|
12.7.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 185/27 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1193
оd 11. srpnja 2022.
o utvrđivanju mjera za iskorjenjivanje i sprečavanje širenja štetnog organizma Ralstonia solanacearum (Smith 1896) Yabuuchi et al. 1996 emend. Safni et al. 2014
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavak 1. točku (a) i točke od (c) do (h),
budući da:
|
(1) |
Uredba (EU) 2016/2031 temelj je zakonodavstva Unije o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje. Budući da se tom uredbom utvrđuje novi skup pravila, njome je s učinkom od 1. siječnja 2022. stavljeno izvan snage nekoliko akata koji su se temeljili na prethodnim pravilima u tom sektoru. |
|
(2) |
Jedan je od akata stavljenih izvan snage Direktiva Vijeća 98/57/EZ (2), kojom su utvrđene mjere protiv štetnog organizma Ralstonia solanacearum (Smith 1896) Yabuuchi et al. 1996, kasnije preimenovanog u Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. 1996 emend. Safni et al. 2014 („navedeni štetni organizam”), patogenog uzročnika smeđe truleži gomolja krumpira. |
|
(3) |
Nadalje, od donošenja te direktive došlo je do novih znanstvenih spoznaja u pogledu biologije i rasprostranjenosti navedenog štetnog organizma, a razvijene su i nove metode testiranja za njegovo otkrivanje i prepoznavanje, kao i metode za njegovo iskorjenjivanje i sprečavanje njegova širenja. |
|
(4) |
Stoga je prikladno donijeti nove mjere za biljke vrste Solanum tuberosum L. (krumpir), osim sjemena, i biljke, osim plodova i sjemena, vrste Solanum lycopersicum (L.) Karsten ex Farw (rajčica) („navedeno bilje”), kako bi se iskorijenio navedeni štetni organizam ako se utvrdi da je prisutan na području Unije i kako bi se spriječilo njegovo širenje. Određene mjere propisane Direktivom 98/57/EZ, osobito one za iskorjenjivanje i sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma, i dalje su prikladne i stoga bi ih trebalo zadržati. |
|
(5) |
Nadležna tijela država članica trebala bi provoditi godišnje nadzore radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma na navedenom bilju na svojem državnom području kako bi se osiguralo najdjelotvornije i najranije uočavanje prisutnosti tog štetnog organizma. Pravila o godišnjim nadzorima trebalo bi prilagoditi predviđenoj upotrebi navedenog bilja kako bi se osiguralo da se vizualni pregledi, uzorkovanje i testiranje provode u najprikladnije vrijeme i u najprikladnijim uvjetima za svaku biljku i njezinu upotrebu. |
|
(6) |
Ako se posumnja na prisutnost navedenog štetnog organizma, nadležno tijelo predmetne države članice trebalo bi provesti testiranje u skladu s međunarodnim normama kako se bi potvrdila ili pobila njegova prisutnost. |
|
(7) |
Ako se prisutnost navedenog štetnog organizma potvrdi, nadležno tijelo predmetne države članice trebalo bi bez odgode poduzeti odgovarajuće mjere za njegovo iskorjenjivanje i sprečavanje njegova daljnjeg širenja. Prva od tih mjera trebala bi biti uspostava demarkiranog područja. |
|
(8) |
Trebalo bi predvidjeti i daljnje mjere iskorjenjivanja. Navedeno bilje označeno kao zaraženo navedenim štetnim organizmom ne bi se smjelo saditi na području Unije, a nadležno tijelo predmetne države članice trebalo bi osigurati da se zaraženo navedeno bilje uništi ili na drugi način zbrine, pod uvjetima u kojima je spriječeno širenje navedenog štetnog organizma. Potrebno je predvidjeti posebne mjere u vezi s testiranjem, uzorkovanjem i radnjama na licu mjesta kako bi se osiguralo da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma. Potrebno je utvrditi posebne mjere kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma iz demarkiranih područja zaraženim površinskim vodama i putem kultiviranih ili divljih biljaka domaćina iz porodice Solanaceae. |
|
(9) |
Ova bi Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije kako bi se počela primjenjivati što prije nakon stavljanja izvan snage Direktive 98/57/EZ. |
|
(10) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju mjere za iskorjenjivanje štetnog organizma Ralstonia solanacearum (Smith 1896) Yabuuchi et al. 1996, emend. Safni et al. 2014, uzročnika smeđe truleži gomolja krumpira, i za sprečavanje njegova širenja na području Unije.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„navedeni štetni organizam” znači Ralstonia solanacearum (Smith 1896) Yabuuchi et al. 1996 emend. Safni et al. 2014; |
|
2. |
„navedeno bilje” znači biljke vrste Solanum tuberosum L. (krumpir), osim sjemena, te biljke, osim plodova i sjemena, vrste Solanum lycopersicum (L.) Karsten ex Farw (rajčica); |
|
3. |
„biljke domaćini iz porodice Solanaceae” znači divlje i kultivirane biljke iz porodice Solanaceae; |
|
4. |
„samoniklo navedeno bilje” znači navedeno bilje koje se pojavljuje na mjestima proizvodnje, a da nije bilo posađeno; |
|
5. |
„gomolji namijenjeni sadnji na mjestu proizvodnje” znači gomolji proizvedeni na određenom mjestu proizvodnje za koje je predviđeno da trajno ostanu na tom mjestu i ne namjerava ih se certificirati. |
Članak 3.
