(1)

Na tržište vina Unije već godinama utječe strukturno smanjenje potrošnje u Uniji. Osim toga, posljednjih se godina sektor vina Unije suočava s ozbiljnim izazovima. Povećanje potrošnje kod kuće nije u potpunosti nadoknadilo gubitak prihoda od prodaje uzrokovan zatvaranjem ugostiteljskog sektora tijekom pandemije bolesti COVID-19. Nakon pandemije, na potražnju za vinom na tržištu Unije i na najvažnijim izvoznim tržištima negativno su utjecale kriza uzrokovana povećanjem troškova života i nestabilna međunarodna situacija.

(2)

Nadalje, čini se da potrošači u cijelom svijetu sve više traže lakša vina, posebno bijela, ružičasta i pjenušava, na štetu tradicionalnih crnih vina. Kombinacija strukturnih trendova i promjena u potražnji za vinom, zajedno s nepovoljnim stanjem posljednjih godina, uzrokuje tržišnu neravnotežu koja se ponavlja i sve veću nesigurnost vinogradara u pogledu odluka o ulaganju i odabira sorti vinove loze.

(3)

Vinogradare usto ozbiljno pogađaju sve češće i teže nepovoljne meteorološke pojave i ekstremniji vremenski uvjeti, ali i sve veći ulazni troškovi, zbog čega im je teže pronaći pravi trenutak za sadnju i osiguravanje ulaganja, što često odgađa odluku o nastavku njihove primjene.

(4)

U tim okolnostima mnogi vinogradari moraju provesti detaljnu analizu sorti vinove loze koje su otpornije na sušu i bolesti ili su prilagođenije promjenjivoj potražnji potrošača kako bi poboljšali svoju konkurentnost i odlučili o najboljem trenutku za ponovnu sadnju vinograda nakon krčenja.

(5)

U skladu s člankom 9. stavkom 1. prvim podstavkom Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/274 (2) vinogradari mogu podnijeti takav zahtjev za ponovnu sadnju u bilo kojem trenutku tijekom iste vinske godine u kojoj se provodi krčenje. Međutim, države članice mogu odlučiti da se zahtjevi za izdavanje odobrenja za ponovnu sadnju mogu podnijeti do kraja druge vinske godine nakon one u kojoj je provedeno krčenje.

(6)

Vinogradarima koji iskrčuju vinograde trebalo bi dati više vremena za analizu stanja prije nego što moraju donijeti odluku o tome žele li uopće zamijeniti svoje stare vinograde i, ako odluče da to žele, koja je sorta grožđa i metoda uzgoja najbolje prilagođena klimatskim promjenama i potražnji potrošača.

(7)

Kako bi se vinogradarima omogućilo da donesu odluku na temelju informacija, potrebno je razdoblje koje države članice mogu dopustiti od krčenja vinograda do podnošenja zahtjeva za odobrenje za ponovnu sadnju produljiti za tri godine.

(8)

Provedbenu uredbu (EU) 2018/274 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Mjera predviđena u ovoj Uredbi u skladu je s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda,