<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><CONCLUSION NNC="YES" xmlns:fmx="http://opoce" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:noNamespaceSchemaLocation="http://formex.publications.europa.eu/schema/formex-05.55-20141201.xd"><BIB.CONCLUSION><REF.CASE FILE="n.a."><NO.CASE>C‑163/14</NO.CASE></REF.CASE><NO.CELEX>62014CC0163</NO.CELEX><NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:441">EU:C:2015:441</NO.ECLI><NO.SEQ>0001</NO.SEQ><PAGE.FIRST.ECR>1</PAGE.FIRST.ECR><PAGE.SEQ>1</PAGE.SEQ><PAGE.LAST.ECR>15</PAGE.LAST.ECR><PAGE.TOTAL>15</PAGE.TOTAL></BIB.CONCLUSION><CURR.TITLE><PAGE.HEADER><P>MIŠLJENJE P. CRUZA VILLALÓNA – PREDMET C‑163/14</P><P>KOMISIJA/BELGIJA</P></PAGE.HEADER></CURR.TITLE><TITLE><TI><P><HT TYPE="UC">Mišljenje nezavisnog odvjetnika</HT></P><P><HT TYPE="UC">Pedra Cruza Villalóna</HT></P><P>od <DATE ISO="20150702">2. srpnja 2015.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0001"><P>Izvorni jezik: francuski</P></NOTE></P></TI><STI><P><HT TYPE="BOLD">Predmet C-163/14</HT></P><P><HT TYPE="BOLD">Europska komisija</HT></P><P><HT TYPE="BOLD">protiv</HT></P><P><HT TYPE="BOLD">Kraljevine Belgije</HT></P><P><HT TYPE="NORMAL">(tužba radi utvrđivanja povrede obveze koju je podnijela Komisija protiv Kraljevine Belgije)</HT></P></STI></TITLE><INDEX><KEYWORD>Povreda obveze države članice</KEYWORD><KEYWORD>Protokol (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije</KEYWORD><KEYWORD>Članak 3.</KEYWORD><KEYWORD>Porezni imunitet Unije</KEYWORD><KEYWORD>Oslobođenje</KEYWORD><KEYWORD>Regionalni doprinosi za plin i električnu energiju</KEYWORD><KEYWORD>Pojam naknade za javne komunalne usluge</KEYWORD><KEYWORD>Pojam poreza</KEYWORD><KEYWORD>Pojam posrednih poreza</KEYWORD><KEYWORD>Obveze javne usluge</KEYWORD></INDEX><CONTENTS.CONCLUSION><NP.ECR IDENTIFIER="NP0001"><NO.P>1.</NO.P><TXT>Europska komisija u ovom je predmetu, na temelju članka 258. drugog podstavka UFEU‑a, pokrenula postupak pred Sudom tužbom za utvrđenje da je Kraljevina Belgija – time što je odbila osloboditi institucije i tijela Unije sa sjedištem u Bruxellesu plaćanja doprinosa namijenjenih financiranju zadaća koje Kraljevina Belgija kvalificira kao zadaće javne usluge u području opskrbe električnom energijom i plinom – povrijedila svoje obveze prema članku 3. podstavku drugom Protokola (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije, koji je priložen Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: Protokol).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0002"><NO.P>2.</NO.P><TXT>U skladu s člankom 343. UFEU‑a, prema kojem <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0001" REF.END="QE0001"/>[n]a državnom području država članica, Unija uživa povlastice i imunitete koji su joj potrebni za obavljanje njezinih zadaća<QUOT.END REF.START="QS0001" CODE="201C" ID="QE0001"/>, Protokol predviđa da Unija uživa porezni imunitet. To se objašnjava djelatnošću javne usluge Unije, koja u načelu nije lukrativna te je na temelju toga oslobođena poreza<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0002"><P>Mégret, J., Waelbroeck, M., Louis, J.-V., Vignes, D. i Dewost, J.-L., <HT TYPE="ITALIC">Le droit de la Communauté économique européenne. Commentaire du traité et des textes pris pour son application</HT>, svezak 15., <HT TYPE="ITALIC">Dispositions générales et finales</HT>, Éditions de l’Université de Bruxelles, 1987., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0002" REF.END="QE0002"/>Article 218<QUOT.END REF.START="QS0002" CODE="201C" ID="QE0002"/>, točka 8.</P></NOTE>, kao i nužnošću osiguranja neovisnosti Unije u odnosu na njezine države članice te načelom jednakosti između država članica, koje zabranjuje da jedna od njih ima financijsku korist od postojanja institucija i tijela Unije na njezinu području<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0003"><P>Predmet <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>AGF Belgium</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑191/94</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:144">EU:C:1996:144</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0019">19.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i mišljenje nezavisne odvjetnice Stix‑Hackl u predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Komisija/Belgija</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑437/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:434">EU:C:2006:434</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0041">41.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0003"><NO.P>3.</NO.P><TXT>U ovom će predmetu Sud pojasniti područje primjene i uvjete poreznog imuniteta Unije, što se do sada pojavilo samo u trima presudama<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0004"><P>Presude <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>AGF Belgium</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑191/94</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:144">EU:C:1996:144</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>); <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Europska zajednica</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑199/05</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:678">EU:C:2006:678</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>) i <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Komisija/Belgija</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑437/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2007:178">EU:C:2007:178</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>). Predmet <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>ESB/Njemačka</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑220/03</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:748">EU:C:2005:748</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>) odnosi se na ugovor o sjedištu koji je sklopljen između njemačke vlade i Europske središnje banke o sjedištu te institucije. Rješenje Ufficio imposte consumo/Komisija (2/68‑IMM, <REF.DOC.ECR><NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1968:50">EU:C:1968:50</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>) uglavnom se odnosi na ugovor sklopljen između talijanske vlade i Komisije o osnivanju Zajedničkog centra za nuklearna istraživanja.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="2"?><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P>I –</NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Pravni okvir</HT></TXT></NP></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>A –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Pravo Unije</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0004"><NO.P>4.</NO.P><TXT>Porezni imunitet Unije predviđen je u članku 3. Protokola.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0005"><NO.P>5.</NO.P><TXT>Taj propisuje:</TXT><QUOT.S LEVEL="1"><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0003" REF.END="QE0003"/>Unija, njezina imovina, prihodi i ostala dobra oslobođeni su od svih neposrednih poreza.</P><P>Vlade država članica, kad god je to moguće, poduzimaju odgovarajuće mjere za doznačivanje ili povrat posrednih poreza ili poreza na prodaju uključenih u cijenu pokretnina ili nekretnina kada Unija za [svoje] službene potrebe obavlja veće kupnje čija cijena uključuje takve poreze. Međutim, primjena navedenih odredaba ne smije imati za posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja unutar Unije.</P><P>Ne odobravaju se oslobođenja u odnosu na poreze i davanja koji se plaćaju samo kao naknade za javne komunalne usluge.<QUOT.END REF.START="QS0003" CODE="201C" ID="QE0003"/></P></QUOT.S></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>B –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Belgijsko pravo</HT></TXT></NP></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT>Financiranje zadaća javne usluge na tržištu električnom energijom</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0006"><NO.P>6.</NO.P><TXT>Uredba od <DATE ISO="20010719">19. srpnja 2001.</DATE> o uređenju tržišta električnom energijom u Région de Bruxelles‑Capitale<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0005"><P><HT TYPE="ITALIC">Moniteur Belge</HT> od <DATE ISO="20011117">17. studenoga 2001.</DATE>, str. 39135.</P></NOTE> (u daljnjem tekstu: uredba <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0004" REF.END="QE0004"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0004" CODE="201C" ID="QE0004"/>) predviđa obavljanje zadaća javne usluge. Te se zadaće financiraju iz davanja čiji je obveznik opskrbljivač električnom energijom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0007"><NO.P>7.</NO.P><TXT>Članak 24. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0005" REF.END="QE0005"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0005" CODE="201C" ID="QE0005"/>, u verziji koja je bila na snazi na dan upućivanja obrazloženog mišljenja<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0006"><P>Odnosno na <DATE ISO="20120227">27. veljače 2012.</DATE> (vidjeti t. 25. ovog mišljenja).</P></NOTE>, propisuje:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="024.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0006" REF.END="QE0006"/>§ 1.</NO.PARAG><ALINEA><P>Upravitelj distribucijske mreže i opskrbljivači odgovorni su, svaki u dijelu koji se na njih odnosi, za obveze javne usluge kako su definirane u točkama 1. do 2. u nastavku:</P><P><LIST TYPE="ARAB"><ITEM><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT>dostupnost neprekidne minimalne opskrbe električnom energijom kućanstava pod pretpostavkama utvrđenima u Poglavlju IV.a;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>opskrbu električnom energijom po posebnoj socijalnoj tarifi osobama i pod pretpostavkama utvrđenima u saveznom zakonodavstvu i u Poglavlju IV.a;</TXT></NP></ITEM></LIST></P></ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="024.002"><NO.PARAG>§ 2.</NO.PARAG><ALINEA>[Bruxelleski] Institut [za upravljanje okolišem] zadužen je za obveze javne usluge koje se odnose na promicanje racionalnog korištenja električne energije informiranjem, predstavljanjem i činjenjem dostupnim opreme, usluga i financijske pomoći u korist […] krajnjih klijenata […]<QUOT.END REF.START="QS0006" CODE="201C" ID="QE0006"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><?PAGE NO="3"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0008"><NO.P>8.</NO.P><TXT>Članak 24.a uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0007" REF.END="QE0007"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0007" CODE="201C" ID="QE0007"/>, u verziji koja je bila na snazi na dan upućivanja obrazloženog mišljenja, predviđa kako slijedi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0008" REF.END="QE0008"/>Upravitelj distribucijske mreže zadužen je i za pružanje sljedećih zadaća javne usluge:</P><P><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT>preuzimanje u okvirima vlastitih potreba proizvedene zelene električne energije koja nije samostalno potrošena ili isporučena trećim osobama;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>isključivu zadaću izgradnje, održavanja i obnove uređaja javne rasvjete na cestama i zajedničkim zelenim površinama […] kao i opskrbu tih uređaja električnom energijom […];</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>3.</NO.P><TXT>ulogu opskrbljivača zadnjeg izbora i uspostavu usluge praćenja za klijente koji su mu preneseni u okviru te uloge;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>4.</NO.P><TXT>informiranje kućanstava i poslovnih klijenata koji su priključeni na niski napon o cijenama i uvjetima priključenja te o opskrbi […].<QUOT.END REF.START="QS0008" CODE="201C" ID="QE0008"/></TXT></NP></ITEM></LIST></P></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0009"><NO.P>9.</NO.P><TXT>Članak 26. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0009" REF.END="QE0009"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0009" CODE="201C" ID="QE0009"/> uvodi davanje namijenjeno financiranju obavljanja zadaća javne usluge iz članaka 24. i 24.a (u daljnjem tekstu: regionalni doprinosi za električnu energiju). Taj članak 26., u verziji koja je bila na snazi na dan upućivanja obrazloženog mišljenja, propisuje:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="026.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0010" REF.END="QE0010"/>§ 1.</NO.PARAG><ALINEA>Fizička ili pravna osoba, u daljnjem tekstu obveznik, koja posjeduje odobrenje za opskrbu koje je izdano na temelju članka 21.[<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0007"><P>Članak 21. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0011" REF.END="QE0011"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0011" CODE="201C" ID="QE0011"/>, u verziji koja je bila na snazi na dan upućivanja obrazloženog mišljenja, predviđa da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0012" REF.END="QE0012"/>opskrbljivači raspolažu odobrenjem za opskrbu koje dodjeljuje Vlada radi pribavljanja električne energije klijentima koji ispunjavaju uvjete na potrošačkom mjestu smještenom u Région de Bruxelles‑Capitale […]<QUOT.END REF.START="QS0012" CODE="201C" ID="QE0012"/>.</P></NOTE>], dužna je plaćati mjesečnu naknadu.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="026.002"><NO.PARAG>§ 2.</NO.PARAG><ALINEA>Naknada dospijeva prvog dana svakog mjeseca. Naknada je plativa do 15. dana sljedećeg mjeseca.</ALINEA><ALINEA>Obveznik je oslobođen od naknade za snagu koja se čini dostupnom klijentima za njihovu željezničku, tramvajsku ili metro mrežu.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="026.003"><NO.PARAG>§ 3.</NO.PARAG><ALINEA>Naknada se računa na temelju snage koju obveznik krajnjim klijentima koji ispunjavaju uvjete čini dostupnom putem mreže, priključaka i izravnih vodova napona do 70 kV i manje, na potrošačkim mjestima smještenima u Région de Bruxelles‑Capitale. […]</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="026.007"><NO.PARAG>§ 7.</NO.PARAG><ALINEA>Prihod od naknade dodjeljuje se fondovima iz točaka 15. i 16. članka 2. Uredbe od <DATE ISO="19911212">12. prosinca 1991.</DATE> o uspostavi proračunskih fondova […] [<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0008"><P>Fondovi iz točaka 15. i 16. članka 2. Uredbe od <DATE ISO="19911212">12. prosinca 1991.</DATE> o uspostavi proračunskih fondova (<HT TYPE="ITALIC">Moniteur belge</HT> od <DATE ISO="19920226">26. veljače 1992.</DATE>, str. 4066.) su poseban Fond za energetske smjernice i Fond za energetsku politiku.</P></NOTE>].</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="026.008"><NO.PARAG>§ 8.</NO.PARAG><ALINEA>Naknada dospijeva od siječnja 2004.<QUOT.END REF.START="QS0010" CODE="201C" ID="QE0010"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0010"><NO.P>10.</NO.P><TXT>Članak 26. stavak 4. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0013" REF.END="QE0013"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0013" CODE="201C" ID="QE0013"/> utvrđuje ljestvicu regionalnih doprinosa za električnu energiju: svakom rasponu dostupne snage odgovara iznos u eurima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0011"><NO.P>11.</NO.P><TXT>Članak 26. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0014" REF.END="QE0014"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0014" CODE="201C" ID="QE0014"/> do svoje izmjene u 2011.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0009"><P>Uredbom od <DATE ISO="20110720">20. srpnja 2011.</DATE> o izmjeni uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0015" REF.END="QE0015"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0015" CODE="201C" ID="QE0015"/> i Uredbe od <DATE ISO="19911212">12. prosinca 1991.</DATE> o uspostavi proračunskih fondova (<HT TYPE="ITALIC">Moniteur Belge</HT> od <DATE ISO="20110810">10. kolovoza 2011.</DATE>, str. 45558.) ukinut je članak 26. stavak 9. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0016" REF.END="QE0016"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0016" CODE="201C" ID="QE0016"/>.</P></NOTE> sadržavao je stavak 9., prema kojem <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0017" REF.END="QE0017"/>troškove povezane s pružanjem javne usluge iz članka 24. koji premašuju iznos naknade naplaćene na temelju ovog članka snosi upravitelj distribucijske mreže s osnove troškova iskorištavanja. Utjecaj tih troškova na tarife uređuje savezno zakonodavstvo<QUOT.END REF.START="QS0017" CODE="201C" ID="QE0017"/>.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="4"?><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Financiranje zadaća javne usluge na tržištu plinom</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0012"><NO.P>12.</NO.P><TXT>Uredba od <DATE ISO="20040401">1. travnja 2004.</DATE> o uređenju tržišta plinom u Région de Bruxelles‑Capitale, koja se odnosi na naknade za javne putove u području plina i električne energije i o izmjeni uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0018" REF.END="QE0018"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0018" CODE="201C" ID="QE0018"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0010"><P><HT TYPE="ITALIC">Moniteur belge</HT> od <DATE ISO="20040426">26. travnja 2004.</DATE>, str. 34281.</P></NOTE> (u daljnjem tekstu: uredba <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0019" REF.END="QE0019"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0019" CODE="201C" ID="QE0019"/>), predviđa, isto kao i uredba <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0020" REF.END="QE0020"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0020" CODE="201C" ID="QE0020"/>, obavljanje zadaća javne usluge. One su financirane iz davanja čiji je obveznik upravitelj mreže za distribuciju plina, a zatim opskrbljivač plinom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0013"><NO.P>13.</NO.P><TXT>Članak 18. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0021" REF.END="QE0021"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0021" CODE="201C" ID="QE0021"/>, u verziji koja je bila na snazi na dan upućivanja obrazloženog mišljenja, predviđa:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0022" REF.END="QE0022"/>Upravitelj distribucijske mreže i opskrbljivači odgovorni su, svaki u dijelu koji se na njih odnosi, za zadaće i obveze javne usluge kako su definirane u točkama 1. do 3. u nastavku:</P><P><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P>1°</NO.P><TXT>dostupnost neprekidne minimalne opskrbe plinom kućanstava pod pretpostavkama utvrđenima u Poglavlju V.a;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2°</NO.P><TXT>opskrbu plinom po posebnoj socijalnoj tarifi osobama i pod pretpostavkama utvrđenima u saveznom zakonodavstvu i u Poglavlju V.a;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>3°</NO.P><TXT>besplatnu uslugu prevencije opasnosti u korištenju prirodnog plina kućanstvima koja to zatraže […]<QUOT.END REF.START="QS0022" CODE="201C" ID="QE0022"/></TXT></NP></ITEM></LIST></P></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0014"><NO.P>14.</NO.P><TXT>Novi članak 18.a unesen je u uredbu <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0023" REF.END="QE0023"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0023" CODE="201C" ID="QE0023"/> u 2006.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0011"><P>Taj članak 18.a unesen je u uredbu <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0024" REF.END="QE0024"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0024" CODE="201C" ID="QE0024"/> Uredbom od <DATE ISO="20061214">14. prosinca 2006.</DATE> o izmjeni uredbi od <DATE ISO="20010719">19. srpnja 2001.</DATE> i od <DATE ISO="20040401">1. travnja 2004.</DATE> o uređenju tržišta električnom energijom i plinom u Région de Bruxelles‑Capitale i stavljanju izvan snage Uredbe od <DATE ISO="19910711">11. srpnja 1991.</DATE> o pravu na minimalnu opskrbu električnom energijom i Uredbe od <DATE ISO="19990311">11. ožujka 1999.</DATE> o utvrđivanju mjera za sprečavanje prekida opskrbe plinom u kućanstvima (<HT TYPE="ITALIC">Moniteur belge</HT> od <DATE ISO="20070109">9. siječnja 2007.</DATE>, str. 537.).</P></NOTE>. Taj članak, u verziji koja je bila na snazi na dan upućivanja obrazloženog mišljenja, predviđa kako slijedi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="018A.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0025" REF.END="QE0025"/>§ 1.</NO.PARAG><ALINEA><P>Upravitelj distribucijske mreže zadužen je i za sljedeće zadaće javne usluge:</P><P><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P>1°</NO.P><TXT>organizaciju službe praćenja odnosa s potrošačima i davanje informacija o cijeni i uvjetima priključenja kućanstvima […]<QUOT.END REF.START="QS0025" CODE="201C" ID="QE0025"/></TXT></NP></ITEM></LIST></P></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0015"><NO.P>15.</NO.P><TXT>Članak 20. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0026" REF.END="QE0026"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0026" CODE="201C" ID="QE0026"/> uvodi davanje namijenjeno financiranju obavljanja zadaća javne usluge iz članaka 18. i 18.a (u daljnjem tekstu: regionalni doprinosi za plin). Radi jednostavnosti, regionalni doprinosi za električnu energiju i regionalni doprinosi za plin u daljnjem tekstu bit će zajednički nazivani <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0027" REF.END="QE0027"/>regionalni doprinosi<QUOT.END REF.START="QS0027" CODE="201C" ID="QE0027"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0016"><NO.P>16.</NO.P><TXT>Članak 20. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0028" REF.END="QE0028"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0028" CODE="201C" ID="QE0028"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0012"><P>Kako je izmijenjen Uredbom od <DATE ISO="20061214">14. prosinca 2006.</DATE>, navedenom u prethodnoj točki.</P></NOTE> propisuje da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0029" REF.END="QE0029"/>troškove povezane sa zadaćama javne usluge iz članaka 18. i 18.a snosi upravitelj distribucijske mreže s osnove troškova iskorištavanja. Utjecaj tih troškova na tarife uređuje savezno zakonodavstvo<QUOT.END REF.START="QS0029" CODE="201C" ID="QE0029"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0017"><NO.P>17.</NO.P><TXT>Članak 20. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0030" REF.END="QE0030"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0030" CODE="201C" ID="QE0030"/> u 2011. stavljen je izvan snage te je donesen novi članak 20.p<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0013"><P>Uredbom od <DATE ISO="20110720">20. srpnja 2011.</DATE> o izmjeni uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0031" REF.END="QE0031"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0031" CODE="201C" ID="QE0031"/> (<HT TYPE="ITALIC">Moniteur Belge</HT> od <DATE ISO="20110810">10. kolovoza 2011.</DATE>, str. 45586.)</P></NOTE>. Prema članku 20.p uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0032" REF.END="QE0032"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0032" CODE="201C" ID="QE0032"/>:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="020.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0033" REF.END="QE0033"/>§ 1.</NO.PARAG><ALINEA>Fizička ili pravna osoba, u daljnjem tekstu obveznik, koja posjeduje odobrenje za opskrbu koje je izdano na temelju članka 15.