(1)

U prijašnjim krizama, a osobito u ranoj fazi pandemije bolesti COVID-19, pokazalo se da unutarnje tržište (koje se naziva i jedinstveno tržište) i njegovi lanci opskrbe mogu biti teško pogođeni takvim krizama te da odgovarajući instrumenti za upravljanje krizama i mehanizmi za koordinaciju ne postoje, ne obuhvaćaju sve aspekte jedinstvenog tržišta ili ne omogućuju pravodoban odgovor na takve učinke .

(1)

U prijašnjim krizama, a osobito u ranoj fazi pandemije bolesti COVID-19, pokazalo se da unutarnje tržište i njegovi lanci opskrbe mogu biti teško pogođeni te da odgovarajući instrumenti za upravljanje krizama i mehanizmi za koordinaciju ne postoje, ne obuhvaćaju sve aspekte unutarnjeg tržišta ili ne omogućuju pravodoban i učinkovit odgovor na takve krize .

(2)

Unija nije bila u dostatnoj mjeri pripremljena osigurati učinkovitu proizvodnju, nabavu i distribuciju nemedicinskih proizvoda relevantnih u slučaju krize, kao što je osobna zaštitna oprema, osobito u ranoj fazi pandemije bolesti COVID-19, te su ad hoc mjere koje je Komisija poduzela tijekom pandemije kako bi se ponovno uspostavilo funkcioniranje jedinstvenog tržišta i osigurala dostupnost nemedicinskih proizvoda relevantnih u slučaju krize bile nužno reaktivne. Pandemija je razotkrila i da je pregled nad stanjem proizvodnih kapaciteta u cijeloj Uniji nedostatan te osjetljivosti povezane s globalnim lancima opskrbe.

(2)

Unija nije bila u dostatnoj mjeri pripremljena osigurati učinkovitu proizvodnju, nabavu i distribuciju nemedicinskih proizvoda relevantnih u slučaju krize, kao što je osobna zaštitna oprema, osobito u ranoj fazi pandemije bolesti COVID-19, te su ad hoc mjere koje je Komisija poduzela tijekom pandemije kako bi se ponovno uspostavilo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i osigurala dostupnost nemedicinskih proizvoda relevantnih u slučaju krize bile nužno reaktivne. Pandemija je ukazala i na nedovoljan pregled proizvodnih kapaciteta te na slabosti povezane s globalnim lancima opskrbe.

(2.a)

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 nekoordinirane mjere kojima se ograničava slobodno kretanje osoba imale su poseban utjecaj na ključne sektore, posebno one koji se oslanjaju na mobilne radnike, uključujući pogranične i prekogranične radnike, koji su imali ključnu ulogu u održavanju gospodarstva Unije tijekom tog vremena.

(3)

Mjere Komisije kasnile su nekoliko tjedana zbog nepostojanja mjera na razini Unije za planiranje za nepredvidive situacije i zbog toga što nije bilo jasno kojim se dijelovima nacionalnih uprava treba obratiti kako bi se pronašla brza rješenja za učinke na jedinstveno tržište uzrokovane krizom. Osim toga, postalo je jasno da bi se nekoordiniranim restriktivnim mjerama država članica dodatno pogoršali učinci krize na jedinstveno tržište. Pokazalo se da postoji potreba za aranžmanima između država članica i tijela Unije za planiranje za nepredvidive situacije, koordinaciju na tehničkoj razini te suradnju i razmjenu informacija.

(3)

Mjere Komisije kasnile su nekoliko tjedana zbog nepostojanja mjera na razini Unije za planiranje za nepredvidive situacije i zbog toga što nije bilo jasno kojem se nacionalnom tijelu treba obratiti kako bi se pronašla brza rješenja za učinke na unutarnje tržište uzrokovane krizom. Osim toga, postalo je jasno da bi se nekoordiniranim restriktivnim mjerama država članica dodatno pogoršali učinci krize na unutarnje tržište. Pokazalo se da postoji potreba za aranžmanima između država članica i tijela Unije za planiranje za nepredvidive situacije, koordinaciju na tehničkoj razini te suradnju i razmjenu informacija. Osim toga, postalo je očito da je nedostatak učinkovite koordinacije među državama članicama pogoršao nestašice robe i stvorio više prepreka slobodnom kretanju usluga i osoba.

(4)

Predstavničke organizacije gospodarskih subjekata tvrdile su da gospodarski subjekti nisu imali dostatne informacije o mjerama država članica za odgovor na krizu tijekom pandemije, djelomično zbog toga što nisu znali gdje dobiti te informacije, a djelomično zbog jezičnih ograničenja i administrativnog opterećenja povezanih s upućivanjem višestrukih upita u svim državama članicama, naročito uzimajući u obzir regulatorno okruženje koje se stalno mijenja . To ih je sprečavalo u donošenju utemeljenih poslovnih odluka povezanih s pitanjem u kojoj se mjeri mogu oslanjati na svoja prava na slobodno kretanje odnosno u kojoj mjeri mogu nastaviti svoje prekogranično poslovanje tijekom krize. Potrebno je poboljšati dostupnost informacija o mjerama za odgovor na krizu na nacionalnoj razini i razini Unije.

(4)

Međutim, unatoč početnom nedostatku koordinacije, pravila unutarnjeg tržišta imala su ključnu ulogu u ublažavanju negativnog učinka krize i osiguravanju brzog oporavka gospodarstva Unije, to jest sprečavanjem neopravdanih i nerazmjernih nacionalnih ograničenja sadržanih u jednostranim odgovorima država članica i pružanjem snažnog poticaja za pronalaženje zajedničkih rješenja, čime se promiče solidarnost .

(5)

Ti nedavni događaji pokazali su i da Unija mora biti bolje pripremljena za moguće buduće krize, osobito ako uzmemo u obzir stalne učinke klimatskih promjena i prirodne katastrofe koje iz njih proizlaze te globalnu gospodarsku i geopolitičku nestabilnost. S obzirom na to da nije poznato koja će se vrsta krize sljedeća pojaviti u budućnosti i proizvesti ozbiljne negativne učinke na jedinstveno tržište i njegove lance opskrbe, potrebno je predvidjeti instrument koji bi bio primjenjiv imajući u vidu učinke širokog niza kriza na jedinstveno tržište .

(5)

Ti nedavni događaji pokazali su i da Unija mora biti bolje pripremljena za moguće buduće krize, osobito ako uzmemo u obzir stalne učinke klimatskih promjena i prirodne katastrofe koje iz njih proizlaze te globalnu gospodarsku i geopolitičku nestabilnost. S obzirom na to da nije poznato koja će se vrsta buduće krize dogoditi i imati ozbiljan negativni učinak na unutarnje tržište i njegove lance opskrbe, potrebno je predvidjeti instrument koji bi bio primjenjiv u slučaju pojave širokog niza kriza koje utječu na unutarnje tržište i imaju prekogranični učinak .

(6)

Kriza može imati dvojaki učinak na jedinstveno tržište. S jedne strane, kriza može dovesti do prepreka slobodnom kretanju unutar jedinstvenog tržišta i time poremetiti njegovo normalno funkcioniranje. S druge strane, kriza može povećati nestašice robe i usluga na jedinstvenom tržištu relevantnih u slučaju krize. Ovom Uredbom trebala bi se pružiti rješenja za otklanjanje obiju vrsta tih učinaka na jedinstveno tržište.

(6)

Učinak krize može dovesti do prepreka slobodnom kretanju unutar unutarnjeg tržišta i time poremetiti njegovo normalno funkcioniranje. Kriza može pogoršati nestašice robe i usluga na unutarnjem tržištu relevantnih u slučaju krize. Ovom bi se Uredbom trebao odgovoriti na štetan učinak na slobodno kretanje robe, usluga ili osoba na unutarnjem tržištu.

(7)

Budući da se bilo kakvi konkretni aspekti budućih kriza koje bi pogodile jedinstveno tržište i njegove lance opskrbe teško mogu predvidjeti, ovom Uredbom trebao bi se utvrditi opći okvir za predviđanje negativnih učinaka koje bi bilo kakva kriza mogla prouzročiti na jedinstvenom tržištu i u njegovim lancima opskrbe, za pripremu na te učinke te njihovo ublažavanje i svođenje na što manju mjeru. .

(7)

Budući da se bilo kakvi konkretni aspekti budućih kriza koje bi pogodile unutarnje tržište i njegove lance opskrbe teško mogu predvidjeti, ovom Uredbom trebao bi se utvrditi opći okvir za predviđanje negativnih učinaka koje bi bilo kakva kriza mogla prouzročiti na unutarnjem tržištu i u njegovim lancima opskrbe, za pripremu na te učinke te njihovo ublažavanje i svođenje na što manju mjeru te za jačanje njihove otpornosti .

