<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><JUDGMENT xmlns:fmx="http://opoce" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:noNamespaceSchemaLocation="http://formex.publications.europa.eu/schema/formex-05.58-20161101.xd"><BIB.JUDGMENT><REF.CASE FILE="n.a."><NO.CASE>C-297/19</NO.CASE></REF.CASE><NO.CELEX>62019CJ0297</NO.CELEX><NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2020:533">EU:C:2020:533</NO.ECLI><NO.SEQ>0001</NO.SEQ><PAGE.FIRST.ECR>1</PAGE.FIRST.ECR><PAGE.SEQ>1</PAGE.SEQ><PAGE.LAST.ECR>16</PAGE.LAST.ECR><PAGE.TOTAL>16</PAGE.TOTAL><AUTHOR>CJ</AUTHOR></BIB.JUDGMENT><CURR.TITLE><PAGE.HEADER><P><HT TYPE="SC">Presuda od <DATE ISO="20200709">9. 7. 2020</DATE>. – Predmet C‑297/19</HT></P><P><HT TYPE="SC">Naturschutzbund Deutschland - Landesverband Schleswig‑Holstein</HT></P></PAGE.HEADER></CURR.TITLE><TITLE><TI><P><HT TYPE="UC">Presuda suda</HT> (prvo vijeće)</P><P><DATE ISO="20200709">9. srpnja 2020.</DATE><NOTE NUMBERING="STAR" TYPE="FOOTNOTE" NOTE.ID="E0001"><P>Jezik postupka: njemački</P></NOTE></P></TI></TITLE><INTERMEDIATE><INDEX IDX.CLOSE="”" SEPARATOR=" – " IDX.OPEN="„"><KEYWORD>Zahtjev za prethodnu odluku</KEYWORD><KEYWORD>Okoliš</KEYWORD><KEYWORD>Odgovornost za okoliš</KEYWORD><KEYWORD>Direktiva 2004/35/EZ</KEYWORD><KEYWORD>Treći stavak druga alineja Priloga I.</KEYWORD><KEYWORD>Šteta koja se ne može svrstati u kategoriju <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0001" ID="QS0001"/>značajne štete<QUOT.END REF.START="QS0001" CODE="2019" ID="QE0001"/></KEYWORD><KEYWORD>Pojam <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0002" ID="QS0002"/>uobičajeno gospodarenje područjem, kako je utvrđeno u evidenciji o staništu ili dokumentima o ciljevima ili u skladu s načinom kako su to ranije obavljali vlasnici ili operateri<QUOT.END REF.START="QS0002" CODE="2019" ID="QE0002"/></KEYWORD><KEYWORD>Članak 2. točka 7.</KEYWORD><KEYWORD>Pojam <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0003" ID="QS0003"/>profesionalna djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0003" CODE="2019" ID="QE0003"/></KEYWORD><KEYWORD>Djelatnost koja se obavlja u javnom interesu na temelju zakonom propisanog delegiranja</KEYWORD><KEYWORD>Uključenost ili neuključenost</KEYWORD></INDEX></INTERMEDIATE><JUDGMENT.INIT><P>U predmetu C‑297/19,</P><P>povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Bundesverwaltungsgericht (Savezni upravni sud, Njemačka), odlukom od <DATE ISO="20190226">26. veljače 2019.</DATE>, koju je Sud zaprimio <DATE ISO="20190411">11. travnja 2019.</DATE>, u postupku</P></JUDGMENT.INIT><PARTIES><PLAINTIFS><P><HT TYPE="BOLD">Naturschutzbund Deutschland – Landesverband Schleswig‑Holstein eV</HT></P></PLAINTIFS><AGAINST>protiv</AGAINST><DEFENDANTS><P><HT TYPE="BOLD">Kreis Nordfriesland,</HT></P><P>uz sudjelovanje:</P><P><HT TYPE="BOLD">Deich- und Hauptsielverband Eiderstedt, Körperschaft des öffentlichen Rechts,</HT></P><P><HT TYPE="BOLD">Vertreter des Bundesinteresses beim Bundesverwaltungsgericht,</HT></P></DEFENDANTS></PARTIES><PREAMBLE><PREAMBLE.INIT><P>SUD (prvo vijeće),</P><P>u sastavu: J.-C. Bonichot (izvjestitelj), predsjednik vijeća, M. Safjan i L. Bay Larsen, C. Toader i N. Jääskinen, suci,</P><P>nezavisni odvjetnik: H. Saugmandsgaard Øe,</P><P>tajnik: D. Dittert, načelnik odjela,</P></PREAMBLE.INIT><GR.VISA><VISA>uzimajući u obzir pisani postupak,</VISA></GR.VISA><GR.CONSID><CONSID><P>uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:</P><LIST TYPE="NDASH"><ITEM><P>za Naturschutzbund Deutschland – Landesverband Schleswig‑Holstein eV, J. Mittelstein, <HT TYPE="ITALIC">Rechtsanwalt</HT>,</P></ITEM><?PAGE NO="2"?><ITEM><P>za Kreis Nordfriesland, G. Koukakis, <HT TYPE="ITALIC">Rechtsanwalt</HT>,</P></ITEM><ITEM><P>za Deich- und Hauptsielverband Eiderstedt, Körperschaft des öffentlichen Rechts, C. Brandt, <HT TYPE="ITALIC">Rechtsanwältin</HT>,</P></ITEM><ITEM><P>za njemačku vladu, J. Möller i Sonja Eisenberg, u svojstvu agenata,</P></ITEM><ITEM><P>za Europsku komisiju, A. C. Becker i G. Gattinara, u svojstvu agenata,</P></ITEM></LIST></CONSID></GR.CONSID><GR.VISA><VISA>odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči bez mišljenja,</VISA></GR.VISA><PREAMBLE.FINAL>donosi sljedeću</PREAMBLE.FINAL></PREAMBLE><CONTENTS.JUDGMENT><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD">Presudu</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0001"><NO.P>1</NO.P><TXT>Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 2. točke 7. i trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20040421">21. travnja 2004.</DATE> o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="143" PAGE.FIRST="56" DATE.PUB="2004">SL 2004., L 143, str. 56</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 26., str. 58.).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0002"><NO.P>2</NO.P><TXT>Zahtjev je upućen u okviru spora između Naturschutzbund Deutschland – Landesverband Schleswig‑Holstein eV (u daljnjem tekstu: Naturschutzbund Deutschland) i Kreis Nordfrieslanda (okrug Sjeverna Frizija, Njemačka) u vezi s mjerama ograničavanja i otklanjanja štete u okolišu koje je zahtijevao Naturschutzbund Deutschland.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD">Pravni okvir</HT></P></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Pravo Unije</HT></HT></P></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Direktiva 2004/35</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0003"><NO.P>3</NO.P><TXT>Uvodne izjave 1. do 3., 8. i 9. Direktive 2004/35 glase:</TXT><QUOT.S LEVEL="1"><CONSID><NP><NO.P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0004" ID="QS0004"/>(1)</NO.P><TXT>U Zajednici sada ima puno onečišćenih mjesta koja predstavljaju značajan rizik za zdravlje, a gubitak biološke raznolikosti zadnjih se desetljeća dramatično ubrzao. Propuštanje djelovanja moglo bi dovesti do još više onečišćenih mjesta i još većega gubitka biološke raznolikosti u budućnosti. Sprečavanje i otklanjanje štete u okolišu, koliko je moguće, doprinosi provedbi ciljeva i načela politike Zajednice o okolišu utvrđenih Ugovorom. Pri odlučivanju o načinu otklanjanja štete trebalo bi uzeti u obzir lokalne prilike.</TXT></NP></CONSID><CONSID><NP><NO.P>(2)</NO.P><TXT>Štetu u okolišu trebalo bi sprečavati i otklanjati promicanjem načela <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0005" ID="QS0005"/>onečišćivač plaća<QUOT.END REF.START="QS0005" CODE="2019" ID="QE0005"/>, kako je navedeno u Ugovoru i u skladu s načelom održivog razvoja. Temeljno načelo ove Direktive stoga mora biti financijska odgovornost operatera čija je djelatnost uzrokovala štetu u okolišu ili njezinu prijeteću opasnost, kako bi se operateri potaknuli na usvajanje mjera i razvijanje postupaka za smanjivanje rizika od štete u okolišu, čime bi se njihova izloženost financijskoj odgovornosti smanjila.</TXT></NP></CONSID><CONSID><NP><NO.P>(3)</NO.P><TXT>Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići cilj ove Direktive, a to je utvrđivanje zajedničkog okvira za sprečavanje i otklanjanje štete u okolišu uz prihvatljiv trošak za društvo, nego se cilj bolje postiže na razini Zajednice, zbog opsega ove Direktive i njezine povezanosti s ostalim zakonodavstvom Zajednice, i to Direktivom Vijeća 79/409/EEZ od <DATE ISO="19790402">2. travnja 1979.</DATE> o<?PAGE NO="3"?> očuvanju divljih ptica [(<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="103" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="1979">SL 1979., L 103, str. 1</REF.DOC.OJ>.)], Direktivom Vijeća 92/43/EEZ od <DATE ISO="19920521">21. svibnja 1992.</DATE> o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore [(<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="206" PAGE.FIRST="7" DATE.PUB="1992">SL 1992., L 206, str. 7</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 2., str. 14.)] i Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20001023">23. listopada 2000.</DATE> o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike [(<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="327" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2000">SL 2000., L 327, str. 1</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 1., str. 48.)], Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti prema članku 5. Ugovora [o EZ‑u]. U skladu s načelom proporcionalnosti, prema tom članku ova se direktiva odnosi samo na ono što je potrebno za postizanje toga cilja.</TXT></NP></CONSID><P>[…]</P><CONSID><NP><NO.P>(8)</NO.P><TXT>Ova [bi] se direktiva u pogledu štete u okolišu treb[ala] primjenjivati na profesionalne djelatnosti koje predstavljaju rizik za zdravlje ljudi ili okoliš. Te djelatnosti, u načelu, trebalo bi utvrditi s obzirom na relevantno zakonodavstvo Zajednice kojim se uređuju potrebni uvjeti za određene djelatnosti ili prakse koje predstavljaju potencijalni ili stvarni rizik za zdravlje ljudi ili okoliš.</TXT></NP></CONSID><CONSID><NP><NO.P>(9)</NO.P><TXT>Ova bi se direktiva u pogledu štete nanesene zaštićenim vrstama i prirodnim staništima također trebala primjenjivati i na sve ostale profesionalne djelatnosti, osim onih za koje je s obzirom na zakonodavstvo Zajednice već izravno ili neizravno utvrđeno da predstavljaju stvarni ili potencijalni rizik za zdravlje ljudi ili okoliš. U tim slučajevima operater bi prema ovoj direktivi trebao biti odgovoran samo ako je postupio namjerno ili iz nepažnje.