljenju iz 2010. i 2011.

(64)

U Odluci o pokretanju postupka Komisija je zauzela preliminarno stajalište o tome da repo transakcija provedena 13. lipnja 2013. nije bila u skladu s ciljem Komunikacije o restrukturiranju da se osigura primjerena raspodjela tereta (25). Transakcija je izvršena po prosječnoj cijeni od 62 % glavnice, tj. 2 postotna boda iznad tržišne cijene od 50 % uvećane za premiju od 10 %. Banka Vestjysk stoga je imateljima podređenih dužničkih instrumenata preplatila iznos koji odgovara iznosu od 2 % glavnice (ili 800 000 NOK, otprilike 108 000 EUR).

(65)

U svojem odgovoru na Odluku o pokretanju postupka Danska je tvrdila da je Banka vratila preplaćeni iznos danskoj državi početkom 2014. čime je kompenzirala bilo kakvu neprimjerenu raspodjelu tereta koja je mogla nastati zbog tog relativno malog iznosa.

(66)

Komisija napominje da se isplatom preplaćenog iznosa koju je Banka izvršila u korist države ne može, kao takvom, ispraviti nedostatna raspodjela tereta. Preplaćeni iznos odnosi se na financijske odnose između Banke i vjerovnika (u kontekstu raspodjele tereta), a ne na financijske odnose između Banke i države (kojima se utvrđuje iznos državne potpore). Unatoč tome, ta okolnost uzeta zajedno s nizom drugih okolnosti iz ovog predmeta omogućuje Komisiji da zaključi da je raspodjela tereta bila primjerena. Konkretno, te druge okolnosti odnose se na činjenicu da je preplaćeni iznos bio minimalan (samo 108 000 EUR) i da prag od 60 % nije, kao takav, predviđen u Komunikaciji o restrukturiranju, koja je formulirana poprilično fleksibilno, (26) već u dokumentu službi Komisije (27).

(67)

S obzirom na navedeno, Komisija smatra da su sumnje izražene u Odluci o pokretanju postupka s obzirom na usklađenost sa zahtjevima o raspodjeli tereta u potpunosti otklonjene.

(68)

Banka je ograničila svoju poslovnu prisutnost daljnjim smanjenjem svoje mreže podružnica za dodatne tri podružnice u usporedbi s podacima koje je Danska dostavila u svojem odgovoru na Odluku o pokretanju postupka, čime je broj podružnica od potpore za spašavanje ukupno smanjen za devet (Banka je 2012. imala 24 podružnice, 2015. ih je imala 18, a od kraja 2016. ih ima 15, čime je broj podružnica od 2012. ukupno smanjen za 37,5 %). Takvo smanjenje mreže podružnica, u kombinaciji sa značajkama danskog bankarskog sektora, utječe na sposobnost Banke da širi poslovanje i prikuplja nove depozite čime se pridonosi ograničavanju narušavanja tržišnog natjecanja.

(69)

U Nykreditovu planu pokazuje se i veće smanjenje broja članova osoblja Banke (smanjenje za [30 – 40] % do 2017. i smanjenje za [35 – 45] % do 2018.) od onoga koje se predviđalo u trenutku donošenja Odluke o pokretanju postupka (smanjenje za [20 – 30] % do 2017.). To povećano smanjenje rezultat je napora Banke oko daljnjeg smanjenja troškova i poboljšanja učinkovitosti koji su posljedica smanjenja mreže podružnica.