[<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0014"><P>Članak 15. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0034" REF.END="QE0034"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0034" CODE="201C" ID="QE0034"/> propisuje da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0035" REF.END="QE0035"/>opskrbljivači raspolažu odobrenjem za opskrbu plina radi pribavljanja plina klijentima koji ispunjavaju uvjete na potrošačkom mjestu smještenom u Région de Bruxelles‑Capitale […]<QUOT.END REF.START="QS0035" CODE="201C" ID="QE0035"/>.</P></NOTE>], dužna je plaćati mjesečnu naknadu.</ALINEA></PARAG><?PAGE NO="5"?><PARAG IDENTIFIER="020.002"><NO.PARAG>§ 2.</NO.PARAG><ALINEA>Naknada dospijeva prvog dana svakog mjeseca. Naknada je plativa do 15. dana sljedećeg mjeseca.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="020.003"><NO.PARAG>§ 3.</NO.PARAG><ALINEA>Pod uvjetima iz podstavka 2. naknada se računa na temelju veličine plinomjera koje iskorištava upravitelj mreže na mjestima potrošnje kod krajnjih klijenata u Région de Bruxelles‑Capitale. Veličina plinomjera određuje se najvećim protokom plina izraženim u kubičnom metru po satu za koji je plinomjer dizajniran […].</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="020.007"><NO.PARAG>§ 7.</NO.PARAG><ALINEA>Prihod od naknade dodjeljuje se fondovima iz točaka 15. i 16. članka 2. Uredbe od <DATE ISO="19911212">12. prosinca 1991.</DATE> o uspostavi proračunskih fondova […];</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="020.008"><NO.PARAG>§ 8.</NO.PARAG><ALINEA>Naknada dospijeva od siječnja 2012.<QUOT.END REF.START="QS0033" CODE="201C" ID="QE0033"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0018"><NO.P>18.</NO.P><TXT>Članak 20.p stavak 4. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0036" REF.END="QE0036"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0036" CODE="201C" ID="QE0036"/> utvrđuje ljestvicu regionalnih doprinosa za plin, sličnu onoj koja je propisana u članku 26. stavku 4. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0037" REF.END="QE0037"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0037" CODE="201C" ID="QE0037"/>.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P>II –</NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Predsudski postupak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0019"><NO.P>19.</NO.P><TXT>Komisiji, Vijeću Europske unije, Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, koji imaju svoje sjedište u Bruxellesu, do <DATE ISO="20090731">31. srpnja 2009.</DATE> opskrbljivač električnom energijom i plinom bilo je društvo Electrabel. Ugovorom sklopljenim s Electrabelom (u daljnjem tekstu: ugovor Electrabel) određeno je da iznos regionalnih doprinosa, čiji je obveznik Electrabel u skladu s člankom 26. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0038" REF.END="QE0038"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0038" CODE="201C" ID="QE0038"/> i u skladu s člancima 20., zatim i 20.p uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0039" REF.END="QE0039"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0039" CODE="201C" ID="QE0039"/>, snosi Unija. Unija ih je plaćala Electrabelu, koji ih je zatim prenosio Région de Bruxelles‑Capitale.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0020"><NO.P>20.</NO.P><TXT>Međutim, u srpnju 2005. Komisija je, procijenivši da je oslobođena od njihova plaćanja prema članku 3. Protokola, prestala plaćati regionalne doprinose Electrabelu. Komisija je istodobno neformalnim putem od tijela Région de Bruxelles‑Capitale zatražila da je se oslobodi od plaćanja regionalnih doprinosa.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0021"><NO.P>21.</NO.P><TXT>Budući da se ispostavilo da ta neformalna kontaktiranja nisu bila plodonosna, Komisija je <DATE ISO="20080627">27. lipnja 2008.</DATE> uputila Kraljevini Belgiji pismo opomene u kojem joj je prigovorila da je povrijedila članak 3. podstavak drugi Protokola tako što je na institucije Unije primijenila članak 26. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0040" REF.END="QE0040"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0040" CODE="201C" ID="QE0040"/> i članak 20. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0041" REF.END="QE0041"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0041" CODE="201C" ID="QE0041"/>. Dopisom od <DATE ISO="20080909">9. rujna 2008.</DATE>, koji je Komisija zaprimila <DATE ISO="20080915">15. rujna 2008.</DATE>, Kraljevina Belgija očitovala se na prvo pismo opomene.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0022"><NO.P>22.</NO.P><TXT>Komisija je <DATE ISO="20090415">15. travnja 2009.</DATE> uputila Kraljevini Belgiji drugo pismo opomene, koje zamjenjuje prvo, zbog povrede članka 3. podstavka drugog Protokola. Drugo pismo opomene gotovo je istovjetno prvom, samo što Komisija smatra da Kraljevina Belgija krši svoje obveze od 2001., a ne od 2004., kao što je to navela u prvom pismu opomene<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0015"><P>Naime, u drugom pismu opomene Komisija se poziva na dopis u kojem je od tijela Région de Bruxelles‑Capitale tražila povrat regionalnih doprinosa <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0042" REF.END="QE0042"/>od njihova uvođenja 2001.<QUOT.END REF.START="QS0042" CODE="201C" ID="QE0042"/>. Međutim, ističem da Komisija drugo pismo opomene završava (kao i prvo pismo opomene, obrazloženo mišljenje i tužbu) utvrđenjem da je Kraljevina Belgija povrijedila svoje obveze na temelju članka 3. podstavka drugog Protokola, time što Uniju nije oslobodila <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0043" REF.END="QE0043"/>doprinosa utvrđenih u članku 26. [uredbe <QUOT.START CODE="201A" ID="QS0044" REF.END="QE0044"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0044" CODE="2019" ID="QE0044"/>] kao i u članku 20. [uredbe <QUOT.START CODE="201A" ID="QS0045" REF.END="QE0045"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0045" CODE="2019" ID="QE0045"/>]<QUOT.END REF.START="QS0043" CODE="201C" ID="QE0043"/>. Doista, članak 26. stavak 8. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0046" REF.END="QE0046"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0046" CODE="201C" ID="QE0046"/> propisuje da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0047" REF.END="QE0047"/>naknada dospijeva od siječnja 2004.<QUOT.END REF.START="QS0047" CODE="201C" ID="QE0047"/>, dok je uredba <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0048" REF.END="QE0048"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0048" CODE="201C" ID="QE0048"/> donesena u 2004.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0023"><NO.P>23.</NO.P><TXT>Komisija je <DATE ISO="20110422">22. travnja 2011.</DATE> podnijela tužbu pred tribunalom de première instance de Bruxelles protiv Belgijske države, Région de Bruxelles‑Capitale, Electrabela i Sibelge, upravitelja mreže za distribuciju električne energije i plina u Région de Bruxelles‑Capitale. Ona je tražila povrat regionalnih doprinosa plaćenih između <DATE ISO="20040701">1. srpnja 2004.</DATE> i <DATE ISO="20081231">31. prosinca 2008.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0016"><P>Komisija je u rujnu 2008. ponovno počela s plaćanjem doprinosa Electrabelu te mu je platila iznose doprinosa neplaćene od srpnja 2005.</P></NOTE>, odnosno iznos od <FT TYPE="DECIMAL">4036170,88</FT> eura, uz pridržaj prava povećanja za iznos naknadno plaćenih doprinosa<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0017"><P>Postupak je u tijeku i treba biti raspravljen <DATE ISO="20150721">21. srpnja 2015.</DATE></P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="6"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0024"><NO.P>24.</NO.P><TXT>Po isteku ugovora Electrabel, institucije i tijela Unije sklopili su ugovor s drugim opskrbljivačem električnom energijom i plinom, društvom Luminus (u daljnjem tekstu: ugovor Luminus). Suprotno ugovoru Electrabel, ugovor Luminus ne predviđa da institucije i tijela Unije plaćaju regionalne doprinose. Međutim, Luminus je trima dopisima od <DATE ISO="20110513">13. svibnja 2011.</DATE>, <DATE ISO="20111021">21. listopada 2011.</DATE> i <DATE ISO="20130702">2. srpnja 2013.</DATE> tražio od Unije povrat regionalnih doprinosa koje je platio, odnosno iznos od <FT TYPE="DECIMAL">2235404,51</FT> euro, te ju je opomenuo da ih vrati do <DATE ISO="20140814">14. kolovoza 2014.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0018"><P>Ne znam je li Unija postupila u skladu s time, a ako nije, je li je Luminus tužio na plaćanje, kao što je zaprijetio da će napraviti.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0025"><NO.P>25.</NO.P><TXT>Komisija je obrazloženim mišljenjem od <DATE ISO="20120227">27. veljače 2012.</DATE> navela Kraljevini Belgiji da je, time što je institucije Unije odbila osloboditi regionalnih doprinosa iz članka 26. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0049" REF.END="QE0049"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0049" CODE="201C" ID="QE0049"/> i iz članka 20. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0050" REF.END="QE0050"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0050" CODE="201C" ID="QE0050"/>, povrijedila članak 3. podstavak drugi Protokola. Kraljevina Belgija dopisom od <DATE ISO="20120423">23. travnja 2012.</DATE> očitovala se na obrazloženo mišljenje.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0026"><NO.P>26.</NO.P><TXT>Budući da Komisiju nisu uvjerili argumenti Kraljevine Belgije te da potonja nije promijenila svoj stav, Komisija je podnijela ovu tužbu.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P>III –</NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Komisijina tužba</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0027"><NO.P>27.</NO.P><TXT>Komisija prigovara Kraljevini Belgiji da je povrijedila svoje obveze prema članku 3. podstavku drugom Protokola time što je odbila institucije i tijela Unije osloboditi regionalnih doprinosa predviđenih u članku 26. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0051" REF.END="QE0051"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0051" CODE="201C" ID="QE0051"/> i članku 20 uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0052" REF.END="QE0052"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0052" CODE="201C" ID="QE0052"/> te time što se protivila povratu tih doprinosa od Région de Bruxelles‑Capitale.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0028"><NO.P>28.</NO.P><TXT>Komisija smatra da su uvjeti imuniteta od neposrednih poreza iz članka 3. podstavka drugog Protokola ispunjeni: opskrba električnom energijom i plinom predstavlja značajnu kupnju obavljenu za službene potrebe Unije.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0029"><NO.P>29.</NO.P><TXT>Komisija smatra da presuda <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Komisija/Belgija</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑437/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2007:178">EU:C:2007:178</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>), u kojoj je Sud odbio imunitet zato što obveznik predmetnog poreza nije bila Unija, već njezin suugovaratelj, nije primjenjiva na ovaj slučaj. Naime, ta se presuda odnosi na neposredan porez, dok su doprinosi posredan porez. Prema Komisijinu mišljenju, iako Unija nije obveznik regionalnih doprinosa, oni će u praksi uvijek biti prebačeni na nju zbog njihove prirode posrednog poreza i namjere belgijskog zakonodavca.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0030"><NO.P>30.