L_2015125HR.01003601.xml

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/789

оd 18. svibnja 2015.

o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) i njegova širenja unutar Unije

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 3415)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 16. stavak 3. četvrtu rečenicu,

budući da:

(1)	S obzirom na revizije koje je provela Komisija i na priopćenja talijanskih nadležnih tijela o novim izbijanjima, mjere predviđene Provedbenom odlukom Komisije 2014/87/EU (2) trebalo bi pojačati.

(2)

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) (dalje u tekstu: „Agencija”) objavila je 6. siječnja 2015. znanstveno mišljenje o riziku za zdravlje bilja koji predstavlja organizam Xylella fastidiosa (Wells et al.) (dalje u tekstu: „navedeni organizam”) na području EU-a, uz utvrđivanje i ocjenu mogućnosti smanjenja rizika (3). U tom je mišljenju naveden popis biljnih vrsta osjetljivih na europske i izvaneuropske izolate navedenog organizma. Osim toga Agencija je 20. ožujka 2015. objavila znanstveno izvješće o kategorizaciji tog bilja namijenjenog sadnji, osim sjemena, prema riziku od unošenja navedenog organizma. U izvješću su kategorizirane biljne vrste za koje je dosad potvrđeno da su osjetljive na europske i izvaneuropske izolate navedenog organizma prirodnom zarazom, eksperimentalnom zarazom vektorom ili zarazom nepoznate vrste (dalje u tekstu: „navedeno bilje”). Taj je popis dulji od popisa iz Provedbene odluke Komisije 2014/497/EU (4). Stoga je primjereno ovu Odluku primijeniti na popis vrsta dulji od onoga na koji se primjenjuje Provedbena odluka 2014/497/EU. Međutim kako bi se osigurala proporcionalnost, neke bi se mjere trebale primjenjivati samo na biljne vrste osjetljive na europske izolate navedenog organizma (dalje u tekstu: „biljke domaćini”). Što se toga tiče, iako se u Mišljenju EFSA-e od 6. siječnja 2015. ističe nesigurnost u pogledu broja biljnih vrsta jer su istraživanja još u tijeku, rezultatima istraga koje su provela talijanska nadležna tijela potvrđeno je da određeno navedeno bilje može biti „biljka domaćin”.

(3)	Države članice trebale bi provesti godišnje preglede u cilju utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na svojim državnim područjima i trebale bi osigurati obaviještenost specijaliziranih subjekata o njegovoj mogućoj prisutnosti i mjerama koje treba poduzeti.

(4)

Kako bi se navedeni organizam iskorijenio i kako bi se spriječilo njegovo daljnje širenje u ostatak Unije, države članice trebale bi uspostaviti demarkirana područja koja se sastoje od zaraženog područja i sigurnosnog područja te primijeniti mjere iskorjenjivanja. S obzirom na trenutačnu situaciju u južnoj Italiji, zaraženo područje na demarkiranom području koje će uspostaviti talijanska nadležna tijela trebalo bi obuhvaćati najmanje cijelu pokrajinu Lecce. Kako bi se rizik od širenja navedenog organizma izvan demarkiranog područja [zaraženo područje] smanjio na najmanju moguću razinu, sigurnosno područje trebalo bi biti široko 10 kilometara.

(5)

U slučajevima izoliranih pojava navedenog organizma ne bi se trebalo zahtijevati uspostavljanje demarkiranog područja ako se navedeni organizam može ukloniti s bilja na kojemu je utvrđena njegova prisutnost. U takvim slučajevima trebalo bi odmah poduzeti mjere za utvrđivanje je li zaraženo i neko drugo bilje.

(6)

Uzimajući u obzir epidemiologiju navedenog organizma i rizik od daljnjeg širenja u ostatak Unije, sadnju biljaka domaćina u zaraženom području trebalo bi zabraniti, osim na mjestima koja su fizički zaštićena od unošenja navedenog organizma s njegovim vektorima. To je važno i radi sprečavanja zaraze biljaka domaćina navedenim organizmom unutar demarkiranog područja.

(7)

U pokrajini Lecceu navedeni organizam već je nastanjen. Ako je iz dokaza vidljivo da je u određenim dijelovima tog područja navedeni organizam prisutan već više od dvije godine i da više nije moguće iskorijeniti ga, nadležno službeno tijelo trebalo bi imati mogućnost primjene mjera sprečavanja širenja umjesto mjera iskorjenjivanja kako bi zaštitilo barem mjesta proizvodnje, bilje s posebnom kulturnom, društvenom ili znanstvenom vrijednošću te granicu s ostatkom područja Unije. Cilj mjera sprečavanja širenja trebalo bi biti smanjenje količine bakterijskog inokulata na tom području na najmanju moguću razinu i održavanje populacije vektora na najnižoj mogućoj razini.

(8)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita ostatka područja Unije od navedenog organizma, a uzimajući u obzir moguće širenje navedenog organizma prirodnim putem ili prijenosom u koji su uključeni ljudi, osim premještanjem navedenog bilja namijenjenog za sadnju, primjereno je uspostaviti područje nadzora odmah uz sigurnosno područje kojim je okruženo zaraženo područje u pokrajini Lecceu.

(9)

Za bilje za koje se zna da je osjetljivo na navedeni organizam i koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području ili se kretalo preko takvog područja veća je vjerojatnost zaraze navedenim organizmom. Premještanje tog bilja stoga bi trebalo biti podložno posebnim zahtjevima u cilju sprečavanja daljnjeg širenja navedenog organizma. Kako bi se olakšalo rano otkrivanje moguće prisutnosti navedenog organizma izvan demarkiranog područja, trebalo bi utvrditi zahtjeve sljedivosti za premještanje bilja za koje se zna da je osjetljivo na navedeni organizam izvan demarkiranih područja.