(70)

U trenutku donošenja Odluke o pokretanju postupka (vidjeti uvodnu izjavu 98. te Odluke) Komisija je bila obaviještena samo o smanjenju mreže podružnica za [10 – 20] % (sa 24 na [18 – 22] podružnice) i smanjenju osoblja za [20 – 30] %. S obzirom na velik iznos potpore koju je Banka primila, Komisija je izrazila sumnje u pogledu toga hoće li se predviđenim smanjenjem broja podružnica i osoblja između 2012. i 2017. u dostatnoj mjeri ograničiti narušavanje tržišnog natjecanja. Uzimajući u obzir nove ciljeve smanjenja, Komisija smatra da je Banka poduzela važan dodatni napor oko daljnjeg smanjenja svoje poslovne prisutnosti i povećanja svoje učinkovitosti. U tablici 2. prikazuje se stvarno stanje iz 2012. i 2016., prijedlozi koji su bili poznati u trenutku donošenja Odluke o pokretanju postupka i trenutačni planovi za sljedeće godine.

Tablica 2.

Promjene u smanjenju broja podružnica, EPRV-ova i omjera troškova i prihoda

(71)

Banka Vestjysk, s obzirom na svoje loše rezultate, nije uspjela proširiti svoje poslovanje otkako je primila potporu za spašavanje. Veličina bilance Banke smanjivala se posljednjih pet godina te je ona smanjena za 39,5 % sa 32 865 milijuna DKK krajem 2012. na 19 895 milijuna DKK krajem 2016. Isti trend moguće je primijetiti u kreditnom portfelju Banke: bruto kreditiranje smanjilo se za otprilike 36 % u istom razdoblju, bruto kreditiranje poljoprivrede palo je za otprilike 26 % dok se bruto kreditiranje građevinskog sektora i sektora nekretnina smanjilo za 48 % odnosno 44 %.

(72)

Smanjila se i rizikom ponderirana imovina sa 25 600 milijuna DKK krajem 2012. na 16 081 milijun DKK krajem 2016. (– 37 %) dok je u istom razdoblju radna snaga Banke smanjena sa 621 na 459 EPRV-ova (– 26 %).

(73)

Svi podaci prikazani u uvodnim izjavama 71. i 72. pokazuju da je prisutnost Banke već smanjena tijekom posljednjih pet godina, djelomično zbog toga što je to bilo nužno. Međutim, iznos potpore koji je primljen 2012. bio je znatan u odnosu na rizikom ponderiranu imovinu Banke (8,1 %) te je stoga potrebno osmisliti posebne mjere za otklanjanje narušavanja tržišnog natjecanja. Istodobno treba priznati da će Banka do kraja 2017. smanjiti svoje osoblje za gotovo [30 – 40] % te je do kraja 2016. već bila smanjila broj podružnica za 37,5 %.

(74)

Osim mjera provedenih prije donošenja ove Odluke, Danska je ponudila obveze (vidjeti uvodnu izjavu 44.) usmjerene na daljnje ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja tijekom razdoblja restrukturiranja.

(75)

Prvo, veličina bilance Banke ograničena je za 2017. na njezinu razinu iz 2016., za 2018. na iznos od 20 300 milijuna DKK, a za 2019., ako je primjenjivo, na iznos od 21 000 milijuna DKK. Tim ograničenjima izričito se ograničava mogućnost Banke da prikuplja nove depozite i odobrava nove kredite tijekom razdoblja restrukturiranja. Sposobnost Banke da poveća svoj tržišni udio na štetu svojih konkurenata stoga je ograničena na način kojim se osigurava ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja.

(76)

Osim toga, Banka neće odobravati nove kredite izvan Danske, a izvan regije Jutland može davati nove kredite samo ako klijent osigura financiranje iz vlastitih sredstava u iznosu od najmanje [35 – 45] % i ako je zajam osiguran kolateralom. Tom obvezom učinkovito se sprječava potencijal Banke za širenje poslovanja izvan svoje osnovne regije poslovanja u kojoj je povijesno ukorijenjena čime se ponovno štiti sudionike na tržištu od potencijalno agresivnog ponašanja Banke.

(77)

Konačno, Banci su zabranjena preuzimanja. Preuzimanja su standardni način kojim sudionici na tržištu šire svoje poslovanje, proizvode ili područja poslovanja. Stoga se zabranom stjecanja bilo kakvog udjela u bilo kojem poduzeću jasno sprječava potencijal Banke za širenje. Banci je zabranjena i upotreba mjera potpore u svrhe oglašavanja pa se i time štite konkurenti.

(78)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 68. – 70. te sažeto prikazano u tablici 2., Banka je poduzela važan dodatni napor (u usporedbi s onim što je bilo predviđeno u trenutku donošenja Odluke o pokretanju postupka) oko daljnjeg smanjenja svoje poslovne prisutnosti, s obzirom na to da je ona mali lokalni sudionik na tržištu, i povećanja svoje učinkovitosti. Time će rizik od narušavanja tržišnog natjecanja biti dostatno ograničen do kraja 2017. Unatoč tome, na temelju obveza koje je dobila od Danske, Banka je poduzela i znatne dodatne mjere kako bi ograničila narušavanje tržišnog natjecanja tijekom preostalog dijela razdoblja restrukturiranja koje završava najkasnije krajem 2019. Stoga Komisija smatra da su u dostatnoj mjeri otklonjene sumnje u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja izražene u Odluci o pokretanju postupka.

(79)

U svojoj Odluci o pokretanju postupka Komisija je izrazila sumnje o tome osiguravaju li se nacrtom plana restrukturiranja koji je tada podnesen dostatni temelji za osiguravanje održivosti Banke tijekom razdoblja restrukturiranja. Konkretno, Komisija je dovela u pitanje neke od pretpostavki na kojima se temeljio plan restrukturiranja te je smatrala da i dalje postoje znatne neizvjesnosti. Konačno, Komisija je izrazila sumnje o tome je li kapitalna pozicija Banke dostatno jaka kako bi Banka mogla prevladati dodatna umanjenja vrijednosti imovine.

(80)

Banka je 1. siječnja 2017. imala stopu ukupnog kapitala u iznosu od 13,1 %. Međutim, zbog postupnog uvođenja zaštitnog sloja za očuvanje kapitala ukupni kapitalni zahtjevi povećali su se na 13,8 % što je dovelo do manjka kapitala od otprilike 0,7 % ili 116 milijuna DKK (otprilike 15,6 milijuna EUR). Ako se ništa ne bi poduzelo, Banka bi 1. siječnja 2018. i dalje imala manjak kapitala, iako u manjoj mjeri (to jest 0,4 % svoje stope ukupnog kapitala ili 63 milijuna DKK). Nakon izdavanja dionica i refinanciranja podređenih instrumenata kapitala Banka više neće imati manjak kapitala. Konkretno, Banka očekuje da će 1. siječnja 2018. imati višak kapitala u iznosu od otprilike 667 milijuna DKK (otprilike 90 milijuna EUR) ili zaštitni sloj za 4,3 % veći od njezinih ukupnih kapitalnih zahtjeva. Osim toga, Danska je preuzela obvezu (vidjeti uvodnu izjavu 44.) da će Banka održavati određeni iznos viška kapitala koji je viši od iznosa regulatornih zahtjeva.

(81)

Banka je preispitala i svoju strategiju te će dodatno smanjiti svoje operativne troškove (vidjeti i tablicu 1.). Konkretno, Banka je smanjila broj svojih podružnica sa 24, koliko ih je imala 2012., na svega 15 krajem 2016. U trenutku donošenja Odluke o pokretanju postupka Banka je planirala smanjiti broj podružnica samo na [18 – 22]. Tijekom istog razdoblja Banka je smanjila svoju radnu snagu sa 621 EPRV-a na [460 – 490] EPRV-a (– [20 – 30] %). Do kraja 2017. taj će se broj dodatno smanjiti na [374 – 425] EPRV-a (–[30 – 40] %), a cilj je smanjiti ga na [340 – 390] EPRV-a do kraja 2018. (gotovo – [30 – 40] %). Planom restrukturiranja Banke u trenutku donošenja Odluke o pokretanju postupka bio je predviđen broj članova osoblja od [460 – 490] EPRV-a krajem 2017. (što samo odgovara smanjenju od [20 – 30] % u usporedbi s krajem 2012.). Te znatne dodatne mjere smanjenja troškova odražavaju se u omjeru troškova i prihoda Banke koji je pao sa 55,3 % 2012. na 50,3 % 2016. Očekuje se da će se taj omjer i dalje smanjivati na [45 – 55] % krajem 2017. te čak i na [40 – 50] % do kraja 2018. U trenutku donošenja Odluke o pokretanju postupka, cilj Banke još uvijek je bio 2017. ostvariti omjer troškova i prihoda od [50 – 60] %. Stoga je jasno da je Banka poduzela važne dodatne napore oko smanjivanja troškova u usporedbi s onime što je bilo predviđeno u trenutku donošenja Odluke o pokretanju postupka. Ti dodatni napori pridonijet će profitabilnosti Banke, a time i njezinoj održivosti. Posebni ciljevi u pogledu operativnih troškova koji su utvrđeni u preuzetim obvezama pomoći će u osiguravanju da Banka provede preostala smanjenja troškova kako je predviđeno radi osiguranja njezine održivosti.

(82)

Banka namjerava i dodatno smanjiti svoje kamatne rashode (koji su već smanjeni s iznosa od 727 milijuna DKK 2012. na 185 milijuna DKK 2016.) za [35 – 50] % do kraja 2017. te čak i za [45 – 60] % do kraja 2018. To znatno smanjenje bit će uglavnom posljedica zamjene oročenih depozita koji istječu i imaju prosječnu kamatnu stopu od [0 – 5] % novim depozitima sa stopom koja iznosi samo [0 – 5] %. Očekuje se ostvarivanje dodatnihušteda na kamatnim rashodima s pomoću refinanciranja podređene kapitalne osnove Banke što je dio plana restrukturiranja (vidjeti uvodnu izjavu 40.). Banka je dostavila dokaze kojima se pokazuje da su te uštede ostvarive i da će imati i pozitivan učinak na profitabilnosti i održivost Banke. Banka može jednostavno i smanjiti kamatnu stopu na svoje depozite bez potkopavanja vlastitog financiranja jer ima znatan višak depozita (28). Unatoč znatnom smanjenju remuneracije depozita, Banka ne predviđa nikakvo znatno smanjenje viška depozita jer se očekuje da će smanjenje depozita biti manje od smanjenja kreditnog portfelja.

(83)

Presudan čimbenik za održivost i profitabilnost Banke bit će njezina stopa umanjenja vrijednosti imovine tijekom sljedećih nekoliko godina. Banka trenutačno očekuje da će se njezine rezervacije za gubitke po kreditima smanjiti sa 416 milijuna DKK koliko su iznosile 2016. na [200 – 300] milijuna DKK 2017. i [200 – 300] milijuna DKK 2018. Glavni razlog znatnog smanjenja iznosa za rezervacije predviđene proračunom očekivanja su Banke da će njezin poljoprivredni portfelj, koji je posljednjih godina činio najveći dio umanjenja vrijednosti imovine (29), ostvarivati bolje rezultate. To očekivanje temelji se na pretpostavci da će cijene za ključne poljoprivredne proizvode (kao što su mlijeko i svinjetina) rasti nakon pada u razdoblju 2015. – 2016. te na pretpostavci da se taj trend neće promijeniti tijekom sljedećih godina. Komisijina vlastita predviđanja (30) pokazuju da su se cijene poljoprivrednih proizvoda zaista oporavile nakon pada u razdoblju 2015. – 2016., no da će nakon 2017. ostati na više-manje istoj razini. Banka očekuje i blago smanjenje umanjenja vrijednosti imovine za sektor nekretnina dok se u ostalim sektorima zajedno očekuje malo povećanje.