Godišnji nadzori
1. Nadležna tijela dužna su provoditi godišnje nadzore radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma na navedenom bilju na svojem državnom području, u površinskim vodama koje služe za navodnjavanje navedenog bilja i u tekućem otpadu, u skladu sa sljedećim zahtjevima:
|
(a) |
nadzori gomolja, osim onih za sadnju, obuhvaćaju sljedeće:
|
|
(b) |
kad je riječ o gomoljima za sadnju, osim onih namijenjenih sadnji na mjestu proizvodnje, nadzori sustavno obuhvaćaju vizualni pregled nasada i partija u skladištu, uzorkovanje u skladištu ili uzorkovanje iz nasada što kasnije između isušivanja cime i berbe; |
|
(c) |
kad je riječ o gomoljima namijenjenima sadnji na mjestu proizvodnje, nadzori se provode na temelju utvrđenog rizika od prisutnosti navedenog štetnog organizma i obuhvaćaju:
|
|
(d) |
kad je riječ o biljkama rajčice, nadzori obuhvaćaju vizualni pregled, u odgovarajućim intervalima, barem nasada na mjestu proizvodnje biljaka namijenjenih presađivanju; |
|
(e) |
kad je riječ o biljkama domaćinima iz porodice Solanaceae, osim navedenog bilja, te površinskim vodama i tekućem otpadu, nadzori se provode u skladu s odgovarajućim metodama i, prema potrebi, uzimaju se uzorci. |
2. Broj i podrijetlo uzoraka te vrijeme prikupljanja uzoraka temelje se na pouzdanim znanstvenim i statističkim načelima te biologiji navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir posebnosti sustava proizvodnje krumpira i rajčice u predmetnim državama članicama.
3. Države članice do 30. travnja svake godine obavješćuju Komisiju i ostale države članice o rezultatima godišnjih nadzora provedenih tijekom prethodne kalendarske godine. O rezultatima tih nadzora izvješćuju u skladu s predloškom u Prilogu II.
Članak 4.
Mjere u slučaju sumnje na prisutnost navedenog štetnog organizma
1. Nadležno tijelo osigurava da uzorci uzeti za potrebe nadzora budu podvrgnuti testovima za otkrivanje iz točke 2.1. Priloga I.