<QUOT.END REF.START="QS0004" CODE="201D" ID="QE0004"/></TXT></NP></CONSID></QUOT.S></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0004"><NO.P>4</NO.P><TXT>Članak 1. te direktive glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0006" ID="QS0006"/>Svrha je ove Direktive utvrđivanje okvira za odgovornost za okoliš koji se temelji na načelu <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0007" ID="QS0007"/>onečišćivač plaća<QUOT.END REF.START="QS0007" CODE="2019" ID="QE0007"/>, radi sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu.<QUOT.END REF.START="QS0006" CODE="201D" ID="QE0006"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0005"><NO.P>5</NO.P><TXT>Člankom 2. navedene direktive određuje se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0008" ID="QS0008"/>Za potrebe [ove direktive] primjenjuju se sljedeće definicije:</P><PARAG IDENTIFIER="002.001"><NO.PARAG>1.</NO.PARAG><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0009" ID="QS0009"/>šteta u okolišu<QUOT.END REF.START="QS0009" CODE="2019" ID="QE0009"/> znači:</P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>šteta nanesena zaštićenim vrstama i prirodnim staništima, a to je svaka šteta sa značajnim nepovoljnim utjecajima za postizanje ili održavanje povoljnog stanja očuvanosti tih staništa ili vrsta. Značaj tih utjecaja procjenjuje se u odnosu na početno stanje uzimajući u obzir kriterije iz Priloga I.</TXT></NP></ITEM></LIST><P>Šteta nanesena zaštićenim vrstama i prirodnim staništima ne uključuje prethodno utvrđene nepovoljne utjecaje proizašle iz radnje operatera koju su odgovarajuća tijela izrijekom dopustila u skladu s odredbama kojima se provodi članak 6. stavci 3. i 4. ili članak 16. Direktive [92/43] ili članak 9. Direktive [79/409] ili, u slučaju staništa i vrsta koje nisu obuhvaćene pravom Zajednice, u skladu s ekvivalentnim odredbama nacionalnog prava o očuvanju prirode.</P><P>[…]</P></ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="002.003"><NO.PARAG>3.</NO.PARAG><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0010" ID="QS0010"/>zaštićene vrste i prirodna staništa<QUOT.END REF.START="QS0010" CODE="2019" ID="QE0010"/>:</P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>vrste navedene u članku 4. stavku 2. Direktive [79/409] ili u njezinom Prilogu I. ili navedene u prilozima II. i IV. Direktivi [92/43];</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>staništa vrsta navedenih u članku 4. stavku 2. ili u Prilogu I. Direktivi [79/409] ili navedenih u Prilogu II. Direktivi [92/43] i prirodna staništa navedena u Prilogu I. Direktivi [92/43] te područja razmnožavanja ili odmaranja vrsta navedenih u Prilogu IV. Direktivi [92/43]; i</TXT></NP></ITEM><?PAGE NO="4"?><ITEM><NP><NO.P>(c)</NO.P><TXT>ako država članica tako odluči, svako stanište ili vrsta, koji nisu navedeni u tim prilozima, koje država članica odredi u svrhe ekvivalentne onima iz tih dviju direktiva;</TXT></NP></ITEM></LIST></ALINEA><ALINEA>[…]</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="002.006"><NO.PARAG>6.</NO.PARAG><ALINEA><QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0011" ID="QS0011"/>operater<QUOT.END REF.START="QS0011" CODE="2019" ID="QE0011"/> znači svaka fizička ili pravna, privatna ili javna osob[a] koja obavlja ili nadzire profesionalnu djelatnost ili na koju je, ako je tako propisano nacionalnim zakonodavstvom, prenesena ovlast donošenja gospodarskih odluka o tehničkom obavljanju te djelatnosti, uključujući nositelja dozvole ili odobrenja za tu djelatnost ili osobu koja tu djelatnost upisuje u registar ili prijavljuje;</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="002.007"><NO.PARAG>7.</NO.PARAG><ALINEA><QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0012" ID="QS0012"/>profesionalna djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0012" CODE="2019" ID="QE0012"/> znači svaka djelatnost koja se obavlja u okviru gospodarske djelatnosti, [poslovanja] ili poduzeća, neovisno o tome je li privatna ili javna, profitna ili neprofitna;</ALINEA><ALINEA>[…]<QUOT.END REF.START="QS0008" CODE="201D" ID="QE0008"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0006"><NO.P>6</NO.P><TXT>Članak 3. stavak 1. iste direktive glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0013" ID="QS0013"/>Ova se direktiva primjenjuje:</P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>na štetu u okolišu prouzročenu bilo kojom od profesionalnih djelatnosti navedenih u Prilogu III. i na svaku prijeteću opasnost od takve štete nastalu zbog bilo koje od tih djelatnosti;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>na štetu nanesenu zaštićenim vrstama i prirodnim staništima prouzročenu bilo kojom profesionalnom djelatnošću osim onih navedenih u Prilogu III., i na svaku prijeteću opasnost od štete nastalu zbog bilo koje od tih djelatnosti, ako je operater postupio namjerno ili iz nepažnje.<QUOT.END REF.START="QS0013" CODE="201D" ID="QE0013"/></TXT></NP></ITEM></LIST></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0007"><NO.P>7</NO.P><TXT>Člankom 19. stavkom 1. Direktive 2004/35 kao rok za prenošenje te direktive utvrđuje se <DATE ISO="20070430">30. travnja 2007.</DATE>, dok se člankom 20. navedene direktive predviđa da ona stupa na snagu na dan objave u <HT TYPE="ITALIC">Službenom listu Europske unije</HT>, odnosno <DATE ISO="20040430">30. travnja 2004.</DATE></TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0008"><NO.P>8</NO.P><TXT>Prilog I. istoj direktivi, naslovljen <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0014" ID="QS0014"/>Kriteriji iz članka 2. [točke] 1. [podtočke] (a)<QUOT.END REF.START="QS0014" CODE="201D" ID="QE0014"/>, predviđa:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0015" ID="QS0015"/>Značaj svake štete koja ima nepovoljne utjecaje na postizanje ili održavanje povoljnog stanja očuvanosti staništa ili vrsta mora se procjenjivati u odnosu na stanje očuvanosti u vrijeme nastanka štete, na funkcije koje staništa ili vrste imaju zbog svoje privlačne vrijednosti, kao i na njihovu sposobnost prirodne obnove. Značajne nepovoljne promjene početnog stanja trebalo bi utvrditi s obzirom na mjerljive vrijednosti kao što su:</P><LIST TYPE="NDASH"><ITEM><P>broj jedinki, njihova gustoća ili područje koje obuhvaćaju,</P></ITEM><ITEM><P>uloga određenih primjeraka ili oštećenog područja u odnosu na očuvanje vrste ili staništa, rijetkost vrste ili staništa (procijenjena na lokalnoj, regionalnoj i višoj razini uključujući razinu Zajednice),</P></ITEM><ITEM><P>sposobnost razmnožavanja vrste (prema specifičnoj dinamici za tu vrstu ili populaciju), njezina sposobnost preživljavanja ili sposobnost staništa za prirodnu obnovu (prema specifičnoj dinamici za njegove karakteristične vrste ili njihove populacije),</P></ITEM><ITEM><P>sposobnost vrste ili staništa da se, nakon nastale štete, obnovi za kratko vrijeme, bez ikakvog djelovanja izvana osim pojačanih zaštitnih mjera, do stanja koje na temelju dinamike vrste ili staništa samo dovodi do stanja koje se smatra ekvivalentnim ili boljim u odnosu na početno stanje.</P></ITEM></LIST><P>Šteta s dokazanim posljedicama za zdravlje ljudi mora se svrstati u kategoriju značajne štete.</P><?PAGE NO="5"?><P>Sljedeće se ne mora svrstati u kategoriju značajne štete:</P><LIST TYPE="NDASH"><ITEM><P>negativne promjene manje od prirodnih fluktuacija koje se smatraju uobičajenima za vrstu ili stanište,</P></ITEM><ITEM><P>negativne promjene čiji su uzroci prirodni ili koje proizlaze iz djelovanja izvana povezanih s uobičajenim gospodarenjem tim područjem, kako je utvrđeno u evidenciji o staništu ili dokumentima o ciljevima ili u skladu s načinom kako su to ranije obavljali vlasnici ili operateri,</P></ITEM><ITEM><P>šteta nanesena vrstama ili staništima za koje je utvrđeno da će se obnoviti za kratko vrijeme, bez ikakvog djelovanja izvana, do početnog stanja ili do stanja, koje samo na temelju dinamike vrste ili staništa, dovodi do stanja koje se smatra ekvivalentnim ili boljim u odnosu na početno stanje.<QUOT.END REF.START="QS0015" CODE="201D" ID="QE0015"/></P></ITEM></LIST></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Direktiva o staništima</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0009"><NO.P>9</NO.P><TXT>Člankom 1. točkom (j) Direktive Vijeća 92/43/EEZ od <DATE ISO="19920521">21. svibnja 1992.</DATE> o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="206" PAGE.FIRST="7" DATE.PUB="1992">SL 1992., L 206, str. 7</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 2., str. 14.; u daljnjem tekstu: Direktiva o staništima) predviđa se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0016" ID="QS0016"/>Za potrebe ove direktive:</P><P>[…]</P><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P>(j)</NO.P><TXT>područje znači geografski određenu površinu čija je granica jasno označena<QUOT.END REF.START="QS0016" CODE="201D" ID="QE0016"/>.</TXT></NP></ITEM></LIST></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0010"><NO.P>10</NO.P><TXT>Člankom 2. te direktive predviđeno je:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="002.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0017" ID="QS0017"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Cilj ove direktive je doprinijeti osiguranju biološke raznolikosti putem očuvanja prirodnih staništa i divlje faune i flore na europskom području država članica na koje se Ugovor primjenjuje.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="002.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>Mjere poduzete u skladu s ovom direktivom namijenjene su održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti, prirodnih staništa i vrsta divlje faune i flore od interesa Zajednice.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="002.003"><NO.PARAG>3.</NO.PARAG><ALINEA>Mjere poduzete u skladu s ovom direktivom uzimaju u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike.<QUOT.END REF.START="QS0017" CODE="201D" ID="QE0017"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Direktiva o pticama</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0011"><NO.P>11</NO.P><TXT>Člankom 1. stavkom 1. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20091130">30. studenoga 2009.</DATE> o očuvanju divljih ptica (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="020" PAGE.FIRST="7" DATE.PUB="2010">SL 2010., L 20, str. 7</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 32., str. 128.; u daljnjem tekstu: Direktiva o pticama) propisuje se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0018" ID="QS0018"/>Ova se direktiva odnosi na očuvanje svih vrsta divljih ptica koje prirodno obitavaju na europskom državnom području država članica na koje se primjenjuje Ugovor. Ona se odnosi na zaštitu tih vrsta, upravljanje i nadzor nad tim vrstama i njome se utvrđuju pravila o njihovom iskorištavanju.<QUOT.END REF.START="QS0018" CODE="201D" ID="QE0018"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0012"><NO.P>12</NO.P><TXT>Članak 2. te direktive glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0019" ID="QS0019"/>Države članice poduzimaju potrebne mjere za održavanje populacije vrsta iz članka 1. na razini koja odgovara posebno ekološkim, znanstvenim i kulturološkim zahtjevima, istodobno uzimajući u obzir gospodarske i rekreacijske zahtjeve, ili za prilagođavanje tih vrsta toj razini.<QUOT.END REF.START="QS0019" CODE="201D" ID="QE0019"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><?PAGE NO="6"?><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Njemačko pravo</HT></HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0013"><NO.P>13</NO.P><TXT>Člankom 19. stavkom 5. drugom rečenicom točkom 2. Gesetza über Naturschutz und Landschaftspflegea (Zakon o zaštiti prirode i očuvanju krajolika) od <DATE ISO="20090729">29. srpnja 2009.</DATE> (BGBl. 2009 I, str. 2542.), u verziji koja se primjenjuje u glavnom postupku (u daljnjem tekstu: BNatSchG), propisuje se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0020" ID="QS0020"/>Značajnom štetom u pravilu se ne smatraju negativne promjene čiji su uzroci prirodni ili koje su posljedica djelovanja povezanih s gospodarenjem tim područjem koje s obzirom na evidencije o staništu ili dokumente o ciljevima treba smatrati uobičajenim ili koje je u skladu s načinom kako su to ranije obavljali vlasnici ili operateri.<QUOT.END REF.START="QS0020" CODE="201D" ID="QE0020"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0014"><NO.P>14</NO.P><TXT>Članak 5. stavak 2. BNatSchG‑a glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0021" ID="QS0021"/>Osim zahtjeva koji proizlaze iz propisa koji se primjenjuju u poljoprivredi i članka 17. stavka 2. Bundes‑Bodenschutzgesetza [(Savezni zakon o zaštiti tla) od <DATE ISO="19980317">17. ožujka 1998.</DATE> (BGBl. 1998 I, str. 502.)], prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti valja osobito poštovati i sljedeća načela dobre profesionalne prakse:</P><PARAG IDENTIFIER="005.001"><NO.PARAG>1.</NO.PARAG><ALINEA>gospodarenje treba biti prilagođeno lokalnim prilikama te se mora osigurati održiva plodnost tla i dugoročna upotrebljivost površina;</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="005.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>prirodna obilježja upotrebljive površine (tlo, voda, flora, fauna) ne smiju se narušavati više nego što je potrebno za ostvarivanje održivog prinosa;</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="005.003"><NO.PARAG>3.</NO.PARAG><ALINEA>potrebno je očuvati značajke krajobraza potrebne za mrežu biotopa i, ako je moguće, povećati njihov broj;</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="005.004"><NO.PARAG>4.</NO.PARAG><ALINEA>valja održavati ravnotežu između uzgoja životinja i uzgoja biljaka i izbjegavati štetne utjecaje na okoliš;</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="005.005"><NO.PARAG>5.</NO.PARAG><ALINEA>na padinama podložnim eroziji, u poplavnim područjima, na mjestima s visokim razinama podzemnih voda i na močvarnim područjima treba izbjegavati preoravanje pašnjaka;</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="005.006"><NO.PARAG>6.</NO.PARAG><ALINEA>gnojiva i sredstva za zaštitu bilja treba upotrebljavati u skladu sa zakonodavstvom kojim se uređuje poljoprivreda; potrebno je voditi evidenciju o uporabi gnojiva u skladu s člankom 10. Düngeverordnunga [(Uredba o gnojenju)] od <DATE ISO="20170526">26. svibnja 2017.</DATE> (BGBl. 2017 I, str. 1305.), u verziji koja je na snazi, kao i evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja u skladu s člankom 67. stavkom 1. drugom rečenicom Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20091021">21. listopada 2009.</DATE> o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="309" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2009">SL 2009., L 309, str. 1</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 61., str. 52.).<QUOT.END REF.START="QS0021" CODE="201D" ID="QE0021"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0015"><NO.P>15</NO.P><TXT>Članak 2. stavak 4. Gesetza über die Vermeidung und Sanierung von Umweltschädena (Zakon o sprečavanju i otklanjanju šteta u okolišu) od <DATE ISO="20070510">10. svibnja 2007.</DATE> (BGBl. 2007 I, str. 666.), u verziji koja se primjenjuje u glavnom postupku (u daljnjem tekstu: USchadG), glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0022" ID="QS0022"/>profesionalna djelatnost znači svaka djelatnost koja se obavlja u okviru gospodarske djelatnosti ili poduzeća, neovisno o tome je li privatna ili javna, profitna ili neprofitna.<QUOT.END REF.START="QS0022" CODE="201D" ID="QE0022"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><?PAGE NO="7"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0016"><NO.P>16</NO.P><TXT>Člankom 39. stavkom 1. prvom rečenicom Gesetza zur Ordnung des Wasserhaushaltsa (Zakon o vodnom gospodarstvu) od <DATE ISO="20090731">31. srpnja 2009.</DATE> (BGBl. 2009 I, str. 2585.), u verziji koja se primjenjuje u glavnom postupku (u daljnjem tekstu: WHG), predviđa se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0023" ID="QS0023"/>Održavanje nadzemnog vodnog tijela uključuje njegovo održavanje i razvoj kao javnopravnu obvezu (obveza održavanja).<QUOT.END REF.START="QS0023" CODE="201D" ID="QE0023"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0017"><NO.P>17</NO.P><TXT>Članak 40. stavak 1. prva rečenica WHG‑a glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0024" ID="QS0024"/>Održavanje nadzemnih vodnih tijela odgovornost je njihovih vlasnika, ako na temelju propisâ savezne zemlje nisu u nadležnosti regionalnih ili lokalnih tijela, udruga za zaštitu vode i tla, općinskih udruga posebne namjene ili drugih javnopravnih tijela.<QUOT.END REF.START="QS0024" CODE="201D" ID="QE0024"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0018"><NO.P>18</NO.P><TXT>Članak 38. stavak 1. prva rečenica točka 1. Wassergesetza des Landes Schleswig Holsteina (Zakon o vodama savezne zemlje Schleswig‑Holstein) od <DATE ISO="20080211">11. veljače 2008.</DATE> (Gesetz- und Verordnungsblatt für Schleswig Holstein, 2008, str. 91.), u verziji koja se primjenjuje u glavnom postupku, glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0025" ID="QS0025"/>Osim mjera navedenih u članku 39. stavku 1. drugoj rečenici WHG‑a, održavanje vodnih tijela također uključuje […] očuvanje i osiguravanje pravilne odvodnje vode, […]<QUOT.END REF.START="QS0025" CODE="201D" ID="QE0025"/>.</ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD">Glavni postupak i prethodna pitanja</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0019"><NO.P>19</NO.P><TXT>U razdoblju od 2006. do 2009. jedan dio poluotoka Eiderstedta, koji se nalazi u zapadnom dijelu savezne zemlje Schleswig‑Holstein (Njemačka), klasificiran je kao <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0026" ID="QS0026"/>zaštićeno područje<QUOT.END REF.START="QS0026" CODE="201D" ID="QE0026"/> osobito zbog prisutnosti crnih čigri (<HT TYPE="ITALIC">Chlidonias niger</HT>), zaštićenih ptica vodarica veličine 15 do 30 centimetara, plavo‑sivog perja i crne glave, koje uglavnom obitavaju u močvarama atlantske obale. U skladu s planom gospodarenja, zaštićeno područje te vrste i dalje se uvelike tradicionalno upotrebljava kao pašnjak na velikim površinama te je, osobito zbog svoje veličine, najvažnije područje razmnožavanja u toj saveznoj zemlji.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0020"><NO.P>20</NO.P><TXT>Za naseljavanje i poljoprivredu na poluotoku Eiderstedtu potrebna je odvodnja. Ona se osigurava prokopima između parcela koji vode u mrežu odvodnih kanala, a održavaju ih korisnici susjednih površina. Za održavanje odvodnih kanala odgovorno je 17 udruga za zaštitu vode i tla sa sjedištem na poluotoku Eiderstedtu.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0021"><NO.P>21</NO.P><TXT>Deich- und Hauptsielverband Eiderstedt, Körperschaft des öffentlichen Rechts je udruga za zaštitu vode i tla osnovana kao pravna osoba javnog prava i krovna je udruga tih 17 udruga. Jedna od zadaća čije joj je obavljanje povjereno na temelju zakona jest održavanje nadzemnih vodnih tijela kao javnopravna obveza. U sklopu izvršavanja te zadaće, Deich- und Hauptsielverband Eiderstedt, među ostalim, upravlja odvodnom i crpnom stanicom Adamsiel. Njome se s cijelog područja koje je u nadležnosti tih udruga odvodi voda uz pomoć pumpe koja se pri određenom vodostaju automatski pokreće. Pokrenutim postupkom pumpanja tada se ponovno snižava razina vode.