(84)

Općenito, ako se pretpostavke Banke ostvare, njezina će se profitabilnost znatno poboljšati u nekoliko sljedećih godina. Konkretno, Bankin povrat na kapital nakon oporezivanja (31) povećat će se sa 5,4 % koliko je iznosio 2016. na [7 – 11] % 2017. i [7 – 11] % 2018. (vidjeti i tablicu 1.). To znatno povećanje profitabilnosti Banke uglavnom je posljedica smanjenja troškova i smanjenih gubitaka po kreditima. Naime, osnovni prihodi Banke (uglavnom prihodi od kamata i naknada) ostat će više-manje isti (vidjeti tablicu 1.). Komisija smatra da se predviđena smanjenja kamatnih rashoda te troškova za osoblje i administrativnih troškova mogu u uobičajenim okolnostima postići unutar vremenskog okvira koji je Banka predvidjela.

(85)

U pogledu smanjenja rezervacija za gubitke po kreditima, Komisija smatra da prognoze Banke ovise o optimističnim pretpostavkama. Komisija pozitivno napominje da je Banka, nakon nekoliko inspekcijskih pregleda DFSA-e, uskladila svoju politiku kreditnog rizika s najboljim praksama sličnih banaka, kako je Komisiji navela DFSA (vidjeti uvodnu izjavu 43.).

(86)

Komisija napominje da je Banka, u raspravama s bankom Nykredit, prihvatila dubinsku analizu koju je provela revizorska kuća Deloitte krajem 2016., a čiji je rezultat bilo knjiženje dodatnih umanjenja vrijednosti imovine u iznosu od otprilike [50 – 150] milijuna DKK (32). Time bi se trebala smanjiti neizvjesnost u budućnosti u pogledu potreba za rezervacijama.

(87)

Unatoč tome, smanjenje gubitaka po kreditima koje se očekuje uvelike će ovisiti o makroekonomskim uvjetima i osobito o uspješnosti poljoprivrednog sektora. S obzirom na veličinu izloženosti Banke prema poljoprivrednom sektoru i velikog učinka koji su rezervacije za gubitke po kreditima imale na profitabilnost Banke u prošlosti, Komisija je provela analizu osjetljivosti s pomoću koje su rezervacije za gubitke po kreditima promijenjene tako da je njihova razina sada razboritije utvrđena. U toj analizi rezervacije za gubitke po kreditima postavljene su na razinu 20 % višu od odgovarajućih iznosa predviđenih proračunom za godine 2017. i 2018. Na temelju revidirane pretpostavke, Bankin povrat na kapital pao bi 2017. za [0 – 5] % i 2018. za [0 – 5] %, ali ostao bi na razinama profitabilnosti pri kojima bi Banka trebala moći doći do dodatnog kapitala iz tržišnih izvora ako bi to bilo potrebno. Međutim, Bankin siguran zaštitni sloj kapitala (vidjeti uvodnu izjavu 80.) bio bi dostatan za apsorbiranje dodatnih gubitaka po kreditima ili drugih negativnih promjena te bi se njime očuvala solventnost Banke. Stoga se izgledi da će Banka trebati novi kapital ili državnu potporu u sljedećih nekoliko godina čine vrlo ograničenima.

(88)

Čak bi i u okviru scenarija u uvjetima stresa koji je osmislila DFSA Banka i dalje imala dostatno visok zaštitni sloj kapitala nakon dokapitalizacije koju će izvršiti privatni ulagači. Scenarij DFSA-e temelji se na pretpostavkama, među ostalim, da su prihodi od kamata niži, iznos amortizacija viši te da postoje dodatna umanjenja vrijednosti imovine koja su ukupno viša za [400 – 600] milijuna DKK u odnosu na ono što je bilo predviđeno za godine 2018. i 2019. Iako bi Banka u te dvije godine poslovala s gubitkom, njezini omjeri solventnosti ostali bi sigurno iznad iznosa regulatornih zahtjeva. Drugim riječima, stvarne stope umanjenja vrijednosti imovine mogle bi biti još i više, a pritom ne bi nastao problem u pogledu solventnosti za Banku u sljedećih nekoliko godina. Stoga je, čak i u okviru scenarija u uvjetima stresa, malo vjerojatno da će Banka trebati novi kapital ili novu državnu potporu kako bi osigurala svoju solventnost.