(8)

Okvir mjera utvrđen ovom Uredbom trebao bi se primjenjivati usklađeno, transparentno, učinkovito, proporcionalno i pravodobno, uzimajući valjano u obzir potrebu za održavanjem vitalnih društvenih funkcija, što podrazumijeva javnu sigurnost i zaštitu, javni poredak ili javno zdravlje uz poštovanje odgovornosti država članica za jamčenje nacionalne sigurnosti i njihove ovlasti da štite druge temeljne državne funkcije, uključujući osiguravanje teritorijalne cjelovitosti države i održavanje reda i mira.

(8)

Mjere utvrđene u ovoj Uredbi trebale bi se primjenjivati usklađeno, transparentno, učinkovito, proporcionalno i pravodobno, uzimajući valjano u obzir potrebu za održavanjem vitalnih društvenih funkcija, uključujući javnu sigurnost i zaštitu, javni poredak ili javno zdravlje uz poštovanje odgovornosti država članica za jamčenje nacionalne sigurnosti i njihove ovlasti da štite druge temeljne državne funkcije, uključujući osiguravanje teritorijalne cjelovitosti države i održavanje reda i mira. Ova Uredba stoga ne bi trebala dovoditi u pitanje pitanja povezana s nacionalnom sigurnošću i obranom.

(9)

U tu se svrhu ovom Uredbom osigurava sljedeće:

(9)

U tu se svrhu ovom Uredbom osiguravaju potrebna sredstva za osiguravanje neprekinutog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, slobodnog kretanja robe, usluga i osoba uključujući radnike te dostupnost robe i usluga relevantnih u slučaju krize građanima, poduzećima i javnim tijelima u kriznim vremenima.

(10)

Ovom bi se Uredbom po mogućnosti trebalo omogućiti predviđanje događaja i kriza na temelju stalnog analiziranja strateški važnih područja gospodarstva na jedinstvenom tržištu i kontinuiranog rada Unije u području predviđanja.

(11)

Ovom se Uredbom ne bi smio udvostručavati postojeći okvir za lijekove, medicinske proizvode ili druge medicinske protumjere unutar okvira EU-a za zdravstvenu sigurnost, koji uključuje Uredbu (EU) …/… o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju [Uredba o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju (COM/2020/727)], Uredbu Vijeća (EU) …/… o okviru mjera za osiguranje isporuke medicinskih protumjera potrebnih tijekom krize [Uredba o okviru za izvanredna stanja (COM/2021/577)], Uredbu (EU) …/… o proširenju mandata Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti [Uredba o Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (COM/2020/726)] i Uredbu (EU) 2022/123 o proširenju mandata Europske agencije za lijekove [Uredba o Europskoj agenciji za lijekove]. Stoga se lijekovi, medicinski proizvodi ili druge medicinske protumjere, ako su uvršteni u popis iz članka 6. stavka 1. Uredbe o okviru za izvanredna stanja , isključuju iz područja primjene ove Uredbe, osim u odnosu na odredbe koje se odnose na slobodno kretanje tijekom izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu, ponajprije one namijenjene ponovnom uspostavljanju i olakšavanju slobodnog kretanja, te u odnosu na mehanizam obavješćivanja.

(11)

Ovom se Uredbom ne bi smio udvostručavati postojeći okvir za lijekove, medicinske proizvode ili druge medicinske protumjere unutar okvira EU-a za zdravstvenu sigurnost, koji uključuje Uredbu (EU) 2022/123 i Uredbu (EU) 2022/2371. Stoga se lijekovi, medicinski proizvodi ili druge medicinske protumjere, koji su u njihovoj nadležnosti , isključuju iz područja primjene ove Uredbe, osim u odnosu na odredbe koje se odnose na slobodno kretanje tijekom izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu, ponajprije one namijenjene ponovnom uspostavljanju i olakšavanju slobodnog kretanja, te u odnosu na mehanizam obavješćivanja.

(12)

Ova bi Uredba trebala biti dopuna mehanizmu za integrirani politički odgovor na krizu kojim upravlja Vijeće na temelju Provedbene odluke Vijeća (EU) 2018/1993 u pogledu njegova rada na učincima međusektorskih kriza na jedinstveno tržište za koje je potrebno donošenje političkih odluka.

(12)

Ova bi Uredba trebala biti dopuna aranžmanima za integrirani politički odgovor na krizu kojim upravlja Vijeće na temelju Provedbene odluke Vijeća (EU) 2018/1993 u pogledu njegova rada na učincima međusektorskih kriza na unutarnje tržište za koje je potrebno donošenje političkih odluka.

(16)

Kako bi se uzele u obzir iznimna priroda izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu i njihove potencijalno dalekosežne posljedice na temeljno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, provedbene ovlasti za aktivaciju režima za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu trebalo bi iznimno dodijeliti Vijeću u skladu s člankom 281. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(16)

Ovom se Uredbom ne bi smjelo dovoditi u pitanje radno pravo ili radne uvjete, uključujući zdravlje i sigurnost na radu, prava na kolektivno pregovaranje i autonomiju socijalnih partnera.

(17)

Člankom 21. UFEU-a utvrđuje se pravo građana EU-a da se slobodno kreću i borave na državnom području država članica, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama donesenima radi njihove provedbe. Detaljni uvjeti i ograničenja utvrđeni su u Direktivi 2004/38/EZ. Tom se direktivom utvrđuju opća načela koja se primjenjuju na ta ograničenja i razlozi koji se mogu koristiti za opravdanje tih mjera. Ti su razlozi javni poredak, javna sigurnost i javno zdravlje. U tom kontekstu, ograničenja slobode kretanja mogu biti opravdana ako su proporcionalna i nediskriminirajuća. Ovom se Uredbom ne nastoje predvidjeti dodatni razlozi za ograničenja prava na slobodno kretanje osoba koji odstupaju od razloga predviđenih u poglavlju VI. Direktive 2004/38/EZ .

(17)

Ako aktivnosti koje se trebaju provoditi u skladu s ovom Uredbom uključuju obradu osobnih podataka, ta obrada trebala bi biti u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka, to jest s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) i Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća  (1b) .

(18)

Kad je riječ o mjerama za ponovno uspostavljanje i olakšavanje slobodnog kretanja osoba i svim drugim mjerama koje utječu na slobodno kretanje osoba predviđenima ovom Uredbom, one se temelje na članku 21. UFEU-a i dopunjuju Direktivu 2004/38/EZ, a pritom ne utječu na njezinu primjenu za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu. Takve mjere ne bi smjele dovesti do odobravanja ili opravdavanja ograničenja slobodnog kretanja koja bi bila suprotna Ugovorima ili drugim odredbama prava Unije .

(18)

Ovom se Uredbom utvrđuju prava i obveze za gospodarske subjekte, posebno fizičke ili pravne osobe, uključujući svako privremeno udruženje poduzetnika, koji na tržištu nude proizvode ili usluge od ključne važnosti. Nadalje, njome se utvrđuju ključna područja koja su od sustavne i vitalne važnosti za funkcioniranje unutarnjeg tržišta, posebno područja povezana s prekograničnim slobodnim kretanjem robe, usluga ili osoba, na primjer u područjima hrane, prijevoza, održavanja, zdravstva ili informacijskih tehnologija .

(19)

Člankom 45. UFEU-a utvrđuje se pravo slobodnog kretanja radnika, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama donesenima radi njihove provedbe. Ova Uredba sadržava odredbe kojima se dopunjuju postojeće mjere kako bi se ojačalo slobodno kretanje osoba, povećala transparentnost i pružila administrativna pomoć tijekom izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu. Te mjere uključuju uvođenje jedinstvenih kontaktnih točaka i osiguravanje njihove dostupnosti radnicima i njihovim predstavnicima u državama članicama i na razini Unije tijekom režima pojačanog opreza i režima za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu u okviru ove Uredbe.

(19)

Kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ovom bi Uredbom trebalo osnovati Odbor za izvanredne okolnosti i otpornost unutarnjeg tržišta („Odbor”) koji bi Komisiju savjetovao o odgovarajućim mjerama za predviđanje i sprečavanje posljedice krize ili odgovor na njih. Europski parlament trebao bi moći imenovati stručnjaka za člana odbora. Komisija bi trebala pozvati predstavnike drugih tijela relevantnih u slučaju krize na razini Unije kao promatrače na relevantne sastanke Odbora, uključujući, prema potrebi, predstavnike Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Komisija bi trebala osigurati da Europski parlament prima sve dokumente istodobno kada i predstavnici država članica. Europski parlament trebao bi također imati sustavni pristup sastancima Odbora na koje se pozivaju stručnjaci iz država članica. Trebalo bi osigurati sudjelovanje predstavnika država EFTA-e kao promatrača u skladu sa Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru te s bilateralnim sporazumima između Unije i Švicarske Konfederacije. Odbor bi posebice trebao pomagati Komisiji i savjetovati je o mjerama koje utječu na slobodno kretanje robe, usluga i osoba, uključujući radnike, s posebnim naglaskom na mobilne radnike, uključujući pogranične i prekogranične radnike.