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0022"><NO.P>22</NO.P><TXT>Smatrajući da je uporabom te crpne stanice Deich- und Hauptsielverband Eiderstedt prouzročio štetu u okolišu koja pogađa crnu čigru, Naturschutzbund Deutschland je, u skladu s USchadG‑om donesenim radi prenošenja Direktive 2004/35, okrugu Sjeverna Frizija podnio zahtjev za određivanje mjera ograničavanja i otklanjanja te štete, koji je bio odbijen.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0023"><NO.P>23</NO.P><TXT>Budući da je tu odluku o odbijanju neuspješno osporavao pred Verwaltungsgerichtom (Upravni sud, Njemačka), Naturschutzbund Deutschland je protiv presude tog suda podnio žalbu Oberverwaltungsgerichtu (Visoki upravni sud, Njemačka), koji je tu presudu ukinuo i naložio okrugu Sjeverna Frizija da donese novu odluku.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="8"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0024"><NO.P>24</NO.P><TXT>Okrug Sjeverna Frizija i Deich- und Hauptsielverband Eiderstedt stoga su podnijeli reviziju Bundesverwaltungsgerichtu (Savezni upravni sud, Njemačka).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0025"><NO.P>25</NO.P><TXT>Kako bi se utvrdilo treba li smatrati da šteta u okolišu o kojoj je riječ u glavnom postupku nije <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0027" ID="QS0027"/>značajna<QUOT.END REF.START="QS0027" CODE="201D" ID="QE0027"/>, u smislu članka 19. stavka 5. druge rečenice točke 2. BNatSchG‑a, kojim se prenosi treći stavak druga alineja Priloga I. Direktivi 2004/35, sud koji je uputio zahtjev pita se o tumačenju izraza <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0028" ID="QS0028"/>uobičajen[o] gospodarenj[e] tim područjem, kako je utvrđeno u evidenciji o staništu ili dokumentima o ciljevima ili u skladu s načinom kako su to ranije obavljali vlasnici ili operateri<QUOT.END REF.START="QS0028" CODE="201D" ID="QE0028"/>, iz tog priloga.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0026"><NO.P>26</NO.P><TXT>Konkretno, sud koji je uputio zahtjev želi znati, kao prvo, treba li pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0029" ID="QS0029"/>gospodarenje<QUOT.END REF.START="QS0029" CODE="201D" ID="QE0029"/> tumačiti na način da se odnosi samo na poljoprivrednu djelatnost ili on obuhvaća i upravljanje crpnom stanicom koja služi za navodnjavanje i odvodnjavanje poljoprivrednih površina, kao drugo, treba li pitanje je li gospodarenje <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0030" ID="QS0030"/>uobičajeno<QUOT.END REF.START="QS0030" CODE="201D" ID="QE0030"/> ocjenjivati isključivo s obzirom na evidenciju o staništu i dokumente o ciljevima ili ga se može ocjenjivati i s obzirom na druga opća načela nacionalnog prava, poput načela dobre profesionalne prakse iz članka 5. stavka 2. BNatSchG‑a, kao treće, podrazumijeva li ranije gospodarenje koje su obavljali vlasnici ili operateri samo to da se takvo gospodarenje moralo obavljati u nekom trenutku prije datuma prenošenja Direktive 2004/35, odnosno <DATE ISO="20070430">30. travnja 2007.</DATE>, ili je potrebno da se ono obavljalo i do tog datuma i, kao četvrto, mora li se takvo ranije gospodarenje provoditi s obzirom na evidenciju o staništu i dokumentima o ciljevima ili ne.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0027"><NO.P>27</NO.P><TXT>Osim toga, kako bi se utvrdilo je li Deich- und Hauptsielverband Eiderstedt u okviru upravljanja navedenom crpnom stanicom obavljao <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0031" ID="QS0031"/>profesionalnu djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0031" CODE="201D" ID="QE0031"/> u smislu članka 2. točke 4. USchadG‑a, kojim se prenosi članak 2. točka 7. Direktive 2004/35, sud koji je uputio zahtjev želi znati, u slučaju potvrdnog odgovora na njegovu prvu skupinu pitanja, može li se djelatnost koja se obavlja u javnom interesu na temelju zakonom propisanog delegiranja zadaća smatrati profesionalnom djelatnosti u smislu potonje odredbe.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0028"><NO.P>28</NO.P><TXT>U tim je okolnostima Bundesverwaltungsgericht (Savezni upravni sud) odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</TXT><QUOT.S LEVEL="1"><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0032" ID="QS0032"/>1. a)</NO.P><TXT>Obuhvaća li pojam <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0033" ID="QS0033"/>gospodarenje<QUOT.END REF.START="QS0033" CODE="2019" ID="QE0033"/> u smislu [trećeg] stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35 […] djelatnosti koje su neodvojivo povezane s izravnim iskorištavanjem zemljišta u poljoprivredne svrhe?</TXT></NP></ITEM></LIST><P>Ako je odgovor potvrdan:</P><P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>b)</NO.P><TXT>Pod kojim je uvjetima način gospodarenja <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0034" ID="QS0034"/>uobičajen<QUOT.END REF.START="QS0034" CODE="2019" ID="QE0034"/>, kako je utvrđeno u evidenciji o staništu ili dokumentima o ciljevima u smislu Direktive 2004/35?</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>c)</NO.P><TXT>Koji se vremenski okvir odnosi na pitanje je li gospodarenje u skladu s načinom kako su to <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0035" ID="QS0035"/>ranije<QUOT.END REF.START="QS0035" CODE="2019" ID="QE0035"/> obavljali vlasnici ili operateri u smislu Direktive 2004/35?</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>d)</NO.P><TXT>Ovisi li odgovor na pitanje je li gospodarenje u skladu s načinom kako su to ranije obavljali vlasnici ili operateri u smislu Direktive 2004/35, o evidenciji o staništu, odnosno o dokumentima o ciljevima očuvanja?</TXT></NP></ITEM></LIST><LIST TYPE="ARAB"><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Predstavlja li djelatnost koja se obavlja u javnom interesu na temelju zakonom propisanog delegiranja zadataka <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0036" ID="QS0036"/>profesionalnu djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0036" CODE="2019" ID="QE0036"/> u smislu članka 2. točke 7. Direktive 2004/35?<QUOT.END REF.START="QS0032" CODE="201D" ID="QE0032"/></TXT></NP></ITEM></LIST></P></QUOT.S></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="9"?><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD">O prethodnim pitanjima</HT></P></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Prvo pitanje</HT></HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0029"><NO.P>29</NO.P><TXT>Svojim prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev pita kako treba tumačiti izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0037" ID="QS0037"/>uobičajen[o] gospodarenj[e] tim područjem, kako je utvrđeno u evidenciji o staništu ili dokumentima o ciljevima ili u skladu s načinom kako su to ranije obavljali vlasnici ili operateri<QUOT.END REF.START="QS0037" CODE="201D" ID="QE0037"/> iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0030"><NO.P>30</NO.P><TXT>Uvodno valja istaknuti da se prvo pitanje postavlja u kontekstu <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0038" ID="QS0038"/>štete u okolišu<QUOT.END REF.START="QS0038" CODE="201D" ID="QE0038"/> koja je navodno nanesena vrsti ptice crnoj čigri (<HT TYPE="ITALIC">Chlidonias niger</HT>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0031"><NO.P>31</NO.P><TXT>U tom pogledu, valja podsjetiti na to da je cilj Direktive 2004/35 utvrđenje okvira za odgovornost za okoliš koji se temelji na visokoj razini zaštite okoliša kao i na načelima opreznosti i <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0039" ID="QS0039"/>onečišćivač plaća<QUOT.END REF.START="QS0039" CODE="201D" ID="QE0039"/> radi sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu koju uzrokuju operateri (vidjeti u tom smislu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20170713">13. srpnja 2017.</DATE>, <NAME.CASE>Túrkevei Tejtermelő Kft.</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑129/16</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:547">EU:C:2017:547</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0047">47.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0053">53.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedenu sudsku praksu).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0032"><NO.P>32</NO.P><TXT>Među trima kategorijama štete obuhvaćene pojmom <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0040" ID="QS0040"/>šteta u okolišu<QUOT.END REF.START="QS0040" CODE="201D" ID="QE0040"/>, koje su definirane u članku 2. točki 1. Direktive 2004/35, u točki (a) te odredbe nalazi se šteta nanesena zaštićenim vrstama i prirodnim staništima, koja do primjene te direktive može dovesti kako na temelju točke (a) tako i na temelju točke (b) njezina članka 3. stavka 1.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0033"><NO.P>33</NO.P><TXT>Dok pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0041" ID="QS0041"/>zaštićene vrste i prirodna staništa<QUOT.END REF.START="QS0041" CODE="201D" ID="QE0041"/> u skladu s člankom 2. točkom 3. Direktive 2004/35 treba shvatiti na način da upućuje osobito na vrste i staništa navedene u Direktivi o staništima i Direktivi o pticama, među kojima je na temelju Priloga I. potonjoj direktivi i crna čigra (<HT TYPE="ITALIC">Chlidonias niger</HT>), šteta nanesena takvim vrstama i staništima definirana je, u skladu s člankom 2. točkom 1. podtočkom (a) prvim podstavkom Direktive 2004/35, kao svaka šteta sa značajnim nepovoljnim utjecajima za postizanje ili održavanje povoljnog stanja očuvanosti tih staništa ili vrsta.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0034"><NO.P>34</NO.P><TXT>Iz uporabe pridjeva <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0042" ID="QS0042"/>značajnim<QUOT.END REF.START="QS0042" CODE="201D" ID="QE0042"/> u članku 2. točki 1. podtočki (a) prvom podstavku Direktive 2004/35 proizlazi da se samo šteta određene težine, kvalificirana kao <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0043" ID="QS0043"/>značajna šteta<QUOT.END REF.START="QS0043" CODE="201D" ID="QE0043"/> u Prilogu I. toj direktivi, može smatrati štetom nanesenom zaštićenim vrstama i prirodnim staništima, što znači da je u svakom konkretnom slučaju nužno procijeniti značaj učinaka predmetne štete.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0035"><NO.P>35</NO.P><TXT>U članku 2. točki 1. podtočki (a) prvom podstavku Direktive 2004/35 pojašnjava se da se takva procjena mora provesti u odnosu na početno stanje dotičnih vrsta i staništa, uzimajući u obzir kriterije iz Priloga I. toj direktivi. U tom se pogledu u prvim dvama stavcima tog priloga navode kriteriji koje valja uzeti u obzir prilikom utvrđivanja jesu li nepovoljne promjene tog početnog stanja značajne, uz napomenu da se šteta s dokazanim posljedicama za zdravlje ljudi mora svrstati u kategoriju <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0044" ID="QS0044"/>značajne štete<QUOT.END REF.START="QS0044" CODE="201D" ID="QE0044"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0036"><NO.P>36</NO.P><TXT>U trećem stavku Priloga I. Direktivi 2004/35 se, međutim, navodi da se tamo navedena šteta ne mora svrstati u kategoriju <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0045" ID="QS0045"/>značajne štete<QUOT.END REF.START="QS0045" CODE="201D" ID="QE0045"/>. Iz upotrebe glagola <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0046" ID="QS0046"/>ne mora<QUOT.END REF.START="QS0046" CODE="201D" ID="QE0046"/> proizlazi da države članice prilikom prenošenja te direktive imaju mogućnost te štete smatrati odnosno ne smatrati značajnima u smislu Priloga I. navedenoj direktivi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0037"><NO.P>37</NO.P><TXT>Osim toga, člankom 2. točkom 1. podtočkom (a) drugim podstavkom Direktive 2004/35 određeno je da šteta nanesena zaštićenim vrstama i prirodnim staništima ne uključuje prethodno utvrđene nepovoljne utjecaje proizašle iz radnje operatera koju su odgovarajuća tijela izrijekom dopustila u skladu s odredbama kojima se provodi članak 6. stavci 3. i 4. ili članak 16. Direktive o staništima ili članak 9. Direktive o pticama ili, u slučaju staništa i vrsta koje nisu obuhvaćene pravom Unije, u skladu s<?PAGE NO="10"?> ekvivalentnim odredbama nacionalnog prava o očuvanju prirode. Iz toga slijedi da je svaka šteta iz članka 2. točke 1. podtočke (a) drugog podstavka Direktive 2004/35 automatski isključena iz pojma <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0047" ID="QS0047"/>šteta nanesena zaštićenim vrstama i prirodnim staništima<QUOT.END REF.START="QS0047" CODE="201D" ID="QE0047"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0038"><NO.P>38</NO.P><TXT>U tim okolnostima, prvo pitanje, koje se odnosi na slučaj štete koja je navodno nanesena zaštićenoj vrsti iz Priloga I. Direktivi o pticama, relevantno je samo u slučaju da se ne može primijeniti isključenje iz članka 2. točke 1. podtočke (a) drugog podstavka prve mogućnosti Direktive 2004/35.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0039"><NO.P>39</NO.P><TXT>Slijedom toga, šteta prouzročena upotrebom crpne stanice koju su nadležna tijela izrijekom dopustila na temelju odredbi Direktive o staništima ili Direktive o pticama, koje su navedene u članku 2. točki 1. podtočki (a) drugom podstavku Direktive 2004/35, ne može se kvalificirati kao <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0048" ID="QS0048"/>šteta nanesena zaštićenim vrstama i prirodnim staništima<QUOT.END REF.START="QS0048" CODE="201D" ID="QE0048"/> u smislu članka 2. točke 1. podtočke (a) Direktive 2004/35 te ne može biti obuhvaćena područjem primjene te direktive ni na temelju točke (a) ni na temelju točke (b) članka 3. stavka 1. navedene direktive.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0040"><NO.P>40</NO.P><TXT>Uvodno također valja primijetiti da se među štetama koje države članice na temelju trećeg stavka Priloga I. Direktivi 2004/35 ne moraju svrstati u kategoriju <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0049" ID="QS0049"/>značajne štete<QUOT.END REF.START="QS0049" CODE="201D" ID="QE0049"/>, u drugoj alineji tog stavka navode negativne promjene koje nastaju zbog prirodnih uzroka ili proizlaze iz djelovanja izvana povezanih s uobičajenim gospodarenjem tim područjem, kako je utvrđeno u evidenciji o staništu ili dokumentima o ciljevima ili u skladu s načinom kako su to ranije obavljali vlasnici ili operateri. U toj se alineji tako predviđaju dva slučaja u kojima se šteta ne mora svrstati u kategoriju <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0050" ID="QS0050"/>značajne štete<QUOT.END REF.START="QS0050" CODE="201D" ID="QE0050"/>, odnosno slučaj u kojemu je šteta posljedica prirodnih uzroka, s jedne strane, i slučaj u kojemu je šteta posljedica djelovanja izvana povezanih s uobičajenim gospodarenjem tim područjem, s druge strane, pri čemu drugi od tih dvaju slučajeva, na koji se odnosi prvo pitanje, obuhvaća dvije mogućnosti.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0041"><NO.P>41</NO.P><TXT>U tom pogledu valja istaknuti da je Savezna Republika Njemačka u članak 19. stavak 5. drugu rečenicu točku 2. BNatSchG‑a prenijela oba slučaja iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35 i da je u tu svrhu iz njemačke jezične verzije Direktive 2004/35 doslovno preuzela sadržaj te druge alineje.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0042"><NO.P>42</NO.P><TXT>Međutim, valja utvrditi, kao što to u svojim pisanim očitovanjima navodi okrug Sjeverna Frizija, da u tekstu drugog slučaja navedenog u trećem stavku drugoj alineji Priloga I. Direktivi 2004/35 postoji razlika između, s jedne strane, njemačke jezične verzije i, s druge strane, ostalih jezičnih verzija. Naime, dok se u ostalim jezičnim verzijama te direktive pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0051" ID="QS0051"/>uobičajeno<QUOT.END REF.START="QS0051" CODE="201D" ID="QE0051"/> izravno odnosi na pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0052" ID="QS0052"/>gospodarenje<QUOT.END REF.START="QS0052" CODE="201D" ID="QE0052"/> tako da se izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0053" ID="QS0053"/>uobičajeno gospodarenje<QUOT.END REF.START="QS0053" CODE="201D" ID="QE0053"/> odnosi na obje mogućnosti drugog slučaja iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35, u njemačkoj jezičnoj verziji se samo pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0054" ID="QS0054"/>gospodarenje<QUOT.END REF.START="QS0054" CODE="201D" ID="QE0054"/> odnosi na obje mogućnosti, dok se pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0055" ID="QS0055"/>uobičajeno<QUOT.END REF.START="QS0055" CODE="201D" ID="QE0055"/> odnosi samo na prvu od tih dviju mogućnosti.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0043"><NO.P>43</NO.P><TXT>Iz ustaljene sudske prakse Suda proizlazi da formulacija koja se upotrebljava u jednoj od jezičnih verzija odredbe prava Unije ne može biti jedini temelj za tumačenje te odredbe niti se u tom pogledu može smatrati prioritetnom u odnosu na druge jezične verzije. Takav bi pristup naime bio u neskladu sa zahtjevom ujednačene primjene prava Unije. U slučaju razlika između jezičnih verzija, predmetna odredba mora se tumačiti s obzirom na opću strukturu i svrhu propisa kojeg je ona dio (presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20170309">9. ožujka 2017.</DATE>, <NAME.CASE>GE Healthcare</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑173/15</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:195">EU:C:2017:195</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0065">65.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedena sudska praksa).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0044"><NO.P>44</NO.P><TXT>U tom pogledu valja istaknuti, kao što to proizlazi iz točaka 34. do 37. ove presude, da Direktiva 2004/35 sadržava široku definiciju štete nanesene zaštićenim vrstama i prirodnim staništima tako što predviđa da operateri odgovaraju za svaku značajnu štetu, osim šteta koje su taksativno nabrojane u članku 2. stavku 1. točki (a) drugom podstavku Direktive 2004/35 i onih za koje države članice smatraju da ne predstavljaju značajnu štetu na temelju trećeg stavka Priloga I. toj direktivi.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="11"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0045"><NO.P>45</NO.P><TXT>Stoga, te odredbe, u dijelu u kojem sustav odgovornosti za okoliš u načelu čine neprimjenjivim u pogledu određenih šteta koje bi mogle utjecati na zaštićene vrste i prirodna staništa i time odstupaju od glavnog cilja Direktive 2004/35, odnosno utvrđenja zajedničkog okvira za sprečavanje i otklanjanje štete u okolišu radi učinkovite borbe protiv povećanja onečišćenja područja i sve većeg gubitka biološke raznolikosti, nužno treba usko tumačiti (vidjeti analogijom presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20190516">16. svibnja 2019.</DATE>, <NAME.CASE>Plessers</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑509/17</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2019:424">EU:C:2019:424</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0038">38.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedenu sudsku praksu).