2. Do dobivanja rezultata testova za otkrivanje nadležno tijelo dužno je:
|
(a) |
zabraniti premještanje navedenog bilja iz svih nasada, partija ili pošiljki iz kojih su uzeti uzorci, osim navedenog bilja pod njegovim nadzorom za koje je dokazano da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma; |
|
(b) |
utvrditi izvor sumnje na zarazu; |
|
(c) |
provesti službenu kontrolu premještanja navedenog bilja, osim biljaka iz točke (a), proizvedenog na mjestu proizvodnje s kojeg su uzeti uzorci iz točke (a); |
|
(d) |
zabraniti upotrebu površinske vode na navedenom bilju i drugim kultiviranim biljkama domaćinima iz porodice Solanaceae do potvrde ili pobijanja prisutnosti navedenog štetnog organizma u površinskoj vodi, osim ako dopušta upotrebu površinske vode na rajčicama i drugim kultiviranim biljkama domaćinima iz porodice Solanaceae uzgojenima u staklenicima, pod uvjetom da se voda dezinficira odgovarajućim metodama koje je odobrilo nadležno tijelo. |
3. Do dobivanja rezultata testova za otkrivanje nadležno tijelo osigurava da se zadrže i na odgovarajući način čuvaju svi sljedeći elementi:
|
(a) |
svi preostali uzorkovani gomolji i, kad god je to moguće, sve preostale uzorkovane biljke; |
|
(b) |
preostali ekstrakti navedenog bilja, DNA ekstrakti i dodatan pripremljeni materijal za testiranje; |
|
(c) |
prema potrebi, čista kultura; |
|
(d) |
sva relevantna dokumentacija. |
4. Ako se sumnja na prisutnost navedenog štetnog organizma potvrdi u skladu s točkom 1.1. Priloga I., nadležno tijelo osigurava da se testovi iz Priloga I. provedu na uzorcima uzetima u svrhu nadzora radi potvrđivanja ili pobijanja prisutnosti navedenog štetnog organizma.
Članak 5.
Mjere u slučaju potvrde prisutnosti navedenog štetnog organizma
1. Ako se prisutnost navedenog štetnog organizma potvrdi u skladu s točkom 1.2. Priloga I., primjenjuju se stavci od 2. do 6.
2. Ako se potvrdi prisutnost navedenog štetnog organizma na navedenom bilju, nadležno tijelo bez odgode poduzima sve sljedeće mjere:
|
(a) |
provodi istraživanje radi utvrđivanja opsega i primarnih izvora zaraze u skladu s Prilogom III., uz dodatne testove u skladu s člankom 4. stavkom 1., barem na svim klonski srodnim zalihama gomolja za sadnju; |
|
(b) |
uspostavlja demarkirano područje koje se sastoji barem od zaraženog područja koje sadržava sve sljedeće elemente:
|
|
(c) |
uspostavlja, ako je to potrebno zbog fitosanitarnog rizika, sigurnosno područje oko zaraženog područja, uzimajući u obzir elemente mogućeg širenja navedenog štetnog organizma navedene u točki 2. Priloga IV.; |
|
(d) |
označava:
|
3. Ako se potvrdi prisutnost navedenog štetnog organizma na kulturi biljaka domaćina iz porodice Solanaceae, osim navedenog bilja, i ako se utvrdi da je proizvodnja navedenog bilja rizična, nadležno tijelo poduzima sljedeće mjere:
|
(a) |
provodi istraživanje radi utvrđivanja opsega i primarnih izvora zaraze u skladu s Prilogom III., uz dodatne testove u skladu s člankom 4. stavkom 1., barem na svim klonski srodnim zalihama gomolja za sadnju; i |
|
(b) |
uspostavlja demarkirano područje koje se sastoji od zaraženog područja. |
Zaraženo područje sadržava sljedeće:
|
(a) |
biljke domaćine iz kojih je uzet zaraženi uzorak; |
|
(b) |
biljke domaćine koje bi mogle biti zaražene navedenim štetnim organizmom i označene su kao vjerojatno zaražene, zbog doticaja prije ili nakon berbe, ili istodobne proizvodnje, navodnjavanja ili prskanja sa zaraženim biljkama domaćinima. |
Nadležno tijelo označava:
|
(a) |
biljke domaćine iz drugog podstavka točke (a) kao zaražene; |
|
(b) |
biljke domaćine iz drugog podstavka točke (b) kao vjerojatno zaražene. |
4. Ako se potvrdi prisutnost navedenog štetnog organizma u površinskim vodama, u tekućem otpadu koji se ispušta iz pogona za industrijsku preradu ili pogona za pakiranje u kojima se rukuje navedenim biljem, ili na povezanim divljim biljkama domaćinima iz porodice Solanaceae, i ako se proizvodnja navedenog bilja smatra rizičnom uslijed navodnjavanja, prskanja ili poplava uzrokovanih površinskim vodama, nadležno tijelo poduzima sljedeće mjere:
|
(a) |
provodi istraživanje u skladu s Prilogom III., uključujući nadzor u odgovarajućim intervalima, na uzorcima površinskih voda i tekućeg otpada te na divljim biljkama domaćinima iz porodice Solanaceae ako su prisutne, kako bi se utvrdio opseg zaraze; i |
|
(b) |
uspostavlja demarkirano područje koje obuhvaća zaraženo područje, uzimajući u obzir elemente mogućeg širenja navedenog štetnog organizma navedene u točki 2. Priloga IV. |
Zaraženo područje sadržava sljedeće:
|
(a) |
površinske vode iz kojih su uzeti zaraženi uzorci; |
|
(b) |
površinske vode koje bi mogle biti zaražene, uzimajući u obzir elemente navedene u točki 1. Priloga IV. |
Nadležno tijelo označava:
|
(a) |
površinske vode iz drugog podstavka točke (a) kao zaražene; |
|
(b) |
površinske vode iz drugog podstavka točke (b) kao vjerojatno zaražene. |
5. Ako je država članica podnijela obavijest o izbijanju bolesti putem sustava EUROPHYT, susjedne države članice kojima je upućena obavijest određuju opseg vjerojatne zaraze i uspostavljaju demarkirano područje u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. Ako dođe do izbijanja bolesti u površinskim vodama, nije potrebna obavijest za zaražene površinske vode koje se nalaze na područjima koja su već demarkirana.
