„točnost” znači stupanj usklađenosti između procijenjene ili izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti;

„zračni prostor sa savjetodavnom uslugom” znači zračni prostor određenih dimenzija ili utvrđena ruta unutar koje je dostupna savjetodavna usluga zračnog prometa;

„savjetodavna ruta” znači utvrđena ruta duž koje je dostupna savjetodavna usluga zračnog prometa;

„akrobatski let” znači namjerno izveden manevar zrakoplova u letu koji uključuje naglu promjenu njegovog položaja, neuobičajeni položaj ili neuobičajenu promjenu brzine leta, koji nije potreban za uobičajeni let ili osposobljavanje za dozvole ili ocjene koje nisu akrobatske ocjene;

„aerodrom” znači određeno područje (uključujući sve objekte, uređaje i opremu) na zemlji ili vodi ili na nepomičnom odobalnom ili plutajućem objektu namijenjenom u potpunosti ili djelomično za slijetanje, uzlijetanje i kretanje zrakoplova po površini;

„aerodromska kontrola” znači usluga kontrole zračnog prometa koja se obavlja za potrebe aerodromskog prometa;

„aerodromski kontrolni toranj” znači nadležna jedinica kontrole zračnog prometa koja je uspostavljena u svrhe obavljanja aerodromske kontrole;

„aerodromski promet” znači ukupni promet na manevarskim površinama aerodroma i svi zrakoplovi u letu u blizini aerodroma. Zrakoplov koji leti u blizini aerodroma uključuje zrakoplove koji ulaze, izlaze ili se nalaze u aerodromskom prometnom krugu;

„aerodromski prometni krug” znači utvrđena letna putanja kojom zrakoplov mora letjeti u blizini aerodroma;

„aerodromska prometna zona” znači zračni prostor određenih dimenzija utvrđen oko aerodroma radi zaštite aerodromskog prometa;

„radovi iz zraka” znači operacija zrakoplova u kojoj se zrakoplov upotrebljava za specijalizirane usluge, kao što je poljoprivreda, građevinarstvo, fotografiranje, izmjera, nadzor i patroliranje, traganje i spašavanje, snimanje iz zrakaitd.;

„zbornik zrakoplovnih informacija (AIP)” znači publikacija koju izdaje državno tijelo ili koja se izdaje uz dozvolu tog tijela, a sadrži zrakoplovne informacije trajnog karaktera bitnih za sigurnost zračne plovidbe;

„zrakoplovna pokretna usluga” znači pokretna usluga između zrakoplovnih postaja i postaja na zrakoplovima, ili između postaja na zrakoplovima, u kojoj mogu sudjelovati postaje na plovilima za spašavanje; radiofarovi za označivanje položaja u nuždi na radijskim frekvencijama naznačenima za opasnost i nuždu;

„zrakoplovna postaja” znači kopnena postaja u zrakoplovnoj pokretnoj službi. U određenim slučajevima, zrakoplovna postaja može biti smještena, na primjer, na plovilu ili na platformi na moru;

„avion” znači svaki zrakoplov teži od zraka, na motorni pogon, koji uzgon u letu dobiva uglavnom zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne;

„sustav za izbjegavanje sudara u zraku (ACAS)” znači sustav zrakoplova koji na temelju signala transpondera sekundarnog nadzornog radara (SSR), koji radi nezavisno od zemaljske opreme, savjetuje pilota o zrakoplovima koji ga potencijalno ugrožavaju a koji su opremljeni SSR transponderima;

„zrakoplov” znači svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka koja nije reakcija zraka u odnosu na zemljinu površinu;

„adresa zrakoplova” znači jedinstvena kombinacija od 24 bita koja se dodjeljuje zrakoplovu radi komunikacija zrak-zemlja, navigacije i nadzora;

„motrenje iz zrakoplova” znači ocjena jednog ili više meteoroloških elemenata, koja se obavlja iz zrakoplova tijekom leta;

„informacije AIRMET” znači informacije koje objavljuje služba meteorološkog bdijenja u vezi s nastankom ili predviđenim nastankom određenih vremenskih pojava na putu, koje bi mogle utjecati na sigurnost operacija zrakoplova na manjim visinama, a koje nisu uključene u prognozu izdanu za letove na manjim visinama u dotičnom području letnih informacija ili u njegovom potpodručju;

„komunikacija zrak-zemlja” znači dvosmjerna komunikacija između postaja zrakoplova i postaja ili lokacija na zemljinoj površini;

„kontrolna radiopostaja zrak-zemlja” znači zrakoplovna telekomunikacijska postaja s primarnom odgovornošću za upravljanje komunikacijama koje se odnose na upravljanje i nadzor zrakoplova u određenom području;

„izvještaj iz zraka” znači izvještaj iz zrakoplova u letu, sastavljen u skladu sa zahtjevima o javljanju pozicije te operativno i/ili meteorološko izvješćivanje;

„taksiranje” znači kretanje helikoptera/VTOL-a iznad površine aerodroma, obično na zemlji i brzinom na zemlji obično manjom od 37 km/h (20 čvorova);

„zračni promet” znači letenje zrakoplova i kretanje zrakoplova po manevarskim površinama aerodroma;

„savjetodavna usluga u zračnom prometu” znači usluga koja se pruža u zračnom prostoru sa savjetodavnom uslugom kako bi se osiguralo, koliko je to najviše praktično moguće, razdvajanje zrakoplova koji lete prema planovima leta u skladu s pravilima instrumentalnog letenja (IFR);

„odobrenje kontrole zračnog prometa (ATC)” znači dopuštenje zrakoplovu da nastavi let pod određenim uvjetima koje utvrdi jedinica kontrole zračnog prometa;

„uputa kontrole zračnog prometa” znači upute koje izdaje kontrola zračnog prometa, kojom se od pilota zahtijeva poduzimanje određenih mjera;

„usluga kontrole zračnog prometa” znači usluga koja se pruža u svrhu:

„jedinica kontrole zračnog prometa” znači opći pojam koji ima više značenja: područni kontrolni centar, jedinica prilazne kontrole ili aerodromski kontrolni toranj;

„usluga u zračnom prometu (ATS)” znači opći pojam koji ima više značenja: usluga letnih informacija, usluga uzbunjivanja, savjetodavna usluga u zračnom prometu, usluga kontrole zračnog prometa, usluga područne kontrole, usluga prilazne kontrole ili aerodromska usluga kontrole);

„zračni prostori usluga u zračnom prometu (ATS)” znači zračni prostori određenih dimenzija, označeni abecedno, u kojima se mogu obavljati određene vrste letova, za koje su navedene usluge u zračnom prometu i pravila rada;

„prijavni ured (ARO) operativnih usluga u zračnom prometu (ATS)” znači jedinica osnovana radi primanja izvješća namijenjenih pružanju operativnih usluga u zračnom prometu i primanja planova leta prije uzlijetanja;

„usluga nadzora za usluge u zračnom prometu (ATS)” znači usluga koja se pruža izravno putem nadzornog sustava ATS-a;

„jedinica za usluge u zračnom prometu (ATS)” znači opći pojam koji ima više značenja: jedinica kontrole zračnog prometa, centar letnih informacija, aerodromska jedinica za usluge letnih informacija ili ured za izvješćivanje o uslugama u zračnom prometu;

„zračni put” znači kontrolirano područje ili njegov dio utvrđen u obliku koridora;

„usluga uzbunjivanja” znači usluga uspostavljena s ciljem izvješćivanja nadležne organizacije o zrakoplovima kojima je potrebna pomoć u traganju i spašavanju te prema potrebi pružanje pomoći tim organizacijama;

„alternativni aerodrom” znači aerodrom prema kojem zrakoplov može nastaviti let ako postane nemoguće ili nepreporučljivo da nastavi let ili sleti na predviđeni aerodrom, a na kojem su mu na raspolaganju potrebne usluge i uređaji, na kojem se mogu ispuniti zahtjevi u pogledu performansa zrakoplova te koji u očekivano vrijeme korištenja radi. Alternativni aerodromi uključuju sljedeće:

„apsolutna visina” znači vertikalna udaljenost razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, izmjerena od srednje razine mora (MSL);

„usluga prilazne kontrole” znači usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u dolasku ili odlasku;

„jedinica prilazne kontrole” znači jedinica uspostavljena radi pružanja usluge kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u dolasku ili odlasku s jednog ili više aerodroma;

„stajanka” znači određena površina namijenjena za smještaj zrakoplova radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, pošte ili tereta, opskrbe gorivom, parkiranja ili održavanja zrakoplova;

„područni kontrolni centar (ACC)” znači jedinica uspostavljena za pružanje usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u kontroliranim područjima koja su pod njezinom nadležnošću;

„usluga područne kontrole” znači usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u kontroliranim područjima;

„područna navigacija (RNAV)” znači navigacijska metoda koja zrakoplovu omogućuje letenje na bilo kojoj željenoj letnoj putanji, koja je obuhvaćena zemaljskim ili svemirskim navigacijskim sredstvima ili je u granicama mogućnosti ugrađene opreme zrakoplova ili kombinacija jednog i drugog;

„ruta ATS” znači utvrđena ruta namijenjena za usmjeravanje protoka prometa prema potrebi radi obavljanja operativnih usluga u zračnom prometu;

„automatski ovisan nadzor – radiodifuzijsko emitiranje (ADS-B)” znači način na koji zrakoplov, aerodromska vozila i ostala sredstva mogu automatski slati i primati podatke kao što su identifikacija, pozicija i prema potrebi dodatne podatke u radiodifuzijskom načinu rada preko podatkovne veze;

„automatski ovisan nadzor – ugovor (ADS-C)” znači način na koji se uvjeti sporazuma ADS-C razmjenjuju između zemaljskog sustava i zrakoplova preko podatkovne veze, koji određuje pod kojim uvjetima treba započeti izvješća ADS-C i koje podatke uključiti u izvješća;

„dogovor o automatski ovisnom nadzoru – ugovoru (ADS-C)” znači plan izvješćivanja kojim se određuju uvjeti izvješćivanja podataka ADS-C (tj. podataka koje zahtijeva jedinica za usluge u zračnom prometu i učestalost izvješća ADS-C, koji se moraju dogovoriti prije uporabe ADS-C u pružanju usluga u zračnom prometu);

„automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (ATIS)” znači automatsko prosljeđivanje tekućih i redovitih informacija zrakoplovima u dolasku i odlasku 24 sata na dan ili u određenom dijelu dana:

„baza oblaka” znači visina donje granice najnižeg sloja oblaka iznad zemlje ili vode ispod 6000 m (20 000 stopa) koji pokriva više od polovine neba;

„točka preusmjerenja” znači točka u kojoj je predviđeno da zrakoplov koji leti na dijelu rute ATS, određenom s obzirom na visokofrekventni višesmjerni radiopredajnik, prenese svoju primarnu navigacijsku referencu s uređaja iza zrakoplova na sljedeći uređaj ispred zrakoplova;

„granica valjanosti odobrenja” znači točka do koje je zrakoplovu izdano odobrenje kontrole zračnog prometa;

„oblak od operativnog značenja” znači oblak s visinom baze oblaka ispod 1500 m (5000 stopa) ili ispod najveće minimalne sektorske apsolutne visine, ovisno o tome što je veće, ili kumulonimbus ili vertikalno razvijeni kumulus na bilo kojoj visini;

„kod (SSR)” znači broj dodijeljen određenom višestrukom impulsnom odzivnom signalu koji odašilje transponder u modu A ili modu C;

„nadležno tijelo” znači tijelo koje je država članica odredila kao nadležno za osiguravanje usklađenosti s ovom Uredbom;

„kontrolirano područje” znači kontrolirani zračni prostor koji se prostire iznad utvrđene granice iznad zemlje;

„kontrolirani aerodrom” znači aerodrom na kojem se za aerodromski promet pružaju usluge kontrole zračnog prometa;

„kontrolirani zračni prostor” znači zračni prostor određenih dimenzija unutar kojega se usluga kontrole zračnog prometa provodi u skladu s klasifikacijom zračnog prostora;

„kontrolirani let” znači svaki let za koji se izdaje odobrenje kontrole zračnog prometa;

„komunikacije između kontrolora i pilota preko podatkovnih veza (CPDLC)” znači način komunikacije između kontrolora i pilota uporabom podatkovne veze za komunikacije ATC;

„kontrolirana zona” znači kontrolirani zračni prostor koji se prostire od zemljine površine do određene gornje granice;

„putno penjanje” znači tehnika putnog letenja pri čemu se povećava neto apsolutna visina smanjenjem mase aviona;

„putna razina” znači razina koju zrakoplov održava tijekom većeg dijela leta;

„tekući plan leta (CPL)” znači plan leta, uključujući promjene, ako postoje, nastale tijekom leta zbog izdavanja naknadnih odobrenja;

„opasno područje” znači dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija u kojem se tijekom određenog vremenskog razdoblja odvijaju djelatnosti ili postoje okolnosti opasne za let zrakoplova;

„komunikacije preko podatkovne veze” znači oblik komunikacije namijenjen za razmjenu poruka preko podatkovne veze;

„datum” znači bilo koja veličina ili skup veličina koji može služiti kao polazište ili osnova za izračunavanje ostalih veličina;

„naknadno odobrenje” znači odobrenje koje zrakoplovu izdaje jedinica kontrole zračnog prometa koja trenutačno nije nadležna za nadzor tog zrakoplova;

„predviđeno trajanje leta” znači predviđeno vrijeme potrebno za let između dvije značajne točke;

„predviđeno vrijeme početka vožnje” znači predviđeno vrijeme u kojem će zrakoplov započeti kretanje u svrhu odlaska;

„predviđeno vrijeme dolaska (ETA)” znači, za IFR letove, predviđeno vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad odgovarajuće točke, utvrđene pomoću navigacijskog sredstva, s koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaženja ili, ako takvo navigacijsko sredstvo ne postoji u neposrednoj blizini aerodroma, vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad aerodroma. Za letove u skladu s pravilima vizualnog letenja (VFR) to je predviđeno vrijeme dolaska na poziciju iznad aerodroma;

„očekivano vrijeme prilaženja” znači vrijeme u kojem ATC očekuje da će zrakoplov koji kasni u dolasku napustiti preletište čekanja radi završetka prilaženja za slijetanje. Stvarno vrijeme napuštanja petlje čekanja ovisit će o odobrenju za prilaz;

„predani plan leta (FPL)” znači plan leta koji je pilot ili njegov ovlašteni predstavnik ispunio i predao jedinici ATS bez naknadnih izmjena;

„član letačke posade” znači član posade zrakoplova koji posjeduje odgovarajuću dozvolu, zadužen za poslove nužne za upravljanje zrakoplovom tijekom trajanja letačke dužnosti;

„centar za pružanje letnih informacija” znači jedinica uspostavljena radi obavljanja usluge pružanja letnih informacija i usluge uzbunjivanja;

„područje letnih informacija” znači zračni prostor određenih dimenzija u kojemu se pružaju usluge letnih informacija i usluge uzbunjivanja;

„usluga letnih informacija” znači usluga uspostavljena u svrhu pružanja savjeta i informacija potrebnih za sigurno i učinkovito obavljanje letova;

„razina leta (FL)” znači površina stalnog atmosferskog tlaka, određena u odnosu na specifičnu vrijednost tlaka od 1 013,2 hektopaskala (hPa), koja je od drugih takvih površina razdvojena određenim intervalima tlaka;

„plan leta” znači skup određenih informacija koje se dostavljaju jedinicama za pružanje usluga zračnog prometa o planiranom letu ili dijelu leta zrakoplova;

„vidljivost u letu” znači vidljivost iz pilotske kabine u smjeru kretanja zrakoplova u letu;

„prognoza” znači izvješće o očekivanim meteorološkim uvjetima u određenom vremenu ili vremenskom razdoblju u određenom području ili dijelu zračnog prostora;

„vidljivost pri tlu” znači vidljivost na aerodromu koju bilježi ovlašteni motritelj ili automatski sustav;

„smjer leta” znači usmjerenje uzdužne osi zrakoplova, obično izraženo u stupnjevima u odnosu na sjever (pravi, magnetski, kompasni ili na koordinatnoj mreži);

„visina” znači vertikalna udaljenost razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, izmjerena od određene referentne vrijednosti;

„helikopter” znači zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava uglavnom zbog reakcija zraka na jedan ili više rotora na motorni pogon na približno vertikalnim osima;

„zračni prostor iznad otvorenog mora” znači zračni prostor izvan kopnenog područja i teritorijalnog mora, kako je određeno u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (Montego Bay, 1982.);

„IFR” je oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila instrumentalnog letenja;

„IFR let” znači let koji se obavlja u skladu s pravilima instrumentalnog letenja;

„IMC” je oznaka koja se upotrebljava za označivanje instrumentalnih meteoroloških uvjeta;

„operacija instrumentalnog prilaženja” znači prilaženje i slijetanje pomoću instrumenata za navigacijsko vođenje na temelju postupka instrumentalnog prilaženja. Dvije su metode izvođenja operacija instrumentalnog prilaženja:

„postupak instrumentalnog prilaženja (IAP)” znači niz unaprijed utvrđenih manevara zrakoplova uz korištenje letačkih instrumenata, s određenom zaštitom od prepreka od preletišta početnog prilaza ili prema potrebi od početka utvrđene dolazne rute do točke s koje se slijetanje može završiti i nakon toga ako slijetanje nije završeno, do pozicije na kojoj se primjenjuju mjerila za nadvisivanje prepreka u fazi čekanja ili na ruti. Postupci instrumentalnog prilaženja razvrstani su kako slijedi:

▼M2

▼B

„instrumentalni meteorološki uvjeti (IMC)” znači meteorološki uvjeti izraženi u smislu vidljivosti, udaljenosti od oblaka i baze oblaka, manji od minimuma utvrđenih za vizualne meteorološke uvjete;

„sletna staza” znači dio operativne površine namijenjen za slijetanje ili uzlijetanje zrakoplova;

„razina” znači opći pojam koji se odnosi na vertikalnu poziciju zrakoplova u letu, a označuje visinu, apsolutnu visinu ili razinu leta;

„manevarska površina” znači dio aerodroma određen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, ne uključujući stajanke;

„minimalna količina goriva” znači pojam kojim se opisuje situacija kad je stanje zalihe goriva određenog zrakoplova takvo da se taj let upućuje na slijetanje na određeni aerodrom bez mogućnosti prihvaćanja bilo kakvog dodatnog odgađanja;

„mod (SSR)” znači uobičajena identifikacija za određene funkcije interogacijskih signala koji se odašilju interogatorom SSR. U Prilogu 10. ICAO navedena su četiri moda: A, C, S i kombinirani;

„model zrakoplova” znači zrakoplov bez posade, osim zrakoplova igračaka, čija radna masa ne prelazi ograničenja koja je propisalo nadležno tijelo, a koji je sposoban za dulji let atmosferom i koristi se isključivo za promotivne ili rekreacijske namjene;

„planinsko područje” znači područje promjenjivog profila terena na kojem su visinske promjene terena veće od 900 m (3 000 stopa) unutar udaljenosti od 18,5 km (10,0 nautičkih milja);

„operativna površina” znači dio aerodroma predviđen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, a sastoji se od manevarske površine i stajanke (stajanki);

„noć” znači vremensko razdoblje od završetka večernjeg građanskog sumraka do početka jutarnjeg građanskog sumraka. Građanski sumrak uvečer završava kada je središte Sunca 6 stupnjeva ispod horizonta, a ujutro počinje kada je središte Sunca 6 stupnjeva ispod horizonta;

„prepreka” znači svi nepokretni (privremeno ili trajno) i pokretni objekti ili njihovi dijelovi:

„operativno mjesto” znači mjesto koje odabire operator ili zapovjednik zrakoplova za operacije slijetanja, uzlijetanja i/ili podizanja;

„zapovjednik zrakoplova” znači pilot kojeg operator, ili u slučaju generalne avijacije, vlasnik, odredi za zapovjednika zrakoplova, koji je odgovoran za sigurno izvođenje leta;

„barometarska visina” znači atmosferski tlak izražen kao apsolutna visina koja odgovara tom tlaku u standardnoj atmosferi, kako je određeno u dijelu 1. Priloga 8. Čikaške konvencije;

„problematična uporaba tvari” znači uporaba jedne ili više psihoaktivnih tvari od strane zrakoplovnog osoblja tako da:

„zabranjeno područje” znači dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija iznad zemlje i teritorijalnih voda države u kojemu je letenje zrakoplova zabranjeno;

„psihoaktivne tvari” znači alkohol, opioidi, kanabinoidi, sedativi i hipnotici, kokain, drugi psihostimulansi, halucinogeni i hlapljiva otapala, ali ne uključujući kofein i duhan;

„radar” znači uređaj za detektiranje radiosignala koji pruža informacije o udaljenosti, azimutu i/ili visini objekta;

