European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija C


C/2024/4131

28.6.2024

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(C/2024/4131)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Petit Chablis”

PDO-FR-A0656-AM01

Datum obavijesti: 22. travnja 2024.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Najveći prinos

U poglavlju I. dijelu VIII. točki 1. najveći dopušteni prinos povećan je sa 70 na 75 hektolitara po hektaru.

Najveći prinos povećan je kako bi se u obzir uzele klimatske promjene, koje dovode do nepredvidivih događaja i redovito uzrokuju slabu berbu.

Mijenja se točka 5. jedinstvenog dokumenta.

2.   Metoda uzgoja vinove loze

U specifikaciji se u poglavlju I. odjeljku VI. „Uzgoj vinove loze” uvode nove verzije točaka a) i c) kako slijedi:

„a)

Gustoća sadnje

—

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 5 500 trsova po hektaru, s prosječnim razmakom između redova od najviše 1,20 metara, osim ako se vinova loza sadi na padinama s nagibom od 40 % ili više, u kojem slučaju razmak iznosi najviše 1,60 metara. Ako je razmak između redova nepravilan, ne smije biti veći od 2 metra.

—

Razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 0,80 metara.”

„c)

Pravila o vezanju trsova uz brajdu i visini lišća

—

Visina vezanog lišća je najmanje 0,6 puta veća od prosječnog razmaka između redova mjereno od donje granice lišća, utvrđene na visini od najmanje 0,30 metara iznad tla, do najviše nosive žice.

—

Vinova loza mora biti vezana uz brajdu, koja mora biti poduprta.”

Početkom 20. stoljeća vinogradari iz Chablisa počeli su krčiti prolaze kroz svaki šesti red vinograda kako bi omogućili mehanizaciju uzgoja vinove loze. Nakon toga bi po tom obrascu zasadili novu vinovu lozu.

Te ustaljene prakse nisu bile navedene u izvornoj verziji specifikacije,

ali su uvrštene u izmjenu specifikacije i utvrđene kako slijedi:

—

održavanje najmanje gustoće sadnje od 5 500 trsova po hektaru,

—

utvrđivanje prosječnog razmaka između redova od najviše 1,2 metra,

—

dodavanje najvećeg razmaka između redova od najviše 2 metra.

Mijenja se točka 5. jedinstvenog dokumenta u pogledu novih pravila o gustoći sadnje.

3.   Prijelazne mjere

Dvije prijelazne mjere u nastavku su zastarjele i stoga se brišu iz poglavlja I. odjeljka XI. specifikacije.

—

Prerada, proizvodnja, dozrijevanje, pakiranje, skladištenje

Od 1. studenog 2014. primjenjuju se sljedeće mjere:

—

odredba o kapacitetu vinskog podruma,

—

odredba o kontroli temperature bačvi tijekom dozrijevanja,

—

odredba o zaštićenom prostoru za skladištenje vina u bocama.

—

Posebna odredba

Eksperimentiranje s proizvodnjom viška prinosa radi stvaranja zaliha („volume complémentaire individuel”) obuhvaćeno je odlukom od 20. listopada 2005., izmijenjenom odlukom od 29. studenog 2007. i odlukom od 23. studenog 2010.

Ne mijenja se jedinstveni dokument.

4.   Promjena nadzornog tijela

Mijenja se prvi stavak odjeljka II. poglavlja III. specifikacije jer su revidirana pravila o sastavljanju teksta.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv(i)

Petit Chablis

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

KRATAK OPIS

Riječ je o mirnim i suhim bijelim vinima.

a)

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina iznosi 9,5 %.

b)

Vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 12,5 %.

c)

Kad se vina stavljaju na raspolaganje za konzumaciju, imaju najveći dopušteni udio fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) od: 3 grama po litri ili 4 grama po litri ako ukupna kiselost iznosi najmanje 55,10 miliekvivalenata po litri.