6. Nadležna tijela osiguravaju zadržavanje i čuvanje svih sljedećih elemenata:
|
(a) |
materijala iz članka 4. stavka 3. barem do dovršetka svih testova; |
|
(b) |
materijala koji se odnosi na drugi test za otkrivanje i identifikacijske testove, ovisno o slučaju, do dovršetka svih testova; |
|
(c) |
ako je primjenjivo, čiste kulture navedenog štetnog organizma, do najmanje mjesec dana nakon postupka obavješćivanja iz stavka 5. |
Članak 6.
Mjere za iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma
1. Navedeno bilje označeno kao zaraženo navedenim štetnim organizmom u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (d) podtočkom i. ne smije se saditi. Nadležno tijelo osigurava da se zaraženo navedeno bilje uništi ili na drugi način zbrine, u skladu s točkom 1. Priloga V., pod uvjetom da se dokaže da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma.
Ako je navedeno bilje posađeno prije nego što je označeno kao zaraženo, posađeni materijal odmah se uništava ili na drugi način zbrinjava u skladu s točkom 1. Priloga V. Proizvodne jedinice u kojima je posađeno zaraženo navedeno bilje označavaju se kao zaražene. Uspostavlja se demarkirano područje u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (b).
2. Navedeno bilje koje je označeno kao vjerojatno zaraženo u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. i navedeno bilje za koje je utvrđen rizik u skladu s člankom 5. stavkom 4. ne smije se saditi i mora se, pod nadzorom odgovarajućih nadležnih tijela, na primjeren način iskoristiti ili zbrinuti kako je utvrđeno u točki 2. Priloga V., pod uvjetom da se dokaže da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma.
Ako je navedeno bilje posađeno prije nego što je označeno kao vjerojatno zaraženo, posađeni materijal odmah se uništava ili se primjenjuju mjere navedene u točki 2. Priloga VI. Proizvodne jedinice u kojima je posađeno vjerojatno zaraženo navedeno bilje označavaju se kao vjerojatno zaražene. Uspostavlja se demarkirano područje u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (b).
3. Svi strojevi, vozila, spremnici, skladišta ili njihovi dijelovi te svi ostali predmeti, uključujući materijal za pakiranje, koji su označeni kao zaraženi u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (d) podtočkom i. ili vjerojatno zaraženi u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. i člankom 5. stavkom 4. trećim podstavkom točkom (b), uništavaju se ili čiste i dezinficiraju primjenom metoda utvrđenih u točki 3. Priloga V.
4. Osim mjera predviđenih stavcima 1., 2. i 3., na demarkiranim područjima primjenjuju se i mjere utvrđene u točki 4. Priloga V.
Članak 7.
Posebne mjere za testiranje gomolja za sadnju
1. Ako se potvrdi prisutnost navedenog štetnog organizma u proizvodnoj jedinici za gomolj za sadnju, nadležno tijelo osigurava da se testovi iz Priloga I. provedu na klonski srodnim linijama zaraženih partija gomolja ili, ako se potvrdi odsutnost klonski srodnih linija, na gomoljima ili partijama gomolja koji su bili u izravnom ili neizravnom doticaju sa zaraženim partijama gomolja.