</NO.P><TXT>Prema Komisijinu mišljenju, članak 3. podstavak treći Protokola, koji isključuje oslobođenje od poreza koji su <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0053" REF.END="QE0053"/>samo naknada za javne komunalne usluge<QUOT.END REF.START="QS0053" CODE="201C" ID="QE0053"/>, nije primjenjiv na ovaj slučaj. S jedne strane, pružene javne usluge ili usluge koje se mogu pružiti nisu specifične za Uniju, kao što to zahtijeva sudska praksa Suda. S druge strane, ne postoji neposredna i proporcionalna veza između stvarnog troška te usluge i iznosa regionalnih doprinosa, koju zahtijeva sudska praksa.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0031"><NO.P>31.</NO.P><TXT>Komisija zahtijeva da Sud osudi Kraljevinu Belgiju zbog povrede obveza iz članka 3. podstavka drugog Protokola. Ona također zahtijeva da se Kraljevini Belgiji naloži snošenje troškova.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P>IV –</NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Postupak pred Sudom</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0032"><NO.P>32.</NO.P><TXT>Kraljevina Belgija u svojem odgovoru na tužbu tvrdi da institucije i tijela Unije nisu oslobođeni od regionalnih doprinosa na temelju članka 3. podstavka drugog Protokola. Ona ističe da se rješenje Suda iz presude <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Komisija/Belgija</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑437/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2007:178">EU:C:2007:178</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>) mora primijeniti na ovaj slučaj zato što Unija nije obveznik regionalnih doprinosa, s obzirom na to da ni uredba <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0054" REF.END="QE0054"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0054" CODE="201C" ID="QE0054"/> ni uredba <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0055" REF.END="QE0055"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0055" CODE="201C" ID="QE0055"/> ne nameću obvezniku da ih prebaci na krajnje klijente te je prebacivanje na Uniju strogo<?PAGE NO="7"?> ugovorno. Podredno, za slučaj da Sud smatra da je članak 3. podstavak drugi Protokola primjenjiv na regionalne doprinose, Kraljevina Belgija smatra da oslobođenje treba odbiti na temelju trećeg podstavka te odredbe. Kraljevina Belgija zahtijeva da Sud odbije tužbu kao neosnovanu i naloži Komisiji snošenje troškova.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0033"><NO.P>33.</NO.P><TXT>Komisija u svojoj replici ponavlja da – iako je opskrbljivač ili upravitelj distribucijske mreže obveznik regionalnih doprinosa – on osigurava samo njihovo prikupljanje te prebacuje teret na krajnjeg klijenta. U pogledu članka 3. trećeg podstavka Protokola, Komisija ističe da Unija ne može imati koristi ni od jedne zadaće javne usluge financirane iz regionalnih doprinosa za plin, s obzirom na to da su one isključivo namijenjene kućanstvima i da zadaće javne usluge financirane iz regionalnih doprinosa za električnu energiju ili nisu usluge ili joj nisu posebno pružene.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0034"><NO.P>34.</NO.P><TXT>Kraljevina Belgija u svojem odgovoru na repliku osobito ističe da nije bitno utvrditi jesu li regionalni doprinosi neposredan ili posredan porez jer, suprotno onomu što tvrdi Komisija, ne prebacuju se svi posredni porezi na krajnjeg klijenta.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P>V –</NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Ocjena</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0035"><NO.P>35.</NO.P><TXT>Čini mi se korisnim da, prije nego što počnem s ispitivanjem Komisijinih argumenata, ukratko podsjetim na strukturu članka 3. Protokola kako bih pojasnio koji su sastavni elementi povrede koja se prigovara Kraljevini Belgiji.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>A –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Struktura članka 3. Protokola</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0036"><NO.P>36.</NO.P><TXT>Članak 3. Protokola razlikuje neposredne i posredne poreze. Kako je to istaknuo Sud, od prvih se može dobiti <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0056" REF.END="QE0056"/>bezuvjetno i općenito<QUOT.END REF.START="QS0056" CODE="201C" ID="QE0056"/> oslobođenje, dok se porezni imunitet od drugih ne može koristiti <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0057" REF.END="QE0057"/>neograničeno<QUOT.END REF.START="QS0057" CODE="201C" ID="QE0057"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0019"><P>Presuda <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Europska zajednica</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑199/05</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:678">EU:C:2006:678</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0031">31.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>. Naime, članak 3. podstavak prvi Protokola propisuje da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0058" REF.END="QE0058"/>Unija, njezina imovina, prihodi i ostala dobra oslobođeni su od svih neposrednih poreza<QUOT.END REF.START="QS0058" CODE="201C" ID="QE0058"/>: nije postavljen nijedan uvjet za oslobođenje. S druge strane, članak 3. podstavak drugi Protokola predviđa <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0059" REF.END="QE0059"/>doznačivanje ili povrat iznosa posrednih poreza ili poreza na prodaju uključenih u cijenu pokretnina ili nekretnina kada Unija za [svoje] službene potrebe obavlja veće kupnje<QUOT.END REF.START="QS0059" CODE="201C" ID="QE0059"/>. Također pojašnjava da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0060" REF.END="QE0060"/>primjena navedenih odredaba ne smije imati za posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja unutar Unije<QUOT.END REF.START="QS0060" CODE="201C" ID="QE0060"/>. Oslobođenje od posrednih poreza odobrava se samo ako su ispunjena tri uvjeta: prvo, posredni porezi moraju se platiti pri velikoj kupnji, drugo, tu kupnju obavlja Unija za svoje službene potrebe i, treće, oslobođenje ne smije imati utjecaja na tržišno natjecanje<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0020"><P>Ističem da se doznačivanje ili povrat posrednih poreza i <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>poreza na prodaju</NAME.CASE>, koje predviđa članak 3. podstavak drugi Protokola, primjenjuje na svaku vrstu kupnje, uključujući i pružanje usluga (presuda AGF Belgium, <NO.CASE>C‑191/94</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:144">EU:C:1996:144</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0036">36.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0037"><NO.P>37.</NO.P><TXT>Kad je riječ o podstavku trećem članka 3. Protokola, on propisuje da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0061" REF.END="QE0061"/>[n]e odobravaju se oslobođenja<QUOT.END REF.START="QS0061" CODE="201C" ID="QE0061"/> za davanja koja se plaćaju <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0062" REF.END="QE0062"/>samo kao naknade za javne komunalne usluge<QUOT.END REF.START="QS0062" CODE="201C" ID="QE0062"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0038"><NO.P>38.</NO.P><TXT>Kad je riječ o području primjene članka 3. Protokola, Sud je u presudi AGF Belgium odlučio da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0063" REF.END="QE0063"/>samo pod uvjetima navedenim u drugom i trećem podstavku članka 3. […], imunitet se odnosi na sve vrste poreza, posredne ili neposredne<QUOT.END REF.START="QS0063" CODE="201C" ID="QE0063"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0021"><P><REF.DOC.ECR><NO.CASE>C‑191/94</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:144">EU:C:1996:144</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0020">20.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR></P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="8"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0039"><NO.P>39.</NO.P><TXT>Ističem da pojam poreza u smislu članka 3. Protokola, bilo da se radi o <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0064" REF.END="QE0064"/>neposrednim porezima<QUOT.END REF.START="QS0064" CODE="201C" ID="QE0064"/> iz prvog podstavka ili o posrednim porezima i porezima na prodaju“ iz drugog podstavka, treba autonomno tumačiti. Sud je, naime, u istoj presudi AGF Belgium odlučio da je članak 3. primjenjiv na premije od osiguranja, <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0065" REF.END="QE0065"/>kakva god da im je pravna kvalifikacija u nacionalnom pravu<QUOT.END REF.START="QS0065" CODE="201C" ID="QE0065"/> (u tom slučaju sud koji je uputio zahtjev naznačio je da mu se predmetne premije čine sličnijima socijalnim doprinosima nego poreznim mjerama)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0022"><P><HT TYPE="ITALIC">Ibidem</HT> (t. 16.): <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0066" REF.END="QE0066"/><HT TYPE="ITALIC">kakva god da im je pravna kvalifikacija u nacionalnom pravu</HT>, predmetna davanja ne mogu se izjednačiti s doprinosima koje su dužne plaćati osobe koje su obveznici sustava socijalnog osiguranja ili koje su članovi tijela za socijalno osiguranje […]<QUOT.END REF.START="QS0066" CODE="201C" ID="QE0066"/> (moje isticanje). Kao što je to istaknuo nezavisni odvjetnik Jacobs, <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0067" REF.END="QE0067"/>klasifikacija davanja prema nacionalnom zakonodavstvu je nevažna. Pojmovi <QUOT.START CODE="201A" ID="QS0068" REF.END="QE0068"/>porezi<QUOT.END REF.START="QS0068" CODE="2019" ID="QE0068"/> i <QUOT.START CODE="201A" ID="QS0069" REF.END="QE0069"/>davanja<QUOT.END REF.START="QS0069" CODE="2019" ID="QE0069"/> korišteni u članku 3. moraju se tumačiti vodeći računa o njihovu normalnom značenju i u svjetlu svrhe te odredbe. To je jedini pristup koji osigurava toj odredbi potpun učinak i ujednačenu primjenu<QUOT.END REF.START="QS0067" CODE="201C" ID="QE0067"/> (mišljenje nezavisnog odvjetnika Jacobsa u predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>AGF Belgium</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑191/94</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:53">EU:C:1996:53</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0017">17.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). Vidjeti također, u odnosu na (sadašnji) članak 13. podstavak drugi Protokola o poreznom izuzeću dužnosnika, presudu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Humblet/Belgijska država</NAME.CASE> (6/60‑IMM, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1960:48">EU:C:1960:48</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>): <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0070" REF.END="QE0070"/>s obzirom na primjenjivo pravo, opći problem mora se riješiti prema pravu Zajednice […], a ne prema belgijskom pravu<QUOT.END REF.START="QS0070" CODE="201C" ID="QE0070"/>. Jednako tako, u presudi <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Komisija/Belgija</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑437/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2007:178">EU:C:2007:178</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0044">44.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0046">46.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) Sud pribjegava autonomnom tumačenju pojma <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0071" REF.END="QE0071"/>neposrednog poreza<QUOT.END REF.START="QS0071" CODE="201C" ID="QE0071"/> u smislu članka 3. prvog podstavka Protokola.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0040"><NO.P>40.