„područje obvezne uporabe radioopreme (RMZ)” znači zračni prostor određenih dimenzija u kojemu je obvezna opremljenost radiouređajima i uporaba tih uređaja;

„radionavigacijska usluga” znači usluga koja osigurava orijentacijske informacije ili podatke o poziciji za učinkovito i sigurno upravljanje zrakoplovom pomoću jednog ili više radionavigacijskih sredstava;

„radiotelefonija” znači oblik radiokomunikacije namijenjen u prvom redu za razmjenu informacija u obliku govora;

„ponavljajući plan leta” znači plan leta koji se odnosi na seriju redovitih individualnih letova koji se često ponavljaju i imaju jednake osnovne značajke, a koji operator predaje jedinicama ATS radi spremanja i višekratnog korištenja;

„točka javljanja” znači određena geografska lokacija u odnosu na koju se može javiti pozicija zrakoplova;

„uvjetno zabranjeno područje” znači dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija iznad zemlje i teritorijalnih voda države u kojemu je letenje zrakoplova ograničeno u skladu s određenim uvjetima;

„segment rute” znači ruta ili dio rute koji se obično prelijeće bez usputnog zaustavljanja;

„uzletno-sletna staza” znači utvrđena pravokutna površina na kopnenom aerodromu namijenjena za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova;

„pozicija za čekanje” znači označena pozicija za zaštitu uzletno-sletne staze, površina s ograničenjem prepreka ili kritična/osjetljiva zona sustava za instrumentalno slijetanje (ILS)/mikrovalnog sustava slijetanja (MLS) na kojoj se zrakoplovi u vožnji po tlu i vozila moraju zaustaviti i čekati, osim ako im aerodromski kontrolni toranj ne da drukčije odobrenje;

„vidno polje uzletno-sletne staze (RVR)” znači udaljenost na kojoj pilot zrakoplova na simetrali uzletno-sletne staze može vidjeti površinske oznake na stazi ili svjetla koja označuju stazu ili njezinu simetralu;

„osoblje koje obavlja sigurnosno osjetljive zadatke” znači osobe koje mogu ugroziti zrakoplovnu sigurnost ako nepravilno obavljaju svoje dužnosti i funkcije, uključujući članove posade, osoblje za održavanje zrakoplova, osoblje aerodromskih operacija, spasioce, vatrogasce i osoblje kojemu je dopušten nepraćeni pristup manevarskoj površini te kontrolore zračnog prometa;

„jedrilica” znači zrakoplov teži od zraka koji uzgon u letu dobiva zbog aerodinamičkih reakcija na nepokretnim podiznim površinama, a čiji slobodan let ne ovisi o motoru, uključujući i ovjesne jedrilice, parajedrilice i ostale slične letjelice;

„sekundarni nadzorni radar (SSR)” znači nadzorni radarski sustav koji koristi primopredajnike (interogatore) i transpondere;

„značajne meteorološke informacije (SIGMET)” znači informacije koje izdaje služba meteorološkog bdjenja u vezi s nastankom ili predviđenim nastankom određenih vremenskih pojava na putu, koje bi mogle utjecati na sigurnost operacija zrakoplova;

„signalna površina” znači područje na aerodromu koje se koristi za postavljanje zemaljskih signala;

„značajna točka” znači određena geografska lokacija koja se upotrebljava za određivanje rute ATS ili letne putanje zrakoplova te za druge navigacijske i ATS svrhe;

„specijalni let VFR” znači let VFR unutar kontrolirane zone u meteorološkim uvjetima koji su ispod vizualnih meteoroloških uvjeta (VMC), odobren od kontrole zračnog prometa;

„zalutali zrakoplov” znači zrakoplov koji je znatno skrenuo od predviđene putanje ili koji javlja da se izgubio;

„nadzorni radar” znači radarska oprema koja se upotrebljava za određivanje položaj zrakoplova u pogledu udaljenosti i azimuta;

„vožnja zrakoplova” znači kretanje zrakoplova po površini aerodroma ili operativnom mjestu vlastitom snagom, isključujući uzlijetanje i slijetanje;

„staza za vožnju” znači određena staza na kopnenom aerodromu namijenjena za vožnju zrakoplova i povezivanje jednog dijela aerodroma s drugim, uključujući:

„državno područje” znači kopnena područja i okolno teritorijalno more pod suverenošću, vrhovnom vlasti, zaštitom ili mandatom države;

„prag” znači početak dijela uzletno-sletne staze koji se koristi za slijetanje;

„ukupno predviđeno trajanje leta” znači:

„zrakoplov igračka” znači zrakoplov bez posade proizveden ili namijenjen, isključivo ili ne, za igru djece mlađe od 14 godina;

„putanja” znači projekcija putanje zrakoplova na zemljinu površinu, čiji je smjer u bilo kojoj točki obično izražen u stupnjevima u odnosu na sjever (pravi, magnetski ili na koordinatnoj mreži);

„uputa za izbjegavanje prometa” znači uputa koju pruža jedinica za usluge zračnog prometa, uz određivanje manevara koji pomažu pilotu u izbjegavanju sudara;

„prometne informacije” znači informacije koje izdaje jedinica za usluge zračnog prometa da upozori pilota na drugi poznati ili uočeni zračni promet, koji može biti u blizini pozicije ili predviđene rute leta, te da mu pomogne izbjeći sudar;

„točka prijenosa kontrole” znači određena točka na letnoj putanji zrakoplova, na kojoj se odgovornost za pružanje usluge kontrole zračnog prometa zrakoplovu prenosi s jedne kontrolne jedinice ili kontrolne pozicije na drugu;

„prijelazna apsolutna visina” znači apsolutna visina na kojoj ili ispod koje se vertikalna pozicija zrakoplova određuje u odnosu na apsolutne visine;

„prijelazna razina” znači prva najniža razina leta iznad prijelazne apsolutne visine koja se može koristiti;

„područje obvezne uporabe transpondera (TMZ)” znači zračni prostor određenih dimenzija u kojemu je obvezna opremljenost transponderima za javljanje barometarske visine i uporaba tih transpondera;

„nepoznati zrakoplov” znači zrakoplov koji je uočen ili za koji je prijavljeno da leti u određenom području, ali čiji identitet nije utvrđen;

„slobodni balon bez posade” znači zrakoplov lakši od zraka, bez motornog pogona, bez posade, u slobodnom letu;

„VFR” je oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila vizualnog letenja;

„let VFR” znači let koji se obavlja u skladu s pravilima vizualnog letenja;

„vidljivost” znači vidljivost u zrakoplovstvu, koja je veća od:

„vizualni meteorološki uvjeti” znači meteorološki uvjeti izraženi u smislu vidljivosti, udaljenosti od oblaka i baze oblaka, jednaki utvrđenim minimumima ili veći od njih;

„VMC” znači oznaka koja se upotrebljava za označivanje vizualnih meteoroloških uvjeta;

„kritično područje” znači područje određenih dimenzija oko zemaljske opreme za precizno instrumentalno prilaženje u kojem će prisutnost vozila ili zrakoplova prouzročiti neprihvatljivo ometanje signalâ za navođenje;

„osjetljivo područje” znači područje koje se proteže izvan kritičnog područja, u kojem će parkiranje ili kretanje ili i parkiranje i kretanje zrakoplova ili vozila utjecati na signal za navođenje u mjeri da može izazvati neprihvatljivo ometanje za zrakoplov koji taj signal koristi.

Za let iznad otvorenog mora primjenjuju se bez iznimke pravila navedena u Prilogu 2. Čikaške konvencije. Radi neprekinutog i neometanog obavljanja usluga zračnog prometa, posebno unutar funkcionalnih blokova zračnog prometa, odredbe Priloga 11. Čikaške konvencije mogu se primjenjivati u zračnom prostoru iznad otvorenog mora na način koji je usklađen s načinom primjene tih odredaba na državnom području država članica. To ne dovodi u pitanje operacije državnih zrakoplova u skladu s člankom 3. Čikaške konvencije. To ne dovodi u pitanje ni odgovornosti država članica da u područjima letnih informacija u kojima su, u skladu s regionalnim sporazumima o zračnoj plovidbi, nadležne za pružanje usluga zračnog prometa, osiguraju da se operacije zrakoplova obavljaju na siguran, brz i učinkovit način.

Za dijelove otvorenog mora za koje je država članica, u skladu s regionalnim sporazumom o zračnoj plovidbi ICAO-a, prihvatila odgovornost za pružanje usluga zračnog prometa, država članica za pružanje tih usluga određuje pružatelja ATS.

koji lete u Uniju, unutar Unije ili iz Unije;

koji imaju državljanstvo i registracijske oznake države članice Unije te lete u bilo kojem zračnom prostoru u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s pravilima koja je objavila država nadležna za područje preleta.

s pravilima vizualnog letenja; ili

s pravilima instrumentalnog letenja.

Odgovornost zapovjednika zrakoplova

Zapovjednik zrakoplova, bilo da upravlja komandama ili ne, odgovoran je za upravljanje zrakoplovom u skladu s ovom Uredbom, osim što zapovjednik može odstupiti od tih pravila u okolnostima koje to odstupanje čine prijeko potrebnim u interesu sigurnosti.

Preduzletne mjere

Prije početka leta, zapovjednik zrakoplova upoznaje se sa svim raspoloživim informacijama koje su potrebne za predviđeni let. Preduzletne mjere za letove koji nisu u blizini aerodroma, te za sve IFR letove, uključuju pažljivo proučavanje tekućih vremenskih izvješća i prognoza, uzimajući u obzir potrebe za gorivom i alternativni postupak ako let nije moguće završiti kako je planirano.

razine letenja, za letove na najnižoj upotrebljivoj razini letenja ili iznad te razine ili, prema potrebi, iznad prijelazne apsolutne visine;

apsolutne visine, za letove ispod najniže upotrebljive razine letenja ili, prema potrebi, na prijelaznoj apsolutnoj visini ili ispod nje;

zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i

svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa.

zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i

svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa.

zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i

svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa.

zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i

svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa.

jedan od zapovjednika zrakoplova određen je za vođu grupe;

u pogledu navigacije i javljanja pozicije, grupa djeluje kao jedan zrakoplov;

za razdvajanje između zrakoplova u letu odgovorni su vođa grupe i zapovjednici drugih zrakoplova u letu, a to razdvajanje uključuje prijelazna razdoblja kada zrakoplovi manevriraju da bi postigli vlastito razdvajanje unutar grupe te tijekom združivanja i razdvajanja; i

za državne zrakoplove, maksimalni bočni, horizontalni i vertikalni razmak između svakog zrakoplova i zrakoplova vođe grupe, u skladu s Čikaškom konvencijom. Za ostale zrakoplove, svaki zrakoplov mora održavati razmak od zrakoplova vođe grupe najviše 1 km (0,5 nm) bočno i horizontalo te 30 m (100 stopa) vertikalno.