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0046"><NO.P>46</NO.P><TXT>Konkretnije, kad je riječ o štetama iz trećeg stavka Priloga I. Direktivi 2004/35, valja utvrditi da, dok su u prvoj i trećoj alineji tog stavka predviđene štete koje su za predmetnu vrstu ili stanište od manjeg značaja, druga alineja navedenog stavka odnosi se na štetu čiji doseg može biti značajan ovisno o prirodnim uzrocima koji utječu na predmetnu vrstu ili stanište odnosno mjerama gospodarenja koje je poduzeo operater.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0047"><NO.P>47</NO.P><TXT>Međutim, kada bi se državama članicama priznala mogućnost, kao što to proizlazi iz njemačke jezične verzije trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35, da operatere i vlasnike oslobode od svake odgovornosti samo zato što je šteta prouzročena ranijim mjerama gospodarenja te, prema tome, neovisno o tome jesu li one uobičajene, to bi moglo ugroziti načela i ciljeve na kojima se temelji ta direktiva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0048"><NO.P>48</NO.P><TXT>Naime, takvim bi se pristupom državama članicama priznala mogućnost da suprotno zahtjevima koji proizlaze iz načelâ opreznosti i onečišćivač plaća, i to samo zato što one proizlaze iz ranije prakse, priznaju mjere gospodarenja koje bi mogle biti pretjerano štetne i neprilagođene područjima na kojima se nalaze zaštićene vrste ili prirodna staništa i koje bi stoga mogle ugroziti ili čak uništiti te vrste odnosno staništa i povećati opasnost od gubitka biološke raznolikosti, čime bi došlo do povrede obveza očuvanja koje države članice imaju na temelju Direktive o staništima i Direktive o pticama. Taj bi pristup doveo do pretjeranog proširenja opsega iznimaka predviđenih u trećem stavku Priloga I. Direktivi 2004/35 te bi se sustav odgovornosti za okoliš uspostavljen tom direktivom djelomično lišio korisnog učinka tako što bi iz primjene tog sustava izuzeo moguće značajne štete prouzročene namjernim i neuobičajenim djelovanjem operatera.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0049"><NO.P>49</NO.P><TXT>Iz toga slijedi da njemačku jezičnu verziju trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35 treba tumačiti na način da se, poput drugih jezičnih verzija, izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0056" ID="QS0056"/>uobičajeno<QUOT.END REF.START="QS0056" CODE="201D" ID="QE0056"/> mora izravno odnositi na pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0057" ID="QS0057"/>gospodarenje<QUOT.END REF.START="QS0057" CODE="201D" ID="QE0057"/> i da se izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0058" ID="QS0058"/>uobičajeno gospodarenje<QUOT.END REF.START="QS0058" CODE="201D" ID="QE0058"/> mora odnositi na dvije mogućnosti drugog slučaja predviđenog u toj drugoj alineji.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0050"><NO.P>50</NO.P><TXT>Odgovor na prvo pitanje mora se dati s obzirom na ova uvodna razmatranja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0051"><NO.P>51</NO.P><TXT>U tom pogledu valja istaknuti da se, u skladu s tekstom trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0059" ID="QS0059"/>gospodarenje<QUOT.END REF.START="QS0059" CODE="201D" ID="QE0059"/> na koje se upućuje u toj drugoj alineji mora odnositi na područje. U tom pogledu valja pojasniti da se potonji pojam može osobito odnositi na područja u kojima se nalaze zaštićene vrste ili prirodna staništa, u smislu Direktive o staništima i Direktive o pticama. Naime, s jedne strane, Prilog I. Direktivi 2004/35, na koji upućuje članak 2. točka 1. podtočka (a) te direktive, odnosi se isključivo na štete nanesene zaštićenim vrstama i prirodnim staništima, dok, s druge strane, zaštićene vrste i prirodna staništa, kao što je to navedeno u točki 33. ove presude, odgovaraju osobito vrstama i staništima navedenima u Direktivi o staništima i Direktivi o pticama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0052"><NO.P>52</NO.P><TXT>Kad je riječ o pojmu <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0060" ID="QS0060"/>uobičajeno<QUOT.END REF.START="QS0060" CODE="201D" ID="QE0060"/>, on odgovara pojmovima <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0061" ID="QS0061"/>standardno<QUOT.END REF.START="QS0061" CODE="201D" ID="QE0061"/>, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0062" ID="QS0062"/>obično<QUOT.END REF.START="QS0062" CODE="201D" ID="QE0062"/> odnosno <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0063" ID="QS0063"/>normalno<QUOT.END REF.START="QS0063" CODE="201D" ID="QE0063"/>, koji proizlaze iz različitih jezičnih verzija trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35, kao što su, na primjer, španjolska (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0064" ID="QS0064"/><HT TYPE="ITALIC">corriente</HT><QUOT.END REF.START="QS0064" CODE="201D" ID="QE0064"/>) ili grčka jezična verzija (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0065" ID="QS0065"/><HT TYPE="ITALIC">συνήθη</HT><QUOT.END REF.START="QS0065" CODE="201D" ID="QE0065"/>). Međutim, kako se izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0066" ID="QS0066"/>uobičajeno<QUOT.END REF.START="QS0066" CODE="201D" ID="QE0066"/> ne bi lišio njegova korisnog učinka u okviru zaštite okoliša, valja dodati da se gospodarenje može smatrati uobičajenim samo ako je u skladu s dobrom praksom kao što je to, osobito, dobra poljoprivredna praksa.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="12"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0053"><NO.P>53</NO.P><TXT>Iz prethodnih razmatranja proizlazi da pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0067" ID="QS0067"/>uobičajeno gospodarenje područjem<QUOT.END REF.START="QS0067" CODE="201D" ID="QE0067"/> iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35 treba shvatiti na način da obuhvaća svaku mjeru koja omogućuje dobru upravu ili organizaciju područja u kojima se nalaze zaštićene vrste ili prirodna staništa, koja je u skladu, osobito, s opće prihvaćenom poljoprivrednom praksom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0054"><NO.P>54</NO.P><TXT>U tom kontekstu valja pojasniti da, s obzirom na to da gospodarenje područjem u kojem se nalaze zaštićene vrste i prirodna staništa, u smislu Direktive o staništima i Direktive o pticama, nužno obuhvaća sve mjere gospodarenja donesene za očuvanje vrsta i staništa koji se nalaze na tom području, uobičajeno gospodarenje takvim područjem mora se utvrditi s obzirom na potrebne mjere koje države članice na temelju članka 2. stavka 2. Direktive o staništima i članka 2. Direktive o pticama moraju usvojiti za očuvanje vrsta i staništa koji se nalaze na navedenom području te, osobito, s obzirom na mjere gospodarenja koje su podrobno utvrđene u članku 6. i člancima 12. do 16. Direktive o staništima kao i člancima 3. do 9. Direktive o pticama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0055"><NO.P>55</NO.P><TXT>Iz toga slijedi da se gospodarenje područjem koje je obuhvaćeno područjem primjene Direktive o staništima i Direktive o pticama može smatrati uobičajenim samo ako se njime poštuju ciljevi i obveze predviđeni tim direktivama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0056"><NO.P>56</NO.P><TXT>U tom pogledu valja pojasniti da, s obzirom na interakciju između određenog područja i vrsta i staništa koji se tamo nalaze te, osobito, utjecaj koji različiti oblici gospodarenja područjem imaju na te vrste i staništa, bez obzira na to odnose li se oni posebno na te vrste i staništa ili ne, mjere gospodarenja koje države članice moraju donijeti na temelju Direktive o staništima i Direktive o pticama kako bi ispunile ciljeve i obveze predviđene tim direktivama, nužno moraju uzeti u obzir specifična obilježja područja poput, osobito, postojanja ljudske aktivnosti.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0057"><NO.P>57</NO.P><TXT>Radi davanja odgovora na, konkretno, prvo pitanje točku (a), kako proizlazi iz konteksta koji je iznio sud koji je uputio zahtjev, valja pojasniti da pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0068" ID="QS0068"/>uobičajeno gospodarenje<QUOT.END REF.START="QS0068" CODE="201D" ID="QE0068"/> može, među ostalim, obuhvaćati poljoprivredne aktivnosti, koje se obavljaju na području na kojem se nalaze zaštićene vrste i prirodna staništa, kao cjelinu, odnosno uključujući aktivnosti koje mogu činiti njihov nužan dodatak kao što su to navodnjavanje i odvodnjavanje te, prema tome, i upravljanje crpnom stanicom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0058"><NO.P>58</NO.P><TXT>To tumačenje potvrđuje prva mogućnost drugog slučaja iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35. Pojašnjavanjem da se uobičajeno gospodarenje, naime, mora shvatiti u smislu utvrđenom u evidenciji o staništu i dokumentima o ciljevima očuvanja, ta prva mogućnost potvrđuje da se takvo gospodarenje mora utvrditi s obzirom na sve mjere gospodarenja koje su države članice donijele na temelju Direktive o staništima i Direktive o pticama kako bi ispunile svoje obveze održavanja odnosno ponovne uspostave vrsta i staništa zaštićenih tim direktivama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0059"><NO.P>59</NO.P><TXT>U tom pogledu, iako je točno da se ni u Direktivi o staništima ni u Direktivi o pticama, ni u jednoj od njihovih odredbi, ne spominju pojmovi <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0069" ID="QS0069"/>evidencija o staništu<QUOT.END REF.START="QS0069" CODE="201D" ID="QE0069"/> i <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0070" ID="QS0070"/>dokumenti o ciljevima<QUOT.END REF.START="QS0070" CODE="201D" ID="QE0070"/>, iz