Drugi analitički kriteriji u skladu su s vrijednostima utvrđenima propisima EU-a.

„Petit Chablis” je živahno vino voćne arome koje je izrazito mineralno i lagano. Kiselost i mineralnost daju mu svježinu, zbog čega dobiveno mlado vino ne treba dozrijevati da bi bilo pitko.

Opća analitička svojstva

—

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena) –

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena) –

—

Najmanji ukupni sadržaj kiselosti –

—

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) –

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri) –

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni enološki postupci

1.   Poseban enološki postupak

a)

Zabranjena je upotreba komadića drva.

b)

Vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 12,5 %.

Uz prethodno navedene odredbe, pri provedbi enoloških postupaka potrebno je poštovati obveze utvrđene na europskoj razini te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

2.   Postupak uzgoja

a)   Gustoća sadnje

—

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 5 500 trsova po hektaru, s prosječnim razmakom između redova od najviše 1,20 metara, osim ako se vinova loza sadi na padinama s nagibom od 40 % ili više, u kojem slučaju razmak iznosi najviše 1,60 metara. Ako je razmak između redova nepravilan, ne smije biti veći od 2 metra.

—

Razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 0,80 metara.

b)   Pravila o rezidbi

Vina se dobivaju od vinove loze koja se obrezuje u skladu sa sljedećim odredbama:

OPĆE ODREDBE

Vinova loza obrezuje se s najviše 14 pupova po trsu i najviše 10 pupova po kvadratnom metru i to:

—

kratkom rezidbom (u obliku kordonca Royat),

—

ili dugačkom rezidbom (jednostruki ili dvostruki Guyot ili način rezidbe u obliku „Chablis”).

POSEBNA ODREDBA

Bez obzira na način rezidbe, loza se može rezati s dodatnim pupovima pod uvjetom da u fenološkoj fazi, kad je na lozi 11 do 12 listića, broj plodovitih grana te godine po trsu nije veći od broja pupova propisanog pravilima o rezidbi.

c)   Navodnjavanje

Navodnjavanje je zabranjeno.

5.2.   Najveći prinosi

Petit Chablis

75 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i dozrijevanje vina odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Yonne: Beine, Béru, Chablis, La Chapelle-Vaupelteigne, Chemilly-sur-Serein, Chichée, Collan, Courgis, Fleys, Fontenay-près-Chablis, Lignorelles, Ligny-le-Châtel, Maligny, Poilly-sur-Serein, Préhy, Villy i Viviers.

7.   Sorte vinove loze

Chardonnay B

8.   Opis povezanosti:

a)   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Predmetno zemljopisno područje obuhvaća niz padina koje se uzdižu među visoravnima prirodne regije Auxerrois u pariškom bazenu. Područje Chablisa mala je i dobro definirana regija koja zauzima viša područja uz dolinu rijeke Serein, pritoke rijeke Yonne, u dijelu u kojem prolazi kroz područje Côte des Bars.

Zemljopisno područje obuhvaća 17 općina u departmanu Yonne, istočno od Auxerrea.

Obronak, ili greben, Côte des Bars velika je geomorfološka struktura u kojoj su vidljivi sedimenti iz gornje jure. Tvrdi vapnenac „Calcaire du Barrois” oblikuje zaravan duž vrha dugog obronka s kompaktnim i nepropusnim podtlom od lapora (glinoviti vapnenac). Taj lapor obiluje malim zakrivljenim ljušturama kamenice Exogyra virgula po kojoj je dobio ime.

Ispod lapora nalazi se sloj vrste vapnenca poznate kao „Calcaire à Astartes” koji stvara malo uzvišenje u topografiji blizu dna doline. Lapor koji formira padinu obično je prekriven slojem sipara koji se sastoji od sitnog materijala pomiješanog s grubljim vapnenačkim elementima. Greben se uzdiže na visinu od 120 do 130 metara. Nadmorska visina nije prevelika, a najviši dio visoravni nije viši od 320 metara. Na sjeveroistoku zemljopisnog područja vapnenačka visoravan prekrivena je tlima koja su nastala u razdoblju krede, posebno glinastim tlima koja sadržavaju fosilizirane ljušture kamenica i lapor.