(10)

Kako bi se omogućio dodatni inspekcijski pregled na odredištu bilja namijenjenog za sadnju podrijetlom s demarkiranih područja, specijalizirani subjekti trebali bi odmah obavijestiti nadležno službeno tijelo s mjesta podrijetla i nadležno službeno tijelo s mjesta odredišta o premještanju svake partije navedenog bilja koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području.

(11)

Kako bi se osiguralo pozorno praćenje premještanja bilja namijenjenog za sadnju podrijetlom s demarkiranih područja i kako bi se osigurao učinkovit pregled mjesta na kojima je zbog navedenog organizma visok fitosanitarni rizik, Komisija i države članice trebali bi imati pristup informacijama o mjestima proizvodnje koja se nalaze na demarkiranim područjima. Stoga bi države članice trebale utvrditi i ažurirati popis svih mjesta koja se nalaze na demarkiranim područjima na njihovu državnom području na kojima je navedeno bilje uzgojeno te dostaviti taj popis Komisiji i drugim državama članicama. Komisija bi trebala državama članicama osigurati zbirku tih popisa.

(12)	Trebalo bi provoditi službene provjere kako bi se osiguralo da se navedeno bilje s demarkiranih područja premješta samo u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Odluci.

(13)

Uzimajući u obzir prirodu navedenog organizma, navedeno bilje podrijetlom iz treće zemlje u kojoj navedeni organizam nije prisutan pri unošenju u Uniju trebalo bi biti popraćeno fitosanitarnim certifikatom koji uključuje dodatnu izjavu u kojoj se izjavljuje da u toj zemlji nije prisutan navedeni organizam.

(14)

Kako bi se osiguralo da navedeni organizam nije prisutan na navedenom bilju koje se unosi u Uniju iz trećih zemalja za koje se zna da je u njima prisutan navedeni organizam, zahtjevi za njihovo unošenje u Uniju trebali bi biti slični zahtjevima utvrđenima za premještanje navedenog bilja podrijetlom s demarkiranih područja.

(15)

Od listopada 2014. mnoge pošiljke bilja namijenjenog za sadnju, osim sjemena, vrste Coffea podrijetlom iz Kostarike ili Hondurasa zaustavljene su u Uniji zbog prisutnosti navedenog organizma. Stoga se zaključuje da postupci fitosanitarne certifikacije u Kostariki ili Hondurasu nisu dovoljni kako bi se osiguralo da u pošiljkama bilja vrste Coffea nije prisutan navedeni organizam. Zbog toga bi, s obzirom na veliku vjerojatnost nastanjivanja navedenog organizma u Uniji, nepostojanje učinkovitog postupka kad se određeno bilje zarazi te važne gospodarske posljedice za Uniju, unošenje u Uniju bilja namijenjenog za sadnju vrste Coffea, osim sjemena, podrijetlom iz Kostarike ili Hondurasa trebalo zabraniti.

(16)	Provedbenu odluku 2014/497/EU trebalo bi staviti izvan snage.

(17)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„navedeni organizam” znači europski i izvaneuropski izolati organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.);

(b)	„navedeno bilje” znači sve bilje namijenjeno za sadnju, osim sjemena, koje pripada rodovima ili vrstama navedenima u Prilogu I.;

(c)	„biljke domaćini” znači sve navedeno bilje koje pripada rodovima ili vrstama navedenima u Prilogu II.;

(d)

„specijalizirani subjekt” znači svaka osoba koja je poslovno uključena u jednu ili više sljedećih aktivnosti povezanih s biljem:

sadnju;

ii.	razmnožavanje;

iii.	proizvodnju, uključujući uzgoj, razmnožavanje i održavanje;

iv.	unošenje na područje Unije te premještanje unutar i izvan njega;

v.	stavljanje na raspolaganje na tržištu.

Članak 2.

Otkrivanje navedenog organizma ili sumnja na njegovu prisutnost

1. Svaka osoba koja posumnja na prisutnost navedenog organizma ili sazna za nju dužna je odmah obavijestiti nadležno službeno tijelo i dostaviti mu sve relevantne informacije u pogledu te prisutnosti navedenog organizma ili sumnje na njegovu prisutnost.

2. Nadležno službeno tijelo odmah evidentira te informacije.

3. Ako je nadležno službeno tijelo obaviješteno o prisutnosti navedenog organizma ili o sumnji na njegovu prisutnost, ono poduzima sve potrebne mjere za potvrdu te prisutnosti ili sumnje na prisutnost.

4. Države članice dužne su osigurati da se svaku osobu koja pod svojom kontrolom ima bilje koje bi moglo biti zaraženo navedenim organizmom odmah obavijesti o prisutnosti ili sumnji na prisutnost navedenog organizma, o mogućim posljedicama i rizicima te o mjerama koje treba poduzeti.

Članak 3.

Pregledi u cilju utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na državnim područjima država članica

Države članice provode godišnje preglede u cilju utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na navedenom bilju na njihovu državnom području.

Te preglede provodi nadležno službeno tijelo ili se oni provode pod službenim nadzorom nadležnog službenog tijela. Pregledi uključuju vizualne provjere i, u slučaju sumnje na zarazu navedenim organizmom, prikupljanje uzoraka i ispitivanje. Ti pregledi temelje se na priznatim znanstvenim i tehničkim načelima i provode se u prikladno doba godine s obzirom na mogućnost otkrivanja navedenog organizma. Pri pregledima se uzimaju u obzir dostupni znanstveni i tehnički dokazi, biologija navedenog organizma i njegovi vektori, prisutnost i biologija navedenog bilja te sve druge prikladne informacije o prisutnosti navedenog organizma.

Članak 4.

Uspostava demarkiranih područja

1. Ako se potvrdi prisutnost navedenog organizma, predmetna država članica odmah demarkira određeno područje u skladu sa stavkom 2. (dalje u tekstu: „demarkirano područje”).