2. Ako se potvrdi prisutnost navedenog štetnog organizma u proizvodnim jedinicama za gomolj za sadnju u okviru certifikacijske sheme, testovi iz Priloga I. provode se na svakoj biljci početne klonske selekcije ili na reprezentativnim uzorcima osnovnog sjemenskog krumpira.
Članak 8.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.
(2) Direktiva Vijeća 98/57/EZ od 20. srpnja 1998. o suzbijanju bakterije Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. (SL L 235, 21.8.1998., str. 1.).
PRILOG I.
Postupak provođenja testova u skladu s člancima 3., 4., 5. i 7.
1. OPĆA NAČELA O PRISUTNOSTI NAVEDENOG ŠTETNOG ORGANIZMA
|
1.1. |
Na prisutnost navedenog štetnog organizma sumnja se ako se dobije pozitivan rezultat prvim testom za otkrivanje provedenim na navedenom bilju odnosno na uzorcima vode. |
|
1.2. |
Prisutnost navedenog štetnog organizma potvrđuje se u sljedećim slučajevima:
Jedan od ta dva identifikacijska testa jest test iz točke 2.2. podtočaka (e), (f) i (g). |
2. TESTOVI
2.1. Testovi za otkrivanje
Testovi za otkrivanje moraju biti takvi da se njima dosljedno otkriva najmanje 104 stanica/ml resuspendiranog taloga dobivenog iz asimptomatskih uzoraka.
Drugi test za otkrivanje temelji se na drukčijim biološkim načelima ili nukleotidnim regijama od prvog testa za otkrivanje.
Testovi za otkrivanje su sljedeći:
|
(a) |
testovi imunofluorescencije opisani u međunarodnim dijagnostičkim normama; |
|
(b) |
izdvajanje navedenog štetnog organizma na poluselektivnoj hranjivoj podlozi mSMSA, kako je opisano u međunarodnim dijagnostičkim normama; |
|
(c) |
konvencionalni PCR test uz upotrebu početnica koje su opisali Pastrik et al. (2002.) (1), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama; |
|
(d) |
PCR testovi TaqMan® u stvarnom vremenu uz upotrebu početnica i proba koje su opisali:
|
|
(e) |
test petljom posredovanog izotermalnog umnažanja (engl. loop-mediated isothermal amplification, LAMP) uz upotrebu početnica koje su opisali Lenarčič et al. (2014.) (6) (samo za simptomatski biljni materijal), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama. |
2.2. Identifikacijski testovi
Identifikacijski testovi su sljedeći:
|
(a) |
testovi imunofluorescencije opisani u međunarodnim dijagnostičkim normama; |
|
(b) |
konvencionalni PCR testovi uz upotrebu početnica koje su opisali Pastrik et al. (2002.), kako su detaljno opisani u međunarodnim dijagnostičkim normama; |
|
(c) |
PCR testovi TaqMan® u stvarnom vremenu uz upotrebu početnica i proba koje su opisali:
|
|
(d) |
test LAMP uz upotrebu početnica koje su opisali Lenarčič et al. (2014.), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama; |
|
(e) |
konvencionalni multipleks PCR test specifičan za filotip (Opina et al. (1997.) (7); Fegan & Prior (2005.) (8)), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama; |
|
(f) |
DNA barkodiranje (Wicker et al. (2007.) (9)), kako je opisano u međunarodnim dijagnostičkim normama; |
|
(g) |
MALDI-TOF MS (van de Bilt et al. (2018.) (10)), kako je opisano u međunarodnim dijagnostičkim normama. |
3. DIJAGRAMI POSTUPAKA
Dijagram br. 1: dijagnostički postupak za utvrđivanje prisutnosti navedenog štetnog organizma u uzorcima navedenog bilja.
|
a |
Izdvajanje se može primijeniti kao prvi ili drugi test za otkrivanje. Ako se sumnja na prisutnost navedenog štetnog organizma na hranjivoj podlozi, kolonije se pročišćavaju kako bi se dobile čiste kulture na kojima se provode dva identifikacijska testa. |
|
b |
Jedan od ta dva identifikacijska testa jest test iz točke 2.2. podtočaka (e), (f) i (g). Za potvrdu prisutnosti štetnog organizma rezultati obaju identifikacijskih testova trebaju biti pozitivni. |
|
c |
Treći test za otkrivanje temelji se na drukčijim biološkim načelima ili drukčijim nukleotidnim regijama. |
Dijagram br. 2: dijagnostički postupak za navedeni štetni organizam u uzorcima vode.