</NO.P><TXT><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0072" REF.END="QE0072"/>Uvjet<QUOT.END REF.START="QS0072" CODE="201C" ID="QE0072"/> područja primjene članka 3. Protokola, spomenut u njegovu podstavku trećem, odnosi se <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0073" REF.END="QE0073"/>samo na naknadu za javne komunalne usluge<QUOT.END REF.START="QS0073" CODE="201C" ID="QE0073"/>. Naime, podstavak treći na negativan način definira područje primjene članka 3. Protokola, isključujući iz njega pristojbe za javne komunalne usluge. U tom pogledu ističem da, ako su te mjere isključene iz područja primjene članka 3., to je zato što se njime predviđa porezni imunitet, dok naknade koje su kvalificirane kao <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0074" REF.END="QE0074"/>naknade za javne komunalne usluge<QUOT.END REF.START="QS0074" CODE="201C" ID="QE0074"/> nisu porezne prirode. Naime, pojam protuusluge kao <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0075" REF.END="QE0075"/>naknade<QUOT.END REF.START="QS0075" CODE="201C" ID="QE0075"/> u pravilu je stran pojmu poreza<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0023"><P>Kako to ističe nezavisni odvjetnik Jacobs u predmetu AGF Belgium, <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0076" REF.END="QE0076"/>naknada za javnu komunalnu uslugu je cijena koja se plaća za posebnu uslugu. Postoji izravna veza između naknade i pružene usluge […]. Međutim, to nije slučaj s porezom, gdje je veza između plaćanja i pruženih usluga posredna i udaljena<QUOT.END REF.START="QS0076" CODE="201C" ID="QE0076"/> (<REF.DOC.ECR><NO.CASE>C‑191/94</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:53">EU:C:1996:53</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0031">31.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0032">32.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). Razlika između poreza i pristojba za pružene usluge, osim toga, postoji u poreznom pravu država članica: vidjeti o toj temi mišljenje nezavisnog odvjetnika Roemera u predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Van Leeuwen</NAME.CASE> (<NO.CASE>32/67</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1968:2">EU:C:1968:2</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>), koji ističe da razlika između poreza i pristojba, koje su protuusluga uslugama koje su pružila javna tijela, postoji u nizozemskom, njemačkom, francuskom, talijanskom i belgijskom pravu; vidjeti za francusko pravo Lamarque, J., Négrin, O. i Ayrault, L., <HT TYPE="ITALIC">Droit fiscal général</HT>, 3. izdanje, LexisNexis, 2014., stavci 94. i slj.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0041"><NO.P>41.</NO.P><TXT><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0077" REF.END="QE0077"/>Uvjet<QUOT.END REF.START="QS0077" CODE="201C" ID="QE0077"/> područja primjene članka 3. Protokola, spomenut u njegovu podstavku drugom, tiče se, čini mi se, zahtjeva da posredni porezi budu <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0078" REF.END="QE0078"/>uključeni u cijenu pokretnina ili nekretnina<QUOT.END REF.START="QS0078" CODE="201C" ID="QE0078"/> koje je kupila Unija: posredni porez mora biti uključen u cijenu stvari. Naime, uvjeti koji se tiču visine i svrhe kupnje (službene potrebe Unije) odnose se na <HT TYPE="ITALIC">posebnu</HT> kupnju prilikom koje je ubran posredan porez, a ne na prirodu samog davanja: dakle, radi se o materijalnim uvjetima imuniteta, a ne o njegovoj primjenjivosti<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0024"><P>Ako je kupnja neznatne vrijednosti i ako je imunitet odbijen zbog tog razloga, predmetno davanje zbog toga ipak ne prestaje biti porez: na njega se primjenjuje članak 3. Protokola . Jednostavno, imunitet je odbijen jer transakcija ne ispunjava jedan od temeljnih uvjeta iz njegova podstavka drugog, to jest <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0079" REF.END="QE0079"/>veću<QUOT.END REF.START="QS0079" CODE="201C" ID="QE0079"/> kupnju.</P></NOTE>. Jednako tako, nepostojanje utjecaja na tržišno natjecanje unutar unutarnjeg tržišta može se smatrati samo materijalnim uvjetom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0042"><NO.P>42.</NO.P><TXT>Ističem da ne postoje druga izuzeća od područja primjene članka 3. Protokola osim ovih spomenutih u prethodnim dvjema točkama. Naime, u presudi AGF Belgium Sud pojašnjava da se članak 3. Protokola primjenjuje na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0080" REF.END="QE0080"/>sve vrste poreza<QUOT.END REF.START="QS0080" CODE="201C" ID="QE0080"/>, <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0081" REF.END="QE0081"/>pod <HT TYPE="ITALIC">jedinim</HT> uvjetima<QUOT.END REF.START="QS0081" CODE="201C" ID="QE0081"/> iz drugog i trećeg podstavka te odredbe<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0025"><P><REF.DOC.ECR><NO.CASE>C‑191/94</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:144">EU:C:1996:144</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0020">20.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> (moje isticanje)</P></NOTE>. Sud opravdava isključivi karakter tih dvaju uvjeta tekstom članka 3. Protokola, koji <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0082" REF.END="QE0082"/>vrlo široko<QUOT.END REF.START="QS0082" CODE="201C" ID="QE0082"/> definira imunitet<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0026"><P><HT TYPE="ITALIC">Ibidem</HT> (t. 19.)</P></NOTE>. Osim toga, čini mi se da su ta dva uvjeta – zato što su izričiti – jedini uvjeti postavljeni području primjene članka 3. Protokola. Naime, da je namjera zakonodavca Unije bila da članak 3. Protokola prizna druge uvjete, izričito bi ih predvidio, kao što je to napravio u pogledu naknade za javne komunalne usluge i posredne poreze koji nisu uključeni u cijenu kupnje stvari.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="9"?><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>B –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Sastavni dijelovi povrede obveze</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0043"><NO.P>43.</NO.P><TXT>Komisija tvrdi da je, time što je odbila Uniji odobriti imunitet od regionalnih doprinosa, Kraljevina Belgija povrijedila svoje obveze na temelju članka 3. podstavka drugog Protokola.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0044"><NO.P>44.</NO.P><TXT>Komisija mora utvrditi da regionalni doprinosi udovoljavaju uvjetima predviđenima u članku 3. podstavku drugom Protokola. Ona mora dokazati da su regionalni doprinosi <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0083" REF.END="QE0083"/>uključeni u cijenu<QUOT.END REF.START="QS0083" CODE="201C" ID="QE0083"/> koju je Unija platila za opskrbu električnom energijom i plinom te da ta opskrba predstavlja <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0084" REF.END="QE0084"/>veću<QUOT.END REF.START="QS0084" CODE="201C" ID="QE0084"/> kupnju koju je obavila za svoje <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0085" REF.END="QE0085"/>službene potrebe<QUOT.END REF.START="QS0085" CODE="201C" ID="QE0085"/> i da nema za posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0045"><NO.P>45.</NO.P><TXT>Kraljevina Belgija tomu prigovara da je članak 3. podstavak drugi primjenjiv samo na poreze čiji je obveznik Unija prema nacionalnom pravu. U skladu s time, kada, kao u ovom slučaju, Unija snosi trošak poreza na temelju ugovora sklopljenog s obveznikom, na nju se ne primjenjuje imunitet iz članka 3. Protokola. Komisija također mora dokazati da je članak 3. podstavak drugi primjenjiv na poreze koje Unija snosi a da nije njihov obveznik.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0046"><NO.P>46.</NO.P><TXT>Kraljevina Belgija podredno prigovara da su regionalni doprinosi samo naknada za javne komunalne usluge u smislu članka 3. podstavka trećeg Protokola te da se stoga na njih ne odnosi imunitet predviđen u podstavku drugom tog članka. Komisija stoga mora dokazati da regionalni doprinosi nisu samo naknada za javne komunalne usluge<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0027"><P>U tom pogledu, pojašnjavam da kvalifikacija regionalnih doprinosa prema belgijskom pravu ne može nikako pomoći Komisiji, s obzirom na to da se pojam poreza iz članka 3. Protokola, kao što smo vidjeli, tumači autonomno. Dakle, malo je važno to što se prema belgijskom pravu regionalni doprinosi za plin više smatraju porezom nego pristojbom za pruženu uslugu, zato što, da bi se mogli kvalificirati pristojbom za pruženu uslugu, potrebno je da obveznik, uzet odvojeno, ima koristi od usluge, što ovdje nije slučaj. Vidjeti mišljenje Conseil d’État o pretprojektu uredbe o uređenju tržišta električnom energijom u Région de Bruxelles‑Capitale, Parlament Regije Bruxelles‑Capitale, isprave parlamenta, zasjedanje 2000./2001., isprava br. A-192/1-00/01, str. 64.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0047"><NO.P>47.</NO.P><TXT>Čini mi se da je teško osporiti da su tri uvjeta za imunitet od posrednih poreza u ovom slučaju ispunjena; štoviše, Kraljevina Belgija ne osporava da jesu. Stoga ću vrlo kratko ispitati ta tri uvjeta, prije nego što se okrenem pitanjima koja su predmet rasprave među strankama. S jedne se strane radi o primjenjivosti članka 3. podstavka drugog Protokola na poreze koje snosi Unija a da nije njihov obveznik, pitanju koje je u središtu podnesaka kako Komisije tako i Kraljevine Belgije; s druge strane i kao odgovor na podredno iznesen argument Kraljevine Belgije, radi se o kvalifikaciji regionalnih doprinosa kao naknade za javne komunalne usluge u smislu članka 3. podstavka trećeg Protokola.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>C –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Uvjeti za imunitet iz članka 3. podstavka drugog Protokola</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0048"><NO.P>48.</NO.P><TXT>Podsjetimo se, imunitet od posrednih poreza odobrava se samo ako su plaćeni prilikom veće kupnje, ako je kupnju obavila Unija za svoje službene potrebe i ako imunitet nema za posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0049"><NO.P>49.</NO.P><TXT>Ne sumnjam da su ti uvjeti u ovom slučaju ispunjeni.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0050"><NO.P>50.</NO.P><TXT>Naime, opskrba električnom energijom i plinom za četiri institucije i tijela Unije nedvojbeno je veća kupnja; podsjećam da se postupak koji je u tijeku pred tribunalom de première instance de Bruxelles o ugovoru Electrabel odnosi na iznos koji premašuje 4 milijuna eura i da je iznos koji Luminus traži da mu Unija isplati viši od 2 milijuna eura. Također mi se čini da je kupnja nedvojbeno obavljena za službene potrebe Unije: bez električne energije i plina dužnosnici i članovi ostalog osoblja Unije ne bi mogli raditi<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0028"><P>O kupnjama za <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0086" REF.END="QE0086"/>službene potrebe<QUOT.END REF.START="QS0086" CODE="201C" ID="QE0086"/> koje obavlja Unija vidjeti Schmidt, C., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0087" REF.END="QE0087"/>Le protocole sur les privilèges et immunités des Communautés européennes – Commentaire de l’article 218 du Traité de Rome et de l’article 28, premier alinéa, du traité de fusion<QUOT.END REF.START="QS0087" CODE="201C" ID="QE0087"/>, <HT TYPE="ITALIC">Cahiers de droit européen</HT>, 1991., str. 67. do 100., točka 17. i Duffar, J., <HT TYPE="ITALIC">Contribution à l’étude des privilèges et immunités des organisations internationales</HT>, LGDJ, Pariz, 1982., poglavlje VII., str. 291. i 292., točka 341.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="10"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0051"><NO.P>51.