Zrakoplov koji ima prednost u letu održava smjer leta i brzinu.

Zrakoplov koji uoči da je manevarska sposobnost drugog zrakoplova smanjena, daje prednost tom zrakoplovu.

Zrakoplov koji je prema sljedećim pravilima obvezan izbjegavati drugi zrakoplov, mora izbjegavati prolazak iznad, ispod ili ispred tog zrakoplova, osim ako prolazi na sigurnoj udaljenosti i uzme u obzir učinak vrtložne turbulencije koju stvara zrakoplov.

Kretanje zrakoplova, osoba i vozila na tlu.

Osim kako je predviđeno točkom (e), noću svi zrakoplovi tijekom leta moraju imati upaljena:

▼M2

▼M2 —————

▼B

Osim kako je predviđeno točkom (e), noću:

Osim kako je predviđeno točkom (e), svi zrakoplovi tijekom leta, koji su opremljeni protusudarnim svjetlima radi ispunjavanja zahtjeva iz točke (a)(1), moraju imati upaljena takva svjetla i danju.

Osim kako je predviđeno točkom (e), svi zrakoplovi:

Pilotu je dozvoljeno ugasiti bilo koje bljeskajuće svjetlo ili smanjiti jakost bilo kojeg bljeskajućeg svjetla koje je predviđeno radi ispunjavanja zahtjeva iz točaka (a), (b), (c) i (d) ako ta svjetla imaju ili bi mogla imati sljedeće učinke:

je opremljen potpuno funkcionalnim dvostrukim komandama; i

upravljačko mjesto zauzima dodatni osposobljeni pilot (u ovom pravilu nazvan sigurnosni pilot) da bi kao sigurnosni pilot zamijenio osobu koja leti u simuliranim instrumentalnim uvjetima. Sigurnosni pilot mora imati odgovarajuće vidno polje prema naprijed i sa svake strane zrakoplova, ili osposobljeni promatrač koji komunicira sa sigurnosnim pilotom mora zauzeti takav položaj u zrakoplovu, s kojega njegovo vidno polje na odgovarajući način dopunjava vidno polje sigurnosnog pilota.

promatrati aerodromski promet radi izbjegavanja sudara;

uklopiti se u prometni sustav koji oblikuju drugi zrakoplovi u letu ili se iz njega izdvojiti;

osim balona, prilikom prilaženja za slijetanje i nakon uzlijetanja, obavljati promjene smjera lijevim zaokretima ako nije drukčije određeno ili ako ATC ne izda drukčije upute;

osim balona, slijetati i uzlijetati uz vjetar, ako se zbog sigurnosti, oblika uzletno-sletne staze ili uvjeta zračnog prometa ne odredi da je poželjan drugi smjer.

Kada dva zrakoplova ili zrakoplov i plovilo prilaze jedan drugome, te postoji opasnost od sudara, zrakoplov nastavlja put tako da posebno pazi na postojeće okolnosti i uvjete, uključujući ograničenja dotičnog zrakoplova ili plovila.

Obvezna svjetla na zrakoplovu na vodi. Noću ili u bilo kojem drugom razdoblju koje propisuje nadležno tijelo, svi zrakoplovi na vodi moraju imati upaljena svjetla, kako je propisano Konvencijom o međunarodnim pravilima za sprečavanje sudara na moru iz 1972., osim ako je to za njih neizvedivo, a u tom slučaju moraju imati upaljena svjetla koja su po karakteristikama i poziciji što sličnija onima koja se zahtijevaju Međunarodnim pravilima.

Nakon uočavanja ili primanja bilo kojeg signala iz Dodatka 1., zrakoplov poduzima radnje u skladu s tumačenjem signala iz navedenog dodatka.

Signali iz Dodatka 1. prilikom uporabe imaju značenje navedeno u tom dodatku. Upotrebljavaju se samo za navedenu svrhu te se ne smiju upotrebljavati nikakvi drugi signali s kojima bi se oni mogli zamijeniti.

Signalist/parker odgovoran je za osiguravanje standardnog parkirnog signaliziranja zrakoplovu na jasan i precizan način uporabom signala prikazanih u Dodatku 1.

Samo osobe osposobljene, kvalificirane i potvrđene u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije obavljaju dužnosti signalista/parkera.

Signalist/parker nosi prepoznatljivi fluorescentni identifikacijski prsluk, kako bi letačka posada mogla prepoznati da je to osoba odgovorna za parkirne operacije.

Za dnevnu signalizaciju, uključeno zemaljsko osoblje upotrebljava dnevne fluorescentne štapove, palice ili rukavice. Noću ili pri slaboj vidljivosti upotrebljavaju se svjetleći štapovi.

Upotrebljava se svjetsko koordinirano vrijeme (UTC), koje se izražava u satima i minutama i prema potrebi sekundama dana od 24 sata, s početkom u ponoć.

Prije obavljanja kontroliranog leta i prema potrebi tijekom leta, potrebno je provjeriti vrijeme.

Uvijek kada se u komunikaciji podatkovnom vezom koristi vrijeme, mora biti točno unutar 1 sekunde UTC.

Vrijeme u uslugama zračnog prometa

Informacije u vezi s predviđenim letom ili dijelom leta, koje treba osigurati jedinicama za usluge zračnog prometa, moraju biti u obliku plana leta. Pojam „plan leta” ima više značenja: potpune informacije o svim točkama sadržanima u opisu plana leta, koje obuhvaćaju cijelu rutu leta, ili ograničene informacije koje se između ostalog zahtijevaju radi dobivanja odobrenja za manji dio leta, kao što je prijelaz zračnog puta, uzlijetanje s kontroliranog aerodroma ili slijetanje na kontrolirani aerodrom.

Plan leta predaje se prije početka:

Plan leta predaje se prije odlaska uredu za izvješćivanje o uslugama zračnog prometa ili se tijekom leta dostavlja odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa ili kontrolnoj radiopostaji zrak-zemlja, ako nije uspostavljen sustav za predaju ponavljajućih planova leta.

►M2  Osim ako je nadležno tijelo za VFR letove propisalo neki kraći rok, plan leta za svaki let koji je planiran preko međunarodnih granica ili za koji se osigurava usluga kontrole zračnog prometa ili savjetodavna usluga u zračnom prometu, mora se predati najmanje 60 minuta prije odlaska, ili ako se predaje tijekom leta, u roku kojim će osigurati da ga odgovarajuća jedinica ATS primi najmanje 10 minuta prije no što je predviđeno da zrakoplov stigne: ◄

Plan leta sadrži informacije u vezi sa sljedećim točkama, koje nadležno tijelo smatra relevantnima:

Za planove leta koji se predaju tijekom leta, dopunske informacije o letu mogu se prema potrebi dobiti od navedenog aerodroma ili operativnog mjesta odlaska. Umjesto predviđenog vremena početka vožnje treba osigurati i podatke o vremenu na prvoj točki rute na koju se plan leta odnosi.

Plan leta sadrži, prema potrebi, informacije o odgovarajućim točkama do uključivo točke „Alternativni aerodrom(i) ili operativno mjesto (operativna mjesta)” za cijelu rutu ili jedan njezin dio za koji se predaje plan leta.

Također sadrži, prema potrebi, informacije o svim drugim točkama ako to propisuje nadležno tijelo ili ako osoba koja predaje plan leta smatra da je to potrebno.

U skladu s odredbama iz točke SERA.8020 (b), o svim promjenama plana leta predanog za IFR let ili VFR let koji se izvodi kao kontrolirani let, treba što je prije moguće izvijestiti odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa. Za ostale VFR letove, o značajnim promjenama plana leta izvješćuje odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa što je prije moguće.

Ako su informacije u vezi s autonomijom leta ili ukupnim brojem osoba u zrakoplovu, koje su predane prije odlaska, netočne u vrijeme odlaska, to predstavlja značajnu promjenu plana leta, te se mora prijaviti.

Za svaki let, s predanim planom leta koji obuhvaća cijeli let ili preostali dio leta do aerodroma odredišta, prvom prilikom nakon slijetanja, odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa na aerodromu dolaska treba podnijeti izvješće o dolasku osobno, radiotelefonskom vezom, podatkovnom vezom ili drugim sredstvima, kako propisuje nadležno tijelo.

Kada je plan leta predan samo za dio leta, osim preostalog dijela leta do odredišta, plan se mora na zahtjev zaključiti prikladnim izvješćem odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa.

Kada na aerodromu ili operativnom mjestu dolaska ne postoji jedinica za usluge zračnog prometa, izvješće o dolasku podnosi se, na zahtjev, što je prije moguće nakon slijetanja, najbržim raspoloživim sredstvima najbližoj jedinici za usluge zračnog prometa.

Kada se zna da su na aerodromu ili operativnom mjestu dolaska komunikacijski uređaji neodgovarajući, a ne postoje zamjenski sustavi za postupanje s izvješćima o dolasku na zemlji, poduzimaju se sljedeće mjere. Neposredno prije slijetanja, zrakoplov, ako je moguće, prenosi odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa poruku sličnu izvješću o dolasku, ako se takvo izvješće zahtijeva. Obično se ta poruka prenosi zrakoplovnoj postaji jedinice za usluge zračnog prometa koja je zadužena za područje letnih informacija u kojem zrakoplov leti.

Izvješća o dolasku koja podnose zrakoplovi sadrže sljedeće podatke:

Osim kada se obavlja kao specijalni VFR let, VFR let izvodi se tako da zrakoplov leti u uvjetima vidljivosti i udaljenosti od oblaka koji su jednaki ili veći od uvjeta navedenih u tablici S5-1.

Osim u slučaju dobivanja odobrenja za specijalni VFR let od jedinice kontrole zračnog prometa, zrakoplovi koji lete prema pravilima VFR ne smiju uzlijetati s aerodroma unutar kontroliranog područja ni slijetati na taj aerodrom, ili ulaziti u aerodromsku prometnu zonu ili aerodromski prometni krug kada su prijavljeni meteorološki uvjeti na tom aerodromu ispod sljedećih minimuma:

Kada to propisuje nadležno tijelo, noćni letovi VFR mogu se dozvoliti pod sljedećim uvjetima:

▼M2 —————

▼B

Letovi VFR se ne smiju provoditi:

Odobrenje za obavljanje letova VFR iznad FL 285 ne smije se izdati ako se minimalno vertikalno razdvajanje od 300 m (1 000 stopa) primjenjuje iznad FL 290.

Osim kada je to potrebno za uzlijetanje ili slijetanje, ili uz dozvolu nadležnog tijela, VFR letovi ne smiju se obavljati:

Osim ako je drukčije navedeno u odobrenjima kontrole zračnog prometa ili ako nadležno tijelo odredi drukčije, VFR letovi na putnoj razini, kada se obavljaju iznad 900 m (3 000 stopa) od zemlje ili vode ili više u skladu s odredbom nadležnog tijela, izvode se na putnoj razini koja odgovara putanji navedenoj u tablici putnih razina u Dodatku 3.

VFR letovi moraju ispunjavati odredbe iz odjeljka 8.:

VFR let koji se obavlja unutar ili u područja ili duž ruta koje određuje nadležno tijelo, u skladu sa SERA.4001(b) (3) ili (4), mora održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu jedinice za usluge zračnog prometa koja osigurava uslugu letnih informacija, te prema potrebi javljati svoju poziciju toj jedinici.

Zrakoplov koji leti u skladu s pravilima vizualnog letenja, a namjerava promijeniti način leta u let prema pravilima instrumentalnog letenja, mora:

takvi posebni letovi VFR smiju se provoditi samo danju, osim ako je nadležno tijelo odobrilo drukčije;

uvjeti koje primjenjuje pilot:

jedinica kontrole zračnog prometa ne smije izdati odobrenje za specijalni VFR let zrakoplovu za uzlijetanje s aerodroma unutar kontroliranog područja ni slijetanje na takav aerodrom ili ulaz u aerodromsku prometnu zonu ili aerodromski prometni krug kada su prijavljeni meteorološki uvjeti na tom aerodromu ispod sljedećih minimuma:

Oprema zrakoplova

Zrakoplov mora biti opremljen odgovarajućim instrumentima i navigacijskom opremom prikladnom za predviđenu rutu, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o zračnim operacijama.

Minimalne razine

Osim kada je to potrebno radi uzlijetanja ili slijetanja ili osim uz posebno odobrenje nadležnog tijela, IFR let izvodi se na razini koja nije ispod minimalne apsolutne visine letenja koju određuje država čije područje zrakoplov prelijeće, ili ako takva minimalna apsolutna visina letenja nije određena:

Promjena iz IFR leta u VFR let

▼M2

▼B

IFR letovi, kada se obavljaju u kontroliranom zračnom prostoru, moraju ispunjavati odredbe iz odjeljka 8.

IFR let koji se obavlja kao putni let u kontroliranom zračnom prostoru, izvodi se na putnoj razini ili ako ima odobrenje jedinice ATS za primjenu metode putnog penjanja, između dviju razina ili iznad razine odabrane iz tablice putnih razina u Dodatku 3., osim što se korelacija razina i putanje propisane u Dodatku ne smije primjenjivati ako je u odobrenjima kontrole zračnog prometa navedeno drukčije ili ako je nadležno tijelo drukčije odredilo u zborniku zrakoplovnih informacija.

Putne razine

IFR let koji se obavlja kao let na putnoj razini izvan kontroliranog zračnog prostora, izvodi se na putnoj razini koja odgovara njegovoj putanji navedenoj u tablici putnih razina u Dodatku 3., osim kada nadležno tijelo odredi drukčije za let na ili ispod 900 m (3 000 stopa) iznad srednje razine mora.

Komunikacije

IFR let koji se obavlja izvan kontroliranog zračnog prostora ali unutar područja ili u područja ili duž ruta koje određuje nadležno tijelo u skladu sa SERA.40001(b) (3) ili (4), mora održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu, te prema potrebi uspostavljati dvosmjernu komunikaciju s jedinicom za usluge zračnog prometa koja osigurava uslugu letnih informacija.

Izvješća o poziciji

IFR let koji se obavlja izvan kontroliranog zračnog prostora, koji u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela mora održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu, te prema potrebi uspostavljati dvosmjernu komunikaciju s jedinicom za usluge zračnog prometa koja osigurava uslugu letnih informacija, mora javljati poziciju kako je navedeno u SERA.8025 za kontrolirane letove.

Države članice moraju određivati zračni prostor u skladu sa sljedećom klasifikacijom zračnog prostora i u skladu s Dodatkom 4.:

Klasifikacija zračnog prostora mora biti odgovarajuće određena, tako da odgovara potrebama država članica, osim što se svi zračni prostori iznad FL 195 moraju klasificirati u zračni prostor klase C.

Područje obvezne uporabe radioopreme (RMZ)

Područje obvezne uporabe transpondera (TMZ)

Zračni prostori koji su određeni kao područje obvezne uporabe radioopreme i/ili područje obvezne uporabe transpondera, moraju biti propisno objavljeni u zborniku zrakoplovnih informacija.

spriječiti sudare između zrakoplova;

spriječiti sudare između zrakoplova na manevarskoj površini i prepreka na toj površini;

ubrzati i održavati uredan protok zračnog prometa;

osigurati savjete i informacije korisne za sigurno i učinkovito obavljanje letova;

obavijestiti odgovarajuće organizacije o zrakoplovima kojima je potrebna pomoć traganja i spašavanja, te prema potrebi pomagati tim organizacijama.

biti informiran o nepoznatom zrakoplovu i, na pilotov zahtjev ili ako to, prema mišljenju kontrolora, nameće situacija, predlaže mu se akcija izbjegavanja i

biti informiran o prestanku opasnosti od kolizije.

Jedinice za usluge zračnog prometa u ostvarivanju svojih ciljeva moraju voditi računa o zahtjevima operatora zrakoplova, koji proizlaze iz njihovih obveza, kao što je utvrđeno u odgovarajućem zakonodavstvu Unije o zračnim operacijama, te na zahtjev operatora zrakoplova, njima ili njihovim ovlaštenim predstavnicima osiguravati raspoložive informacije koje će njima ili njihovim ovlaštenim predstavnicima omogućiti obavljanje njihovih dužnosti.

Na zahtjev operatora zrakoplova, poruke (uključujući izvješća o poziciji) koje primaju jedinice za usluge zračnog prometa, a koje se odnose na upravljanje zrakoplovom za koji taj operator zrakoplova osigurava uslugu operativne kontrole, po mogućnosti odmah se dostavljaju operatoru zrakoplova ili ovlaštenom predstavniku u skladu s lokalno dogovorenim postupcima.

za sve IFR letove u zračnom prostoru klase A, B, C, D i E;

za sve VFR letove u zračnom prostoru klase B, C, i D;

za sve specijalne letove VFR;

za sav aerodromski promet na kontroliranim aerodromima.

Za osiguravanje usluge kontrole zračnog prometa, jedinica kontrole zračnog prometa mora:

▼M4

▼B

U odobrenjima koja izdaju jedinice kontrole zračnog prometa osigurano je razdvajanje:

osim što se u gore navedenim slučajevima iz točke (b), u zračnom prostoru klase D i E, let može odobriti ako to zatraži pilot zrakoplova i ako je s tim suglasan pilot drugog zrakoplova, te ako tako propisuje nadležno tijelo, pod uvjetom da danju u vizualnim meteorološkim uvjetima održava vlastito razdvajanje za određeni dio leta ispod 3 050 m (10 000 stopa) tijekom penjanja ili snižavanja.

►M4  Osim u slučajevima operacija na paralelnim ili skoro paralelnim uzletno-sletnim stazama kao u točki ATS.TR.255 Priloga IV. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/373 ( 2 ), ili kada se u blizini aerodroma može primijeniti smanjenje minimalnog razdvajanja, jedinica ATC osigurava razdvajanje na barem jedan od sljedećih načina: ◄

▼M4

▼B

Minimalna razdvajanja, radi primjene unutar određenog dijela zračnog prostora, odabire ANSP odgovoran za pružanje usluga zračnog prometa, a odobrava dotično nadležno tijelo.

Za promet koji prelazi iz jednog zračnog prostora u drugi susjedni, te za rute koje su bliže zajedničkoj granici susjednih zračnih prostora u odnosu na minimalna razdvajanja primjenjiva u tim okolnostima, minimalna razdvajanja odabiru se savjetovanjem između ANSP odgovornih za pružanje usluga zračnog prometa u susjednom zračnom prostoru.

O pojedinostima odabranih minimalnih razdvajanja i područjima njihove primjene obavješćuju se:

Jedinice kontrole zračnog prometa primjenjuju minimume razdvajanja vrtložne turbulencije na zrakoplove u fazama prilaženja i uzlijetanja u svim sljedećim uvjetima:

Podtočka (a) ne primjenjuje se na VFR letove u dolasku ni na IFR letove u dolasku koji primjenjuju vizualni prilaz kad je zrakoplov prijavio da vidjeti zrakoplov ispred sebe i dobio je uputu da prati i sam održava razdvajanje od tog zrakoplova. U takvim slučajevima jedinica kontrole zračnog prometa izdaje upozorenje na vrtložne turbulencije.

Odobrenja kontrole zračnog prometa temelje se isključivo na sljedećim zahtjevima za pružanje usluge kontrole zračnog prometa:

Operacija za koju je potrebno odobrenje

Pri vektoriranju ili dodjeljivanju izravnih ruta koje nisu uključene u plan leta, pri čemu IFR let više ne slijedi objavljenu rutu ATS ili instrumentalnu proceduru, kontrolor zračnog prometa koji pruža uslugu nadzora sustavom ATS-a izdaje odobrenja tako da se propisano nadvisivanje prepreka poštuje sve dok zrakoplov ne dostigne točku gdje se pilot vraća na rutu iz plana leta ili se vrati na objavljenu rutu ATS ili na instrumentalnu proceduru.

