C_202402206HR.000101.fmx.xml

Protokol o suradnji Europske komisije i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

(C/2024/2206)

Preambula

Europska komisija (dalje u tekstu „Komisija”) i Europski gospodarski i socijalni odbor (dalje u tekstu „Odbor”) smatraju da je u njihovu zajedničkom interesu ojačati međusobne odnose provedbom ovog Protokola, koji sadržava mehanizme za pojačanu suradnju koji zamjenjuju one iz Protokola od 22. veljače 2012.

Ti mehanizmi doprinose stvaranju okruženja koje potiče veće sudjelovanje organizacija civilnog društva, i na nacionalnoj i na europskoj razini, u oblikovanju politika i odlučivanju u Europskoj uniji, kao i razvoj stalnog strukturiranog dijaloga između tih organizacija i institucija Unije, u skladu s člankom 11. stavcima 1. i 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

S obzirom na ulogu koja mu je dodijeljena Ugovorima, Odbor ima osobitu odgovornost doprinositi jačanju demokratskog legitimiteta i učinkovitosti institucija i politika Europske unije. U tom kontekstu Odbor, koji je sukladno članku 13. UEU-a privilegirani posrednik između organizacija civilnog društva i institucija Unije, ima ključnu ulogu u provedbi odredaba članka 11. UEU-a od strane tih institucija.

Komisija i Odbor surađuju u ostvarenju triju glavnih zadaća Odbora utvrđenih u njegovoj izjavi o misiji:

—

pridonositi tome da europske politike i europsko zakonodavstvo budu bolje prilagođeni ekonomskoj, socijalnoj i građanskoj stvarnosti, pomažući Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj komisiji zahvaljujući iskustvu svojih članova i članica, njihovoj reprezentativnosti, dijalogu i nastojanju da pronađu konsenzus u općem interesu;

—	kao institucionalni forum koji predstavlja i informira organizirano civilno društvo, iznosi njegova gledišta i omogućuje dijalog s njime, promicati razvoj Europske unije koja je bliža građanima i građankama i koja potiče njihovo sudjelovanje;

—	promicati vrijednosti koje čine temelj europskog projekta i poticati napredak demokracije, participativne demokracije i uloge organizacija civilnog društva u Europi i diljem svijeta.

Komisija podupire jačanje savjetodavne uloge Odbora (koju vrše njegove stručne skupine, Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI) i tijela Odbora, kao što su promatračke skupine ili ad hoc skupine), i u početnoj i u završnoj fazi oblikovanja politika i zakonodavnog postupka Unije.

Komisija podupire blisko partnerstvo s Odborom u cilju postizanja gospodarski prosperitetne, socijalno uključive i okolišno održive Unije, kao i potpunog iskorištavanja prednosti digitalnog društva i gospodarstva. Komisija i Odbor slažu se da je važno zaštititi temeljne vrijednosti EU-a i vladavinu prava, dok Europska unija istovremeno treba postati privlačno mjesto za poslovanje i težiti punoj zaposlenosti i društvenom napretku te nastojati ostvariti visoku razinu zaštite okoliša i poboljšanje njegove kvalitete.

Na temelju članaka od 8. do 12. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Odbor može doprinositi evaluaciji provedbe zakonodavstva Unije, posebno kad je riječ o odredbama opće primjene.

Komisija i Odbor surađuju u razvoju participativne demokracije na razini Unije radi jačanja njezina demokratskog legitimiteta.

Komisija i Odbor tu suradnju smatraju primarnim instrumentom za organiziranje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s predstavničkim udrugama i civilnim društvom, kako je navedeno u članku 11. UEU-a.

Komisija podupire inicijative Odbora za olakšavanje, promicanje i strukturiranje dijaloga i savjetovanja s europskim organiziranim civilnim društvom, kao i inicijative u kojima sudjeluje civilno društvo u cjelini. Komisija podržava i inicijative Odbora za jačanje odnosa s mrežom gospodarskih i socijalnih vijeća i sličnih institucija u državama članicama kako bi on mogao u potpunosti prenijeti očekivanja i ambicije organiziranog civilnog društva.

Komisija i Odbor mogli bi u budućnosti utvrditi načine za jačanje međusobne suradnje, primjerice u vezi s daljnjim postupanjem na temelju prijedloga usvojenih na Konferenciji o budućnosti Europe.

I. Institucionalni i administrativni odnosi

Program rada Komisije

Na početku mandata Komisije njezin predsjednik predstavlja svoje strateške ciljeve Plenarnoj skupštini.

Odbor će u prvoj polovici svake godine objaviti svoje glavne političke prioritete povezane s programom rada Komisije za sljedeću godinu i način na koji namjerava doprinijeti njegovoj provedbi.

Tijekom pripreme programa rada Komisije njezin predsjednik i/ili potpredsjednik zadužen za odnose s Odborom i predsjednik Odbora sastaju se najmanje jednom godišnje radi razmatranja pitanja od zajedničkog interesa.

U drugoj polovini svake godine Odbor organizira raspravu o budućnosti Europske unije tijekom koje predsjednik Komisije ili potpredsjednik zadužen za odnose s Odborom iznose strateške prioritete Europske unije za narednu godinu.

Sastanci i razmjena informacija

Članovi Komisije pozivaju se da sudjeluju u radu Odbora, posebice na plenarnim zasjedanjima, kako bi raspravljali o strateškim smjernicama u područjima koja su u njihovoj nadležnosti i o svim unaprijed zajednički dogovorenim pitanjima. Članovi Komisije mogu zatražiti i da ih sasluša Plenarna skupština. Članovi Komisije ili, u iznimnim okolnostima, viši dužnosnici mogu zatražiti sudjelovanje u raspravama Predsjedništva Odbora o inicijativama Komisije.

Sastanci predsjednikâ ili predstavnikâ stručnih skupina i CCMI-ja i njihovih kolega u Komisiji – članova ili viših dužnosnika – organiziraju se najmanje jednom godišnje kako bi se razmotrila pitanja od zajedničkog interesa i zajedničke aktivnosti. Ti se sastanci mogu održavati na ad hoc osnovi ili u okviru sastanka ili konferencije stručne skupine / CCMI-ja.

Predstavnici Komisije sudjeluju u radu Odbora na dosjeima za koje su odgovorni i, kad je to moguće, prisustvuju sastancima na koje su pozvani. Predstavljaju prijedloge Komisije ili bilo koje druge dokumente koje treba razmotriti i pružaju informacije o napretku dosjea.

Usko surađuju s kolegama iz Odbora na dosjeima za koje su odgovorni.

Koordinatori ili nadležne osobe koje su imenovale pojedine službe Komisije i tajništva stručnih skupina i CCMI-ja redovito razmjenjuju informacije, prije svega u okviru planiranja rada službi Komisije i provedbe prioriteta u radu stručnih skupina te radi utvrđivanja zajedničkih aktivnosti.

Komisija Predsjedništvu Odbora stavlja na raspolaganje dnevni red svojih predstojećih sastanaka.

Koordinatori koje imenuju pojedine službe Komisije sastaju se s Tajništvom Odbora najmanje jednom godišnje radi razmjene informacija o glavnim aktivnostima ili inicijativama od zajedničkog interesa koje provode ili planiraju Komisija ili Odbor.

Zajedničke inicijative za suradnju

Odbor može biti pozvan da, na temelju prioriteta Komisije i vlastitih prioriteta te u skladu s primjenjivim pravilima, sudjeluje u svim relevantnim formatima stručnih skupina Komisije koje se bave temama koje su u nadležnosti Odbora. Komisija i Odbor mogli bi, prema potrebi, odlučiti zajednički upravljati platformama za suradnju ili budućim inicijativama koje se bave pitanjima koja su u nadležnosti Odbora.

Isto tako, Odbor može na raznim razinama blisko surađivati sa službama Komisije u vezi s određenim temama. Takve aktivnosti suradnje mogu biti bilateralne i sastojati se od razmjene znanja i zajedničkog sudjelovanja u događanjima i jednokratnim inicijativama.

II. Savjetodavna uloga Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Odbor naglašava važnost adekvatnog zakonodavnog programiranja i ranog obavješćivanja, prije svega kad je riječ o hitnim i osjetljivim predmetima. Odbor u organizaciji svojega rada nastoji voditi računa o prioritetima i rokovima Komisije. U tu svrhu Komisija Odboru dostavlja informacije o vremenskom rasporedu svojih prijedloga u okviru redovitih razmjena stručnih skupina i CCMI-ja sa službama Komisije.

Ako Komisija, u slučajevima kada se Ugovorima predviđa obavezno savjetovanje, nakon prvog zahtjeva za savjetovanje znatno izmijeni svoj prijedlog, od Odbora će zatražiti novo mišljenje.

Neobavezno savjetovanje i samoinicijativna mišljenja

Na temelju Komisijinog godišnjeg programa rada i razmatranja prioriteta Komisije i Odbora, glavni tajnik Komisije Odboru šalje popis prijedloga za koje je predviđeno neobavezno savjetovanje. Taj popis uključuje i nezakonodavne dokumente o kojima Komisija namjerava zatražiti mišljenje Odbora.

Komisija je svjesna da Odbor u svakom trenutku može sastaviti mišljenje o temama za koje smatra da su u njegovoj nadležnosti i u vezi s kojima može pružiti dodanu vrijednost.

10.

Važno je da i Komisija i Odbor, uz propisno poštovanje Ugovorâ, ciljano donose odluke kako bi optimalno iskoristili svoju suradnju.

U skladu s time, Komisija svoju odluku o neobveznom savjetovanju prije svega temelji na sljedećim kriterijima:

—	tema mora biti od općeg interesa i potpadati u područje u kojem bi mišljenje Odbora donijelo dodanu vrijednost u postupku oblikovanja politika i odluka Unije;

—	time se želi pokrenuti rasprava o uputnosti djelovanja Unije u određenom području ili o određenoj temi.

Odbor nastavlja ulagati napore u racionalizaciju svojega rada kako bi se usredotočio na mišljenja za koja je najvjerojatnije da će donijeti stvarnu dodanu vrijednost oblikovanju politika i odluka Unije.

Razmatračka mišljenja

11.

Komisija može, u okviru postupka oblikovanja politika Unije i planiranja svojeg rada, zatražiti od Odbora da sastavi razmatračko mišljenje u svim područjima koja su posebno važna za organizirano civilno društvo, ako smatra da je on nadležan i stručan.

Nakon što Komisija donese svoj program rada, Komisija i Odbor raspravljaju o inicijativama Komisije u cilju zajedničkog utvrđivanja pet tema koje bi mogle biti predmet razmatračkih mišljenja. Takve zahtjeve za razmatračka mišljenja, uz točan opis predmeta i roka za slanje, ako on postoji, Odboru dostavlja potpredsjednik Komisije zadužen za odnose s Odborom. Odbor svoje razmatračko mišljenje usvaja u utvrđenom roku, a u svakom slučaju u roku koji je sukladan planiranom donošenju prijedloga Komisije.

Komisija i Odbor te zahtjeve za razmatračka mišljenja nastoje uključiti u integrirani pristup, kojim se omogućuje da se u što većoj mjeri uzimaju u obzir stajališta svih dionika civilnog društva.

Slanje dokumenata Komisije i struktura mišljenjâ Odbora

12.

Komisija Odboru dostavlja sve dokumente i informacije potrebne za obavljanje njegove savjetodavne funkcije u isto vrijeme kad i Europskom parlamentu i Vijeću.

13.

Kako bi povećao preglednost svojih mišljenja, Odbor posebice nastoji:

—	istaknuti konkretne promjene koje želi unijeti u zakonodavne prijedloge Komisije;

—	sažeto iznijeti svoje glavne preporuke i prijedloge.

Daljnje postupanje na temelju mišljenja

14.

Komisija osigurava odgovarajuće daljnje postupanje na temelju mišljenja koja je pripremio Odbor u okviru oblikovanja politika i odluka Unije, što uključuje i samoinicijativna mišljenja. Komisija u tu svrhu sustavno iznosi obrazloženje zašto jest ili nije uzela u obzir prijedloge za izmjene i sadržajne preporuke u mišljenjima Odbora.

Komisija pruža politički odgovor na razmatračka mišljenja i, kad god je to moguće, osigurava da nadležni član Komisije na plenarnom zasjedanju koje slijedi nakon zasjedanja na kojem je mišljenje usvojeno iznese odgovarajuće informacije. Komisija u procjeni učinka svojeg zakonodavnog prijedloga u načelu upućuje na razmatračko mišljenje Odbora.

Ako ih prihvati, Komisija će, u mjeri u kojoj je to moguće, u svoje izmijenjene prijedloge unijeti prijedloge Odbora za izmjenu zakonodavnih dokumenata.

Agenda za bolju regulativu

15.

Komisija i Odbor surađuju da bi djelotvorno doprinijeli boljoj izradi zakonodavstva i agendi za bolju regulativu. Odbor doprinosi uključivanjem stajališta organiziranog civilnog društva u postupak utemeljen na dokazima.

Ujedno, na zahtjev Komisije, doprinosi njezinim ex post evaluacijama. Komisija na temelju plana izrade evaluacija za naredne dvije godine poziva Odbor da odabere predmete kojima želi dati doprinos u obliku mišljenja ili evaluacijskih izvješća, kako je utvrđeno Poslovnikom Odbora.

Odbor bi također mogao biti uključen u pripremni rad tijekom aktivnosti savjetovanja za procjene učinka i evaluacije. S time u vezi, Odbor može podržati Komisiju u postupku savjetovanja u područjima od posebne važnosti za civilno društvo. Osim toga, u cilju povećanja dosega, Odbor može organizacije koje predstavlja obavještavati o javnim savjetovanjima koja su za njih najvažnija.

Odbor i Komisija nastavit će surađivati u okviru programa REFIT, koji je dio agende za bolju regulativu, i na platformi „Fit for Future”.

Komisija i Odbor surađuju u pogledu strateškog predviđanja na administrativnoj razini u okviru Europskog sustava strateške analize i analize politika (ESPAS). Odbor ujedno može doprinijeti određenim Komisijinim aktivnostima predviđanja pružanjem stajališta civilnog društva, kao i stručnog znanja svojih članova i mreža. Komisija će putem razmjene informacija i iskustava podupirati Odbor u jačanju njegovih kapaciteta predviđanja, npr. u pogledu postojećih procesa ili alata.

III. Europski gospodarski i socijalni odbor i organizirano civilno društvo

Organizacije i mreže civilnog društva

16.

Odbor ima posebnu odgovornost u ostvarivanju participativne demokracije, a Ugovor o Europskoj uniji dodatno proširuje mogućnosti njegova djelovanja kao privilegiranog posrednika u dijalogu između organiziranog civilnog društva i institucija Unije.

U skladu s člankom 11. UEU-a, Komisija i Odbor surađuju radi daljnjeg jačanja sudjelovanja organizacija civilnog društva i dijaloga s njima, i na nacionalnoj i na europskoj razini, kao i radi poticanja veće uključenosti tih organizacija u postupke oblikovanja politika i pripreme zakonodavstva Unije.

Komisija i Odbor zajednički promiču strukturirani dijalog između europskih organizacija i mreža civilnog društva te između njih i europskih institucija, posebice putem Skupine za vezu koju je osnovao Odbor.

Kad je riječ o politici savjetovanja, Komisija se, prema potrebi, oslanja na potporu Odbora, prije svega za produbljivanje odnosa s organiziranim civilnim društvom u Uniji i izvan nje. Stoga Odbor, kada ima odgovarajuću nadležnost i stručnost, podržava Komisiju organiziranjem zajedničkih rasprava, seminara i konferencija s akterima relevantnim za konkretne političke teme od zajedničkog interesa, a posebno godišnjeg događanja Dani civilnog društva, tijekom kojeg Komisiju u pravilu predstavlja jedan njezin član.

17.

U okviru svoje savjetodavne funkcije Odbor putem rasprava, seminara ili konferencija organizira strukturirano savjetovanje s organiziranim civilnim društvom radi prikupljanja što šireg spektra stajališta relevantnih organizacija civilnog društva.

Komisija je voljna surađivati u organizaciji i provedbi tih savjetovanja, na najprikladniji mogući način i u okviru raspoloživih sredstava, što uključuje logističku i/ili financijsku potporu.

18.

Komisija pozdravlja pomoć Odbora u provedbi europskih građanskih inicijativa u vezi s organizacijama civilnog društva. Ako se tema valjane europske građanske inicijative smatra relevantnom za rad Odbora, on, od slučaja do slučaja, razmatra mogućnost usvajanja samoinicijativnog mišljenja o njoj, i to u roku koji je u skladu s donošenjem odluke Komisije o tim inicijativama.

Odbor je spreman dodatno doprinijeti informiranju javnosti o građanskim inicijativama, posebno organiziranjem godišnjeg događanja Dan europske građanske inicijative, kao mjesta za dijalog, razmjenu primjera najbolje prakse i umrežavanje, na kojem Komisiju u pravilu predstavlja jedan njezin član.

Europski semestar

19.

Komisija i Odbor nastavit će jačati sinergiju između svojih aktivnosti i inicijativa u područjima politika koja se najviše tiču organiziranog civilnog društva, posebice europskog semestra, uključujući održiv razvoj i klimatske promjene, produbljivanje unutarnjeg tržišta, borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, imigraciju, opskrbu energijom, zapošljavanje i politike u području vještina. Odbor Komisiji daje svoj doprinos radi pružanja potpore izradi analiza i preporuka o politikama u okviru europskog semestra. Odbor prati provedbu prioriteta europskog semestra, a Komisija ga po potrebi obavješćuje o njihovoj provedbi u ključnim fazama postupka europskog semestra.

Odbor svake godine predstavlja izvješće u kojem, u bliskoj suradnji s mrežom nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća i sličnih institucija, ocjenjuje sudjelovanje civilnog društva u izradi nacionalnih programa reformi. O tom se izvješću raspravlja na plenarnom zasjedanju koje prethodi proljetnom zasjedanju Europskog vijeća.

Odbor poziva nadležnog člana Komisije da sudjeluje u raspravi i predstavi godišnji pregled održivog rasta.

Mreža nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća

20.

Komisija i Odbor nastoje potaknuti građane da se u većoj mjeri identificiraju s politikama Unije. Komisija stoga pozdravlja namjeru Odbora da nastavi raditi na uključivanju mreže nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća i sličnih institucija.

Vanjska dimenzija i suradnja s civilnim društvom izvan Unije

21.

Odbor nastoji podupirati vanjsku dimenziju djelovanja Unije njegovanjem dijaloga s organizacijama civilnog društva u zemljama i regijama s kojima Unija održava strukturirane odnose. U tom kontekstu Komisija podržava njegove inicijative za jačanje uloge organiziranog civilnog društva izvan Unije i promicanje kulture dijaloga i savjetovanja, kao i struktura povezanih s tim procesima.

Odbor i Komisija zajedno promiču uspostavu mehanizama civilnog društva za praćenje provedbe relevantnih dijelova trgovinskih sporazuma EU-a s trećim zemljama, osiguravaju njihov rad i upravljanje njima. Odbor uz potporu Komisije koordinira zajedničke sastanke predstavnika civilnog društva EU-a i trećih zemalja o provedbi trgovinskih sporazuma.

IV. Zajednička komunikacija o Europi

22.

Jačanje sinergija u komunikaciji između Komisije i Odbora u cilju približavanja Europske unije njezinim građanima i organizacijama civilnog društva iznimno je važno i za Komisiju i za Odbor. Komunikacija o Europi s građanima i organizacijama civilnog društva zajednička je odgovornost svih europskih institucija i tijela. Djelotvorno informiranje i komunikaciju Europske unije prvenstveno treba smatrati zadaćom javnog sektora, kojom se građanima i organizacijama civilnog društva omogućuje da u potpunosti sudjeluju u raspravi na europskoj razini i u demokratskom postupku oblikovanja odluka i osmišljavanja politika Unije.

23.

Komisija i Odbor dijele stajalište da su jačanje njihovih odnosa i bliska suradnja u području informiranja i komunikacije u općem interesu Europske unije i njezinih građana.

Budući da je komunikacija EU-a zajednička odgovornost njegovih institucija i tijela, Komisija i Odbor nastavit će redovito međusobno i s institucijama EU-a, među ostalim na razini višeg rukovodstva, raspravljati o pitanjima informiranja i komunikacije.

24.

Komisija i Odbor slažu se da komunikaciju treba uključiti u postupak donošenja odluka. Komisija uviđa da Odbor, s obzirom na svoj sastav i ulogu koja mu je dodijeljena Ugovorima, ima ključnu ulogu u kreiranju stvarnog europskog javnog prostora za dijalog i raspravu o temama koje se najviše tiču građana i koje će odrediti budućnost europskog projekta. Članovi Odbora djeluju kao njegovi ambasadori, koji komuniciraju o ulozi i rezultatima Odbora na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Bliža međuinstitucijska suradnja omogućit će europskim institucijama i tijelima da iskoriste to stručno znanje Odbora.

25.

Komisija i Odbor surađivat će na medijskoj pokrivenosti zajedničkih događanja s pomoću raspoloživih komunikacijskih platformi i alata. U javnim komunikacijskim i informativnim aktivnostima Komisija i Odbor naglašavaju svoje specifične uloge. Komisija i Odbor istražit će prilike za suradnju u području praćenja medija, uključujući mogućnost da se Odboru osigura pristup odabranim uslugama u Komisijinoj dvorani za medije.

26.

Komisija i Odbor ažurirat će i razmijeniti popise službenih osoba za kontakt u svojim sjedištima i u državama članicama, u skladu s pravilima o zaštiti podataka.

Predstavništva Komisije u državama članicama i kontaktne točke Odbora za svaku državu članicu međusobno će se obavještavati o svojim komunikacijskim planovima i obostrano će se truditi da, kad je to primjereno, sudjeluju u događanjima koja organizira druga strana. Kad je to primjereno i logistički moguće, Odbor može po dogovoru za svoje inicijative koristiti prostorije predstavništava Komisije u državama članicama. Jednako tako, moglo bi po potrebi biti nužno i savjetovanje s informacijskim uredima Europskog parlamenta.

Pojačana suradnja s predstavništvima Komisije može obuhvaćati potporu organizaciji lokalnih događanja Odbora, primjerice pozivanje novinara na njegova događanja za medije, koja se mogu odvijati u prostorijama predstavništava, razmjenu informacija, a i potencijalno kontakte s medijima, ako je to u skladu s dostupnim resursima i pravilima o zaštiti podataka.

Odbor može biti domaćin sastanaka voditelja predstavništva, osobno, u hibridnom obliku ili putem interneta, kad god postoji zajednički dogovor o konkretnim potrebama i ciljevima takvih događanja.

27.

Odbor sa svojim članovima, partnerskim organizacijama, nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećima i sličnim institucijama čini ključnu informacijsku i komunikacijsku mrežu. Komisija će, kad god je to moguće, sudjelovati na sastancima koje Odbor organizira sa svojim članovima, organizacijama iz kojih članovi dolaze, nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećima i sličnim institucijama.

V. Provedba Protokola

28.

Provedbu ovog Protokola na godišnjoj osnovi prate predsjednik Odbora i potpredsjednik Komisije zadužen za odnose s Odborom, na temelju procjene relevantnih službi Komisije i Odbora te pod nadzorom njihovih glavnih tajnika.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. listopada 2022.

Za Europsku komisiju

Maroš ŠEFČOVIČ

Potpredsjednik

Za Europski gospodarski i socijalni odbor

Christa SCHWENG

Predsjednica