(20)

Ako države članice donose mjere koje utječu na slobodno kretanje robe ili osoba ili na slobodu pružanja usluga radi pripreme na izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu i tijekom njih, trebale bi te mjere ograničiti na ono što je nužno i ukinuti ih čim bude moguće. U okviru tih mjera trebala bi se poštovati načela proporcionalnosti i nediskriminacije i trebalo bi se voditi računa o posebnoj situaciji u pograničnim regijama .

(20)

Ključno je zajamčiti veću transparentnost i odgovornost, osobito u kriznim vremenima, u skladu s vrijednostima na kojima se Unija temelji. Europski parlament ima ključnu ulogu u osiguravanju demokratske odgovornosti. Ovom bi se Uredbom stoga trebala utvrditi pravila za jačanje dijaloga o izvanrednim okolnostima i otpornosti između Komisije, Europskog parlamenta i Vijeća .

(21)

Aktivacijom režima za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu trebala bi se aktivirati obveza država članica da obavješćuju o ograničenjima slobodnog kretanja relevantnima u slučaju krize .

(21)

Kako bi se osigurala učinkovita koordinacija i razmjena informacija u izvanrednim okolnostima, ovom se Uredbom utvrđuje obveza država članica da imenuju središnje urede za vezu, odgovorne za kontakt sa središnjim uredom za vezu na razini Unije koji je odredila Komisija i sa središnjim uredima za vezu drugih država članica .

(22)

Pri ispitivanju spojivosti bilo koje mjere ili donesene mjere čiji je nacrt dostavljen s načelom proporcionalnosti Komisija bi trebala primjereno voditi računa o promjenjivosti krizne situacije i često ograničenim informacijama kojima države članice raspolažu kad nastoje smanjiti nove rizike u kontekstu krize. Ako je to opravdano i nužno u danim okolnostima, Komisija može na temelju svih dostupnih informacija, uključujući specijalizirane ili znanstvene informacije, razmotriti utemeljenost argumenata država članica koji se oslanjaju na načelo predostrožnosti kao razlog za uvođenje ograničenjâ slobodnog kretanja osoba. Komisija ima zadaću osigurati da takve mjere budu u skladu s pravom Unije i da se njima ne stvaraju neopravdane prepreke funkcioniranju jedinstvenog tržišta . Komisija bi trebala što brže reagirati na obavijesti država članica, vodeći računa o okolnostima određene krize, a najkasnije u rokovima utvrđenima ovom Uredbom.

(22)

Otpornost je ključna kako bi se osiguralo da unutarnje tržište ostvari jedan od svojih krajnjih ciljeva podupiranja gospodarstva Unije. Ovom bi se Uredbom trebalo omogućiti predviđanje događaja i kriza na temelju stalnog analiziranja ključno važnih područja gospodarstva na unutarnjem tržištu i kontinuiranog rada Unije u području predviđanja . Kako bi se osigurala pripravnost svih aktera u slučaju krize, potrebno je utvrditi pravila o testiranjima otpornosti na stres koji se provode najmanje dvaput godišnje te o osposobljavanju i kriznim protokolima koji uključuju ne samo relevantna nacionalna tijela nego i dionike kao što su poduzeća, socijalni partneri i stručnjaci. Također je ključno utvrditi pravila o strateškim pričuvama robe od ključne važnosti radi osiguravanja pravilne razmjene informacija i pružanja potpore državama članicama kako bi im se pomoglo u koordinaciji i pojednostavnjenju njihovih napora.

(23)

Kako bi se zajamčilo da se konkretne mjere za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu predviđene ovom Uredbom primjenjuju samo kad je to neophodno za pružanje odgovora na određene izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu, za takve mjere trebala bi se zahtijevati pojedinačna aktivacija provedbenim aktima Komisije, u kojima se navode razlozi za tu aktivaciju te roba ili usluge relevantne u slučaju krize na koje se te mjere primjenjuju .

(23)

Kako bi se utvrdili ključni sektori, trebalo bi utvrditi metodologiju uzimajući u obzir posebne kriterije, a to su trgovinski tokovi, potražnja i ponuda, koncentracija ponude, proizvodnja Unije i globalna proizvodnja te proizvodni kapaciteti u različitim fazama lanca vrijednosti i međuovisnosti između gospodarskih subjekata .

(24)

Nadalje , kako bi se zajamčila proporcionalnost tih provedbenih akata i primjereno poštovanje uloge gospodarskih subjekata u upravljanju krizama, Komisija bi aktivaciji režima za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu trebala pribjeći samo ako gospodarski subjekti ne mogu pružiti rješenje dobrovoljno i u razumnom roku . Obrazloženje za to trebalo bi se navesti u svakom takvom aktu te u odnosu na sve posebne aspekte krize.

(24)

Važno je utvrditi i pratiti lance opskrbe robe , usluge od ključne važnosti tijekom režima pojačanog opreza, kao i slobodno kretanje kategorija radnika od ključne važnosti, prije izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu. Kako bi se uzele u obzir aktivacija režima pojačanog opreza i potencijalne posljedice na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta koje on pokreće, provedbene ovlasti za aktivaciju tog režima trebalo bi dodijeliti Komisiji u skladu s člankom 291. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Režim pojačanog opreza trebao bi se aktivirati na najviše šest mjeseci s mogućnošću produženja na isto vrijeme, uzimajući u obzir mišljenje koje je dao Odbor. Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala predstaviti izvješće o svojim nalazima u vezi s praćenjem, koje se provodi tijekom režima pojačanog opreza, lanaca opskrbe robe, usluga od ključne važnosti, slobodnog kretanja kategorija radnika od ključne važnosti i popisa najvažnijih gospodarskih subjekata.

(25)

Komisija bi zahtjeve za informacije koji se upućuju gospodarskim subjektima trebala koristiti samo ako se informacije potrebne za primjereni odgovor na izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu, kao što su informacije potrebne za nabavu koju provodi Komisija u ime država članica ili za procjenu proizvodnih kapaciteta proizvođača robe relevantne u slučaju krize čiji su lanci opskrbe poremećeni, ne mogu dobiti iz javno dostupnih izvora ili dobrovoljnim dostavljanjem informacija .

(25)

Komisija bi trebala pažljivo procijeniti ozbiljnost poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta i učinak krize na temelju konkretnih i pouzdanih dokaza te na odgovarajući način uzeti u obzir kriterije utvrđene u ovoj Uredbi .

(26)

Aktivacijom režima za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu trebala bi se , prema potrebi, aktivirati i primjena određenih postupaka za odgovor na krizu kojima se uvode prilagodbe u pravilima kojima se uređuje oblikovanje, proizvodnja, ocjenjivanje sukladnosti i stavljanje na tržište robe koja podliježe usklađenim pravilima Unije. Tim postupcima za odgovor na krizu trebalo bi se omogućiti da se proizvodi koji su svrstani u robu relevantnu u slučaju krize brzo stavljaju na tržište u kontekstu izvanrednih okolnosti. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti trebala bi davati prednost ocjenjivanju sukladnosti robe relevantne u slučaju krize pred bilo kojim drugim zahtjevima za ostale proizvode za koje je postupak u tijeku. S druge strane, u slučajevima u kojima postoje neopravdana kašnjenja u postupcima ocjenjivanja sukladnosti, nacionalna nadležna tijela trebala bi moći izdavati odobrenja za stavljanje na odgovarajuće tržište za proizvode koji nisu prošli primjenjive postupke ocjenjivanja sukladnosti, pod uvjetom da su ti proizvodi u skladu s primjenjivim sigurnosnim zahtjevima. Takva odobrenja važe samo na državnom području države članice izdavateljice i vremenski su ograničena trajanjem izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu. Osim toga, kako bi se olakšalo povećanje opskrbe proizvodima relevantnima u slučaju krize, trebalo bi uvesti određene fleksibilnosti u mehanizam kojim se pruža pretpostavka sukladnosti. U kontekstu izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu proizvođači robe relevantne u slučaju krize trebali bi se moći oslanjati i na nacionalne i međunarodne standarde koji osiguravaju jednakovrijednu razinu zaštite kao i usklađene europske norme . U slučaju da potonje ne postoje ili je usklađivanje s njima iznimno otežano zbog poremećaja na jedinstvenom tržištu, Komisija bi trebala moći donositi zajedničke tehničke specifikacije s dobrovoljnom ili obveznom primjenom kako bi se proizvođačima osigurala gotova tehnička rješenja.