prakse određenih država članica, kako je, među ostalim, navedena u izvješću Komisije o provedbi Direktive 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore [SEC(2003) 1478] odnosno Prilogu 2. Komisijinim Smjernicama <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0071" ID="QS0071"/>Akvakultura i Natura 2000<QUOT.END REF.START="QS0071" CODE="201D" ID="QE0071"/>, ipak proizlazi da i evidencije o staništu i dokumenti o ciljevima odgovaraju dokumentima koje države članice moraju donijeti na temelju Direktive o staništu i Direktive o pticama kako bi ispunile obveze koje imaju na temelju navedenih direktiva. Iz tog izvješća i tih smjernica osobito proizlazi da takvi dokumenti sadržavaju upravo mjere potrebne za gospodarenje zaštićenim vrstama i prirodnim staništima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0060"><NO.P>60</NO.P><TXT>Usto, za potrebe odgovora na prvo pitanje točku (b), kako je pojašnjeno u točki 26. ove presude, valja pojasniti da, iako se u okviru prve mogućnosti drugog slučaja iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35 uobičajeno gospodarenje mora utvrditi na temelju dokumenata o gospodarenju koje su države članice donijele na temelju Direktive o staništima i Direktive o pticama, sud države članice od kojeg se traži da u konkretnom slučaju ocijeni je li neka mjera gospodarenja uobičajena ili ne, ne može biti spriječen u tome da – u slučaju kada, s jedne strane, ti dokumenti o gospodarenju ne<?PAGE NO="13"?> sadržavaju dovoljno podataka za obavljanje te ocjene i, s druge strane, kada se uobičajenost mjere ne može utvrditi ni na temelju druge mogućnosti – navedene dokumente ocijeni s obzirom na ciljeve i obveze predviđene Direktivom o staništima i Direktivom o pticama ili uz pomoć odredbi nacionalnog prava koje su donesene za potrebe prenošenja tih direktiva odnosno, u nedostatku tih odredbi, nacionalnih odredbi koje su u skladu s duhom i ciljem tih direktiva. Na sudu koji je uputio zahtjev je da u tom pogledu utvrdi ispunjava li te uvjete dobra profesionalna praksa iz članka 5. stavka 2. BNatSchG‑a, koju namjerava upotrijebiti za ocjenu je li gospodarenje područjem poluotoka Eiderstedta uobičajeno.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0061"><NO.P>61</NO.P><TXT>Osim toga, valja istaknuti da uobičajeno gospodarenje područjem može proizlaziti, kao što to proizlazi iz druge mogućnosti drugog slučaja iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35, i iz ranije prakse vlasnika odnosno operatera. Ta druga mogućnost stoga obuhvaća mjere gospodarenja koje se, zato što su se provodile tijekom određenog vremenskog razdoblja, mogu smatrati uobičajenima za dotično područje, ali pod uvjetom da, kao što je to navedeno u točki 55. ove presude, ne dovode u pitanje ispunjenje ciljeva i obveza predviđenih Direktivom o staništima i Direktivom o pticama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0062"><NO.P>62</NO.P><TXT>Za potrebe odgovora na prvo pitanje točku (d) valja pojasniti da se navedena druga mogućnost odnosi na mjere gospodarenja koje nisu nužno definirane u dokumentima o gospodarenju koje su države članice donijele na temelju Direktive o staništima i Direktive o pticama. Naime, iako se u načelu ne može isključiti da je ranija mjera gospodarenja predviđena i u dokumentima o gospodarenju koje su države članice donijele na temelju Direktive o staništima i Direktive o pticama, i da stoga može biti obuhvaćena i prvom i drugom mogućnosti drugog slučaja iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35, iz rastavnog veznika <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0072" ID="QS0072"/>ili<QUOT.END REF.START="QS0072" CODE="201D" ID="QE0072"/> kojim se razdvajaju te dvije mogućnosti jasno proizlazi da se one mogu primjenjivati neovisno jedna o drugoj. To osobito može biti slučaj kada dokumenti o gospodarenju još nisu bili sastavljeni ili kada u tim dokumentima nije navedena mjera gospodarenja koju su vlasnici ili operateri ranije provodili.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0063"><NO.P>63</NO.P><TXT>Kad je riječ o ranijoj prirodi gospodarenja, što je predmet prvog pitanja točke (c), valja naglasiti da se, s obzirom na činjenicu da mjera upravljanja može biti obuhvaćena i jednom i drugom od navedenih mogućnosti, ranija priroda gospodarenja ne može utvrditi samo s obzirom na datum donošenja dokumenata o gospodarenju.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0064"><NO.P>64</NO.P><TXT>Usto, budući da zakonodavac Unije u tekstu trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35 nije odredio vremenski okvir s obzirom na koji treba ocjenjivati raniju prirodu gospodarenja, valja smatrati da se ona ne može ocjenjivati s obzirom na datum stupanja na snagu ili datuma prenošenja Direktive 2004/35 iz članka 20. odnosno članka 19. stavka 1. te direktive. Osim toga, takvim bi se tumačenjem druga mogućnost drugog slučaja iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35 ograničila samo na prakse s kojima se započelo prije jednog od tih datuma te bi se na taj način tu drugu mogućnost uvelike lišilo njezine biti jer bi državama članicama bilo zabranjeno da se njome koriste u pogledu mjera gospodarenja koje su vlasnici ili operateri provodili nakon navedenih datuma. Tako bi se narušila važna ravnoteža koju je zakonodavac Unije htio postići.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0065"><NO.P>65</NO.P><TXT>U tim okolnostima i s obzirom na činjenicu da drugi slučaj predviđen u trećem stavku drugoj alineji Priloga I. Direktivi 2004/35 ima za cilj omogućiti državama članicama da za vlasnike i operatere predvide oslobođenje od odgovornosti za štetu nanesenu zaštićenim vrstama i prirodnim staništima uobičajenim gospodarenjem dotičnog područja, valja zaključiti da se ranija priroda prakse može utvrditi samo s obzirom na datum nastanka štete. Stoga se može smatrati da ta šteta nije značajna samo ako se mjera uobičajenog gospodarenja provodila tijekom dovoljno dugog razdoblja do nastanka štete te ako je općenito priznata i utvrđena.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0066"><NO.P>66</NO.P><TXT>S obzirom na prethodna razmatranja, na prvo pitanje valja odgovoriti tako da pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0073" ID="QS0073"/>uobičajen[o] gospodarenj[e] tim područjem, kako je utvrđeno u evidenciji o staništu ili dokumentima o ciljevima ili u skladu s načinom kako su to ranije obavljali vlasnici ili operateri<QUOT.END REF.START="QS0073" CODE="201D" ID="QE0073"/> iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35 treba shvatiti na način da obuhvaća, s jedne strane, sve upravne odnosno<?PAGE NO="14"?> organizacijske mjere koje mogu utjecati na zaštićene vrste i prirodna staništa koji se nalaze na nekom području, kako proizlaze iz dokumenata o gospodarenju koje su države članice donijele na temelju Direktive o staništima i Direktive o pticama, i koji se po potrebi tumače s obzirom na sve odredbe nacionalnog prava kojima su potonje direktive prenesene odnosno, u nedostatku tih odredbi, one koje su u skladu s duhom i ciljem tih direktiva te, s druge strane, sve upravne odnosno organizacijske mjere koje se smatraju uobičajenima, općenito priznatima, utvrđenima i koje su vlasnici ili operateri provodili tijekom dovoljno dugog razdoblja do nastanka štete koja je tom mjerom nanesena zaštićenim vrstama i prirodnim staništima, pri čemu sve te mjere, osim toga, moraju biti u skladu s ciljevima Direktive o staništima i Direktive o pticama te, osobito, s opće prihvaćenom poljoprivrednom praksom.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Drugo pitanje</HT></HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0067"><NO.P>67</NO.P><TXT>Svojim drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev pita treba li članak 2. točku 7. Direktive 2004/35 tumačiti na način da pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0074" ID="QS0074"/>profesionalna djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0074" CODE="201D" ID="QE0074"/> koji je u njemu definiran obuhvaća i djelatnosti koje se obavljaju u javnom interesu na temelju zakonom propisanog delegiranja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0068"><NO.P>68</NO.P><TXT>U tom pogledu valja istaknuti da je na temelju članka 3. stavka 1. Direktive 2004/35, njezinim područjem primjene obuhvaćena samo šteta prouzročena <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0075" ID="QS0075"/>profesionalnom djelatnošću<QUOT.END REF.START="QS0075" CODE="201D" ID="QE0075"/>, pri čemu je taj pojam definiran u članku 2. točki 7. Direktive 2004/35.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0069"><NO.P>69</NO.P><TXT>Potonjom odredbom predviđa se da pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0076" ID="QS0076"/>profesionalna djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0076" CODE="201D" ID="QE0076"/> znači svaka djelatnost koja se obavlja u okviru gospodarske djelatnosti ili poduzeća, neovisno o tome je li privatna ili javna, profitna ili neprofitna.