Krajolik Chablisa vrlo je jedinstven. Vinova loza zasađena je na dugačkim, blago udubljenim padinama. Duž vrha nalazi se šumovita vapnenačka litica koja zatvara područje koje okružuje te se otvara samo duž glavnog dijela doline rijeke Serein. Mnoštvo manjih, najčešće suhih, dolina urezano je u padine i okrenuto u različitim smjerovima. Te su male doline pretežito zatvorene i na strmijim stranama šumovite. Vinova loza zasađena je samo na padinama s najboljim uvjetima za uzgoj.

Razgraničene čestice za uzgoj grožđa nalaze se na različitim lokacijama:

—

na padinama, uglavnom na dobro propusnim laporastim vapnenačkim tlima,

—

ali i na određenim mjestima na nižim brežuljcima, na „calcaires à Astartes” ili koluviju u podnožju padine,

—

na rubovima visoravni, gdje se površinski sloj tla sastoji od vapnenca i vrlo je kamenit te zato služi kao dobar izvor topline, potreban zbog klime koja je nepovoljna jer nema zaklona.

Područje prekrivaju različita tla, ali sva su vapnenačkog podrijetla. Na vapnenačkoj visoravni tla su siromašna, vrlo šljunčana i propusna te ih lokalno stanovništvo naziva „petites terres” („sitna tla”), dok su na vapnenačkim padinama i nižim brežuljcima više glinasta.

Na sjeverozapadu zemljopisnog područja nastao je određen broj vinogradarskih područja smještenih na glini iz razdoblja krede, koja prekriva „Calcaire du Barrois”. Na toj tvrdoj vapnenačkoj površini tla su nepropusna, ali padina omogućuje odvodnju.

Na području Chablisa prevladava oceanska klima s blagim kontinentalnim utjecajima. Klima se odlikuje umjerenom količinom ravnomjerno raspoređenih padalina od samo 650 milimetara godišnje u Auxerreu. Ljeti nema većih suša. Temperature su prilično niske, s godišnjim prosjekom od 10,8 °C.

Relativno je velik rizik od zimskog i proljetnog mraza, što može biti pogubno za vinovu lozu. Taj rizik veći je u dolinama zbog pretežite zatvorenosti područja, dok su visoravni izložene hladnim zimskim vjetrovima.

b)   Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Postoje dokazi da se vinova loza na području Chablisa uzgaja još od kasnog srednjeg vijeka. Ondje je 510. osnovan samostan koji je 867. predan redovnicima iz opatije svetog Martina iz Toursa koji su bježali od prodora Vikinga u regiju Loire. Vjeruje se da su ti redovnici zasadili vinograd u blizini sela.

Cisterciti su 1114. osnovali opatiju Pontigny u blizini Chablisa te su s vremenom uzgojili vinograd, a kasnije su u gradu Chablisu osnovali vinariju Petit Pontigny, o čemu svjedoče građevine sačuvane do danas. Ta crkvena imanja postojala su sve do Francuske revolucije. Istodobno se vinogradarstvo širilo i među laicima, koji su također bili zainteresirani za vanjsku trgovinu. Najviše se izvozilo u Pariz i sjevernu Europu.

Značajke suhog bijelog vina „Chablis” tijekom povijesti ostale su izrazito dosljedne. Opatija Pontigny je 1186. dobila vinograd u blizini Chablisa u kojem se proizvodilo „bijelo vino pogodno za dugo dozrijevanje”. U vinogradarskoj kulturi u kojoj prevladavaju crna vina i vina vrste „clairet” (ružičasta vina) Chablis je zbog tog svojstva bio izniman, što su isticali i autori iz 19. stoljeća.

Područje Chablisa teško su pogodile filoksera, peronospora i pepelnica, a oporavak je trajao nekoliko desetljeća. Prava obnova vinograda započela je tek u drugoj polovini 20. stoljeća, a pridonio joj je napredak u području vinogradarstva te mehanizacija i mjere za zaštitu od mraza. Pri obnovi vodilo se računa o običajima, a vinogradi su namijenjeni isključivo za proizvodnju bijelih vina.

Naziv „Petit Chablis” upotrebljava se od početka 20. stoljeća, točnije 1908., kad su uzgajivači osnovali svoj prvi sindikat kako bi spriječili zlouporabu tog naziva. Naziv „Petit Chablis” spominje se u nizu presuda u kojima se priznaje zaštićena oznaka izvornosti „Chablis”. Presudom iz 1920. dopuštena je njegova upotreba za suha bijela vina proizvedena u regiji Chablis od sorti vinove loze koje nisu „Beaunois”, što je bio lokalni naziv za Chardonnay B. Presudom iz 1923. dopuštena je upotreba i za vina proizvedena od sorte „Beaunois” koja nisu uzgojena na česticama s tlima „iz doba kimeridža”.

Zaštićena oznaka izvornosti „Petit Chablis” priznata je odlukom iz 1944.

„Petit Chablis” proizvodi se od samo jedne sorte, Chardonnay B, poznate kao sorta od koje se proizvode čuvena bijela vina Burgundije.

Vina se uglavnom proizvode od vinove loze zasađene na visoravnima s vapnenačkim tlima, a na sjeverozapadu na padinama prekrivenima glinom iz razdoblja krede. Vinova loza sadi se i na područjima na nižim padinama, gdje su tla teža.

Vinogradi sa zaštićenom oznakom izvornosti „Petit Chablis” obrezuju se i oblikuju tradicionalnom metodom dugačke rezidbe. Tradicionalni način rezidbe u obliku „Chablis” dobro je prilagođen zahtjevnim klimatskim uvjetima te daje redovit i kontroliran prinos.

Uzgojni oblik jednostrukog ili dvostrukog Guyota bio je uobičajen u vinogradima Burgundije u 19. stoljeću, a upotrebljavao se i na području Chablisa. Zahvaljujući klonskoj selekciji razvijene su produktivnije biljke prikladnije za kratku rezidbu, koja se počela koristiti radi reguliranja rasta. Vinova loza veže se uz brajdu i obično sadi u okomitim linijama uz padine. Ta praksa pomaže u sušenju glinastih tala, ali stvara i probleme zbog erozije, koji se ublažavaju okretanjem mase tla i osiguravanjem travnatog pokrova.

Vinograd je 2009. prekrivao površinu od 850 hektara i proizvodio oko 50 000 hektolitara vina godišnje.

„Petit Chablis” je živahno bijelo vino voćne arome, izrazito mineralno i lagano. Kiselost i mineralnost daju mu svježinu, zbog čega dobiveno mlado vino ne treba dozrijevati da bi bilo pitko.

Vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Petit Chablis” uvijek su bijela, a svoja živahna mineralna svojstva duguju hladnoj oceanskoj klimi koja prevladava na tom zemljopisnom području.

Mezoklimatski uvjeti imaju velik utjecaj na kvalitetu vina, a uvjeti berbe snažno utječu na organoleptička svojstva.

Područje Chablisa posebno je unutar regije Burgundije jer je uvelike odvojeno od drugih velikih vinograda te regije. Teroar ostavlja dojam jednostavnosti zbog jedinstvenog geološkog konteksta, korištenja samo jedne sorte grožđa i proizvodnje jedne vrste vina.

Proizvođači su tijekom generacija razvili posebno znanje i iskustvo koji im omogućuju da maksimalno iskoriste sortu Chardonnay B u tom surovom okruženju. Na primjer, primjenjuju najbolje tehnike rezidbe kojima se postiže kontrola prinosa i vinovoj lozi omogućuje da postigne optimalnu zrelost. Razvili su i tehnike za zaštitu od mraza.