|
a |
Jedan od ta dva identifikacijska testa jest test iz točke 2.2. podtočaka (e), (f) i (g). Za potvrdu prisutnosti štetnog organizma rezultati obaju identifikacijskih testova trebaju biti pozitivni. |
4. PRIPREMA UZORKA
4.1 Uzorci asimptomatskih gomolja
Standardni uzorak sadržava 200 gomolja po testu. Odgovarajući laboratorijski postupak za obradu jezgara stolona radi dobivanja ekstrakta za otkrivanje navedenog štetnog organizma opisan je u međunarodnim dijagnostičkim normama.
4.2 Uzorci asimptomatskog navedenog bilja
Otkrivanje latentnih zaraza provodi se na kompozitnim uzorcima dijelova stabljike ili peteljki lista. Postupak se može provesti na najviše 200 dijelova stabljike ili 200 peteljki lista različitih biljaka u jednom uzorku. Odgovarajući laboratorijski postupak za dezinficiranje i obradu dijelova stabljike ili peteljki lista radi dobivanja ekstrakta za otkrivanje navedenog štetnog organizma opisan je u međunarodnim dijagnostičkim normama.
4.3 Uzorci simptomatskog materijala navedenog bilja
Dijelovi tkiva aseptično se uklanjaju iz žilnog prstena u gomolju krumpira ili iz žilnih snopića stabljike navedenog bilja koje pokazuje simptome venuća. Odgovarajući laboratorijski postupak za obradu tih tkiva radi dobivanja ekstrakta za otkrivanje navedenog štetnog organizma detaljno je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama.
4.4 Uzorci površinske vode ili vode iz sustava recirkulacije (uključujući tekući otpad nastao pri preradi krumpira ili otpadne vode)
Najvažniji je test za otkrivanje navedenog štetnog organizma u uzorcima površinskih voda, vode iz sustava recirkulacije i uzorcima otpadnih voda (industrija prerade krumpira) selektivno izdvajanje. Odgovarajući laboratorijski postupak za obradu uzoraka vode opisan je u međunarodnim dijagnostičkim normama.
(1) Pastrik, K. H., Elphinstone, J. G., Pukall, R. (2002.) Sequence analysis and detection of Ralstonia solanacearum by multiplex PCR amplification of 16S-23S ribosomal intergenic spacer region with internal positive control. European Journal of Plant Pathology 108, str. 831.–842.
(2) Weller, S.A, Elphinstone, J.G., Smith, N., Boonham, N., Stead, D.E. (2000.). Detection of Ralstonia solanacearum strains with a quantitative, multiplex, real-time, fluorogenic PCR (TaqMan) assay. Applied and Environmental Microbiology, 66, str. 2853.–2858. https://journals.asm.org/doi/10.1128/AEM.66.7.2853-2858.2000.
(3) Vreeburg, R.A.M., Bergsma-Vlami, M., Bollema, R.M., de Haan, E.G., Kooman-Gersmann, M., Smits-Mastebroek, L., Tameling, W.I.L., Tjou-Tam-Sin, N.N.A., van de Vossenberg B.T.L.H, Janse, J.D. (2016.). Performance of real-time PCR and immunofluorescence for the detection of Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus and Ralstonia solanacearum in potato tubers in routine testing. Bulletin OEPP/EPPO Bulletin 46, str. 112.–121.
(4) Vreeburg, R., Zendman, A., Pol A., Verheij, E., Nas, M., Kooman-Gersmann, M. (2018.). Validation of four real-time TaqMan PCRs for the detection of Ralstonia solanacearum and/or Ralstonia pseudosolanacearum and/or Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus in potato tubers using a statistical regression approach. EPPO Bulletin 48, str. 86.–96.
(5) Massart, S., Nagy, C., Jijakli, M.H. (2014.). Development of the simultaneous detection of Ralstonia solanacearum race 3 and Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus in potato tubers by a multiplex real-time PCR assay. European Journal of Plant Pathology 138, str. 29.–37.
(6) Lenarčič, R., Morisset, D., Pirc, M., Llop, P., Ravnikar, M., Dreo, T. (2014.). Loop-mediated isothermal amplification of specific endoglucanase gene sequence for detection of the bacterial wilt pathogen Ralstonia solanacearum. PLoS ONE 9(4), e96027. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0096027.
(7) Opina, N., Tavner, F., Holloway, G., Wang, J.F., Li, T.H., Maghirang, R., Fegan, M., Hayward, A.C., Viji Krishnapillai, A., Wai-Foong Hong, Holloway, B.W, Timmis, J.N. (1997.). A novel method for development of species and strainspecific DNA probes and PCR primers for identifying Burkholderia solanacearum (formerly Pseudomonas solanacearum). Asia-Pacific Journal of Molecular Biology and Biotechnology 5, str. 19.–30.
(8) Fegan, M., Prior, P. (2005.). How complex is the „ Ralstonia solanacearum species complex ”. In Bacterial Wilt Disease and the Ralstonia solanacearum Species Complex (ur. Allen C., Hayward A. C. & Prior P.), str. 449.–461. American Phytopathological Society, St Paul, MN (SAD).
(9) Wicker, E., Grassart, L., Coranson-Beaudu, R., Mian, D., Guilbaud, C., Fegan, M., Prior, P. (2007.). Ralstonia solanacearum strains from Martinique French West Indies) exhibiting a new pathogenic potential. Applied and Environmental Microbiology 73, str. 6790.–6801.
(10) van de Bilt, J.L.J., Wolsink, M.H.L., Gorkink-Smits, P.P.M.A., Landman, N.M., Bergsma-Vlami, M. (2018.). Application of Matrix-Assisted Laser Desorption Ionization Time-Of-Flight Mass Spectrometry for rapid and accurate identification of Ralstonia solanacearum and Ralstonia pseudosolanacearum. European Journal of Plant Pathology, https://doi.org/10.1007/s10658-018-1517-5.
PRILOG II.
Predložak za nadzor iz članka 3. stavka 3.
Predložak za prikaz rezultata nadzora smeđe truleži za berbe krumpira i rajčice u prethodnoj kalendarskoj godini.
Ova se tablica upotrebljava samo za rezultate nadzora krumpira i rajčica proizvedenih u vašoj zemlji.
|
Država članica |
Kategorija |
Područje uzgoja (ha) |
Laboratorijsko ispitivanje |
Vizualni pregled gomolja (1) |
Vizualni pregled nasada (1) |
Ostale informacije |
|||||||||
|
Broj uzoraka |
Broj partija |
Veličina partija (u t ili ha) |
Razdoblje uzorkovanja |
Broj pozitivnih rezultata |
Broj pregledanih uzoraka |
Veličina uzorka |
Broj pozitivnih uzoraka (2) |
Broj vizualnih pregleda |
Broj hektara (krumpir) ili biljaka (rajčica) |
Broj pozitivnih rezultata (2) |
|||||
|
Uzorci |
Partije |
||||||||||||||
|
|
Certificirani gomolji za sadnju |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ostali gomolji za sadnju (navesti) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Merkantilni krumpir i krumpir za preradu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ostali gomolji (navesti) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Rajčice za presađivanje |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ostali domaćini (navesti vrstu, rijeku/područje) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
Voda (navesti rijeku/područje/lokaciju pogona) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
(1) Tumači se kao makroskopski pregled gomolja ili nasada.
(2) Otkriveni su simptomi, uzet je uzorak i laboratorijskim je ispitivanjem potvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma.
PRILOG III.
Istraživanje iz članka 5. stavka 2. točke (a), članka 5. stavka 3. prvog podstavka točke (a) i članka 5. stavka 4. prvog podstavka točke (a)
Istraživanje iz članka 5. stavka 2. točke (a), članka 5. stavka 3. prvog podstavka točke (a) i članka 5. stavka 4. prvog podstavka točke (a) obuhvaća sljedeće elemente, prema potrebi:
|
1. |
mjesta proizvodnje:
|
|
2. |
površinske vode koje se koriste za navodnjavanje ili prskanje navedenog bilja ili su poplavile jedno ili više polja ili mjesta proizvodnje za koja je potvrđeno da su zaražena navedenim štetnim organizmom. |
PRILOG IV.