2. Demarkirano područje sastoji se od zaraženog područja i sigurnosnog područja.

Zaraženo područje obuhvaća sve bilje za koje je utvrđeno da je zaraženo navedenim organizmom, sve bilje sa simptomima koji upućuju na moguću zarazu navedenim organizmom i sve drugo bilje koje bi moglo biti zaraženo tim organizmom zbog neposredne blizine zaraženom bilju, zajedničkom izvoru proizvodnje zaraženog bilja, ako je poznat, ili bilju uzgojenom iz zaraženog bilja.

Što se tiče prisutnosti navedenog organizma u pokrajini Lecceu, zaraženo područje obuhvaća najmanje cijelu tu pokrajinu.

Sigurnosno područje široko je najmanje 10 kilometara i okružuje zaraženo područje.

Točno razgraničenje područjâ temelji se na odgovarajućim znanstvenim načelima, biologiji navedenog organizma i njegovih vektora, stupnju zaraze, prisutnosti vektora te rasprostranjenosti navedenog bilja na predmetnom području.

3. Ako je potvrđena prisutnost navedenog organizma na sigurnosnom području, razgraničenje zaraženog područja i sigurnosnog područja odmah se preispituje i na odgovarajući način izmjenjuje.

4. Na temelju priopćenja država članica u skladu s Provedbenom odlukom Komisije 2014/917/EU (5) Komisija utvrđuje i ažurira popis demarkiranih područja te dostavlja taj popis državama članicama.

5. Ako se na temelju pregledâ iz članka 3. i praćenja iz članka 6. stavka 7. na demarkiranom području tijekom pet godina ne utvrdi prisutnost navedenog organizma, demarkirano područje može se ukinuti. U takvim slučajevima predmetna država članica dužna je obavijestiti Komisiju i druge države članice.

6. Odstupajući od stavka 1., država članica može odlučiti da neće odmah uspostaviti demarkirano područje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	postoji dokaz da je navedeni organizam nedavno unesen na područje s biljem na kojem je otkriven;

(b)	postoji naznaka da je to bilje bilo zaraženo prije unošenja na predmetno područje;

(c)	na temelju testiranja provedenih u skladu s međunarodno priznatim metodama ispitivanja u blizini tog bilja nisu otkriveni vektori prijenosnici navedenog organizma.

7. U slučaju iz stavka 6. država članica:

(a)	provodi godišnji pregled tijekom najmanje dvije godine kako bi utvrdila je li zaraženo neko drugo bilje osim onoga na kojemu je prvotno utvrđena prisutnost navedenog organizma;

(b)	na temelju tog pregleda odlučuje je li potrebno uspostaviti demarkirano područje;

(c)	priopćuje Komisiji i drugim državama članicama opravdanje za neuspostavljanje demarkiranog područja te rezultate pregleda iz točke (a) čim budu dostupni.

Članak 5.

Zabrana sadnje biljaka domaćina na zaraženim područjima

Sadnja biljaka domaćina na zaraženim područjima zabranjena je, osim na mjestima koja su fizički zaštićena od unošenja navedenog organizma njegovim vektorima.

Članak 6.

Mjere iskorjenjivanja

1. Država članica koja uspostavi demarkirano područje iz članka 4. u tom području provodi mjere utvrđene stavcima 2.–11.

2. Predmetna država članica u polumjeru od 100 metara oko bilja na kojemu je ispitivanjem utvrđena zaraza navedenim organizmom odmah uklanja sljedeće:

(a)	biljke domaćine, neovisno o njihovu zdravstvenom stanju;

(b)	bilje za koje je potvrđena zaraza navedenim organizmom;

(c)	bilje koje ima simptome moguće zaraze tim organizmom ili bilje za koje se sumnja na zarazu tim organizmom.

3. Predmetna država članica u skladu s međunarodnom normom za fitosanitarne mjere ISPM br. 31 (6) provodi uzorkovanje i ispitivanje navedenog bilja u polumjeru od 100 metara oko svake zaražene biljke.

4. Predmetna država članica prije uklanjanja bilja iz stavka 2. provodi prikladne fitosanitarne postupke protiv vektora navedenog organizma i biljaka koje bi mogle biti domaćini tim vektorima. Ti postupci po potrebi mogu uključivati uklanjanje bilja.

5. Predmetna država članica in situ ili na obližnjoj lokaciji na zaraženom području namijenjenoj za tu svrhu uništava bilje i dijelove bilja iz stavka 2. i pritom onemogućuje širenje navedenog organizma.

6. Predmetna država članica provodi prikladne istrage u cilju utvrđivanja podrijetla zaraze. Ona prati navedeno bilje povezano s predmetnim slučajem zaraze, uključujući bilje koje je premješteno prije uspostavljanja demarkiranog područja. Rezultati tih istraga dostavljaju se državama članicama iz kojih potječe predmetno bilje, državama članicama kroz koje se to bilje kretalo te državama članicama u koje je to bilje premješteno.

7. Predmetna država članica prati prisutnost navedenog organizma provođenjem godišnjih pregleda u prikladnim trenucima. Ona provodi vizualne preglede navedenog bilja i uzorkovanje i ispitivanje bilja sa simptomima te bilja bez simptoma u blizini bilja sa simptomima.

U sigurnosnim područjima područje za pregled temelji se na mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 100 × 100 metara. Vizualni pregled provodi se u svakom od tih kvadrata.

8. Predmetna država članica radi na podizanju razine svijesti javnosti u pogledu prijetnje koju predstavlja navedeni organizam i u pogledu mjera koje su donesene u cilju sprečavanja njegova unošenja u Uniju i širenja unutar nje. Ona postavlja prometne znakove koji označuju razgraničenje demarkiranog područja.

9. Predmetna država članica po potrebi poduzima mjere za rješavanje svih iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da mogu spriječiti, omesti ili odgoditi iskorjenjivanje, a posebno onih koje su povezane s dostupnošću i prikladnim uništavanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, javno ili privatno vlasništvo te osobu ili subjekt koji je za njih odgovoran.

10. Predmetna država članica poduzima sve druge mjere kojima bi se moglo doprinijeti iskorjenjivanju navedenog organizma u skladu s normom ISPM br. 9 (7) i uz primjenu integriranog pristupa u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 (8).

11. Predmetna država članica primjenjuje prikladne poljoprivredne prakse za uklanjanje navedenog organizma i njegovih vektora.

Članak 7.

Mjere sprečavanja širenja

1. Odstupajući od članka 6., samo u pokrajini Lecceu nadležno službeno tijelo predmetne države članice može donijeti odluku o primjenjivanju mjera sprečavanja širenja kako su utvrđene u stavcima 2.–6. (dalje u tekstu: „područje za sprečavanje širenja”).

2. Predmetna država članica odmah uklanja barem sve bilje za koje je potvrđena zaraza navedenim organizmom ako se nalazi na nekoj od sljedećih lokacija:

(a)	u blizini mjestâ iz članka 9. stavka 2.;

(b)	u blizini mjesta na kojima raste bilje s posebnom kulturnom, društvenom ili znanstvenom vrijednošću;

(c)	unutar 20 kilometara od granice između područja za sprečavanje širenja i ostatka područja Unije.

Poduzimaju se sve potrebne mjere opreza kako bi se izbjeglo širenje navedenog organizma tijekom i nakon uklanjanja.

3. Predmetna država članica u skladu s međunarodnom normom za fitosanitarne mjere ISPM br. 31 provodi uzorkovanje i ispitivanje biljaka domaćina u polumjeru od 100 metara oko bilja iz stavka 2. za koje je potvrđena zaraza navedenim organizmom. To ispitivanje provodi se redovito i najmanje dvaput godišnje.

4. Predmetna država članica prije uklanjanja bilja iz stavka 2. primjenjuje prikladne fitosanitarne postupke protiv vektora navedenog organizma i biljaka koje bi mogle biti domaćini tim vektorima. Ti postupci po potrebi mogu uključivati uklanjanje bilja.

5. Predmetna država članica in situ ili na obližnjoj lokaciji na području za sprečavanje širenja namijenjenoj za tu svrhu uništava bilje i dijelove bilja iz stavka 2. i pritom onemogućuje širenje navedenog organizma.

6. Predmetna država članica primjenjuje prikladne poljoprivredne prakse za uklanjanje navedenog organizma i njegovih vektora.

Članak 8.

Uspostavljanje područja nadzora u Italiji

1. Uz demarkirano područje koje obuhvaća zaraženo područje pokrajine Leccea uspostavlja se područje nadzora široko najmanje 30 kilometara.

2. U području nadzora iz stavka 1. predmetna država članica prati prisutnost navedenog organizma provođenjem godišnjih pregleda u prikladnim trenucima tijekom godine. Ona provodi vizualne preglede navedenog bilja te uzorkovanje i ispitivanje bilja sa simptomima.

Područje za pregled temelji se na mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 100 × 100 metara. Vizualni pregled provodi se u svakom od tih kvadrata.

Broj uzoraka, metodologija i rezultati navode se u izvješću iz članka 14.

3. Predmetna država članica primjenjuje prikladne poljoprivredne prakse za uklanjanje navedenog organizma i njegovih vektora.

Članak 9.

Premještanje navedenog bilja unutar Unije

1. Premještanje unutar Unije te unutar ili izvan demarkiranih područja navedenog bilja koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području uspostavljenom u skladu s člankom 4. zabranjuje se.

2. Odstupajući od stavka 1., takvo premještanje može se provesti ako je navedeno bilje raslo na mjestu gdje su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	registrirano je u skladu s Direktivom Komisije 92/90/EEZ (9);

(b)	nadležno službeno tijelo odobrilo ga je kao mjesto u kojem nije prisutan navedeni organizam i njegovi vektori uzimajući u obzir odgovarajuće međunarodne norme za fitosanitarne mjere;

(c)	fizički je zaštićeno od unošenja navedenog organizma njegovim vektorima;

(d)

okruženo je područjem širine 200 metara za koje je na temelju službenog vizualnog pregleda, a u slučaju sumnje na prisutnost navedenog organizma i na temelju uzorkovanja i ispitivanja, utvrđeno da u njemu nije prisutan navedeni organizam i koje je podvrgnuto odgovarajućim fitosanitarnim postupcima protiv vektorâ navedenog organizma. Ti postupci po potrebi mogu uključivati uklanjanje bilja;

(e)	podvrgnuto je odgovarajućim fitosanitarnim postupcima za sprečavanje prisutnosti vektora navedenog organizma. Ti postupci po potrebi mogu uključivati uklanjanje bilja;

(f)	godišnje se na njemu i na području iz točke (d) u prikladnim trenucima provode najmanje dva službena inspekcijska pregleda;

(g)	tijekom razdoblja rasta navedenog bilja na mjestu nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom niti njegovi vektori ili, ako sumnjivi simptomi jesu uočeni, provedeno je ispitivanje te je potvrđeno da navedeni organizam nije prisutan;

(h)	tijekom razdoblja rasta navedenog bilja na području iz točke (d) nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom ili, ako sumnjivi simptomi jesu uočeni, provedeno je ispitivanje te je potvrđeno da organizam nije prisutan.

3. Na reprezentativnim uzorcima svih vrsta navedenog bilja sa svih mjesta provedeno je godišnje ispitivanje u najprikladnijem trenutku te je na temelju testiranja provedenih u skladu s međunarodno priznatim metodama ispitivanja utvrđeno da navedeni organizam nije prisutan.