„Petit Chablis” uglavnom se proizvodi od vinove loze zasađene na česticama koje se nalaze na hladnoj visoravni, u podnožju padina i na mjestima s glinastim tlom. Prirodne lokacije pridonose kontroli sazrijevanja grožđa te se na taj način osigurava dovoljna kiselost za postizanje živahnog karaktera tipičnog za ta vina.

Zaštićena oznaka izvornosti „Petit Chablis” samo je jedna od nekoliko njih iz vinograda na području Chablisa, uključujući „Chablis” i „Chablis Grand Cru”. Vina iz te skupine međusobno su slična u pogledu sorte grožđa, okolišnih uvjeta te znanja i iskustva proizvođača. Ipak, svako od njih ima svoja posebna svojstva, a „Petit Chablis” najsvjetlije je i najživlje među njima. Riječ je o vinu koje se pije mlado, za razliku od vina „Chablis Grand Cru”, poznatog po tome što je pogodno za dozrijevanje.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali uvjeti)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje i razvoja vina, obuhvaća područja sljedećih općina:

—

departman Côte-d’Or: Agencourt, Aloxe-Corton, Ancey, Arcenant, Argilly, Autricourt, Auxey-Duresses, Baubigny, Beaune, Belan-sur-Ource, Bévy, Bissey-la-Côte, Bligny-lès-Beaune, Boncourt-le-Bois, Bouix, Bouze-lès-Beaune, Brion-sur-Ource, Brochon, Cérilly, Chamboeuf, Chambolle-Musigny, Channay, Charrey-sur-Seine, Chassagne-Montrachet, Châtillon-sur-Seine, Chaumont-le-Bois, Chaux, Chenôve, Chevannes, Chorey-lès-Beaune, Clémencey, Collonges-lès-Bévy, Combertault, Comblanchien, Corcelles-les-Arts, Corcelles-les-Monts, Corgoloin, Cormot-Vauchignon, Corpeau, Couchey, Curley, Curtil-Vergy, Daix, Dijon, Ebaty, Echevronne, Epernay-sous-Gevrey, L’Etang-Vergy, Etrochey, Fixin, Flagey-Echézeaux, Flavignerot, Fleurey-sur-Ouche, Fussey, Gerland, Gevrey-Chambertin, Gilly-lès-Cîteaux, Gomméville, Grancey-sur-Ource, Griselles, Ladoix-Serrigny, Lantenay, Larrey, Levernois, Magny-lès-Villers, Mâlain, Marcenay, Marey-lès-Fussey, Marsannay-la-Côte, Massingy, Mavilly-Mandelot, Meloisey, Merceuil, Messanges, Meuilley, Meursanges, Meursault, Molesme, Montagny-lès-Beaune, Monthelie, Montliot-et-Courcelles, Morey-Saint-Denis, Mosson, Nantoux, Nicey, Noiron-sur-Seine, Nolay, Nuits-Saint-Georges, Obtrée, Pernand-Vergelesses, Perrigny-lès-Dijon, Plombières-lès-Dijon, Poinçon-lès-Larrey, Pommard, Pothières, Premeaux-Prissey, Prusly-sur-Ource, Puligny-Montrachet, Quincey, Reulle-Vergy, La Rochepot, Ruffey-lès-Beaune, Saint-Aubin, Saint-Bernard, Saint-Philibert, Saint-Romain, Sainte-Colombe-sur-Seine, Sainte-Marie-la-Blanche, Santenay, Savigny-lès-Beaune, Segrois, Tailly, Talant, Thoires, Vannaire, Velars-sur-Ouche, Vertault, Vignoles, Villars-Fontaine, Villebichot, Villedieu, Villers-la-Faye, Villers-Patras, Villy-le-Moutier, Vix, Volnay, Vosne-Romanée i Vougeot,