(26)

Kako bi se u obzir uzele iznimna priroda i moguće dalekosežne posljedice aktivacije režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu, što bi moglo negativno utjecati na slobodno kretanje robe, usluga i osoba, te kako bi se osigurao odgovarajući javni nadzor, režim za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu trebao bi se aktivirati samo zakonodavnim aktom u obliku odluke o prijedlogu Komisije, koju Europski parlament i Vijeće odmah zajednički donose. Kako bi se odgovorilo na potrebu brzog donošenja odluka u kriznim vremenima, odluke o aktiviranju režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu mogle bi se donijeti primjenom hitnih postupaka jer su ti postupci već uspješno korišteni u prošlosti .

(27)

Za uvođenje tih prilagodbi u relevantnim usklađenim sektorskim pravilima Unije koje su relevantne u slučaju krize potrebne su ciljane prilagodbe sljedećih 19 sektorskih okvira: Direktive 2000/14/EC, Direktive 2006/42/EZ, Direktive 2010/35/EU, Direktive 2013/29/EU, Direktive 2014/28/EU, Direktive 2014/29/EU, Direktive 2014/30/EU, Direktive 2014/31/EU, Direktive 2014/32/EU, Direktive 2014/33/EU, Direktive 2014/34/EU, Direktive 2014/35/EU, Direktive 2014/53/EU, Direktive 2014/68/EU, Uredbe (EU) 2016/424, Uredbe (EU) 2016/425, Uredbe (EU) 2016/426, Uredbe (EU) 2019/1009 i Uredbe (EU) br. 305/2011. Aktivacija tih izvanrednih postupaka trebala bi se uvjetovati aktivacijom izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu i trebala bi se ograničiti na proizvode svrstane u robu relevantnu u slučaju krize.

(27)

Aktivacija tih izvanrednih postupaka trebala bi se uvjetovati aktivacijom režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu i trebala bi se ograničiti na proizvode svrstane u robu relevantnu u slučaju krize. Stoga bi aktiviranje režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu, prema potrebi, trebalo potaknuti i primjenu određenih postupaka za odgovor na krize kojima se uređuju projektiranje, proizvodnja, ocjenjivanje sukladnosti i stavljanje na tržište robe koja podliježe usklađenim pravilima Unije ili koja je obuhvaćena općim pravilima sigurnosnog okvira, ograničeno na proizvode koji su označeni kao proizvodi relevantni u slučaju krize.

(28)

Ako postoje znatni rizici za funkcioniranje jedinstvenog tržišta ili u slučajevima ozbiljnih nestašica robe od strateške važnosti ili iznimno visoke potražnje za tom robom , mjere na razini Unije kojima se nastoji osigurati dostupnost proizvoda relevantnih u slučaju krize, kao što su prioritetne narudžbe, mogle bi se pokazati neophodnima za povratak na normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

(28)

Ograničenja slobodnog kretanja robe , usluga i osoba koje nameću države članice trebala bi biti zabranjena, osim ako su nediskriminirajuća, opravdana i razmjerna. Za vrijeme krize ne bi trebalo biti moguće suspendirati temeljne slobode utvrđene Ugovorom, a države članice ne bi trebale koristiti izvanredne okolnosti kao izgovor za donošenje ograničenja koja nadilaze pravila Ugovora. Svaki odgovor na izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu trebao bi strogo biti u skladu s tim pravilima, kao i s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi. Ako države članice donose mjere koje utječu na slobodno kretanje robe ili osoba ili na slobodu pružanja usluga radi pripreme na izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu i tijekom njih, trebale bi te mjere ograničiti na ono što je nužno i ukinuti ih čim se deaktivira režim za izvanredne okolnosti ili ranije, kada više nisu potrebne . U okviru tih mjera trebala bi se poštovati načela proporcionalnosti i nediskriminacije i trebalo bi se voditi računa o posebnoj situaciji u pograničnim regijama.

(29)

Kako bi se iskoristila kupovna moć i pregovarački položaj Komisije tijekom režima pojačanog opreza na jedinstvenom tržištu i režima za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu, države članice trebale bi moći zatražiti od Komisije da provodi nabavu u njihovo ime .

(29)

Predstavničke organizacije gospodarskih subjekata tvrdile su da gospodarski subjekti nisu imali dostatne informacije o mjerama država članica za odgovor na krizu tijekom pandemije, djelomično zbog toga što nisu znali gdje dobiti te informacije, a djelomično zbog jezičnih ograničenja i administrativnog opterećenja povezanih s upućivanjem višestrukih upita u svim državama članicama, naročito uzimajući u obzir regulatorno okruženje koje se stalno mijenja. To ih je sprečavalo u donošenju utemeljenih poslovnih odluka povezanih s pitanjem u kojoj se mjeri mogu oslanjati na svoja prava na slobodno kretanje odnosno u kojoj mjeri mogu nastaviti svoje prekogranično poslovanje tijekom krize . Potrebno je poboljšati dostupnost informacija o mjerama za odgovor na krizu na nacionalnoj razini i razini Unije.

(30)

Ako na jedinstvenom tržištu tijekom izvanrednih okolnosti postoji ozbiljna nestašica proizvoda ili usluga relevantnih u slučaju krize te je jasno da gospodarski subjekti koji posluju na jedinstvenom tržištu ne proizvode takvu robu, ali bi načelno mogli prenamijeniti svoje proizvodne linije, ili bi imali nedostatan kapacitet za pružanje potrebne robe ili usluga, Komisija bi trebala moći preporučiti državama članicama da u krajnjem slučaju poduzmu mjere za olakšavanje ili zahtijevanje povećanja ili prenamjene proizvodnog kapaciteta proizvođača ili kapaciteta pružatelja usluga za pružanje usluga relevantnih u slučaju krize. Komisija bi pritom obavijestila države članice o ozbiljnosti nestašice i vrsti robe ili usluga relevantnih u slučaju krize te bi u te svrhe pružala potporu i savjete u obliku osiguravanja fleksibilnosti u pravnoj stečevini Unije .

(30)

Člankom 21. UFEU-a utvrđuje se pravo građana Unije da se slobodno kreću i borave na državnom području država članica , podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama donesenima radi njihove provedbe. Detaljni uvjeti i ograničenja utvrđeni su u Direktivi 2004/38/EZ. Tom se direktivom utvrđuju opća načela koja se primjenjuju na ta ograničenja i razlozi koji se mogu koristiti za opravdanje tih mjera. Ti su razlozi javni poredak, javna sigurnost i javno zdravlje. U tom kontekstu, ograničenja slobode kretanja mogu biti opravdana ako su proporcionalna i nediskriminirajuća. Ovom se Uredbom ne nastoje predvidjeti dodatni razlozi za ograničenja prava na slobodno kretanje osoba koji odstupaju od razloga predviđenih u poglavlju VI. Direktive 2004/38/EZ .

(31)

Mjerama kojima se osigurava regulatorna fleksibilnost omogućilo bi se Komisiji da preporuči državama članicama da ubrzaju postupke izdavanja dozvola koje bi bile potrebne za povećanje kapaciteta za proizvodnju robe relevantne u slučaju krize ili pružanje usluga relevantnih u slučaju krize .

(31)

Mjere za olakšavanje slobodnog kretanja osoba i sve druge mjere koje utječu na slobodno kretanje osoba predviđene ovom Uredbom se temelje na članku 21. UFEU-a i dopunjuju Direktivu 2004/38/EZ, a pritom ne utječu na njezinu primjenu u slučaju izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu. Takve mjere ne bi smjele dovesti do odobravanja ili opravdavanja ograničenja slobodnog kretanja koja bi bila suprotna Ugovorima ili drugim odredbama prava Unije .

(32)

Osim toga, kako bi osigurala dostupnost robe relevantne u slučaju krize za vrijeme izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu , Komisija može pozvati gospodarske subjekte koji posluju u lancima opskrbe relevantnima u slučaju krize da daju prednost narudžbama ulaznih elemenata potrebnih za proizvodnju gotove robe relevantne u slučaju krize ili narudžbama te same gotove robe. Kad bi određeni gospodarski subjekt odbio prihvatiti takve narudžbe i dati im prednost, Komisija nakon utvrđivanja objektivnih dokaza da je dostupnost robe relevantne u slučaju krize neophodna može odlučiti pozvati predmetne gospodarske subjekte da prihvate određene narudžbe i daju im prednost, pri čemu će ispunjenje tih narudžbi imati prednost pred bilo kojim drugim privatnopravnim ili javnopravnim obvezama. Ako ne prihvati taj zahtjev, predmetni subjekt trebao bi obrazložiti svoje legitimne razloge za odbijanje zahtijeva. Komisija može javno objaviti to obrazloženje ili njegove dijelove, vodeći pritom računa o poslovnoj povjerljivosti .