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0070"><NO.P>70</NO.P><TXT>U tom pogledu, iako je točno da se može činiti da izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0077" ID="QS0077"/>gospodarska djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0077" CODE="201D" ID="QE0077"/> upućuje na to da profesionalna djelatnost mora biti povezana s tržištem ili biti konkurentske prirode, izrazi <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0078" ID="QS0078"/>poslovanje<QUOT.END REF.START="QS0078" CODE="201D" ID="QE0078"/> i <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0079" ID="QS0079"/>poduzeće<QUOT.END REF.START="QS0079" CODE="201D" ID="QE0079"/>, jedan ili drugi ili čak oba, ovisno o različitim jezičnim verzijama, mogu se shvatiti kako u gospodarskom, komercijalnom odnosno industrijskom smislu tako i u općenitijem smislu kao <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0080" ID="QS0080"/>zaposlenje<QUOT.END REF.START="QS0080" CODE="201D" ID="QE0080"/>, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0081" ID="QS0081"/>posao<QUOT.END REF.START="QS0081" CODE="201D" ID="QE0081"/>, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0082" ID="QS0082"/>djelo<QUOT.END REF.START="QS0082" CODE="201D" ID="QE0082"/> ili <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0083" ID="QS0083"/>rad<QUOT.END REF.START="QS0083" CODE="201D" ID="QE0083"/>. Takvo tumačenje potvrđuje tekst članka 2. točke 7. Direktive 2004/35 kojim se pojašnjava da profesionalna djelatnost može biti i profitna i neprofitna.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0071"><NO.P>71</NO.P><TXT>Međutim, valja podsjetiti na to da prilikom tumačenja odredbe prava Unije valja voditi računa ne samo o njezinu tekstu već i o njezinu kontekstu i općoj strukturi propisa kojeg je dio te ciljevima koji se njime nastoje ostvariti (presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20200130">30. siječnja 2020.</DATE>, <NAME.CASE>Tim</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑395/18</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2020:58">EU:C:2020:58</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0036">36.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedena sudska praksa).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0072"><NO.P>72</NO.P><TXT>Kad je riječ, kao prvo, o kontekstu u kojem se nalazi članak 2. točka 7. Direktive 2004/35, valja istaknuti da Prilog III. Direktivi 2004/35 sadržava popis profesionalnih djelatnosti koje su tom direktivom obuhvaćene. U tom prilogu navode se djelatnosti, poput postupaka gospodarenja otpadom, koje se općenito obavljaju u javnom interesu na temelju zakonom propisanog delegiranja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0073"><NO.P>73</NO.P><TXT>Osim toga, valja naglasiti to da u općoj strukturi Direktive 2004/35, profesionalne djelatnosti iz njezina članka 2. točke 7. mogu obavljati samo osobe obuhvaćene njezinim područjem primjene, odnosno operateri, koji su u članku 2. točki 6. te direktive definirani kao svaka fizička ili pravna, privatna ili javna osoba koja obavlja ili nadzire profesionalnu djelatnost (vidjeti u tom smislu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150304">4. ožujka 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Fipa Group i dr.</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑534/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:140">EU:C:2015:140</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0052">52.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). Iz zajedničkog tumačenja točaka 6. i 7. članka 2. Direktive 2004/35 proizlazi da pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0084" ID="QS0084"/>profesionalna djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0084" CODE="201D" ID="QE0084"/> ima široko značenje te obuhvaća i neprofitne javne djelatnosti koje obavljaju javnopravne osobe. Međutim, takve djelatnosti u pravilu nisu povezane s tržištem niti su konkurentske prirode tako da bi se pripisivanjem pojmovima <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0085" ID="QS0085"/>poslovanje<QUOT.END REF.START="QS0085" CODE="201D" ID="QE0085"/> i <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0086" ID="QS0086"/>poduzeće<QUOT.END REF.START="QS0086" CODE="201D" ID="QE0086"/> iz članka 2. točke 7. Direktive 2004/35 isključivo gospodarskog, komercijalnog ili industrijskog značenja dovelo do isključivanja gotovo svih tih djelatnosti iz pojma <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0087" ID="QS0087"/>profesionalna djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0087" CODE="201D" ID="QE0087"/>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="15"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0074"><NO.P>74</NO.P><TXT>Kao drugo, kad je riječ o ciljevima Direktive 2004/35, iz zajedničkog tumačenja njezinih uvodnih izjava 2., 8. i 9. proizlazi da je njezin cilj, u skladu s primjenom načela onečišćivač plaća, uspostava financijske odgovornosti operatera koji su zbog profesionalnih djelatnosti koje predstavljaju stvarni ili potencijalni rizik za zdravlje ljudi ili okoliš prouzročili štetu u okolišu, kako bi ih se potaknulo na donošenje mjera i razvoj prakse za smanjivanje rizika od nastanka takve štete.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0075"><NO.P>75</NO.P><TXT>Međutim, tumačenjem kojim bi se – iako pojmovi <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0088" ID="QS0088"/>poslovanje<QUOT.END REF.START="QS0088" CODE="201D" ID="QE0088"/> i <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0089" ID="QS0089"/>poduzeće<QUOT.END REF.START="QS0089" CODE="201D" ID="QE0089"/> iz članka 2. točke 7. Direktive 2004/35 nemaju nužno u svim jezičnim verzijama samo gospodarsko značenje – iz pojma <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0090" ID="QS0090"/>profesionalna djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0090" CODE="201D" ID="QE0090"/> isključilo djelatnosti koje se obavljaju u javnom interesu na temelju zakonom propisanog delegiranja zato što nisu povezane s tržištem odnosno nisu konkurentske prirode, lišilo bi se Direktivu 2004/35 dijela njezina korisnog učinka tako što bi se iz njezina područja primjene izuzelo niz djelatnosti, poput onih o kojima je riječ u glavnom postupku, koje predstavljaju stvarni rizik za zdravlje ljudi ili okoliš</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0076"><NO.P>76</NO.P><TXT>Iz prethodno navedenog proizlazi da pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0091" ID="QS0091"/>profesionalna djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0091" CODE="201D" ID="QE0091"/> iz članka 2. točke 7. Direktive 2004/35 nije ograničen samo na djelatnosti koje su povezane s tržištem ili koje su konkurentske prirode, nego obuhvaća sve djelatnosti koje se obavljaju u profesionalnom okviru, za razliku od onih koje se obavljaju na čisto osobnoj ili domaćoj osnovi, te stoga i djelatnosti koje se obavljaju u javnom interesu na temelju zakonom propisanog delegiranja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0077"><NO.P>77</NO.P><TXT>S obzirom na prethodna razmatranja, na drugo pitanje valja odgovoriti tako da članak 2. točku 7. Direktive 2004/35 treba tumačiti na način da pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0092" ID="QS0092"/>profesionalna djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0092" CODE="201D" ID="QE0092"/> koji je u njemu definiran obuhvaća i djelatnosti koje se obavljaju u javnom interesu na temelju zakonom propisanog delegiranja.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><P><HT TYPE="BOLD">Troškovi</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0078"><NO.P>78</NO.P><TXT>Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><JURISDICTION><INTRO>Slijedom navedenog, Sud (prvo vijeće) odlučuje:</INTRO><LIST TYPE="ARAB"><ITEM><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">1.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0093" ID="QS0093"/>uobičajen[o] gospodarenj[e] tim područjem, kako je utvrđeno u evidenciji o staništu ili dokumentima o ciljevima ili u skladu s načinom kako su to ranije obavljali vlasnici ili operateri<QUOT.END REF.START="QS0093" CODE="201D" ID="QE0093"/> iz trećeg stavka druge alineje Priloga I. Direktivi 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20040421">21. travnja 2004.</DATE> o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu treba shvatiti na način da obuhvaća, s jedne strane, sve upravne odnosno organizacijske mjere koje mogu utjecati na zaštićene vrste i prirodna staništa koji se nalaze na nekom području, kako proizlaze iz dokumenata o gospodarenju koje su države članice donijele na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ od <DATE ISO="19920521">21. svibnja 1992.</DATE> o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20091130">30. studenoga 2009.</DATE> o očuvanju divljih ptica, i koji se po potrebi tumače s obzirom na sve odredbe nacionalnog prava kojima su potonje direktive prenesene odnosno, u nedostatku tih odredbi, one koje su u skladu s duhom i ciljem tih direktiva te, s druge strane, sve upravne odnosno organizacijske mjere koje se smatraju uobičajenima, općenito priznatima, utvrđenima i koje su vlasnici ili operateri provodili tijekom dovoljno dugog razdoblja do nastanka štete koja je tom mjerom nanesena zaštićenim vrstama i prirodnim staništima, pri čemu sve te mjere, osim toga, moraju biti u skladu s ciljevima Direktive 92/43 i Direktive 2009/147 te, osobito, s opće prihvaćenom poljoprivrednom praksom.</HT></TXT></NP></ITEM><?PAGE NO="16"?><ITEM><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">2.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Članak 2. točku 7. Direktive 2004/35 treba tumačiti na način da pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0094" ID="QS0094"/>profesionalna djelatnost<QUOT.END REF.START="QS0094" CODE="201D" ID="QE0094"/> koji je u njemu definiran obuhvaća i djelatnosti koje se obavljaju u javnom interesu na temelju zakonom propisanog delegiranja.</HT></TXT></NP></ITEM></LIST></JURISDICTION></CONTENTS.JUDGMENT><SIGNATURE.CASE><SIGNATORY><P>Potpisi</P></SIGNATORY></SIGNATURE.CASE></JUDGMENT>