—

departman Rhône: Alix, Anse, L’Arbresle, Les Ardillats, Arnas, Bagnols, Beaujeu, Belleville, Belmont-d’Azergues, Blacé, Le Bois-d’Oingt, Le Breuil, Bully, Cercié, Chambost-Allières, Chamelet, Charentay, Charnay, Châtillon, Chazay-d’Azergues, Chénas, Chessy, Chiroubles, Cogny, Corcelles-en-Beaujolais, Dareizé, Denicé, Dracé, Emeringes, Fleurie, Frontenas, Gleizé, Jarnioux, Juliénas, Jullié, Lacenas, Lachassagne, Lancié, Lantignié, Légny, Létra, Liergues, Limas, Lozanne, Lucenay, Marchampt, Marcy, Moiré, Montmelas-Saint-Sorlin, Morancé, Odenas, Oingt, Les Olmes, Le Perréon, Pommiers, Pouilly-le-Monial, Quincié-en-Beaujolais, Régnié-Durette, Rivolet, Saint-Clément-sur-Valsonne, Saint-Cyr-le-Chatoux, Saint-Didier-sur-Beaujeu, Saint-Etienne-des-Oullières, Saint-Etienne-la-Varenne, Saint-Georges-de-Reneins, Saint-Germain-Nuelles, Saint-Jean-d’Ardières, Saint-Jean-des-Vignes, Saint-Julien, Saint-Just-d’Avray, Saint-Lager, Saint-Laurent-d’Oingt, Saint-Loup, Sainte-Paule, Saint-Romain-de-Popey, Saint-Vérand, Salles-Arbuissonnas-en-Beaujolais, Sarcey, Taponas, Ternand, Theizé, Vaux-en-Beaujolais, Vauxrenard, Vernay, Villefranche-sur-Saône, Ville-sur-Jarnioux i Villié-Morgon,

—

departman Saône-et-Loire: Aluze, Ameugny, Azé, Barizey, Beaumont-sur-Grosne, Berzé-la-Ville, Berzé-le-Châtel, Bissey-sous-Cruchaud, Bissy-la-Mâconnaise, Bissy-sous-Uxelles, Bissy-sur-Fley, Blanot, Bonnay, Bouzeron, Boyer, Bray, Bresse-sur-Grosne, Burgy, Burnand, Bussières, Buxy, Cersot, Chagny, Chaintré, Chalon-sur-Saône, Chamilly, Champagny-sous-Uxelles, Champforgeuil, Chânes, Change, Chapaize, La Chapelle-de-Bragny, La Chapelle-de-Guinchay, La Chapelle-sous-Brancion, Charbonnières, Chardonnay, La Charmée, Charnay-lès-Mâcon, Charrecey, Chasselas, Chassey-le-Camp, Château, Châtenoy-le-Royal, Chaudenay, Cheilly-lès-Maranges, Chenôves, Chevagny-lès-Chevrières, Chissey-lès-Mâcon, Clessé, Cluny, Cormatin, Cortambert, Cortevaix, Couches, Crêches-sur-Saône, Créot, Cruzille, Culles-les-Roches, Curtil-sous-Burnand, Davayé, Demigny, Dennevy, Dezize-lès-Maranges, Donzy-le-National, Donzy-le-Pertuis, Dracy-le-Fort, Dracy-lès-Couches, Epertully, Etrigny, Farges-lès-Chalon, Farges-lès-Mâcon, Flagy, Fleurville, Fley, Fontaines, Fuissé, Genouilly, Germagny, Givry, Granges, Grevilly, Hurigny, Igé, Jalogny, Jambles, Jugy, Jully-lès-Buxy, Lacrost, Laives, Laizé, Lalheue, Leynes, Lournand, La Loyère, Lugny, Mâcon, Malay, Mancey, Martailly-lès-Brancion, Massilly, Massy, Mellecey, Mercurey, Messey-sur-Grosne, Milly-Lamartine, Montagny-lès-Buxy, Montbellet, Montceaux-Ragny, Moroges, Nanton, Ozenay, Paris-l’Hôpital, Péronne, Pierreclos, Plottes, Préty, Prissé, Pruzilly, Remigny, La Roche-Vineuse, Romanèche-Thorins, Rosey, Royer, Rully, Saint-Albain, Saint-Ambreuil, Saint-Amour-Bellevue, Saint-Boil, Saint-Clément-sur-Guye, Saint-Denis-de-Vaux, Saint-Désert, Saint-Gengoux-de-Scissé, Saint-Gengoux-le-National, Saint-Germain-lès-Buxy, Saint-Gervais-sur-Couches, Saint-Gilles, Saint-Jean-de-Trézy, Saint-Jean-de-Vaux, Saint-Léger-sur-Dheune, Saint-Mard-de-Vaux, Saint-Martin-Belle-Roche, Saint-Martin-du-Tartre, Saint-Martin-sous-Montaigu, Saint-Maurice-de-Satonnay, Saint-Maurice-des-Champs, Saint-Maurice-lès-Couches, Saint-Pierre-de-Varennes, Saint-Rémy, Saint-Sernin-du-Plain, Saint-Symphorien-d’Ancelles, Saint-Vallerin, Saint-Vérand, Saint-Ythaire, Saisy, La Salle, Salornay-sur-Guye, Sampigny-lès-Maranges, Sancé, Santilly, Sassangy, Saules, Savigny-sur-Grosne, Sennecey-le-Grand, Senozan, Sercy, Serrières, Sigy-le-Châtel, Sologny, Solutré-Pouilly, Taizé, Tournus, Uchizy, Varennes-lès-Mâcon, Vaux-en-Pré, Vergisson, Vers, Verzé, Le Villars, La Vineuse, Vinzelles i Viré,