Odobrenja za transonični let

Sadržaj odobrenja

U odobrenju kontrole zračnog prometa navodi se:

▼M2

▼B

▼M4

▼B

►M4  Ponavljanje odobrenja, uputa i sigurnosnih informacija ◄

Promjene u odobrenju s obzirom na rutu ili razinu

Odobrenje u pogledu sustava mjerenja visine

▼M4

▼M2

Uvjetna odobrenja

Uvjetne fraze, kao što je „behind landing aircraft” (iza zrakoplova koji slijeće) ili „after departing aircraft” (nakon zrakoplova u odlasku), ne smiju se upotrebljavati za kretanja koja utječu na aktivne uzletno-sletne staze, osim ako kontrolor i pilot vide taj zrakoplov ili ta vozila. Zrakoplov ili vozilo zbog kojeg je izdano uvjetno odobrenje mora prvo proći ispred drugog predmetnog zrakoplova koji je dobio uvjetno odobrenje. U svim slučajevima, uvjetno odobrenje mora se dati sljedećim redom i sastoji se od:

Usklađivanje odobrenja

Osim kako je predviđeno u točkama (b) i (d), zrakoplov se mora pridržavati tekućeg plana leta ili primjenjivog dijela tekućeg plana leta koji je predan za kontrolirani let, osim ako je podnesen zahtjev za izmjenu i dobiveno odobrenje od odgovarajuće jedinice kontrole zračnog prometa, ili osim ako nastane izvanredna situacija koja zahtijeva hitne mjere zrakoplova; u tom slučaju, čim okolnosti to dopuste, nakon izvršavanja tih hitnih postupaka, jedinica za usluge zračnog prometa obavješćuje se o poduzetim mjerama, te o tome da su te mjere poduzete kao hitni postupci.

▼M2

▼B

Nenamjerne izmjene. U slučaju da kontrolirani let nenamjerno odstupi od svog tekućeg plana leta, poduzimaju se sljedeće mjere:

▼M2

▼B

Planirane izmjene. Zahtjevi za promjene plana leta uključuju sljedeće informacije:

Pogoršanje vremena ispod VMC. Kada postane očito da let u uvjetima VMC neće biti moguće izvesti u skladu s tekućim planom leta, let VFR koji se obavlja kao kontrolirani let mora:

Kontrolirani let mora izvještavati odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa što je prije moguće o vremenu i razini prolaska svake određene obvezne točke javljanja, zajedno s ostalim potrebnim informacijama, osim ako ga nadležno tijelo ili odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa oslobodi te obveze pod uvjetima koje odredi to tijelo. Izvješća o poziciji na sličan se način dostavljaju za sve dodatne točke, na zahtjev odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa. Ako ne postoje određene točke javljanja, izvješća o poziciji dostavljaju se u vremenskim razmacima koje propisuje nadležno tijelo ili koje je odredila jedinica za usluge zračnog prometa.

▼M2

▼B

Zrakoplov koji obavlja kontrolirani let održava stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu odgovarajuće jedinice kontrole zračnog prometa, te prema potrebi uspostavlja dvosmjernu komunikaciju s tom jedinicom, osim ako odgovarajući ANSP propisuje drukčije za zrakoplov koji je dio aerodromskog prometa na kontroliranom aerodromu.

Države članice moraju poštovati odgovarajuće odredbe o nepravilnostima u komunikaciji, kako su donesene u skladu s Čikaškom konvencijom. Komisija poduzima potrebne mjere za prijenos tih odredbi u zakonodavstvo Unije kako bi se zajednički europski postupci o nepravilnostima u komunikaciji uspostavili najkasnije do 31. prosinca 2017..

Uslugu letnih informacija pružaju jedinice za usluge zračnog prometa svim zrakoplovima na koje bi te informacije mogle utjecati, a koji:

Primanjem letnih informacija, zapovjednik zrakoplova ne oslobađa se odgovornosti, te on donosi konačnu odluku u vezi sa svim predloženim promjenama plana leta.

Ako jedinice za usluge zračnog prometa osiguravaju i uslugu letnih informacija i uslugu kontrole zračnog prometa, pružanje usluge kontrole zračnog prometa ima prednost pred pružanjem usluge letnih informacija uvijek kada osiguravanje usluge kontrole zračnog prometa to zahtijeva.

informacija SIGMET i AIRMET;

informacija o vulkanskoj aktivnosti prije erupcije, o vulkanskim erupcijama i o oblacima vulkanskog pepela;

informacija o ispuštanju radioaktivnih tvari ili otrovnih kemikalija u atmosferu;

informacija o promjenama u pogledu dostupnosti radionavigacijskih usluga;

informacija o promjenama uvjeta na aerodromima i pripadajućim objekatima, uključujući informacije o stanju na aerodromskim manevarskim površinama kada su pod snijegom, ledom ili većom količinom vode;

informacija o slobodnim balonima bez posade;

informacija o abnormalnoj konfiguraciji i stanju zrakoplova;

svih drugih informacija koje bi mogle utjecati na sigurnost.

izvješće o vremenskim uvjetima ili vremensku prognozu za aerodrom odlaska i odredišta te alternativni aerodrom;

opasnosti od sudara za zrakoplove koji lete u zračnom prostoru klase C, D, E, F i G,

za let iznad vodenih površina, koliko je moguće i ako to zahtijeva pilot, sve dostupne informacije, kao što je pozivni znak, pozicija, pravi kurs, brzina itd. površinskih plovila u tom području; i

poruka, uključujući odobrenja, dobivenih od ostalih jedinica operativnih usluga u zračnom prometu, koje treba proslijediti zrakoplovima.

opasnostima od sudara sa zrakoplovima, vozilima i osobama koji su prisutni na manevarskoj površini;

uzletno-sletnoj stazi u uporabi.

Uporaba poruka ATIS u izravnom prijenosu upit/odgovor

▼M4

▼B

ATIS za zrakoplove u dolasku i odlasku

Poruke ATIS koje sadrže informacije o dolasku i odlasku, uključuju sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

▼M2

▼B

ATIS za zrakoplove u dolasku

Poruke ATIS koje sadrže samo informacije o dolasku, uključuju sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

▼M2

▼B

ATIS za zrakoplove u odlasku

Poruke ATIS koje sadrže samo informacije o odlasku, uključuju sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

▼M2

▼B

Uslugu uzbunjivanja osiguravaju jedinice za usluge zračnog prometa:

Osim ako je drukčije propisalo nadležno tijelo, zrakoplov opremljen odgovarajućim dvosmjernim radiokomunikacijama mora se javiti tijekom razdoblja od 20 do 40 minuta nakon zadnjeg kontakta, bez obzira na to koja je bila svrha tog kontakta, samo kako bi se navelo da taj let napreduje prema planu, pri čemu se u takvo javljanje mora uključiti identifikacija zrakoplova i riječi „Operations normal” (normalne operacije).

Poruka „Operations normal” (normalne operacije) mora se prenijeti vezom zrak-zemlja odgovarajućoj jedinici ATS.

Kada jedinica za usluge zračnog prometa utvrdi da je zrakoplov u opasnosti, drugi zrakoplovi za koje se zna da su u blizini dotičnog zrakoplova, osim kako je predviđeno u točki (b), obavješćuje se o vrsti opasnosti što je prije moguće.

Kada jedinica za usluge zračnog prometa zna ili vjeruje da je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja, u komunikacijama ATS zrak-zemlja ne navodi se vrsta opasnosti ako nije prvo bila navedena u porukama iz dotičnog zrakoplova i ako nije sigurno da takav navod neće otežati situaciju.

Ako se zna ili smatra da je zrakoplov u opasnosti, uključujući i nezakonito ometanje, jedinice ATS moraju zrakoplovu obratiti najveću pozornost te osigurati pomoć i dati prednost pred drugim zrakoplovima u skladu s okolnostima.

Navedene mjere ATC-a moraju se temeljiti na namjerama pilota, cjelokupnoj situaciji u zračnom prometu i dinamici zbivanja konkretne izvanredne situacije u stvarnom vremenu.

Zrakoplov koji je predmet nezakonitog ometanja mora nastojati postaviti transponder na kod 7500 i obavijestiti odgovarajuću jedinicu ATS o svim značajnim okolnostima koje su s tim povezane i o svakom odstupanju od tekućeg plana leta koje je prouzročeno tim okolnostima, da bi jedinica ATS mogla dati prednost zrakoplovu, te da bi se smanjila mogućnost kolizije s drugim zrakoplovima.

Ako je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja, zapovjednik zrakoplova mora pokušati sletjeti što je prije moguće na najbliži aerodrom ili na dodijeljeni aerodrom koji je odredilo nadležno tijelo, ako okolnosti u zrakoplovu ne nalažu drukčije.

Ako dođe do nezakonitog ometanja ili se sumnja na nezakonito ometanje, jedinice ATS moraju se odmah odazvati na zahtjeve zrakoplova. Informacije koje se odnose na sigurno obavljanje leta moraju se nastavljati prenositi i moraju se poduzeti potrebne mjere da se ubrza izvođenje svih faza leta, posebno sigurnog slijetanja zrakoplova.

Ako dođe do nezakonitog ometanja ili se sumnja na nezakonito ometanje, jedinice ATS, u skladu s lokalno dogovorenim postupcima, moraju odmah obavijestiti odgovarajuće tijelo koje određuje država te razmijeniti potrebne informacije s operatorom zrakoplova ili njegovim ovlaštenim predstavnikom.

Čim jedinica za usluge zračnog prometa primi obavijest o zalutalom zrakoplovu, mora poduzeti sve potrebne mjere iz točaka (1) i (3) kako bi pomogla zrakoplovu i zaštitila njegov let.

Čim jedinica za usluge zračnog prometa otkrije nepoznati zrakoplov na svom području, nastoji utvrditi njegov identitet ako je to potrebno za pružanje usluga zračnog prometa ili ako to zahtijevaju nadležna vojna tijela u skladu s lokalno dogovorenim postupcima. U tu svrhu, jedinica za usluge zračnog prometa u skladu s okolnostima poduzima sljedeće mjere:

U slučaju zalutalog ili nepoznatog zrakoplova, uzima se u obzir mogućnost da je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja. Ako jedinica za usluge zračnog prometa smatra da zalutali ili nepoznati zrakoplov može biti predmet nezakonitog ometanja, o tome se odmah obavješćuje nadležno tijelo koje odredi država u skladu s lokalno dogovorenim postupcima.

Kada pilot prijavi stanje minimalne količine goriva, kontrolor što je prije moguće mora obavijestiti pilota o svim predviđenim kašnjenjima ili da se nikakva kašnjenja ne očekuju.

Kada zbog razine goriva postane nužno proglasiti situaciju nevolje, pilot mora to signalizirati, u skladu s točkom SERA.14095, radiotelefonskim signalom za nevolju (MAYDAY), pri čemu ga je najbolje ponoviti triput, i zatim vrstom nevolje (FUEL) (gorivo).

Uvijek kada su, zbog kvara ili narušenosti navigacijskog, komunikacijskog ili sustava za mjerenje visine, sustava kontrole leta ili drugih sustava, performanse zrakoplova narušene toliko da su ispod razine potrebne u zračnom prostoru u kojemu leti, letačka posada mora o tome odmah obavijestiti odgovarajuću jedinicu ATC. Kada taj kvar ili ta narušenost utječe na tada primijenjeno minimalno razdvajanje, kontrolor mora poduzeti mjere za uspostavljanje druge odgovarajuće vrste razdvajanja ili minimalnog razdvajanja.