(32)

Člankom 45. UFEU-a utvrđuje se pravo slobodnog kretanja radnika, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama donesenima radi njihove provedbe. Ova Uredba sadržava odredbe kojima se dopunjuju postojeće mjere kako bi se olakšalo slobodno kretanje osoba, povećala transparentnost i pružila administrativna pomoć tijekom izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu. Te mjere uključuju uvođenje jedinstvenih kontaktnih točaka i osiguravanje njihove dostupnosti radnicima i njihovim predstavnicima u državama članicama i na razini Unije tijekom režima pojačanog opreza i režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu u okviru ove Uredbe. Države članice i Komisija potiču se da upotrebljavaju postojeće instrumente za uspostavu i rad tih kontaktnih točaka. Takve kontaktne točke trebale bi biti aktivne izvan režima za izvanredne okolnosti i trebale bi služiti kao pomoć u komunikaciji između država članica i s Odborom .

(33)

Nadalje, kako bi se osigurala dostupnost robe relevantne u slučaju krize za vrijeme izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu , Komisija može preporučiti da države članice distribuiraju strateške rezerve, vodeći pritom primjereno računa o načelima solidarnosti, nužnosti i proporcionalnosti .

(33)

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu mogućnosti donošenja mjera potpore za olakšavanje slobodnog kretanja osoba. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća .

(34)

Ako aktivnosti koje se trebaju provoditi u skladu s ovom Uredbom uključuju obradu osobnih podataka, ta obrada trebala bi biti u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka, to jest s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća  (41) i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća  (42) .

(34)

Aktiviranje režima pojačanog opreza ili režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu trebalo bi potaknuti obvezu država članica da obavijeste Komisiju o donošenju mjera u vezi s ograničenjima relevantnima u slučaju krize u pogledu slobodnog kretanja robe, slobode pružanja usluga i slobodnog kretanja osoba, uključujući radnike, uz dostavu izjave kojom se opravdava uvođenje takvih mjera. U izjavi o proporcionalnosti takvih mjera trebalo bi uzeti u obzir učinak tih mjera, njihovo područje primjene i njihovo očekivano trajanje .

(35)

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu mogućnosti donošenja mjera potpore za olakšavanje slobodnog kretanja osoba i za utvrđivanje popisa pojedinačnih ciljnih vrijednosti (s količinama i rokovima) za strateške rezerve koje bi države članice trebale držati kako bi se ostvarili ciljevi inicijative. Nadalje, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu aktivacije režima pojačanog opreza na jedinstvenom tržištu i mjera pojačanog opreza radi pažljivog praćenja strateških lanaca opskrbe i koordiniranja stvaranja strateških rezervi za robu i usluge od strateške važnosti . Nadalje, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu aktivacije posebnih mjera za odgovor na izvanredne okolnosti u doba izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu kako bi se omogućio brz i koordiniran odgovor. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća .

(35)

Pri ispitivanju spojivosti bilo koje mjere ili donesene mjere čiji je nacrt dostavljen s načelom proporcionalnosti Komisija bi trebala primjereno voditi računa o promjenjivosti krizne situacije i često ograničenim informacijama kojima države članice raspolažu kad nastoje smanjiti nove rizike u kontekstu krize. Ako je to opravdano i nužno u danim okolnostima, Komisija može na temelju svih dostupnih informacija, uključujući specijalizirane ili znanstvene informacije, razmotriti utemeljenost argumenata država članica. Komisija ima zadaću osigurati da takve mjere budu u skladu s pravom Unije i da se njima ne stvaraju neopravdane prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta . Komisija bi trebala što brže reagirati na obavijesti država članica, vodeći računa o okolnostima određene krize, a najkasnije u rokovima utvrđenima u ovoj Uredbi .

(36)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Naime, njome se poštuju pravo na privatnost gospodarskih subjekata ugrađeno u članak 7. Povelje, pravo na zaštitu podataka utvrđeno u članku 8. Povelje, sloboda poduzetništva i ugovorna sloboda, koje su zaštićene člankom 16. Povelje, pravo na vlasništvo, zaštićeno člankom 17. Povelje, pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje, zaštićeno člankom 26. Povelje, te pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje kako je predviđeno člankom 47. Povelje. S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice te da se zbog njezina opsega ili učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Ova Uredba ne bi smjela utjecati na autonomiju socijalnih partnera kako je potvrđena UFEU-om .

(36)

Ako Komisija utvrdi da mjere o kojima je dostavljena obavijest nisu u skladu s pravom Unije, može izdati odluku kojom od predmetne države članice zahtijeva da se suzdrži od donošenja mjere čiji je nacrt dostavljen. Donošenjem odluka ne dovode se u pitanje ovlasti Komisije u ulozi čuvarice Ugovorâ, koja je odgovorna za osiguravanje poštovanja slobodnog kretanja robe , usluga i osoba. Kako bi se zajamčila učinkovita provedba ove Uredbe , Komisija bi trebala pružiti učinkovit odgovor na kršenje prava Unije u okviru postupaka zbog povrede .

(37)

Unija je i dalje potpuno predana međunarodnoj solidarnosti i čvrsto podupire načelo da se sve mjere koje se smatraju potrebnima i koje se poduzimaju na temelju ove Uredbe, uključujući one koje su potrebne kako bi se spriječile ili otklonile kritične nestašice, trebaju provoditi ciljano, transparentno, proporcionalno, privremeno i u skladu s obvezama preuzetima u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

(37)

Kako bi se osiguralo da se građanima, potrošačima, gospodarskim subjektima i radnicima te njihovim predstavnicima osigura pomoć u slučaju izvanrednih okolnosti, važno je uspostaviti jedinstvene nacionalne kontaktne točke i jedinstvenu kontaktnu točku na razini Unije . Države članice trebale bi osigurati da svatko tko je pogođen nacionalnim mjerama za odgovor na krizu može primiti relevantne informacije od nadležnih tijela, koje se pružaju jasnim, razumljivim jezikom te na lako dostupan način za osobe s invaliditetom .

(38)

Okvir Unije mora uključivati međuregionalne elemente kako bi se uspostavile usklađene, višesektorske i prekogranične mjere pojačanog opreza na jedinstvenom tržištu i mjere za odgovor na izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu, ponajprije uzimajući u obzir resurse, kapacitete i osjetljivosti u svim susjednim regijama, a naročito pograničnim regijama .

(38)

Kako bi se zajamčilo da se konkretne mjere za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu predviđene ovom Uredbom primjenjuju samo kad je to neophodno za pružanje odgovora na određene izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu, za takve mjere trebala bi se zahtijevati pojedinačna aktivacija provedbenim aktima Komisije, u kojima se navode razlozi za tu aktivaciju te roba ili usluge relevantne u slučaju krize na koje se te mjere primjenjuju .

(39)

Komisija se, prema potrebi, savjetuje odnosno surađuje, u ime Unije, s relevantnim trećim zemljama, pri čemu se posebna pozornost posvećuje zemljama u razvoju, radi pronalaženja rješenja koja se temelje na suradnji kako bi se otklonili poremećaji u lancima opskrbe, u skladu s međunarodnim obvezama . To, prema potrebi, uključuje koordinaciju u relevantnim međunarodnim forumima.

(39)

Nadalje, kako bi se zajamčila proporcionalnost tih provedbenih akata i primjereno poštovanje uloge gospodarskih subjekata u upravljanju krizama, Komisija bi aktivaciji režima mjera za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu trebala pribjeći samo ako gospodarski subjekti ne mogu pružiti rješenje dobrovoljno i u razumnom roku. Razloge za tu aktivaciju trebalo bi se navesti u svakom aktu te bi se trebali uzeti u obzir svi posebni aspekti krize .

(40)

Kako bi se uspostavio okvir za krizne protokole, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast da donosi akte u skladu s člankom 290. UFEU-a radi dopune regulatornog okvira utvrđenog ovom Uredbom dodatnim pobližim utvrđivanjem modalitetâ suradnje država članica i tijelâ Unije tijekom režima pojačanog opreza i režima za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu, sigurne razmjene informacija te komuniciranja o rizicima i komuniciranja u kriznim situacijama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, radi osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata .

(40)

Komisija bi zahtjeve za informacije koji se upućuju gospodarskim subjektima trebala koristiti samo u krajnjem slučaju ako se informacije potrebne za primjereni odgovor na izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu, kao što su informacije potrebne za nabavu koju provodi Komisija u ime država članica ili za procjenu proizvodnih kapaciteta proizvođača robe relevantne u slučaju krize čiji su lanci opskrbe poremećeni, ne mogu dobiti iz javno dostupnih izvora ili dobrovoljnim dostavljanjem informacija u suradnji s odborom i državama članicama.

(41)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2679/98, kojom se predviđa mehanizam za bilateralne rasprave o preprekama funkcioniranju jedinstvenog tržišta, rijetko se koristi i zastarjela je. U evaluaciji te uredbe pokazalo se da se rješenjima predviđenima u njoj ne može odgovarati na stvarne situacije u složenim krizama, koje nisu ograničene na incidente koji se događaju na granicama dviju susjednih država članica . Trebalo bi je stoga staviti izvan snage.

(41)

Ako postoje znatni rizici za funkcioniranje unutarnjeg tržišta ili ako ima ozbiljnih nestašica robe od ključne važnosti ili iznimno visoke potražnje za tom robom, mjere na razini Unije kojima se nastoji osigurati dostupnost robe relevantne u slučaju krize, kao što su prioritetne narudžbe, mogle bi se pokazati neophodnima za povratak na normalno funkcioniranje unutarnjeg tržišta .

(41.a)

Ako na unutarnjem tržištu tijekom izvanrednih okolnosti postoji ozbiljna nestašica robe i usluga relevantnih u slučaju krize te je jasno da gospodarski subjekti koji posluju na unutarnjem tržištu ne proizvode takvu robu, ali bi načelno mogli prenamijeniti svoje proizvodne linije, ili bi imali dostatan kapacitet za pružanje potrebne robe ili usluga, Komisija bi trebala moći preporučiti državama članicama da u krajnjem slučaju poduzmu mjere za olakšavanje ili zahtijevanje povećanja ili prenamjene proizvodnog kapaciteta proizvođača ili kapaciteta pružatelja usluga za pružanje usluga relevantnih u slučaju krize. Komisija bi pritom trebala obavijestiti države članice o ozbiljnosti nestašice i vrsti robe i usluga relevantnih u slučaju krize te bi u te svrhe trebala pružati potporu i savjete u obliku osiguravanja fleksibilnosti u pravnoj stečevini Unije.

(41.b)

Mjerama kojima se osigurava regulatorna fleksibilnost omogućilo bi se Komisiji da preporuči državama članicama da ubrzaju postupke izdavanja dozvola potrebnih za povećanje kapaciteta za proizvodnju robe relevantne u slučaju krize ili pružanje usluga relevantnih u slučaju krize.

(41.c)

Osim toga, kako bi osigurala dostupnost robe relevantne u slučaju krize za vrijeme izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu, Komisija može pozvati gospodarske subjekte koji upravljaju lancima opskrbe relevantnima u slučaju krize da daju prednost narudžbama robe relevantne u slučaju krize ili narudžbama ulaznih elemenata potrebnih za proizvodnju robe relevantne u slučaju krize. U slučaju da određeni gospodarski subjekt odbije prihvatiti poziv da im da prednost, Komisija unatoč utvrđivanju objektivnih dokaza da je dostupnost robe relevantne u slučaju krize neophodna može pozvati predmetne gospodarske subjekte da prihvate određene narudžbe i daju im prednost, pri čemu će ispunjenje tih narudžbi imati prednost pred bilo kojim drugim privatnopravnim ili javnopravnim obvezama. Ako ne prihvati taj zahtjev, predmetni subjekt trebao bi navesti svoje legitimne razloge za odbijanje zahtijeva.

(41.d)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu aktivacije posebnih mjera za odgovor na izvanredne okolnosti, posebice prioritetnih narudžbi tijekom izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu kako bi se omogućio brz i koordiniran odgovor. Prioritetne narudžbe bi se trebale naručiti po pravednoj i razumnoj cijeni, uključujući, prema potrebi, odgovarajuću naknadu za sve dodatne troškove koji su nastali za gospodarski subjekt, uključujući troškove koji proizlaze, na primjer, iz ugovora izvan Unije ili zbog promjene proizvodnih linija. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(41.e)

Nadalje, ako ozbiljne nestašice robe i usluga relevantnih u slučaju krize utječu na državu članicu, dotična država članica može obavijestiti Komisiju o tome i navesti potrebne količine. Komisija bi trebala proslijediti informacije svim nadležnim tijelima i pojednostavniti koordinaciju odgovora država članica. Nadalje, kako bi se osigurala dostupnost robe relevantne u slučaju krize za vrijeme izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu, Komisija također može preporučiti da države članice distribuiraju strateške rezerve, vodeći pritom primjereno računa o načelima solidarnosti, nužnosti i proporcionalnosti.

(41.f)

Kako bi se iskoristila kupovna moć i pregovarački položaj Komisije tijekom režima pojačanog opreza i režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu, države članice trebale bi moći zatražiti od Komisije da provodi nabavu u njihovo ime. Također je ključno osigurati da države članice koordiniraju svoje djelovanje uz potporu Komisije i Odbora prije pokretanja postupaka za nabavu robe i usluga relevantnih u slučaju krize. Transparentnost je temeljno načelo učinkovite javne nabave kojim se poboljšava tržišno natjecanje, povećava učinkovitost i stvaraju ravnopravni uvjeti. Trebalo bi obavijestiti Europski parlament o postupcima koji se odnose na zajedničke nabave u skladu s ovom Uredbom i, na zahtjev, omogućiti mu pristup ugovorima sklopljenima uslijed tih postupaka, u skladu s odgovarajućom zaštitom poslovno osjetljivih informacija, uključujući poslovne tajne.

(41.g)

Potrebno je utvrditi pravila o digitalnim alatima kako bi se osigurala spremnost za pravodobno i učinkovito odgovaranje na moguće izvanredne okolnosti u budućnosti te kako bi se zajamčilo kontinuirano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, slobodan promet robe, usluga i osoba u kriznim vremenima i dostupnost robe i usluga relevantnih u slučaju krize za građane, poduzeća i javna tijela. Pri uspostavi takvih alata Komisija bi trebala nastojati osigurati interoperabilnost s već postojećim digitalnim alatima, kao što je informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) kako bi se izbjeglo udvostručavanje zahtjeva i svako dodatno administrativno opterećenje. Uredbom bi se trebala utvrditi i pravila za odgovarajuću koordinaciju, suradnju i razmjenu informacija te uspostaviti digitalni alati kojima se jamči funkcioniranje brzih traka za kritičnu robu i usluge u cilju ubrzavanja postupaka odobravanja, registracije ili deklaracije. Nadalje, kako bi se poboljšalo sudjelovanje svih gospodarskih aktera, posebno poduzeća i civilnog društva, Komisija bi trebala uspostaviti platformu za dionike kako bi se olakšao i potaknuo dobrovoljni odgovor na izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu.

(41.h)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Osobito, njome se poštuju pravo na privatnost gospodarskih subjekata ugrađeno u članak 7. Povelje, pravo na zaštitu podataka utvrđeno u članku 8. Povelje, sloboda poduzetništva i ugovorna sloboda, koje su zaštićene člankom 16. Povelje, pravo na vlasništvo, zaštićeno člankom 17. Povelje, pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje, zaštićeno člankom 28. Povelje, te pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje kako je predviđeno člankom 47. Povelje.

(41.i)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice te da se zbog njezina opsega ili učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(41.j)

Komisija bi trebala provesti evaluaciju učinkovitosti ove Uredbe i podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući evaluaciju rada Odbora, testiranja otpornosti na stres, osposobljavanja i kriznih protokola, kriterija za aktivaciju režima za izvanredne okolnosti kao i korištenje digitalnih alata. Nadalje, izvješća bi trebalo podnijeti nakon deaktivacije režima za izvanredne okolnosti. Ta bi izvješća trebala uključivati evaluaciju funkcioniranja sustava odgovora na izvanredne okolnosti i učinka mjera za izvanredne okolnosti na temeljna prava, kao što su sloboda poduzetništva, sloboda traženja zaposlenja i rada, i pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje, uključujući pravo na štrajk. Ovu Uredbu ne bi trebalo tumačiti na način da utječe na pravo na kolektivno pregovaranje i pravo na poduzimanje kolektivnih mjera u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), uključujući pravo radnika i zaposlenika na prava na pokretanje kolektivnog radnog postupka za obranu njihovih interesa, uključujući štrajk. Nadalje, ova Uredba ne bi smjela utjecati na autonomiju socijalnih partnera kako je potvrđena UFEU-om.

(41.k)

Sva djelovanja poduzeta na temelju ove Uredbe trebala bi biti u skladu s obvezama Unije na temelju relevantnog međunarodnog prava. Unija je i dalje potpuno predana međunarodnoj solidarnosti i čvrsto podupire načelo da se sve mjere koje se smatraju potrebnima i koje se poduzimaju na temelju ove Uredbe, uključujući one koje su potrebne kako bi se spriječile ili otklonile kritične nestašice, trebaju provoditi ciljano, transparentno, proporcionalno, privremeno i u skladu s obvezama preuzetima u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

(41.l)

Okvir Unije trebao bi uključivati međuregionalne elemente kako bi se uspostavile usklađene, višesektorske i prekogranične mjere pojačanog opreza na unutarnjem tržištu i mjere za odgovor na izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu, ponajprije uzimajući u obzir resurse, kapacitete i osjetljivosti u svim susjednim regijama, a naročito pograničnim regijama.

(41.m)

Kako bi se uspostavio okvir za krizne protokole, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast da donosi akte u skladu s člankom 290. UFEU-a radi dopune ove Uredbe dodatnim pobližim utvrđivanjem modalitetâ suradnje država članica i tijelâ Unije tijekom režima pojačanog opreza i režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu, kao i modalitetâ sigurne razmjene informacija te komuniciranja o rizicima i komuniciranja u kriznim situacijama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, radi osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(41.n)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2679/98 se predviđa mehanizam za bilateralne rasprave i obavješćivanje o preprekama funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje zahtjeva obavješćivanja u kriznim situacijama, tu bi Uredbu stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Uredbom (EZ) br. 2679/98 se ni na koji način ne bi trebalo utjecati na ostvarivanje temeljnih prava priznatih na razini Unije, uključujući pravo ili slobodu štrajka ili poduzimanja drugih mjera obuhvaćenih posebnim sustavima odnosa između radnika i poslodavaca u državama članicama, u skladu s nacionalnim pravom. Njome se također ne bi smjelo dovoditi u pitanje pravo na pregovaranje, sklapanje i provođenje kolektivnih ugovora niti na pravno na zajedničko djelovanje u skladu s nacionalnim pravom.

(a)

savjetodavnu skupinu za savjetovanje Komisije o primjerenim mjerama za predviđanje učinaka kriza na jedinstveno tržište, njihovo sprečavanje i odgovor na njih;

(b)

mjere za prikupljanje, dijeljenje i razmjenu relevantnih informacija;

(c)

mjere za nepredvidive situacije usmjerene na predviđanje i planiranje;

(d)

mjere za otklanjanje učinaka ozbiljnih incidenata na jedinstveno tržište koji još nisu uzrokovali izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu (pojačan oprez na jedinstvenom tržištu), što uključuje skup mjera pojačanog opreza; i

(e)

mjere reakcije na izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu, što uključuje skup mjera za odgovor na izvanredne okolnosti.

(a)

lijekove kako su definirani u članku  2. stavku  2. Direktive 2001/83/EZ;

(a)

lijekove kako su definirani u članku  1. točki  2. Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ;

(c)

druge zdravstvene protumjere kako su definirane u članku 3. točki 8. Uredbe (EU) …/… o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju [Uredba o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju]  (44) i uvrštene na popis utvrđen u skladu s člankom 6. stavkom 1. [Prijedloga] Uredbe Vijeća (EU) …/… o okviru mjera za osiguranje isporuke medicinskih protumjera potrebnih tijekom krize  (45) ;

(c)

druge zdravstvene protumjere kako su definirane u članku 3. točki  10. Uredbe (EU) 2022/2371 Europskog parlamenta i Vijeća  (45) ;

(f)

financijske usluge, kao što su bankarstvo, kreditiranje, osiguranje i reosiguranje, strukovne ili osobne mirovine, vrijednosni papiri, investicijski fondovi, plaćanja i investicijsko savjetovanje, uključujući usluge navedene u Prilogu I. Direktivi 2013/36 , te aktivnosti i savjetovanje u vezi s namirom i poravnanjem, posredovanje i druge pomoćne financijske usluge.

(f)

financijske usluge, kao što su bankarstvo, kreditiranje, osiguranje i reosiguranje, strukovne ili osobne mirovine, vrijednosni papiri, investicijski fondovi, plaćanja i investicijsko savjetovanje, uključujući usluge navedene u Prilogu I. Direktivi 2013/36/EU , te aktivnosti i savjetovanje u vezi s namirom i poravnanjem, posredovanje i druge pomoćne financijske usluge.

(a)

da se savjetuje odnosno surađuje, u ime Unije, s relevantnim trećim zemljama, pri čemu se posebna pozornost posvećuje zemljama u razvoju, radi pronalaženja rješenja koja se temelje na suradnji kako bi se otklonili poremećaji u lancima opskrbe, u skladu s međunarodnim obvezama. To može uključivati, prema potrebi, koordinaciju u relevantnim međunarodnim forumima; ili

(b)

da ocjenjuje primjerenost uvođenja ograničenja izvoza robe u skladu s međunarodnim pravima i obvezama Unije na temelju Uredbe (EU) 2015/479 Europskog parlamenta i Vijeća  (48) .

(1)

„kriza” znači izniman, neočekivan i iznenadan , prirodan ili ljudskim djelovanjem uzrokovan događaj koji je po prirodi i razmjerima izvanredan i koji je nastupio unutar ili izvan Unije;

(1)

„kriza” znači izniman, prirodan ili ljudskim djelovanjem uzrokovan događaj koji je po prirodi i razmjerima izvanredan i koji je nastupio unutar ili izvan Unije , a koji ima štetan učinak na slobodno kretanje robe, usluga ili osoba na unutarnjem tržištu ;

(2)

„režim pojačanog opreza na jedinstvenom tržištu” znači okvir za otklanjanje prijetnje od znatnog poremećaja u opskrbi robom i uslugama od strateške važnosti koja bi mogla prerasti u izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu u sljedećih šest mjeseci;

(2)

„režim pojačanog opreza na unutarnjem tržištu” znači okvir za otklanjanje prijetnje krize koja vodi do znatnog poremećaja u opskrbi robom i uslugama od kritične važnosti koja bi mogla prerasti u izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu u sljedećih šest mjeseci;

(3)

„izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu” znači opsežan učinak krize na jedinstveno tržište koji dovodi do ozbiljnih poremećaja slobodnog kretanja na jedinstvenom tržištu ili funkcioniranja lanaca opskrbe koji su neophodni za održavanje vitalnih društvenih ili gospodarskih djelatnosti na jedinstvenom tržištu;

(3)

„ režim za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu” znači okvir za rješavanje značajnog opsežnog učinka krize na unutarnje tržište koji dovodi do ozbiljnih poremećaja slobodnog kretanja robe, usluga ili osoba ili funkcioniranja lanaca opskrbe koji su neophodni za održavanje vitalnih društvenih ili gospodarskih djelatnosti na unutarnjem tržištu;

(4)

„ strateški važna područja” znači ona područja koja su od ključne važnosti za Uniju i njezine države članice po tome što su od sustavne i vitalne važnosti za javnu sigurnost, javnu zaštitu, javni red ili javno zdravlje te u kojima bi poremećaj, neuspjeh, gubitak ili uništenje znatno utjecalo na funkcioniranje jedinstvenog tržišta;

(4)

„ ključno važna područja” znači ona područja koja su od ključne važnosti za Uniju i njezine države članice i koja su od sustavne i vitalne važnosti za javnu sigurnost, javnu zaštitu, javni red, javno zdravlje ili okoliš te u kojima bi poremećaj, neuspjeh, gubitak ili uništenje znatno utjecalo na funkcioniranje unutarnjeg tržišta , osobito na slobodno kretanje roba, usluga ili osoba ;

(5)

„roba i usluge od strateške važnosti” znači roba i usluge koje su neophodne za osiguravanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta u strateški važnim područjima, a koje se ne mogu zamijeniti niti diversificirati;

(5)

„roba, i usluge i radnici od ključne važnosti” znači roba, usluge i kategorije radnika koje su neophodne za osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta u ključno važnim područjima, a koji se ne mogu zamijeniti niti , prema potrebi, diversificirati;

(6)

„roba i usluge relevantne u slučaju krize” znači roba i usluge koje su neophodne za odgovaranje na krizu ili otklanjanje učinaka krize na jedinstveno tržište tijekom izvanrednih okolnosti na jedinstvenom tržištu;

(6)

„roba i usluge relevantne u slučaju krize” znači roba i usluge koje su neophodne za odgovaranje na krizu ili otklanjanje učinaka krize na unutarnje tržište tijekom izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu.