4. Što je praktično moguće bliže vremenu premještanja, u skladu s normom ISPM br. 31 na partijama navedenog bilja provedeni su službeni vizualni pregledi, uzorkovanje i molekularno testiranje u skladu s međunarodno priznatim metodama ispitivanja, pri čemu se upotrebljavao sustav uzorkovanja kojim je s 99-postotnom pouzdanošću moguće utvrditi razinu prisutnosti zaraženog bilja od 1 % ili veću, a koji su osobito bili usmjereni na biljke koje su pokazivale sumnjive simptome prisutnosti navedenog organizma.

5. Prije premještanja na partijama navedenog bilja provedeni su fitosanitarni postupci protiv svih vektora navedenog organizma.

6. Navedeno bilje koje se premješta kroz demarkirana područja ili unutar njih prevozi se u zatvorenim spremnicima ili pakiranju, isključujući tako mogućnost zaraze navedenim organizmom ili njegovim vektorima.

7. Sve bilje iz stavka 1. premješta se na područje Unije i unutar njega samo ako je popraćeno biljnom putovnicom koja je pripremljena i izdana u skladu s Direktivom Komisije 92/105/EEZ (10).

Članak 10.

Sljedivost

1. Specijalizirani subjekti koji dostavljaju navedeno bilje koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području ili koje se kretalo kroz takvo područje u evidenciju bilježe svaku dostavljenu partiju i naziv specijaliziranog subjekta koji ju je primio.

2. Specijalizirani subjekti koji primaju navedeno bilje koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području ili koje se kretalo kroz takvo područje u evidenciju bilježe svaku partiju koju su primili i naziv dobavljača.

3. Specijalizirani subjekti evidenciju iz stavaka 1. i 2. čuvaju tri godine od dana kad im je dostavljena predmetna partija ili kad su je oni dostavili.

4. Specijalizirani subjekti iz stavaka 1. i 2. odmah obavješćuju odgovarajuća nadležna službena tijela o svim partijama koje su dostavili ili primili. To obuhvaća podatke o podrijetlu, pošiljatelju, primatelju i mjestu odredišta, individualni serijski broj, broj tjedna ili broj proizvodne serije biljne putovnice te podatke o identitetu predmetne partije i o količini bilja.

5. Nadležno službeno tijelo koje primi informacije u skladu sa stavkom 4. dužno je odmah obavijestiti nadležno službeno tijelo s mjesta odredišta o predmetnoj partiji.

6. Države članice dužne su Komisiji na zahtjev dostaviti informacije iz stavka 4.

Članak 11.

Službene provjere premještanja navedenog bilja

1. Države članice provode redovite službene provjere navedenog bilja koje se premješta s demarkiranog područja ili sa zaraženog na sigurnosno područje.

Te se provjere provode barem na sljedećim mjestima:

(a)	na točkama na kojima se navedeno bilje premješta sa zaraženih područja na sigurnosna područja;

(b)	na točkama na kojima se navedeno bilje premješta sa sigurnosnih područja na područja koja nisu demarkirana;

(c)	na mjestu odredišta navedenog bilja na sigurnosnom području;

(d)	na mjestu odredišta na područjima koja nisu demarkirana.

2. Provjere iz stavka 1. uključuju provjeru dokumentacije i provjeru identiteta navedenog bilja.

Provjere iz stavka 1. provode se neovisno o lokaciji navedenog bilja, vlasništvu ili nadležnoj osobi odnosno tijelu.

3. Intenzitet provjera iz stavka 2. temelji se na riziku da je na bilju prisutan navedeni organizam odnosno njegovi poznati ili mogući vektori, uzimajući u obzir podrijetlo partija, stupanj podložnosti bilja i sukladnost specijaliziranog subjekta nadležnog za premještaj s ovom Odlukom i svim ostalim poduzetim mjerama sprečavanja širenja ili iskorjenjivanja navedenog organizma.

Članak 12.

Popis odobrenih mjesta

Države članice utvrđuju i ažuriraju popis svih mjesta odobrenih u skladu s člankom 9. stavkom 2.

Države članice taj popis dostavljaju Komisiji.

Na temelju informacija koje su joj države članice dostavile Komisija utvrđuje i ažurira popis svih mjesta odobrenih u njima.

Komisija taj popis prosljeđuje svakoj državi članici.

Članak 13.

Mjere u slučaju nesukladnosti s člankom 9.

Ako se provjerama iz članka 11. stavka 2. dokaže da uvjeti utvrđeni u članku 9. nisu ispunjeni, država članica koja je provela te provjere dužna je odmah uništiti nesukladnu biljku in situ ili na obližnjoj lokaciji. Ta se mjera provodi poduzimajući sve potrebne mjere opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog organizma i mogućih vektora prisutnih na toj biljci tijekom i poslije uklanjanja.

Članak 14.

Izvješćivanje o mjerama

Države članice do 31. prosinca svake godine Komisiji i drugim državama članicama dostavljaju:

(a)	izvješće o mjerama poduzetima u skladu s člancima 3., 4., 6., 7., 8. i 11. te o rezultatima tih mjera;

(b)	plan o mjerama, uključujući vremenski raspored svake mjere, koje će se poduzeti u skladu s člancima 3., 4., 6., 7., 8. i 11. sljedeće godine.

Ako predmetna država članica odluči primijeniti mjere sprečavanja u skladu s člankom 7., dužna je odmah Komisiju obavijestiti o razlozima za primjenjivanje mjera sprečavanja te o mjerama koje je poduzela ili namjerava poduzeti.

Ako je to opravdano razvojem povezanog fitosanitarnog rizika, države članice donose povezane mjere i ažuriraju plan iz točke (b). O ažuriranju plana odmah obavješćuju Komisiju i ostale države članice.