Narušenost ili kvar sustava RNAV

Kada zrakoplov ne može, zbog kvara ili narušenosti sustava RNAV, udovoljiti specifikacijama koje zahtijeva RNAV ruta ili postupak, pilot mora tražiti izmijenjeno odobrenje.

Gubitak performansi vertikalne navigacije potrebnih za zračni prostor smanjenog minimalnog vertikalnog razdvajanja (RVSM)

tijekom leta mora se upotrebljavati ACAS II, osim u slučajevima iz popisa minimalne opreme kako je utvrđeno u Uredbi Komisije (EU) br. 965/2012 (2) , tako da omogućuje davanje RA indikacija letačkoj posadi kad se otkrije nedopuštena blizina drugog zrakoplova. To se ne smije primjenjivati ako se, zbog neuobičajenog postupka ili stanja u kojima su performanse ograničene, zahtijeva ograničenje RA indikacija (upotrebljava se isključivo prometno upozorenje (TA) ili ekvivalent).

U slučaju RA-a indikacije ACAS-a, piloti moraju:

Kada pilot prijavi RA indikaciju ACAS-a, kontrolor ne smije pokušati izmijeniti letnu putanju tog zrakoplova sve dok pilot ne javi „CLEAR OF CONFLICT” (nema opasnosti od kolizije).

Nakon što zrakoplov odstupi od svojeg odobrenja ili upute ATC-a kako bi slijedio RA indikaciju, ili pilot prijavi RA indikaciju, kontrolor prestaje biti odgovoran za osiguravanje razdvajanja između tog zrakoplova i svih drugih zrakoplova na koje se izravno utječe manevrom potaknutim RA indikacijom. Kontrolor mora ponovno preuzeti odgovornost za osiguravanje razdvajanja svih relevantnih zrakoplova kada:

Osim usluge presretanja i pratnje koja se zrakoplovu osigurava na zahtjev, presretanje civilnih zrakoplova uređuje se odgovarajućim propisima i upravnim direktivama koje izdaju države članice u skladu s Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, a posebno s člankom 3. točkom (d), prema kojoj se države ugovornice ICAO-a, pri izdavanju propisa za svoje državne zrakoplove, obvezuju da će voditi računa o sigurnosti plovidbe civilnih zrakoplova.

Zapovjednik presretanog civilnog zrakoplova mora:

Ako je bilo koja uputa, koja je primljena radiokomunikacijom iz bilo kojeg izvora, u suprotnosti s uputama koje vizualnim signalima daje zrakoplov presretač, presretani zrakoplov mora odmah zatražiti pojašnjenje, a u međuvremenu nastaviti postupati prema vizualnim uputama zrakoplova presretača.

Ako je bilo koja uputa, koja je primljena radiokomunikacijom iz bilo kojeg izvora, u suprotnosti s uputama koje radiokomunikacijom daje zrakoplov presretač, presretani zrakoplov mora odmah zatražiti pojašnjenje, a u međuvremenu nastaviti postupati prema radijskim uputama zrakoplova presretača.

Ako je tijekom presretanja uspostavljena radioveza, ali ne postoji mogućnost komunikacije na zajedničkom jeziku, treba pokušati proslijediti upute, potvrdu uputa i bitne informacije uporabom izraza i izgovora navedenih u tablici S11-3, tako da se svaki izraz emitira dvaput:

Čim jedinica za usluge zračnog prometa sazna da je zrakoplov presretan u njezinom području odgovornosti, ona u skladu s okolnostima mora poduzeti sljedeće mjere:

Čim jedinica za usluge zračnog prometa sazna da je zrakoplov presretan izvan njezinog područja odgovornosti, ona u skladu s okolnostima mora poduzeti sljedeće mjere:

U svim fazama leta obavljaju se sljedeća motrenja iz zrakoplova:

Svi zrakoplovi obavljaju posebna motrenja i o njima izvješćuju uvijek kada uoče ili naiđu na sljedeće uvjete:

▼M4

▼M4

▼B

Nadležna tijela prema potrebi propisuju druge uvjete, o kojima svi zrakoplovi moraju izvješćivati kada na njih naiđu ili kad ih uoče.

Letačke posade moraju sastavljati ta izvješća pomoću obrazaca koji se temelje na predlošku AIREP SPECIAL (posebna izvješća iz zraka) kako je utvrđeno u točki A Dodatka 5. Ta izvješća moraju biti u skladu su s detaljnim uputama za izvješćivanje, kako je utvrđeno u točki 2. Dodatka 5.

Izvješćivanje o motrenjima iz zrakoplova obavlja se tijekom leta za vrijeme motrenja ili što prije nakon motrenja.

Izvješćivanje o motrenjima iz zrakoplova obavlja se u obliku izvješća iz zraka, u skladu s tehničkim specifikacijama u Dodatku 5.

Jedinice ATS emitiraju što je prije moguće posebna i nerutinska izvješća iz zraka:

▼M2

▼B

Emitiranje poruka zrakoplovima ponavlja se na određenoj frekvenciji i nastavlja se u vremenskom razdoblju koje određuje dotična jedinica ATS.

Kada zrakoplov nosi funkcionalan SSR transponder, pilot se njime mora koristiti cijelo vrijeme leta bez obzira na to nalazi li se zrakoplov unutar ili izvan zračnog prostora u kojem se SSR upotrebljava za potrebe ATS-a.

Piloti ne smije upotrebljavati mogućnost IDENT osim ako to ne zahtijeva ATS.

Osim ako je riječ o letu u zračnom prostoru za koji je nadležno tijelo utvrdilo obveznu upotrebu transpondera, zrakoplov bez dovoljne zalihe električne energije izuzima se od zahtjeva za neprestanom upotrebom transpondera.

Kako bi upozorio da se nalazi u posebnoj izvanrednoj situaciji, pilot zrakoplova opremljenog SSR-om mora:

Osim u slučajevima opisanima pod (a), pilot mora:

Kada se opazi da se kod na prikazu situacije razlikuje od onoga koji je dodijeljen zrakoplovu:

Kada je zrakoplov opremljen funkcionalnom opremom s modom C, pilot mora neprestano upotrebljavati taj mod, osim ako mu ATC naloži drugačije.

Osim ako je nadležno tijelo propisalo drukčije, svaka odgovarajuće opremljena jedinica ATS-a mora provjeravati prikazane informacije o razini izvedene iz barometarske visine najmanje jednom pri početnom kontaktu s dotičnim zrakoplovom ili, ako to nije izvedivo, što prije nakon toga.

Zrakoplov opremljen modom S s funkcijom identifikacije zrakoplova mora odašiljati identifikaciju tog zrakoplova kako je utvrđeno u stavci 7. u planu leta ICAO-a ili, ako nije dostavljen nikakav plan leta, registraciju tog zrakoplova.

Uvijek kada se na prikazu situacije opazi da je identifikacija zrakoplova koju odašilje zrakoplov opremljen modom S različita od one koja se od tog zrakoplova očekivala, od pilota se mora zahtijevati da potvrdi i, ako je potrebno, ponovo unese ispravnu identifikaciju zrakoplova.

Ako se, nakon pilotove potvrde da je identifikacija zrakoplova u identifikacijskoj funkciji moda S točna, to nepodudaranje nastavi, kontrolor mora poduzeti sljedeće mjere:

U slučaju kvara transpondera nakon polijetanja jedinice ATC mora pokušati osigurati nastavak leta do aerodroma odredišta u skladu s planom leta. Od pilota se, međutim, može očekivati da poštuju posebna ograničenja.

Ako se transponder pokvario i ne može se prije polijetanja ponovno pokrenuti, piloti moraju:

Kategorije poruka kojima se koristi zrakoplovna pokretna usluga i prednost pri uspostavljanju komunikacija i prijenosu poruka mora biti u skladu s tablicom S14-1.

Porukama o nevolji i prometom u nevolji mora se upravljati u skladu s odredbama iz točke SERA.14095.

Porukama hitnosti i prometom u hitnosti, uključujući i poruke kojima prethodi signal medicinskog prijevoza, mora se upravljati u skladu s odredbama iz točke SERA.14095.

poruke o kretanju i kontroli;

poruke koje potječu od operatora zrakoplova ili zrakoplova, a od neposredne su važnosti za zrakoplov u letu;

meteorološka obavijest od neposredne važnosti za zrakoplov u letu ili koji se sprema uzletjeti (izravno prenesena ili za emitiranje);

druge poruke koje su važne za zrakoplov u letu ili koji se sprema uzletjeti.

Radiotelefonske komunikacije zrak-zemlja moraju se voditi na engleskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u postaji na zemlji.

Engleski jezik mora biti dostupan, na zahtjev bilo kojeg zrakoplova, u svim postajama na zemlji koje pružaju usluge određenim aerodromima i rutama kojima se služe međunarodni zračni prijevoz. Osim ako je nadležno tijelo drukčije propisalo za posebne slučajeve, u komunikacijama jedinice ATS i zrakoplova na aerodromima s više od 50 000 međunarodnih IFR kretanja godišnje mora se upotrebljavati engleski jezik. Države članice u kojima s danom stupanja na snagu ove Uredbe engleski jezik nije jedini jezik koji se na takvim aerodromima upotrebljava u komunikacijama jedinice ATS i zrakoplova mogu odlučiti ne primijeniti zahtjev u pogledu upotrebe engleskog jezika i o tome obavješćuju Komisiju. U tom slučaju te države članice moraju najkasnije do 31. prosinca 2017. izraditi studiju o mogućnosti zahtijevanja upotrebe engleskog jezika za komunikacije između jedinice ATS i zrakoplova na tim aerodromima radi sigurnosti, odnosno kako bi se izbjegao ulazak zrakoplova na zauzetu uzletno-sletnu stazu i drugi sigurnosni rizici, uzimajući u obzir primjenjive odredbe nacionalnih propisa i prava Unije o upotrebi jezika. Tu studiju moraju objaviti i o svojim zaključcima moraju obavijestiti Agenciju i Komisiju.

Podatak o jezicima dostupnima na određenoj postaji na zemlji mora biti dio zbornika zrakoplovnih informacija i drugih objavljenih zrakoplovnih informacija koje se odnose na te postaje na zemlji.

Upotreba oznaka ruta ATS u komunikacijama

Riječ „kopter” mora se izgovarati kao u riječi „helikopter”, a riječi „upper” i „supersonic” kao u engleskom jeziku.