</NO.P><TXT>U pogledu trećeg uvjeta o narušavanju tržišnog natjecanja, stranke ga nisu ni spomenule. Uostalom, čini mi se da se on može pobrkati s drugim uvjetom koji se odnosi na kupnju za službene potrebe: kada Unija kupi pokretninu ili nekretninu za svoje službene potrebe, ona ne obavlja lukrativnu djelatnost, a takva djelatnost ne može narušiti tržišno natjecanje<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0029"><P>Vidjeti Jean Duffar, djelo navedeno u prethodnoj bilješci, točku 339.: <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0088" REF.END="QE0088"/>briga o nenarušavanju tržišnog natjecanja izričito je navedena u članku 3. podstavku [drugom] [Protokola]. Oslobođenje mora biti ograničeno na djelatnosti kojima se postiže cilj organizacije te ono gubi značaj čim se prijeđe granica tog cilja<QUOT.END REF.START="QS0088" CODE="201C" ID="QE0088"/>.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0052"><NO.P>52.</NO.P><TXT>Na kraju ističem da su tri gore izložena uvjeta jedini predviđeni u članku 3. podstavku drugom Protokola. Naime, iako Sud u presudama Komisija/Belgija i Europska zajednica ističe da Komisija nije utvrdila da se odbijanjem imuniteta krši neovisnost i dobro funkcioniranje Unije, on je to napravio podredno, nakon što je imunitet isključen zbog drugih razloga<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0030"><P>U presudi Komisija/Belgija Sud je odlučio da se oslobođenje mora odbiti zbog toga što od njega nema koristi suugovaratelj Unije te tek potom pojašnjava da takav zaključak <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0089" REF.END="QE0089"/>ne može osporiti<QUOT.END REF.START="QS0089" CODE="201C" ID="QE0089"/> svrhu članka 3. Protokola, odnosno jamstvo neovisnosti i <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>dobrog funkcioniranja Unije</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑437/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2007:178">EU:C:2007:178</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0055">55.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0056">56.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). U presudi Europska zajednica Sud <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0090" REF.END="QE0090"/>u svakom slučaju<QUOT.END REF.START="QS0090" CODE="201C" ID="QE0090"/> ističe da Komisija nije dokazala da se plaćanjem predmetnog poreza ugrožavaju neovisnost i <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>dobro funkcioniranje Unije</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑199/05</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:678">EU:C:2006:678</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0043">43.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>. Sud, dakle, nije od povrede neovisnosti ili dobrog funkcioniranja Unije stvorio dodatan uvjet za imunitet.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>D –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Primjenjivost članka 3. Protokola na poreze koje Unija snosi a da prema nacionalnom pravu nije njihov obveznik</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0053"><NO.P>53.</NO.P><TXT>Kraljevina Belgija tvrdi da nije povrijedila svoje obveze iz članka 3. podstavka drugog Protokola jer se on primjenjuje samo na poreze kojih je Unija obveznik prema nacionalnom pravu. Međutim, to nije slučaj s regionalnim doprinosima. Ako ih Unija snosi, to je, prema mišljenju Kraljevine Belgije, na temelju ugovora koji je povezuje s obveznikom: zato što je Unija prihvatila prebacivanje.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0054"><NO.P>54.</NO.P><TXT>U tom pogledu, Kraljevina Belgija poziva se na presudu Komisija/Belgija<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0031"><P><REF.DOC.ECR><NO.CASE>C‑437/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2007:178">EU:C:2007:178</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0050">50.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0051">51.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR></P></NOTE>. U toj je presudi Sud odlučio da članak 3. podstavak prvi Protokola ne predviđa nijedno oslobođenje u korist suugovaratelja Unije. On je iz toga zaključio da, time što je odbila osloboditi Uniju regionalnog poreza na nekretnine kojeg je obveznik bio vlasnik nekretnine i koji je snosila Unija na temelju ugovora o zakupu, Kraljevina Belgija nije povrijedila svoje obveze iz članka 3. podstavka prvog Protokola. Prebacivanje poreza na Uniju izvršeno je ugovorom; prebacivanje je stoga Komisija slobodno prihvatila.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0055"><NO.P>55.</NO.P><TXT>Međutim, u ovom je slučaju obveznik plaćanja regionalnih doprinosa za električnu energiju, prema članku 26. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0091" REF.END="QE0091"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0091" CODE="201C" ID="QE0091"/>, opskrbljivač električnom energijom koji je kupuje od proizvođača i preprodaje. Obveznik regionalnih doprinosa za plin je, prema članku 20. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0092" REF.END="QE0092"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0092" CODE="201C" ID="QE0092"/>, upravitelj distribucijske mreže, a zatim od 2011., prema članku 20.p stavku 1., opskrbljivač plinom koji ga kupuje od uvoznika i preprodaje. Dakle, Unija plaća regionalne doprinose na temelju ugovora koji je povezuju s obveznicima. Stoga je Electrabel, koji je bio opskrbljivač električnom energijom za Komisiju, Vijeće, Parlament i Europski gospodarski i socijalni odbor do <DATE ISO="20090731">31. srpnja 2009.</DATE> i koji ih do danas opskrbljuje plinom, prebacio na Uniju iznos regionalnih doprinosa<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0032"><P>Odredba 4.2. Općih uvjeta ugovora koji su sklopili Komisija i Electrabel za opskrbu visokonaponskom električnom energijom propisuje da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0093" REF.END="QE0093"/>su naše cijene energije uvećane za […] poreze, davanja, pristojbe, doprinose, dodatke i troškove koje nam je nametnulo nadležno tijelo, a koje mi možemo ili moramo prebaciti na naše klijente, a koji se odnose na našu trgovinu električnom energijom ili prirodnim plinom ili proizlaze iz nje, u najširem smislu riječi, kao što su to pristojbe za financiranje CREG‑a, savezni doprinos namijenjen financiranju određenih obveza javne usluge i doprinos na energiju<QUOT.END REF.START="QS0093" CODE="201C" ID="QE0093"/>.</P></NOTE>. S druge strane, Luminus, koji je bio njihov opskrbljivač električnom energijom između <DATE ISO="20090801">1. kolovoza 2009.</DATE> i <DATE ISO="20120731">31. srpnja 2012.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0033"><P>Samo za visoki napon: za niski napon (kada je riječ o Parlamentu srednji napon) Electrabel je do danas ostao opskrbljivač Komisije, Vijeća i Parlamenta (iz spisa ne proizlazi da je Europski gospodarski i socijalni odbor imao ugovor o niskom naponu).</P></NOTE>, nije na Uniju prebacivao regionalne doprinose<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0034"><P>Članak 3.2. Posebnih uvjeta ugovora sklopljenog s Komisijom za opskrbu visokonaponskom električnom energijom propisuje da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0094" REF.END="QE0094"/>porezi, pristojbe i drugi regionalni i savezni doprinosi ne mogu biti fakturirani<QUOT.END REF.START="QS0094" CODE="201C" ID="QE0094"/>.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="11"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0056"><NO.P>56.</NO.P><TXT>U tom pogledu Komisija tvrdi da rješenje koje je usvojio Sud u presudi Komisija/Belgija nije primjenjivo na ovaj slučaj. Ona ne osporava da je prema belgijskom pravu obveznik regionalnih doprinosa opskrbljivač ili upravitelj distribucijske mreže, a ne Unija. Međutim, ona u biti ističe da prebacivanje regionalnih doprinosa ne proizlazi isključivo iz slobode ugovaranja stranaka, zato što, s jedne strane, prebacivanje regionalnih doprinosa odgovara namjeri belgijskog zakonodavca i, s druge strane, regionalni doprinosi, kao posredni porezi, prebacuju se na potrošača. Situacija u ovom predmetu, koji se odnosi na posredan porez, stoga se razlikuje od one koju je Sud rješavao u predmetu Komisija/Belgija, koji se odnosio na neposredan porez. Odbijanje priznavanja imuniteta od posrednih poreza zbog toga što Unija nije njihov obveznik u praksi bi dovelo do toga da bi joj se gotovo uvijek uskratio imunitet od posrednih poreza.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0057"><NO.P>57.</NO.P><TXT>Započinjem priznanjem da nisam baš uvjeren Komisijinim argumentom prema kojem se zbog prirode posrednih poreza oni prebacuju. Nije pitanje prebacuju li se posredni porezi po prirodi stvari, već prebacuje li se predmetan posredni porez iz ovog slučaja, odnosno regionalni doprinosi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0058"><NO.P>58.</NO.P><TXT>Međutim, Komisijino stajalište prema kojem se imunitet ne može odbiti samo zato što Unija nije obveznik regionalnih doprinosa, prema mojem mišljenju, treba ispitati iz sljedećih razloga.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0059"><NO.P>59.</NO.P><TXT>Kao prvo, iz teksta članka 3. podstavka drugog Protokola ne proizlazi da, kako bi se uživao imunitet, posredne poreze i poreze na prodaju na koje se ta odredba odnosi mora neposredno dugovati Unija. Naime, zakonodavac Unije mogao je predvidjeti, primjerice, da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0095" REF.END="QE0095"/>vlade država članica, kad god je to moguće, poduzimaju odgovarajuće mjere za doznačivanje ili povrat iznosa posrednih poreza ili poreza na prodaju <HT TYPE="ITALIC">kojih je Unija obveznik</HT> kada za svoje službene potrebe obavlja veće kupnje pokretnina ili nekretnina<QUOT.END REF.START="QS0095" CODE="201C" ID="QE0095"/>. Međutim, to nije slučaj. Ta odredba zahtijeva, kao što smo vidjeli, da su posredni porezi <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0096" REF.END="QE0096"/>uključeni u cijenu<QUOT.END REF.START="QS0096" CODE="201C" ID="QE0096"/> koju plaća Unija, da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0097" REF.END="QE0097"/>cijena uključuje<QUOT.END REF.START="QS0097" CODE="201C" ID="QE0097"/> posredne poreze. Stoga je dovoljno da Unija u praksi plaća iznos posrednih poreza kako bi oni potpadali pod članak 3. podstavak drugi Protokola a da se ne zahtijeva da je Unija njihov obveznik.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0060"><NO.P>60.</NO.P><TXT>Kao drugo, imunitet se ne može odbiti samo zato što nacionalno pravo ne naznačuje Uniju kao obveznika.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0061"><NO.P>61.</NO.P><TXT>Naime, belgijsko je pravo to koje definira obveznika regionalnih doprinosa (opskrbljivač električnom energijom, voditelj distribucijske mreže, zatim opskrbljivač plinom) kao i poreznu osnovicu (stavljanje na raspolaganje električne energije, veličina plinomjera), njihovu stopu (iznos u eurima koji odgovara rasponu električne energije koja je stavljena na raspolaganje ili veličini plinomjera) i oslobođenja (oslobođenje od snage koja se čini dostupnom klijentima za njihovu željezničku mrežu).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0062"><NO.P>62.</NO.P><TXT>Posljedično, odbijanje imuniteta zato što Unija nije obveznik poreza, bilo da se radi o neposrednom ili o posrednom porezu, dovodi do toga da država sjedišta definira pojam poreza u smislu članka 3. Protokola. Međutim, vidjeli smo, Sud je u presudi AGF Belgium odlučio da se pojam poreza autonomno tumači<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0035"><P><REF.DOC.ECR><NO.CASE>C‑191/94</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:144">EU:C:1996:144</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0016">16.