Elementi za označavanje predmeta kao vjerojatno zaraženih navedenim štetnim organizmom u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (b) podtočkom ii. i člankom 5. stavkom 4. drugim podstavkom točkom (b) te za određivanje mogućeg širenja navedenog štetnog organizma u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (c) i člankom 5. stavkom 4. prvim podstavkom točkom (b)
|
1. |
Za označavanje predmeta kao vjerojatno zaraženog navedenim štetnim organizmom u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (b) podtočkom ii. i člankom 5. stavkom 4. drugim podstavkom točkom (b) uzimaju se u obzir sljedeći elementi:
|
|
2. |
Za određivanje mogućeg širenja navedenog štetnog organizma u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (c) i člankom 5. stavkom 4. prvim podstavkom točkom (b) razmatraju se sljedeći elementi:
|
PRILOG V.
Mjere iskorjenjivanja iz članka 6.
|
1. |
Mjere iz članka 6. stavka 1. obuhvaćaju jednu ili više sljedećih mjera:
Sav preostali otpad koji je povezan s prethodno navedenim mjerama ili je nastao kao rezultat tih mjera zbrinjava se primjenom metoda koje su službeno odobrene u skladu s Prilogom VI. |
|
2. |
Odgovarajuća upotreba ili zbrinjavanje navedenog bilja koje je u skladu s člankom 6. stavkom 2. označeno kao vjerojatno zaraženo podliježe nadzoru nadležnog tijela. Nadležno tijelo odobrava sljedeće upotrebe i povezano zbrinjavanje otpada nastalog od tog navedenog bilja:
|
|
3. |
Prikladne metode za čišćenje i dezinfekciju predmeta iz članka 6. stavka 3. one su za koje je utvrđeno da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma i primjenjuju se pod nadzorom nadležnih tijela država članica. |
|
4. |
Mjere koje države članice poduzimaju unutar demarkiranih područja, koja su uspostavljena u skladu s člankom 5. i na koja se upućuje u članku 6. stavku 4., obuhvaćaju mjere iz točaka 4.1. i 4.2.: |
|
4.1. |
Mjere koje se poduzimaju na mjestima proizvodnje koja su u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (d) podtočkom i. označena kao zaražena: |
|
4.1.1. |
U proizvodnoj jedinici ili u jedinici za proizvodnju zaštićene kulture koja je u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (d) podtočkom i. označena kao zaražena poduzimaju se sve mjere iz točaka 1., 2. i 3. ili sve mjere iz točaka 4., 5., 6. i 7.:
|
|
4.1.2. |
U svim ostalim proizvodnim jedinicama zaraženog mjesta proizvodnje i pod uvjetom da su nadležna tijela utvrdila da je uklonjen rizik od pojave samoniklog navedenog bilja odnosno divljih biljaka iz porodice Solanaceae koje su domaćini navedenog štetnog organizma, primjenjuju se sljedeći uvjeti:
|
|
4.1.3. |
Odmah nakon utvrđivanja zaraze u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (d) podtočkom i. i nakon prve iduće vegetacijske godine:
|
|
4.1.4. |
U jedinici za proizvodnju zaštićene kulture koja je u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (d) podtočkom i. označena kao zaražena, gdje je moguća potpuna zamjena uzgojnog supstrata:
|
|
4.2. |
Osim mjera navedenih u točki 4.1., države članice na demarkiranom području poduzimaju sljedeće mjere:
|
(1) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1.).
PRILOG VI.
Zahtjevi za službeno odobreno zbrinjavanje otpada iz točke 1. Priloga V.
Službeno odobrene metode zbrinjavanja otpada iz točke 1. Priloga V. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:
|
1. |
Otpaci navedenog bilja, uključujući odbačene krumpire, koru krumpira i rajčice, te sav drugi kruti otpada povezan s navedenim biljem (uključujući tlo, kamenje i druge ostatke) zbrinjavaju se primjenom jedne od sljedećih metoda:
Za potrebe točke (a) otpad se prevozi izravno na odlagalište, u zatvorenom prijevoznom sredstvu, tako da ne postoji opasnost od njegova ispadanja. |
|
2. |
Tekući otpad koji sadržava raspršene krute čestice prije zbrinjavanja se filtrira ili obrađuje postupkom taloženja radi uklanjanja krutih čestica u skladu s točkom 1. U tu se svrhu tekući otpad:
|