Svi brojevi koji se upotrebljavaju u prijenosu pozivnog znaka zrakoplova, smjera leta, uzletno-sletne staze, smjera i brzine vjetra moraju se prenositi izgovaranjem svake znamenke zasebno.

Svi se brojevi koji se upotrebljavaju u prijenosu ostalih informacija, osim onih opisanih u točki (a) 1., moraju se prenositi izgovaranjem svake znamenke zasebno, osim što se svi brojevi koji sadržavaju cijele stotice i cijele tisućice prenose izgovaranjem svake znamenke u broju stotica ili tisućica nakon čega slijedi riječ „HUNDRED” (sto), odnosno „THOUSAND”. Kombinacija tisućica i cijelih stotica mora se prenositi izgovaranjem svake znamenke u broju tisućica nakon čega slijedi riječ „THOUSAND”, a zatim broja stotica nakon kojeg slijedi riječ „HUNDRED”.

Kada postoji potreba za razjašnjenjem broja prenesenog u cijelim tisućicama i/ili stoticama, taj se broj mora prenositi izgovaranjem svake znamenke zasebno.

Kada se informacije o relativnom smjeru prema nekom objektu ili prometu u koliziji daju u obliku brojki na satu s 12 odjeljaka, ta se informacija moraju davati izgovaranjem tih brojki u obliku „TEN O'CLOCK” (10 sati) ili „ELEVEN O'CLOCK” (11 sati).

Brojevi s decimalnom točkom moraju se prenositi kako je propisano u točki (a) 1., pri čemu se decimalna točka u odgovarajućem slijedu naznači riječju „DECIMAL” (točka).

Za identifikaciju kanala prijenosa u radiotelefonskim komunikacijama u visokofrekvencijskom pojasu (VHF) moraju se upotrebljavati svih šest znamenki brojčane oznake, osim ako su peta i šesta znamenka nule, tada se upotrebljavaju samo prve četiri znamenke.

Prijenosi se moraju provoditi sažeto normalnim razgovornim tonom.

Sljedeće se riječi i fraze moraju upotrebljavati prema potrebi u radiotelefonskim komunikacijama i moraju imati značenja iz tablice S14-4:

Potpuni pozivni znakovi

Pozivni znakovi radiopostaja zrakoplova pripadaju jednom od sljedećih tipova:

Skraćeni pozivni znakovi

Pozivni znakovi radiopostaja zrakoplova prikazani u točki (a), osim tipa c), mogu se skratiti u okolnostima propisanima u točki SERA.14055 (c). Skraćeni pozivni znakovi moraju biti u sljedećem obliku:

Zrakoplov tijekom leta ne smije mijenjati tip pozivnog znaka svoje radiopostaje, osim privremeno prema uputi jedinice ATC izdanoj radi sigurnosti. Osim radi sigurnosti, zrakoplovu se tijekom uzlijetanja, posljednjeg dijela završnog prilaženja i rulanja pri slijetanju ne smije upućivati nikakav prijenos.

Uspostava radiotelefonskih komunikacija

Daljnje radiotelefonske komunikacije

Odgovarajuća jedinica ATS mora obavijestiti zrakoplov da prijeđe s jedne radijske frekvencije na drugu u skladu s dogovorenim postupcima. Ako takve obavijesti nema, zrakoplov mora obavijestiti jedinicu ATS prije takve promjene.

Ako je ANSP koji je odgovoran za pružanje usluga možda propisao, a nadležno tijelo odobrilo postupak uspostave i napuštanje VHF frekvencije, zrakoplov mora poslati informaciju o uspostavi ili napuštanju te frekvencije.

Osim ako je drukčije propisao ANSP odgovoran za pružanje usluga i odobrilo nadležno tijelo, početni poziv jedinici ATS nakon promjene kanala govorne komunikacije zrak-zemlja mora sadržavati sljedeće elemente:

Piloti moraju dati informacije o razinama zaokružene na najbližih cijelih 30 m ili 100 stopa visinomjera zrakoplova.

Početni poziv aerodromskom kontrolnom tornju

Zrakoplovima kojima se pruža aerodromska kontrola početni poziv mora sadržavati:

Testni prijenosi moraju imati sljedeću strukturu:

Odgovor na testni prijenos mora biti sljedeći:

Kada se testovi obave, mora se upotrebljavati sljedeća ljestvica čujnosti:

Ljestvica čujnosti

Poruke moraju biti sažete i nedvosmislene, u njima se, uvijek kada je dostupna, upotrebljava standardna frazeologija.

Kraj razgovora.

Radiotelefonsku komunikaciju mora završiti jedinica ATS prijamna postaja ili zrakoplov, upotrebljavajući svoj pozivni znak.

Ispravke i ponavljanja

Ako se provjerom ispravnosti ponavljanja opaze neispravni elementi, na kraju ponavljanja moraju se prenijeti riječi „NEGATIVE I SAY AGAIN”, a nakon toga i ispravna verzija dotičnih elemenata.

Tijekom leta zrakoplov prati komunikacije kako to zahtijevo nadležno tijelo i ne prekida nadzor, osim zbog sigurnosnih razloga, a da o tome ne obavijesti relevantnu jedinicu ATS.

Zrakoplovne postaje neprestano slušaju VHF kanal za hitne slučajeve na 121,5 MHz tijekom radnog vremena jedinica na kojima je on instaliran. Kada su dvije ili više takvih postaja smještene zajedno, taj se zahtjev ispunjava praćenjem kanala na 121,5 MHz na jednoj od njih.

Kada je nužno da zrakoplov ili jedinica ATS iz bilo kojih razloga prekine taj rad, oni, ako je moguće, o tome obavješćuju druge relevantne postaje i daju im vrijeme za koje se očekuje da će taj rad biti nastavljen. Kada se rad nastavi, o tome se obavješćuju ostale relevantne postaje. Kada je prekid rada nužno produljiti nakon vremena iz prvotne obavijesti, ako je moguće, šalje se ispravljeno vrijeme nastavka rada točno ili približno u to vrijeme.

Kada zrakoplov ne uspije uspostaviti kontakt na za to određenom kanalu, na prethodno korištenom kanalu ili na drugom kanalu koji odgovara toj ruti i ne uspije nikakvim sredstvima koje ima na raspolaganju uspostaviti komunikaciju s odgovarajućom jedinicom ATS, drugom jedinicom ATS ili drugim zrakoplovom, taj zrakoplov šalje poruku dvaput na za to određenom kanalu (ili kanalima), a prije nje šalje frazu „TRANSMITTING BLIND” („emitiram u slijepo”) te, ako je nužno, u njoj navodi primatelje kojima je poruka namijenjena.

Kada zrakoplov ne može uspostaviti komunikaciju zbog kvara prijamnika, on šalje izvješća u predviđena vremena, ili pozicije, na kanalu u upotrebi, a prije njih šalje frazu „TRANSMITTING BLIND DUE TO RECEIVER FAILURE” („emitiram u slijepo zbog kvara prijamnika”). Zrakoplova mora:

Kada jedinica ATS ne uspije uspostaviti kontakt sa zrakoplovom nakon poziva na frekvencijama za koje se smatra da taj zrakoplov sluša, ona mora:

Odredbe iz točke (a) moraju se primjenjivati i:

Kretanje vozila

Frazeologije za kretanje vozila, osim traktora za vuču, na manevarskoj površini moraju biti iste kao one koje se upotrebljavaju za kretanje zrakoplova, uz iznimku uputa za voženje po tlu, u kojem slučaju se u komunikaciji s vozilima riječ „PROCEED” („nastavite put”) upotrebljava umjesto riječi „TAXI” („vozite po tlu”).

Savjetodavna usluga u zračnom prometu

Savjetodavna usluga u zračnom prometu ne izdaje „odobrenja” nego samo „savjete” i ako zrakoplovu predlaže neki niz radnji, mora upotrebljavati riječ „advise (savjet/savjetujemo)” ili „suggest (prijedlog/predlažemo)”.

Ukazivanje na kategoriju jake vrtložne turbulencije

Postupci u vezi s odstupanjem zbog vremenskih uvjeta

Kada pilot počne komunicirati s ATC-om, brzi odgovor može dobiti ako upotrijebi frazu „WEATHER DEVIATION REQUIRED” („molim odstupanje zbog vremenskih uvjeta”) kojom javlja želju za prvenstvom na toj frekvenciji i za odgovor ATC-a. Kada je potrebno, pilot mora početi komunikaciju pozivom hitnosti „PAN PAN” (najbolje izgovoriti triput).

Općenito

Radiotelefonske komunikacije u nevolji

Radiotelefonske komunikacije u hitnosti

U skladu s člankom 4.a, VHF frekvencija za slučaj nužde (121,500 MHz) koristi se u slučajevima prave nužde uključujući sljedeće:

signal emitiran radiotelegrafijom ili bilo kojom drugom metodom signaliziranja, koji se sastoji od skupine SOS (.. .— — —. .. prema Morseovoj abecedi);

radiotelefonski signal pogibelji, koji se sastoji od izgovorene riječi MAYDAY;

poruka pogibelji poslana podatkovnom vezom, koja prenosi namjeru riječi MAYDAY;

crvene svjetleće rakete ili petarde, ispaljene pojedinačno u kratkim razmacima;

svjetleći padobran s crvenim svjetlom;

postavljanje transpondera na mod A, kod 7700 .

višekratno uključivanje i isključivanje svjetala za slijetanje; ili

višekratno uključivanje i isključivanje pozicijskih svjetala, tako da se razlikuju od bljeskajućih pozicijskih svjetala.

signal emitiran radiotelegrafijom ili bilo kojom drugom metodom signaliziranja, koji se sastoji od skupine XXX (—.. — —..— —..— prema Morseovoj abecedi);

radiotelefonski signal hitnosti, koji se sastoji od izgovorenih riječi PAN, PAN;

poruka hitnosti poslana podatkovnom vezom, koja prenosi namjeru riječi PAN, PAN.

danju:

noću:

danju:

noću:

s kombiniranom masom od 6 kg ili više; ili

koji uključuje paket od 3 kg ili više; ili

koji uključuje paket od 2 kg ili više s površinskom gustoćom preko 13 g na kvadratni centimetar, što se određuje dijeljenjem ukupne mase paketa s korisnim teretom u gramima s površinom njegove najmanje plohe u kvadratnim centimetrima; ili

koji koristi uže ili drugo sredstvo za ovjes korisnog tereta, koje zahtijeva sudarnu silu od 230 N ili više da bi se odvojio obješeni korisni teret od balona.