—

departman Yonne: Accolay, Aigremont, Annay-sur-Serin, Arcy-sur-Cure, Asquins, Augy, Auxerre, Avallon, Bazarnes, Bernouil, Bessy-sur-Cure, Bleigny-le-Carreau, Censy, Champlay, Champs-sur-Yonne, Champvallon, Chamvres, Charentenay, Châtel-Gérard, Cheney, Chevannes, Chitry, Coulangeron, Coulanges-la-Vineuse, Cravant, Cruzy-le-Châtel, Dannemoine, Dyé, Epineuil, Escamps, Escolives-Sainte-Camille, Gy-l’Evêque, Héry, Irancy, Island, Joigny, Jouancy, Junay, Jussy, Lichères-près-Aigremont, Lucy-sur-Cure, Mélisey, Merry-Sec, Migé, Molay, Molosmes, Montigny-la-Resle, Mouffy, Moulins-en-Tonnerois, Nitry, Noyers, Ouanne, Paroy-sur-Tholon, Pasilly, Pierre-Perthuis, Pontigny, Quenne, Roffey, Rouvray, Sacy, Saint-Bris-le-Vineux, Saint-Cyr-les-Colons, Sainte-Pallaye, Saint-Père, Sainte-Vertu, Sarry, Senan, Serrigny, Tharoiseau, Tissey, Tonnerre, Tronchoy, Val-de-Mercy, Vallan, Venouse, Venoy, Vermenton, Vézannes, Vézelay, Vézinnes, Villeneuve-Saint-Salves, Villiers-sur-Tholon, Vincelles, Vincelottes, Volgré i Yrouerre.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Ako je na etiketi navedena sorta grožđa, taj se podatak ne navodi u istom vidnom polju kao i obvezni podaci i tiska se slovima čije dimenzije ne prelaze dva milimetra.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-580ac589-2817-4f2f-85ee-35292c4b5057


(1)   SL L 9, 11.1.2019., str. 2.


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4131/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)