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> Vidjeti točku 39. ovog mišljenja.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0063"><NO.P>63.</NO.P><TXT>Preostaje ispitati argument Kraljevine Belgije o ugovornoj prirodi prebacivanja regionalnih doprinosa na krajnjeg klijenta. U tom pogledu, čini mi se da postoje jaki razlozi za sumnju u strogo ugovornu prirodu njihova prebacivanja.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="12"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0064"><NO.P>64.</NO.P><TXT>Najprije, mogućnost prebacivanja regionalnih doprinosa izričito je predviđena uredbom <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0098" REF.END="QE0098"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0098" CODE="201C" ID="QE0098"/> i uredbom <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0099" REF.END="QE0099"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0099" CODE="201C" ID="QE0099"/>. Članak 20. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0100" REF.END="QE0100"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0100" CODE="201C" ID="QE0100"/> propisuje<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0036"><P>Do njezina stavljanja izvan snage Uredbom od <DATE ISO="20110720">20. srpnja 2011.</DATE> o izmjeni uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0101" REF.END="QE0101"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0101" CODE="201C" ID="QE0101"/>, vidjeti bilješku 13.</P></NOTE> da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0102" REF.END="QE0102"/>utjecaj [troškova povezanih sa zadaćama javne usluge] na tarife uređuje savezno zakonodavstvo<QUOT.END REF.START="QS0102" CODE="201C" ID="QE0102"/>. Članak 26. stavak 9. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0103" REF.END="QE0103"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0103" CODE="201C" ID="QE0103"/> sadržava<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0037"><P>Do njezina stavljanja izvan snage Uredbom od <DATE ISO="20110720">20. srpnja 2011.</DATE> o izmjeni uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0104" REF.END="QE0104"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0104" CODE="201C" ID="QE0104"/>, vidjeti bilješku 9.</P></NOTE> sličnu odredbu. Komentar članaka nacrta uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0105" REF.END="QE0105"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0105" CODE="201C" ID="QE0105"/> u pogledu njezina članka 20. navodi da on <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0106" REF.END="QE0106"/>samo propisuje da troškove koji služe obavljanju [zadaća javne usluge] snosi upravitelj distribucijske mreže, koji ih može <HT TYPE="ITALIC">umetnuti</HT>, na isti način kao i druge troškove, u tarifnu ponudu koju podnosi [Commissionu de Régulation de l’Électricité et du Gaz], poštujući pri tome uredbu kralja kojom se uređuje opća tarifna struktura distribucijskih mreža<QUOT.END REF.START="QS0106" CODE="201C" ID="QE0106"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0038"><P>Parlament Regije Bruxelles‑Capitale, isprave parlamenta, zasjedanje 2003./2004., isprava A-506/1-03/04, komentar članaka, članak 20. (moje isticanje)</P></NOTE>. Uredba kralja od <DATE ISO="20040229">29. veljače 2004.</DATE> o općoj tarifnoj strukturi i temeljnim načelima i postupcima u području tarifa i usklađenosti upravitelja distribucijskih mreža prirodnog plina aktivnih na belgijskom državnom području<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0039"><P><HT TYPE="ITALIC">Moniteur belge</HT> od <DATE ISO="20040311">11. ožujka 2004.</DATE>, str. 13656.</P></NOTE> propisuje da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0107" REF.END="QE0107"/>računi za tarife <HT TYPE="ITALIC">sadržavaju</HT> tarifne stavke u vezi s porezima, naknadama, nadoplatama, doprinosima i pristojbama […]. One, <HT TYPE="ITALIC">ovisno o slučaju, obuhvaćaju</HT>: 1° nadoplate, naknade ili pristojbe radi financiranja obveza javne usluge […]<QUOT.END REF.START="QS0107" CODE="201C" ID="QE0107"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0040"><P>Članak 9. (moje isticanje)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0065"><NO.P>65.</NO.P><TXT>Nadalje, ističem da je na temelju članka 26. stavka 2. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0108" REF.END="QE0108"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0108" CODE="201C" ID="QE0108"/> obveznik oslobođen od doprinosa za električnu energiju <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0109" REF.END="QE0109"/>za snagu koja se čini dostupnom klijentima za njihovu željezničku mrežu<QUOT.END REF.START="QS0109" CODE="201C" ID="QE0109"/>. Drugim riječima, taj se doprinos ne duguje ako krajnji klijent upravlja željezničkom mrežom: belgijski zakonodavac stoga je uistinu uzeo u obzir potrošnju, barem posebnu potrošnju (željeznička vuča). Iz članka 26. stavka 2. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0110" REF.END="QE0110"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0110" CODE="201C" ID="QE0110"/> možemo zaključiti da regionalni doprinos ciljano pogađa potrošnju, što znači da je namijenjen tomu da bude prebačen na krajnjeg potrošača.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0066"><NO.P>66.</NO.P><TXT>Na kraju, osobito je važno da je, koliko je Sud upoznat, <HT TYPE="ITALIC">samo jedan</HT> obveznik regionalnih doprinosa, Luminus, prihvatio da ih ne prenosi na Uniju. Komisija navodi da je morala odustati od unošenja u poziv na nadmetanje odredbe koja predviđa neprenošenje regionalnih doprinosa na Uniju zato što nijedan ponuditelj nije bio spreman pristati na takvu odredbu. Uostalom, iako je Luminus prihvatio neprenošenje regionalnih doprinosa, to je, prema Komisijinim tvrdnjama, zato što je bio pogrešno uvjeren da ne mora sam plaćati te doprinose. K tome, Luminus je nakon toga tražio od Unije da mu nadoknadi regionalne doprinose koje je platio.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0067"><NO.P>67.</NO.P><TXT>Ako je točno da, kao što to ističe Kraljevina Belgija, obveznik nema obvezu prebacivanja regionalnih doprinosa na krajnje klijente, svejedno ostaje činjenica da neprebacivanjem obveznik mora platiti regionalne doprinose javnim tijelima Région de Bruxelles‑Capitale.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0068"><NO.P>68.</NO.P><TXT>U vezi s tim pitanjem Komisija tvrdi da bi obveznik koji bez takve odredbe ne bi prebacio regionalne doprinose na svoje klijente teško mogao podnijeti njihov ekonomski teret te bi se našao u teškoj situaciji. Kraljevina Belgija odgovara da bi, kada bi to bio slučaj, Komisija Luminusu dodijelila takozvanu <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0111" REF.END="QE0111"/>manjkavu javnu nabavu<QUOT.END REF.START="QS0111" CODE="201C" ID="QE0111"/> te da se ona ne može pozivati na nezakonitost koju je sama stvorila.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0069"><NO.P>69.</NO.P><TXT>U tom pogledu, čini mi se jasnim da bi se obveznik koji ne prebacuje regionalne doprinose na klijente našao u teškoj situaciji. On je zainteresiran da ih prebaci zato što ih je dužan platiti javnim tijelima, čak i ako ih ne prebacuje. Čini se da ih je prisiljen prebaciti ako želi izbjeći ekonomski tešku situaciju.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0070"><NO.P>70.</NO.P><TXT>Na kraju, pojašnjavam da se situacija u ovom predmetu razlikuje od one koju je Sud razmatrao u predmetu Komisija/Belgija.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="13"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0071"><NO.P>71.</NO.P><TXT>U toj je presudi Sud odbijanje oslobođenja od predmetnog regionalnog poreza na nekretnine opravdao ugovornom prirodom prebacivanja na Uniju, što je impliciralo da je Unija mogla slobodno odbiti prebacivanje. Međutim, u ovom slučaju ne čini mi se da Unija za odbijanje prebacivanja regionalnih doprinosa raspolaže slobodom usporedivom s onom kojom je raspolagala za odbijanje prebacivanja regionalnog poreza na nekretnine. Naime, da je vlasnik nekretnine uvjetovao potpisivanje zakupa prebacivanjem poreza, Unija se bez dvojbe mogla obratiti drugim zakupodavcima. Bilo bi joj se kompliciranije obratiti drugim opskrbljivačima električnom energijom i plinom, s obzirom na to da su tržišta električne energije i plina, doduše, otvorena za tržišno natjecanje, ali broj operatora na njima nije neograničen.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0072"><NO.P>72.</NO.P><TXT>Dakle, Sud može prihvatiti Komisijin zahtjev u ovom predmetu a da ne proturječi presudi Komisija/Belgija. Istina je da je Sud u toj presudi odlučio da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0112" REF.END="QE0112"/>ne mogu bilo koji tržišni uvjeti stvoriti porezni imunitet<QUOT.END REF.START="QS0112" CODE="201C" ID="QE0112"/>. Međutim, čini mi se da slobodu izbora opskrbljivača ne ograničavaju ekonomski uvjeti tržišta električnom energijom i plinom, već njegov karakter, doduše otvoren, ali uređen. Tržište električnom energijom i plinom ne može se usporediti s tržištem nekretninama o kojem je bila riječ u presudi Komisija/Belgija.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0073"><NO.P>73.</NO.P><TXT>Kao međuzaključak, smatram da je Komisija s dovoljnom pravnom sigurnošću utvrdila da su ispunjeni uvjeti za imunitet iz članka 3. podstavka drugog Protokola.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>E –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Kvalifikacija</HT> <HT TYPE="ITALIC"><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0113" REF.END="QE0113"/>naknadom za javne komunalne usluge</HT><HT TYPE="ITALIC"><QUOT.END REF.START="QS0113" CODE="201C" ID="QE0113"/> u smislu članka 3. podstavka trećeg Protokola</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0074"><NO.P>74.</NO.P><TXT>Podredno, Kraljevina Belgija tvrdi da bi se regionalni doprinosi, pod pretpostavkom da ih duguje Unija, ipak trebali kvalificirati samo kao naknada za javne komunalne usluge. Kao takvi, oni ne uživaju imunitet, sukladno članku 3. podstavku trećem Protokola. Posljedično, valja razmotriti taj argument kako bismo mogli doći do konačnog zaključka.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0075"><NO.P>75.</NO.P><TXT>Sud je odlučio da je neko davanje <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0114" REF.END="QE0114"/>samo naknada za javne komunalne usluge<QUOT.END REF.START="QS0114" CODE="201C" ID="QE0114"/> u smislu članka 3. podstavka trećeg Protokola ako ispunjava dva uvjeta. Kao prvo, javna komunalna usluga mora biti pružena ili barem može biti pružena onima koji plaćaju pristojbu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0041"><P>Presude <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>AGF Belgium</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑191/94</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:144">EU:C:1996:144</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0026">26.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Europska zajednica</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑199/05</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:678">EU:C:2006:678</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0021">21.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>. Kao drugo, mora postojati neposredna i proporcionalna veza između stvarnog troška te usluge i naknade koju plaća korisnik<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0042"><P>Presuda <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Europska zajednica</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑199/05</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:678">EU:C:2006:678</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0025">25.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>. Jedan za drugim ispitat ću ispunjavaju li regionalni doprinosi ta dva uvjeta.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT>Pojam usluge pružene onima koji plaćaju pristojbu</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0076"><NO.P>76.</NO.P><TXT>Komisija tvrdi da se usluge koje se plaćaju iz regionalnih doprinosa ne mogu pružati Uniji ili joj se ne mogu posebno pružati.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0077"><NO.P>77.</NO.P><TXT>Kad je riječ o regionalnim doprinosima za električnu energiju, određene zadaće javnih usluga iz članaka 24. i 24.a uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0115" REF.END="QE0115"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0115" CODE="201C" ID="QE0115"/> odnose se, kako to ističe Komisija, samo na kućanstva: Unija se njima ne može koristiti. Isto je i s neprekidnom minimalnom opskrbom električnom energijom za potrošnju kućanstava kao i s opskrbom električnom energijom po posebnoj socijalnoj tarifi iz članka 24. stavka 1. točaka 1. i 2. Suprotno onomu što tvrdi Kraljevina Belgija, nije bitno to što se osoblje Unije može koristiti zadaćama javne usluge: članak 3. Protokola predviđa imunitet u korist Unije, a ne njezinih dužnosnika i članova ostalog osoblja. Dakle, javne komunalne usluge trebaju se pružati Uniji.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="14"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0078"><NO.P>78.</NO.P><TXT>Prema tome, ni neprekidna minimalna opskrba električnom energijom za potrošnju kućanstava ni opskrba električnom energijom po posebnoj socijalnoj tarifi nisu javne komunalne usluge u smislu članka 3. podstavka trećeg Protokola.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0079"><NO.P>79.</NO.P><TXT>Naprotiv, čini mi se da od ostalih zadaća javne usluge, među onima koje su predviđene uredbom <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0116" REF.END="QE0116"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0116" CODE="201C" ID="QE0116"/>, Unija može imati koristi ili je stvarno i ima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0080"><NO.P>80.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, ne može se isključiti to da se Unija koristi preuzimanjem električne energije proizvedene kogeneracijom iz članka 24.a uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0117" REF.END="QE0117"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0117" CODE="201C" ID="QE0117"/>. Naime, Komisija ističe da institucije Unije raspolažu sustavom kogeneracije. Čini mi se da nije bitno to što je proizvodnja institucija manja od njihove potrošnje, tako da one ne prodaju energiju koju proizvode kogeneracijom: dovoljno je da se Unija može koristiti takvim preuzimanjem električne energije. Također nije bitno to što je preuzimanje električne energije kogeneracijom dio okolišne politike Région de Bruxelles‑Capitale: suprotno onomu što tvrdi Komisija, preuzimanje ipak predstavlja uslugu pruženu Uniji. Štoviše, nije nemoguće da tijekom određenih sati u danu Unija proizvodi više nego što potroši. Na kraju, ne može se prodaja električne energije s obzirom na male količine o kojima je riječ izjednačiti s trgovačkom djelatnošću, koju Unija ne smije obavljati.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0081"><NO.P>81.</NO.P><TXT>Usto, Unija se koristi izgradnjom, održavanjem i obnovom uređaja javne rasvjete na cestama iz članka 24.a točke 2. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0118" REF.END="QE0118"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0118" CODE="201C" ID="QE0118"/>, u pogledu rasvjete četvrti u kojima su smještene institucije i tijela Unije. Točno je da se javnom rasvjetom koriste svi prolaznici Bruxellesom, a ne samo Unija. Međutim, suprotno onomu što tvrdi Komisija, pojam naknade za javne komunalne usluge, prema mojem mišljenju, ne odnosi se samo na usluge koje su pružene posebno onomu koji je plaća: članak 3. podstavak treći Protokola odnosi se na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0119" REF.END="QE0119"/>javne komunalne<QUOT.END REF.START="QS0119" CODE="201C" ID="QE0119"/> usluge, a ne na pružene usluge koje su izjednačene s ugovornom činidbom privatnog prava. Prema tome, javna rasvjeta kao takva može u načelu biti javna komunalna usluga kojom se koristi Unija u smislu članka 3. podstavka trećeg Protokola.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0082"><NO.P>82.</NO.P><TXT>Povrh svega, programom racionalnog korištenja električne energije iz članka 24. stavka 2. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0120" REF.END="QE0120"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0120" CODE="201C" ID="QE0120"/> Unija se stvarno i koristi. Komisija ne osporava da se institucije i tijela Unije koriste <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0121" REF.END="QE0121"/>premijama za električnu energiju<QUOT.END REF.START="QS0121" CODE="201C" ID="QE0121"/> koje su namijenjene, primjerice, poboljšanju rasvjete zgrade u pogledu energetske učinkovitosti.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0083"><NO.P>83.</NO.P><TXT>Sukladno tomu, određenim zadaćama javne usluge koje su financirane iz regionalnih doprinosa za električnu energiju Unija se može koristiti (preuzimanje električne energije proizvedene kogeneracijom) ili se njima koristi (javna rasvjeta, program racionalnog korištenja električne energije).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0084"><NO.P>84.</NO.P><TXT>Kad je riječ o regionalnim doprinosima za plin, zadovoljit ću se isticanjem da se jednom zadaćom javne usluge predviđenom člankom 18. i člankom 18.a uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0122" REF.END="QE0122"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0122" CODE="201C" ID="QE0122"/> Unija može koristiti: programom racionalnog korištenja plina iz članka 18.a stavka 2. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0123" REF.END="QE0123"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0123" CODE="201C" ID="QE0123"/>. Preciziram da je članak 18.a stavak 2. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0124" REF.END="QE0124"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0124" CODE="201C" ID="QE0124"/> i dalje na snazi i da se može sumnjati u Komisijinu tvrdnju prema kojoj se od 2011. sve zadaće javne usluge koje su financirane iz regionalnih doprinosa za plin odnose samo na kućanstva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0085"><NO.P>85.</NO.P><TXT>Međutim, da bi regionalni doprinosi bili kvalificirani samo kao naknada za javne komunalne usluge i da bi na taj način izbjegli području primjene članka 3. Protokola, nije dovoljno da se njima plaćaju javne komunalne usluge pružene Uniji. Također je potrebno da postoji neposredna i proporcionalna veza između stvarnog troška tih usluga i iznosa regionalnih doprinosa. No, čini mi se da takva veza u ovom slučaju nedostaje.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="15"?><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Neposredna i proporcionalna veza između stvarnog troška usluge i naknade koju plaća korisnik</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0086"><NO.P>86.</NO.P><TXT>Komisija tvrdi da su regionalni doprinosi izračunati s obzirom na snagu koja je stavljena na raspolaganje krajnjem klijentu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0043"><P>Osim za regionalne doprinose za plin i krajnje klijente čiji je plinomjer veličine od 6 do 10 m<HT TYPE="SUP">3</HT>/h (ili najmanji postojeći plinomjer), od posljednje godišnje potrošnje.</P></NOTE>. Iz toga zaključuje da regionalni doprinosi nisu izračunati s obzirom na trošak zadaća javne usluge koju financiraju.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0087"><NO.P>87.</NO.P><TXT>Komisijinu argumentaciju, prema mojem mišljenju, treba podržati.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0088"><NO.P>88.</NO.P><TXT>Naime, članak 26. stavak 3. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0125" REF.END="QE0125"/>električna energija<QUOT.END REF.START="QS0125" CODE="201C" ID="QE0125"/> propisuje da se <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0126" REF.END="QE0126"/>naknada računa na temelju snage koja se krajnjim klijentima koji ispunjavaju uvjete čini dostupnom<QUOT.END REF.START="QS0126" CODE="201C" ID="QE0126"/>. Članak 20.p stavak 3. uredbe <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0127" REF.END="QE0127"/>plin<QUOT.END REF.START="QS0127" CODE="201C" ID="QE0127"/>, unesen 2011.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0044"><P>Vidjeti točku 17. ovog mišljenja.</P></NOTE>, propisuje da se <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0128" REF.END="QE0128"/>naknada računa na temelju veličine plinomjera koje iskorištava upravitelj mreže na mjestima potrošnje kod krajnjih klijenata u Région de Bruxelles‑Capitale. Veličina plinomjera određuje se najvećim protokom plina izraženim u kubičnom metru po satu za koji je plinomjer dizajniran<QUOT.END REF.START="QS0128" CODE="201C" ID="QE0128"/>. U skladu s tim odredbama, iznos regionalnih doprinosa raste sa snagom koja se čini dostupnom klijentima. Međutim, trošak usluga pruženih korisniku ne raste sa snagom koja se čini dostupnom. Klijent kojem je dostupna velika snaga ne uživa veće prednosti od zadaća javne usluge od klijenta kojem je dostupna manja snaga: korist od javnih usluga, dakle njihov trošak, nije povezana sa snagom koja se čini dostupnom. Stoga iznos regionalnih doprinosa nije povezan s troškom zadaća javne usluge.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0089"><NO.P>89.</NO.P><TXT>Prema tome, regionalni doprinosi ne mogu se smatrati samo naknadom za javne komunalne usluge u smislu članka 3. podstavka trećeg Protokola. Naime, iako se pojedine zadaće javne usluge koje oni financiraju pružaju ili se mogu pružati Uniji, njihov iznos ne ovisi o troškovima tih usluga. Stoga je Komisija utvrdila da regionalni doprinosi predstavljaju porez u smislu članka 3. Protokola.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0090"><NO.P>90.</NO.P><TXT>Dakle, valja usvojiti Komisijinu tužbu. Sukladno članku 138. stavku 1. Poslovnika Suda, Kraljevini Belgiji treba naložiti snošenje troškova.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P>VI –</NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Zaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0091"><NO.P>91.</NO.P><TXT>S obzirom na prethodna razmatranja, stoga predlažem Sudu da:</TXT><P><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT>utvrdi da je, time što je institucijama i tijelima Unije sa sjedištem u Bruxellesu odbila priznati imunitet od regionalnih doprinosa namijenjenih financiranju obveza javne usluge u području opskrbe električnom energijom i plinom iz članka 26. Uredbe od <DATE ISO="20010719">19. srpnja 2001.</DATE> o uređenju tržišta električnom energijom u Région de Bruxelles‑Capitale i iz članka 20. Uredbe od <DATE ISO="20040401">1. travnja 2004.</DATE> o uređenju tržišta plinom u Région de Bruxelles‑Capitale, koja se odnosi na naknade za javne putove u području plina i električne energije i o izmjeni Uredbe od <DATE ISO="20010719">19. srpnja 2001.</DATE> o uređenju tržišta električnom energijom u Région de Bruxelles‑Capitale, Kraljevina Belgija povrijedila svoje obveze iz članka 3. podstavka drugog Protokola (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije;</TXT></NP></P><P><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>naloži Kraljevini Belgiji snošenje troškova.</TXT></NP></P></NP.ECR></GR.SEQ></CONTENTS.CONCLUSION></CONCLUSION>