(89)

Na temelju prethodno navedenog, Komisija smatra da bi Bankin predviđeni povrat na kapital za 2017. bio dostatan za ponovnu uspostavu održivosti Banke. Banka bi stoga ispunila zahtjev utvrđen točkom 15. Komunikacije o restrukturiranju u skladu s kojim restrukturiranje ne bi trebalo trajati dulje od pet godina. Međutim, s obzirom na osjetljivost Banke na makroekonomske šokove (osobito u poljoprivrednom sektoru) i činjenicu da i Banka sama planira daljnje restrukturiranje, Komisija smatra da je primjereno i razborito prihvatiti obveze koje je preuzela Danska koje traju do kraja 2018. (a prema potrebi ih se može produljiti za još jednu godinu).

(90)

Komisija napominje da se obvezama koje je predložila Danska (vidjeti uvodnu izjavu 44.) osigurava dodatna zaštita u pogledu dugoročne održivosti Banke. Konkretno, u slučaju da Banka do 2018. ne ostvari povrat na kapital od [7 – 11] %, razdoblje restrukturiranja produljit će se za jednu godinu i provest će se dodatne mjere kako bi se osigurala dugoročna održivost Banke. Konkretnije, u slučaju takvog produljenja razdoblja restrukturiranja Banka će biti obvezna (ponovno) odrediti cijenu za svaki odnos s klijentima (uz određene ograničene iznimke) tako da se time ostvare prethodno utvrđeni ciljevi profitabilnosti po klijentu (33). Na taj način Banka pojačava svoje prihode u slučaju da 2018. ne ostvari cilj povrata na kapital od [7 – 11] %. Budući da se Banka već obvezala na znatne mjere za smanjenje troškova, iako ne kontrolira u potpunosti razinu gubitaka po kreditima (koji ovise o makroekonomskim uvjetima), čini se da je ova mjera primjerena za jačanje profitabilnosti Banke ako se za tim pojavi potreba. Komisija stoga smatra da se tim obvezama osigurava dodatna sigurnost u pogledu dugoročne održivosti Banke.

(91)

Na temelju toga, Komisija više ne sumnja u primjerenost dugoročne održivosti Banke. Konkretno, nakon povećanja kapitala, Banka će imati siguran zaštitni sloj koji je viši od iznosa regulatornih zahtjeva i moći će apsorbirati dodatna umanjenja vrijednosti imovine, ako bi ona nastala, bez kršenja tih zahtjeva. Osim toga, dodatne uštede na troškovima (smanjenje kamatnih rashoda i operativnih troškova) pridonijet će poboljšanju profitabilnosti Banke. Općenito, kao rezultat svih aktivnosti predviđenih mjerama iz plana restrukturiranja, profitabilnost Banke dostatno će se povećati kako bi se Banci omogućilo da prikupi dodatni kapital na tržištu ako se za tim pokaže potreba. Konačno, preuzetim obvezama osigurat će se provedba preostalih mjera za smanjenje troškova, održavanje primjerenih zaštitnih slojeva kapitala i povećanje prihoda ako profitabilnost Banke ne dostigne cilj od [7 – 11] % povrata na kapital. Stoga Komisija smatra da se najnovijim planom restrukturiranja Banke osiguravaju dostatni temelji za osiguranje održivosti Banke te se njime otklanjaju sumnje izražene u Odluci o pokretanju postupka.

(92)

Na temelju prethodne ocjene, otklonjene su Komisijine sumnje izražene u Odluci o pokretanju postupka. Predmetnu državnu potporu potrebno je stoga smatrati spojivom s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora.