—

uzimajući u obzir godišnje izvješće o radu Europskog ombudsmana za 2021.,

—

uzimajući u obzir članak 10. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—

uzimajući u obzir članak 15., članak 24. stavak 3., članak 228. i članak 298. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir članke 11., 41., 42. i 43. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”),

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD),

—

uzimajući u obzir Uredbu Europskog parlamenta (EU, Euratom) 2021/1163 od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju propisa i općih uvjeta kojima se uređuje obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana (Statut Europskog ombudsmana) i o stavljanju izvan snage Odluke 94/262/EZUČ, EZ, Euratom (1),

—

uzimajući u obzir Europski kodeks dobrog administrativnog postupanja, koji je Parlament usvojio 6. rujna 2001.,

—

uzimajući u obzir Okvirni sporazum o suradnji između Parlamenta i Europskog ombudsmana zaključen 15. ožujka 2006. koji je stupio na snagu 1. travnja 2006.,

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o radu Europskog ombudsmana,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2022. o suradnji s građanima: pravo na podnošenje predstavki, pravo na obraćanje Europskom ombudsmanu i europska građanska inicijativa (2)

—

uzimajući u obzir članak 54. i članak 232. stavak 1. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A9-0054/2023),

A.

budući da je godišnje izvješće o radu Europskog ombudsmana za 2021. godinu službeno predano predsjedniku Europskog parlamenta 7. lipnja 2022. i da je europska ombudsmanica Emily O'Reilly predstavila izvješće Odboru za predstavke 8. rujna 2022. u Bruxellesu;

B.

budući da je prema člancima 20., 24. i 228. UFEU-a te prema članku 43. Povelje Europski ombudsman ovlašten primati pritužbe u slučajevima nepravilnosti u postupanju institucija, tijela, ureda ili agencija EU-a, s iznimkom Suda Europske unije u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti;

C.

budući da se u članku 15. UFEU-a navodi da „institucije, tijela, uredi i agencije Unije, radi promicanja dobrog upravljanja i osiguranja sudjelovanja civilnog društva, pri svome radu koliko je god to moguće poštuju načelo otvorenosti djelovanja” i da „svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije”; budući da je za zaštitu prava i temeljnih sloboda građana ključno osigurati da se građanima EU-a pružaju visokokvalitetne usluge i da administracija EU-a reagira na njihove potrebe i probleme;

D.

budući da se člankom 41. Povelje o pravu na dobru upravu, među ostalim propisuje da „[s]vatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku”;

E.

budući da se u članku 298. stavku 1. UFEU-a utvrđuje da „[u] obavljanju svojih zadaća institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju potporu otvorene, učinkovite i neovisne europske administracije”;

F.

budući da su pravo na obraćanje Europskom ombudsmanu, pravo na podnošenje predstavki i europska građanska inicijativa participativni alati koji potiču transparentnost, participativnu demokraciju i aktivno europsko građanstvo;

G.

budući da je 2021. Ombudsman pružio pomoć 20 536 ljudi i otvorio 338 istraga, od kojih su se 332 temeljile na pritužbama, dok ih je šest bilo na vlastitu inicijativu, te je zatvorio 305 istraga (300 na temelju pritužbi i 5 na vlastitu inicijativu); budući da se veći dio istraga odnosio na Komisiju (208 istraga ili 61,5 %); budući da se sljedeći najveći broj istraga odnosio na Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) (16 istraga ili 4,7 %), Parlament (13 istraga ili 3,8 %), Europski ured za odabir osoblja (EPSO) (13 istraga ili 3,8 %), Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) (11 istraga ili 3,3 %), Europsku agenciju za lijekove (8 istraga ili 2,4 %), Vijeće Europske unije (7 istraga ili 2,1 %), Europski ured za borbu protiv prijevara (6 istraga ili 1,8 %) i druge institucije (34 istrage ili 10,1 %);

H.

budući da su tri najvažnija pitanja u istragama koje je Ombudsman zaključio tijekom 2021. bila transparentnost i odgovornost (pristup informacijama i dokumentima) (29 %), kultura usluga (26 %) i pravilno korištenje diskrecijskih ovlasti (uključujući ono u postupcima zbog povrede prava) (18 %); budući da druga pitanja uključuju poštovanje postupovnih prava, poštovanje temeljnih prava, dobro upravljanje kadrovskim pitanjima, dobro financijsko upravljanje, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka EU-a, etička pitanja i prijave povreda koje je počinila administracija EU-a;

I.

budući da je Ured ombudsmana u svojem strateškom radu tijekom 2021. otvorio šest novih strateških istraga: o načinu na koji Komisija postupa u pogledu fenomena „rotirajućih vrata” među članovima svojeg osoblja; o transparentnosti interakcije Komisije s predstavnicima duhanske industrije; o tome kako se Frontex pridržava svojih obveza povezanih s temeljnim pravima i jamči odgovornost u pogledu svojih povećanih dužnosti; o načinu na koji je Europska obrambena agencija postupila u vezi sa sudjelovanjem svojeg bivšeg glavnog direktora u natječaju za preuzimanje visoke funkcije u Airbusu; o načinu na koji Komisija prati potrošnju sredstava EU-a koja se koriste za promicanje prava osoba s invaliditetom i starijih osoba na samostalan život; te o tome kako Europska investicijska banka raspolaže određenim osobnim podacima kandidata za radna mjesta prije donošenja odluka o zapošljavanju;

J.

budući da je u opsežnoj istrazi o „rotirajućim vratima”, koja obuhvaća uzorak od 100 odluka koje je Komisija donijela u razdoblju od 2019. do 2021. Ombudsman utvrdio da je Komisija zabranila samo dvije aktivnosti;

K.

budući da je 2021. obilježena dvadeseta godišnjica stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 (3) (Uredba o transparentnosti) o javnom pristupu dokumentima; budući da je Ured Ombudsmana tijekom 2021. bio usredotočen na pitanje pristupa dokumentima, s obzirom na to da je transparentnost i dalje vodeća tema pritužbi i prioritet njegova rada; budući da je Ombudsman bio domaćin javne konferencije o tome kako bi trebalo modernizirati Uredbu o transparentnosti da se zadovolje potrebe javnosti u tom području;

L.

budući da je Sud EU-a u nekoliko navrata odlučio da upravo otvorenost u zakonodavnom postupku daje veću legitimnost institucijama u očima građana EU-a i povećava njihovo povjerenje u njih tako što im omogućuje otvorene rasprave o razlikama u stajalištima; budući da je Sud EU-a utvrdio da nedostatak informacija i rasprava zapravo može izazvati sumnju građana i olakšati širenje dezinformacija, ne samo o zakonitosti pojedinačnog čina, nego i o legitimnosti cjelokupnog postupka donošenja odluka (4);

M.

budući da su poboljšanje sudjelovanja građana i jamčenje transparentnosti na razini EU-a ključni kako bi se premostio percipirani jaz između EU-a, njegovih institucija, građana i predstavničkih organizacija s namjerom da se prevlada problem niskog povjerenja građana u institucije EU-a te da se postigne prava višerazinska demokracija; budući da Ombudsman ima ključnu ulogu u premošćivanju tog jaza;

N.

budući da su pritužbe građana upućene Ombudsmanu ključna sastavnica participativne demokracije i legitimnosti postupka donošenja odluka Unije jer se njima promiče transparentnost i dobro upravljanje u institucijama i tijelima EU-a; budući da se uloga Ombudsmana razvijala tijekom godina te mu je sada omogućeno da se koristi ovlastima na vlastitu inicijativu kako bi pomogao u rješavanju sustavnih problema u upravi EU-a i davao preporuke za poboljšanje u cilju rješavanja problema u raznim slučajevima nepravilnosti u postupanju, preuzimajući na taj način sve važniju ulogu u životu građana kad je riječ o pitanjima kao što su okoliš, migracije i zdravlje;

O.

budući da kada pritužba nije u njegovoj nadležnosti, Europski ombudsman može savjetovati podnositelju pritužbe da pritužbu uputi nekom drugom tijelu ili Odboru za predstavke;

P.

budući da je Sud EU-a istaknuo da demokratski model koji je usvojio EU ima dvije dimenzije: predstavničku demokraciju, na temelju članka 10. stavaka 1. i 2. UEU-a, i participativnu demokraciju, na temelju članka 10. stavka 3. UEU-a; budući da prva dimenzija podrazumijeva da su predstavnici građana odgovorni za odluke koje donose, a da druga dimenzija omogućuje građanima da sudjeluju u postupku odlučivanja; budući da je Sud EU-a utvrdio da je u obje dimenzije važna transparentnost (5);

Q.

budući da je Ured ombudsmana u svojem strateškom radu tijekom 2021. pokrenuo vlastite nove i strateške inicijative o načinu na koji institucije, tijela, uredi i agencije EU-a evidentiraju tekstualne i instant-poruke koje članovi osoblja šalju/primaju u okviru svojih poslovnih dužnosti; o umjetnoj inteligenciji i administraciji EU-a; o dužnosti administracije EU-a da informira javnost o tome kako ostvariti pravo na javni pristup dokumentima EU-a; o transparentnosti portala EU-a za upravljanje natječajima za ugovore koje dodjeljuju institucije EU-a; o obvezama Komisije u pogledu transparentnosti u kontekstu predstojeće revizije zakonodavstva EU-a o duhanskim proizvodima; o načinu na koji Komisija stavlja na raspolaganje informacije o sastancima povjerenika i organizacija ili samozaposlenih osoba; i o tome kako Komisija osigurava poštovanje ljudskih prava u kontekstu međunarodnih trgovinskih sporazuma;

R.

budući da je Sud EU-a, referirajući se na činjenicu da javnost mora imati najveće moguće pravo na pristup dokumentima EU-a, izjavio da otvorenost u tom pogledu doprinosi jačanju demokracije tako što dopušta građanima da pomno nadziru sve informacije na kojima se temelji neki zakonodavni akt; budući da Sud EU-a tvrdi da je mogućnost građana da znaju na kojim se osnovama temelje određene zakonodavne mjere preduvjet za učinkovito ostvarivanje njihovih demokratskih prava (6);

S.

budući da prema tumačenju Suda članak 10. stavak 3. UEU-a znači da u sustavu koji se temelji na načelu demokratskog legitimiteta suzakonodavci moraju odgovarati javnosti za svoje djelovanje; budući da je Sud EU-a utvrdio da građani, kako bi mogli ostvarivati svoja demokratska prava, moraju biti u mogućnosti detaljno pratiti postupak donošenja odluka u institucijama koje sudjeluju u zakonodavnim postupcima i imati pristup svim relevantnim informacijama (7);