Članak 15.

Zabrana unošenja bilja namijenjenog za sadnju, osim sjemena, vrste Coffea podrijetlom iz Kostarike ili Hondurasa

Zabranjuje se unošenje u Uniju bilja namijenjenog za sadnju, osim sjemena, vrste Coffea podrijetlom iz Kostarike ili Hondurasa.

Bilje namijenjeno za sadnju, osim sjemena, vrste Coffea podrijetlom iz Kostarike ili Hondurasa koje je uneseno u Uniju prije primjene ove Odluke smiju premještati unutar Unije samo specijalizirani subjekti nakon što obavijeste nadležno službeno tijelo.

Članak 16.

Unošenje u Uniju navedenog bilja podrijetlom iz treće zemlje u kojoj nije prisutan navedeni organizam

Navedeno bilje podrijetlom iz treće zemlje u kojoj nije prisutan navedeni organizam smije se unositi u Uniju ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju da navedeni organizam nije prisutan u toj zemlji;

(b)	navedeno bilje popraćeno je fitosanitarnim certifikatom iz članka 13. stavka 1. točke ii. Direktive 2000/29/EZ u kojem se u rubrici „Dodatna deklaracija” navodi da navedeni organizam nije prisutan u toj zemlji;

(c)	pri ulasku u Uniju nadležno službeno tijelo provjerilo je navedeno bilje u skladu s člankom 18. stavkom 2. te nije pronađena prisutnost niti simptomi navedenog organizma.

Članak 17.

Unošenje u Uniju navedenog bilja podrijetlom iz treće zemlje za koju je poznato da je u njoj prisutan navedeni organizam

1. Navedeno bilje podrijetlom iz treće zemlje za koju je poznato da je u njoj prisutan navedeni organizam smije se unositi u Uniju ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	navedeno bilje popraćeno je fitosanitarnim certifikatom iz članka 13. stavka 1. točke ii. Direktive 2000/29/EZ;

(b)	navedeno bilje u skladu je sa stavkom 2. ili sa stavcima 3. i 4.;

(c)	pri ulasku u Uniju nadležno službeno tijelo provjerilo je navedeno bilje u skladu s člankom 18. te nije pronađena prisutnost niti simptomi navedenog organizma.

2. Za navedeno bilje podrijetlom iz područja u kojem nije prisutan navedeni organizam, kako je utvrdila predmetna nacionalna organizacija za zaštitu bilja u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju o nazivu tog područja;

(b)	naziv tog područja naveden je u fitosanitarnom certifikatu u rubrici „mjesto podrijetla”.

3. Za navedeno bilje podrijetlom iz područja za koje je poznato da je u njemu prisutan navedeni organizam u fitosanitarnom certifikatu u rubrici „Dodatna deklaracija” navodi se sljedeće:

(a)	navedeno bilje proizvedeno je na jednom mjestu ili više njih u skladu s uvjetima iz stavka 4.;

(b)	nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju o popisu tih mjesta, uključujući njihovu lokaciju unutar zemlje;

(c)	fitosanitarni postupci protiv vektora navedenog organizma primjenjuju se na mjestu i njegovom području kako je navedeno u stavku 4. točki (c);

(d)	na reprezentativnim uzorcima svih vrsta navedenog bilja sa svih mjesta provedeno je godišnje ispitivanje u najprikladnijem trenutku te je na temelju testiranja provedenih u skladu s međunarodno priznatim metodama ispitivanja utvrđeno da navedeni organizam nije prisutan;

(e)	navedene biljke prevozile su se u zatvorenim spremnicima ili pakiranju, isključujući tako mogućnost zaraze navedenim organizmom ili njegovim poznatim vektorima;

(f)

što je praktično moguće bliže vremenu izvoza, na partijama navedenog bilja provedeni su službeni vizualni pregledi, uzorkovanje i molekularno testiranje u skladu s međunarodno priznatim metodama ispitivanja te je utvrđeno da navedeni organizam nije prisutan, pri čemu se upotrebljavao sustav uzorkovanja kojim je s 99-postotnom pouzdanošću moguće utvrditi razinu prisutnosti zaraženog bilja od 1 % ili veću, a koji su osobito bili usmjereni na biljke koje su pokazivale sumnjive simptome prisutnosti navedenog organizma;

(g)	neposredno prije izvoza na partijama navedenog bilja provedeni su fitosanitarni postupci protiv poznatih vektora navedenog organizma.

Osim toga, u fitosanitarnom certifikatu iz stavka 1. točke (a), nadalje, u rubrici „mjesto podrijetla” navodi se identifikacija mjesta iz točke (a).

4. Mjesto iz stavka 3. točke (a) mora ispunjivati sljedeće uvjete:

(a)	nacionalna organizacija za zaštitu bilja odobrila ga je u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere kao mjesto u kojem nije prisutan navedeni organizam i njegovi vektori;

(b)	fizički je zaštićeno od unošenja navedenog organizma njegovim vektorima;

(c)

okruženo je područjem širine od 200 m za koje je na temelju službenog vizualnog pregleda, a u slučaju sumnje na prisutnost navedenog organizma i na temelju uzorkovanja i ispitivanja, utvrđeno da u njemu nije prisutan navedeni organizam i koje je podvrgnuto odgovarajućim fitosanitarnim postupcima protiv vektora navedenog organizma; ti postupci po potrebi mogu uključivati uklanjanje bilja;

(d)	podvrgnuto je fitosanitarnim postupcima za sprečavanje prisutnosti vektora navedenog organizma; ti postupci po potrebi mogu uključivati uklanjanje bilja;

(e)	godišnje se na njemu i na području iz točke (c) u prikladnom trenutku provode najmanje dva službena inspekcijska pregleda;

(f)	tijekom razdoblja proizvodnje navedenog bilja na mjestu nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom niti njegovi vektori ili, ako sumnjivi simptomi jesu uočeni, provedeno je ispitivanje te je potvrđeno da organizam nije prisutan;

(g)	tijekom razdoblja proizvodnje navedenog bilja na području iz točke (c) nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom ili, ako sumnjivi simptomi jesu uočeni, provedeno je ispitivanje te je potvrđeno da organizam nije prisutan.

Članak 18.

Službene provjere pri unošenju u Uniju

1. Za sve pošiljke navedenog bilja unesene u Uniju iz treće zemlje provode se službene provjere na mjestu ulaska u Uniju ili na mjestu odredišta utvrđenom u skladu s člankom 1. Direktive Komisije 2004/103/EZ (11) te kako je primjenjivo u skladu sa stavkom 2. ili 3. i stavkom 4.

2. Za bilje podrijetlom iz treće zemlje u kojoj navedeni organizam nije prisutan nadležno službeno tijelo provodi sljedeće provjere:

(a)	vizualni pregled; i

(b)	u slučaju sumnje na prisutnost navedenog organizma, uzorkovanje i ispitivanje partija navedenog bilja kako bi se potvrdilo da nije pristupan navedeni organizam niti njegovi simptomi.

3. Za bilje podrijetlom iz treće zemlje za koju je poznato da je u njoj prisutan navedeni organizam nadležno službeno tijelo provodi sljedeće provjere:

(a)	vizualni pregled; i

(b)	uzorkovanje i ispitivanje partija navedenog bilja kako bi se potvrdilo da nije prisutan navedeni organizam niti njegovi simptomi.

4. Uzorci iz stavka 2. točke (b) i stavka 3. točke (b) moraju biti veličine na temelju koje je s 99-postotnom pouzdanošću moguće utvrditi razinu prisutnosti zaraženog bilja od 1 % ili veću, uzimajući u obzir međunarodne norme za fitosanitarne mjere (ISPM) br. 31.

Članak 19.

Sukladnost

U cilju sukladnosti s ovom Odlukom države članice dužne su staviti izvan snage ili izmijeniti mjere koje su donijele radi zaštite od unošenja ili širenja navedenog organizma. O tim mjerama odmah obavješćuju Komisiju.

Članak 20.

Stavljanje izvan snage

Provedbena odluka 2014/497/EU stavlja se izvan snage.

Članak 21.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2015.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije

(1) SL L 169, 10.7.2000., str. 1.

(2) Provedbena odluka Komisije 2014/87/EU оd 13. veljače 2014. o mjerama za sprečavanje širenja unutar Unije organizma Xylella fastidiosa (Well i Raju) (SL L 45, 15.2.2014., str. 29.).

(3) Odbor PLH EFSA-e (Odbor EFSA-e za zdravlje bilja), 2015. Znanstveno mišljenje o riziku za zdravlje bilja koji predstavlja organizam Xylella fastidiosa (Wells et al.) na području EU-a, uz utvrđivanje i ocjenu mogućnosti smanjenja rizika. EFSA Journal 2015;13(1):3989, 262 str.

(4) Provedbena odluka Komisije 2014/497/EU оd 23. srpnja 2014. o mjerama za sprečavanje širenja unutar Unije organizma Xylella fastidiosa (Well i Raju) (SL L 219, 25.7.2014., str. 56.).

(5) Provedbena odluka Komisije 2014/917/EU оd 15. prosinca 2014. o određivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 2000/29/EZ u pogledu obavješćivanja o prisutnosti štetnih organizama i o mjerama koje su države članice poduzele ili namjeravaju poduzeti (SL L 360, 17.12.2014., str. 59.).

(6) Metodologije za uzorkovanje pošiljki – Referentna norma ISPM br. 31 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 2008.

(7) Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 15. prosinca 2011.

(8) Primjena integriranih mjera u sustavnom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije za zaštitu bilja, Rim. Objavljeno 8. siječnja 2014.

(9) Direktiva Komisije 92/90/EEZ od 3. studenoga 1992. o utvrđivanju obveza proizvođača i uvoznika bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta i o pojedinostima njihove registracije (SL L 344, 26.11.1992., str. 38.).

(10) Direktiva Komisije 92/105/EEZ od 3. prosinca 1992. o utvrđivanju stupanja standardizacije biljnih putovnica koje se koriste pri premještanju određenog bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta unutar Zajednice i o utvrđivanju detaljnih postupaka u vezi s izdavanjem takvih biljnih putovnica te uvjeti i detaljni postupci njihove zamjene (SL L 4, 8.1.1993., str. 22.).

(11) Direktiva Komisije 2004/103/EZ od 7. listopada 2004. o provjerama identiteta i zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda ili drugih nadziranih predmeta navedenih u dijelu B Priloga V. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ, koji se mogu obavljati na mjestu koje nije točka ulaza u Zajednicu ili na mjestu u blizini te o navođenju uvjeta koji se odnose na te preglede (SL L 313, 12.10.2004., str. 16.).

PRILOG I.

Popis bilja za koje se zna da je podložno europskim i izvaneuropskim izolatima navedenog organizma („navedeno bilje”)

Acacia longifolia (Andrews) Willd.

Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl.

Acer

Aesculus

Agrostis gigantea Roth

Albizia julibrissin Durazz.

Alnus rhombifolia Nutt.

Alternanthera tenella Colla

Amaranthus blitoides S. Watson

Ambrosia acanthicarpa Hook.

Ambrosia artemisiifolia L.

Ambrosia trifida L.

Ampelopsis arborea (L.) Koehne

Ampelopsis cordata Michx.

Artemisia douglasiana Hook.

Artemisia vulgaris var. heterophylla (H.M. Hall & Clements) Jepson

Avena fatua L.

Baccharis halimifolia L.

Baccharis pilularis DC.

Baccharis salicifolia (Ruiz & Pav.)

Bidens pilosa L.

Brachiaria decumbens (Stapf)

Brachiaria plantaginea (Link) Hitchc.

Brassica

Bromus diandrus Roth

Callicarpa americana L.

Capsella bursa-pastoris (L.) Medik.

Carex

Carya illinoinensis (Wangenh.) K. Koch

Cassia tora (L.) Roxb.

Catharanthus

Celastrus orbiculata Thunb.

Celtis occidentalis L.

Cenchrus echinatus L.

Cercis canadensis L.

Cercis occidentalis Torr.

Chamaecrista fasciculata (Michx.) Greene

Chenopodium quinoa Willd.

Chionanthus

Chitalpa tashkinensis T. S. Elias & Wisura

Citrus

Coelorachis cylindrica (Michx.) Nash

Coffea

Commelina benghalensis L.

Conium maculatum L.

Convolvulus arvensis L.

Conyza canadensis (L.) Cronquist

Cornus florida L.

Coronopus didymus (L.) Sm.

Cynodon dactylon (L.) Pers.

Cyperus eragrostis Lam.

Cyperus esculentus L.

Cytisus scoparius (L.) Link

Datura wrightii Regel

Digitaria horizontalis Willd.

Digitaria insularis (L.) Ekman

Digitaria sanguinalis (L.) Scop.

Disphania ambrosioides (L.) Mosyakin & Clemants

Duranta erecta L.

Echinochloa crus-galli (L.) P. Beauv.

Encelia farinosa A. Gray ex Torr.

Eriochloa contracta Hitchc.

Erodium

Escallonia montevidensis Link & Otto

Eucalyptus camaldulensis Dehnh.

Eucalyptus globulus Labill.

Eugenia myrtifolia Sims

Euphorbia hirta L.

Fagus crenata Blume

Ficus carica L.

Fragaria vesca L.

Fraxinus americana L.

Fraxinus dipetala Hook. & Arn.

Fraxinus latifolia Benth.

Fraxinus pennsylvanica Marshall

Fuchsia magellanica Lam.

Genista monspessulana (L.) L. A. S. Johnson

Geranium dissectum L.

Ginkgo biloba L.

Gleditsia triacanthos L.

Hedera helix L.

Helianthus annuus L.

Hemerocallis

Heteromeles arbutifolia (Lindl.) M. Roem.

Hibiscus schizopetalus (Masters) J.D. Hooker

Hibiscus syriacus L.

Hordeum murinum L.

Hydrangea paniculata Siebold

Ilex vomitoria Sol. ex Aiton

Ipomoea purpurea (L.) Roth

Iva annua L.

Jacaranda mimosifolia D. Don

Juglans

Juniperus ashei J. Buchholz

Koelreuteria bipinnata Franch.

Lactuca serriola L.

Lagerstroemia indica L.

Lavandula dentata L.

Ligustrum lucidum L.

Lippia nodiflora (L.) Greene

Liquidambar styraciflua L.

Liriodendron tulipifera L.

Lolium perenne L.

Lonicera japonica (L.) Thunb.

Ludwigia grandiflora (Michx.) Greuter & Burdet

Lupinus aridorum McFarlin ex Beckner

Lupinus villosus Willd.

Magnolia grandiflora L.

Malva

Marrubium vulgare L.

Medicago polymorpha L.

Medicago sativa L.

Melilotus

Melissa officinalis L.

Metrosideros

Modiola caroliniana (L.) G. Don

Montia linearis (Hook.) Greene

Morus

Myrtus communis L.

Nandina domestica Murray

Neptunia lutea (Leavenw.) Benth.

Nerium oleander L.

Nicotiana glauca Graham

Olea europaea L.

Origanum majorana L.

Paspalum dilatatum Poir.

Persea americana Mill.

Phoenix reclinata Jacq.

Phoenix roebelenii O'Brien

Pinus taeda L.

Pistacia vera L.

Plantago lanceolata L.

Platanus

Pluchea odorata (L.) Cass.

Poa annua L.

Polygala myrtifolia L.

Polygonum arenastrum Boreau

Polygonum lapathifolium (L.) Delarbre

Polygonum persicaria Gray

Populus fremontii S. Watson

Portulaca

Prunus

Pyrus pyrifolia (Burm. f.) Nakai

Quercus

Ranunculus repens L.

Ratibida columnifera (Nutt.) Wooton & Standl.

Rhamnus alaternus L.

Rhus diversiloba Torr. & A. Gray

Rosa californica Cham. & Schldl.

Rosmarinus officinalis L.

Rubus

Rumex crispus L.

Salix

Salsola tragus L.

Salvia mellifera Greene

Sambucus

Sapindus saponaria L.

Schinus molle L.

Senecio vulgaris L.

Setaria magna Griseb.

Silybum marianum (L.) Gaertn.

Simmondsia chinensis (Link) C. K. Schneid.

Sisymbrium irio L.

Solanum americanum Mill.

Solanum elaeagnifolium Cav.

Solidago virgaurea L.

Sonchus

Sorghum

Spartium junceum L.

Spermacoce latifolia Aubl.

Stellaria media (L.) Vill.

Tillandsia usneoides (L.) L.

Toxicodendron diversilobum (Torr. & A. Gray) Greene

Trifolium repens L.

Ulmus americana L.

Ulmus crassifolia Nutt.

Umbellularia californica (Hook. & Arn.) Nutt.

Urtica dioica L.

Urtica urens L.

Vaccinium

Verbena litoralis Kunth

Veronica

Vicia faba L.

Vinca

Vitis

Westringia fruticosa (Willd.) Druce

Xanthium spinosum L.

Xanthium strumarium L.