(7)

„strateške rezerve” znači zaliha robe od strateške važnosti za koju bi stvaranje rezerve moglo biti potrebno radi pripreme na izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu , pod kontrolom države članice .

(7)

„strateške rezerve” znači zaliha robe od kritične važnosti, pod kontrolom države članice , za koju bi stvaranje rezerve moglo biti potrebno radi pripreme na izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu, pod kontrolom države članice.

(a)

predlaganja aranžmana za administrativnu suradnju između Komisije i država članica u vrijeme primjene režima pojačanog opreza i režima za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu koji bi bili uključeni u krizne protokole;

(a)

predlaganja aranžmana za administrativnu suradnju između Komisije i država članica u vrijeme primjene režima pojačanog opreza i režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu koji bi bili uključeni u krizne protokole iz članka 6. ;

(b)

procjene ozbiljnih incidenata na koje su Komisiju upozorile države članice.

(b)

procjene incidenata na koje su Komisiju upozorile države članice ili drugi relevantni dionici u skladu s člankom 8. i njihov učinak na slobodno kretanje robe, usluga i osoba, uključujući radnike;

(ba)

preporučivanja državama članicama da izgrade rezervu kritične robe kako bi se pripremile za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu i da pritom uzmu u obzir vjerojatnost i učinak nestašica;

(bb)

prikupljanja prognoza o mogućnosti nastanka krize, analiziranja podataka i pružanja informacija o tržištu;

(bc)

savjetovanja s predstavnicima gospodarskih subjekata, uključujući MSP-ove, i predstavničkih organizacija kao i, po potrebi, socijalnih partnera, radi prikupljanja informacija o tržištu;

(bd)

analiziranja zbirnih podataka koje su dobila druga tijela na razini Unije i međunarodnoj razini koja su relevantna u slučaju krize;

(be)

održavanja repozitorija nacionalnih kriznih mjera i kriznih mjera Unije koje su se primjenjivale u prijašnjim krizama i koje su utjecale na unutarnje tržište i njegove lance opskrbe;

(bf)

poduzimanja mjera za jačanje otpornosti unutarnjeg tržišta u skladu s ovom Uredbom, kao što je organiziranje osposobljavanja i simulacija, te utvrđivanje relevantnih gospodarskih subjekata i lanaca opskrbe u okviru testiranja otpornosti na stres.

(a)

utvrđivanju postoji li prijetnja iz članka 3. točke 2. i koji su razmjeri te prijetnje;

(a)

utvrđivanju postoje li kriteriji za aktivaciju ili deaktivaciju režima pojačanog opreza i posebice prijetnja iz članka 3. točke 2. i koji su razmjeri te prijetnje;

(b)

prikupljanju predviđanja, analizi podataka i istraživanju tržišta;

(c)

savjetovanju s predstavnicima gospodarskih subjekata, uključujući MSP-ove, i industrije radi prikupljanja podataka iz istraživanja tržišta;

(d)

analiziranju zbirnih podataka koje su dobila druga tijela na razini Unije i međunarodnoj razini koja su relevantna u slučaju krize;

(e)

olakšavanju razmjena i dijeljenja informacija, među ostalim s drugim relevantnim tijelima i drugim tijelima na razini Unije koja su relevantna u slučaju krize, kao i s trećim zemljama, prema potrebi, pri čemu se posebna pažnja posvećuje zemljama u razvoju, te s međunarodnim organizacijama;

(e)

olakšavanju razmjena i dijeljenja informacija, među ostalim s drugim relevantnim tijelima i drugim tijelima na razini Unije koja su relevantna u slučaju krize, kao i s trećim zemljama, prema potrebi, pri čemu se posebna pažnja posvećuje zemljama u razvoju, te s međunarodnim organizacijama;

(f)

održavanju repozitorija nacionalnih kriznih mjera i kriznih mjera Unije koje su se primjenjivale u prijašnjim krizama koje su utjecale na jedinstveno tržište i njegove lance opskrbe.

(b)

utvrđivanju jesu li ispunjeni kriteriji za aktivaciju ili deaktivaciju režima za izvanredne okolnosti;

(b)

utvrđivanju jesu li ispunjeni kriteriji za aktivaciju ili deaktivaciju režima za izvanredne okolnosti , na temelju dostatnih i pouzdanih dokaza ;

(c)

savjetovanju o provedbi mjera odabranih kao odgovor na razini Unije na izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu;

(c)

savjetovanju o provedbi mjera odabranih kao odgovor na razini Unije na izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu;

(e)

olakšavanju razmjena i dijeljenja informacija, među ostalim s drugim tijelima na razini Unije koja su relevantna u slučaju krize, kao i, prema potrebi, s trećim zemljama, pri čemu se posebna pažnja posvećuje zemljama u razvoju, te s međunarodnim organizacijama.

(e)

olakšavanju razmjena i dijeljenja informacija, među ostalim s drugim tijelima na razini Unije koja su relevantna u slučaju krize, kao i, prema potrebi, s trećim zemljama, pri čemu se posebna pažnja posvećuje članicama EFTA-e, zemljama kandidatkinjama i zemljama u razvoju, te s međunarodnim organizacijama.

(a)

mišljenjima, preporukama i izvješćima koje je donio odbor;

(b)

rezultatima testiranja otpornosti na stres;

(c)

aktivaciji režima pojačanog opreza, njegovom produljenju i deaktivaciji te svim mjerama donesenima u skladu s dijelom III.;

(d)

aktivaciji režima za izvanredne okolnosti, njegovom produljenju i deaktivaciji te svim mjerama donesenima u skladu s dijelom IV.;

(e)

svim mjerama kojima se ograničava slobodno kretanje robe, usluga i radnika;

(a)

suradnju između nacionalnih nadležnih tijela i nadležnih tijela na razini Unije u području upravljanja režimom pojačanog opreza i režimom za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu tijekom njihove primjene u svim sektorima jedinstvenog tržišta ;

(a)

suradnju između nacionalnih nadležnih tijela, uključujući ona na lokalnoj i regionalnoj razini, i nadležnih tijela na razini Unije u području upravljanja režimom pojačanog opreza i režimom za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu;

(c)

koordinirani pristup komuniciranju o rizicima i komuniciranju u kriznim situacijama, među ostalim prema javnosti, u čemu koordinacijsku ulogu ima Komisija;

(c)

koordinirani pristup komuniciranju u kriznim situacijama, među ostalim prema javnosti i relevantnim dionicima, uključujući gospodarske subjekte, u čemu koordinacijsku ulogu ima Komisija;

(d)

upravljanje okvirom.

(a)

popis relevantnih nacionalnih nadležnih tijela, središnjih ureda za vezu imenovanih u skladu s člankom 5. i jedinstvenih kontaktnih točaka iz članka 21., njihovih podataka za kontakt, dodijeljenih uloga i odgovornosti koje imaju u skladu s nacionalnim pravom tijekom primjene režima pojačanog opreza i režima za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu iz ove Uredbe;

(a)

popis nacionalnih nadležnih tijela, središnjih ureda za vezu imenovanih u skladu s člankom 5. i jedinstvenih kontaktnih točaka iz članka 21., njihovih podataka za kontakt, dodijeljenih uloga i odgovornosti koje imaju u skladu s nacionalnim pravom tijekom primjene režima pojačanog opreza i režima za izvanredne okolnosti iz ove Uredbe;

(b)

savjetovanje s predstavnicima gospodarskih subjekata i socijalnih partnera , uključujući MSP-ove, o njihovim inicijativama i aktivnostima za ublažavanje potencijalnih poremećaja u lancima opskrbe i odgovaranje na njih te za prevladavanje potencijalnih nestašica robe i usluga na jedinstvenom tržištu;

(b)

savjetovanje s predstavnicima gospodarskih subjekata, uključujući MSP-ove, o njihovim inicijativama i aktivnostima za ublažavanje potencijalnih izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu i odgovaranje na njih;

(ba)

savjetovanje sa socijalnim partnerima o učinku na slobodno kretanje radnika u područjima od ključne važnosti;

(c)

suradnju na tehničkoj razini u režimu pojačanog opreza i režimu za izvanredne okolnosti u svim sektorima jedinstvenog tržišta;

(c)

suradnju na tehničkoj razini u režimu pojačanog opreza i režimu za izvanredne okolnosti u svim sektorima unutarnjeg tržišta;

(d)

komuniciranje o rizicima i komuniciranje u izvanrednim okolnostima, u čemu koordinacijsku ulogu ima Komisija, primjereno uzimajući u obzir već postojeće strukture.

(d)

komuniciranje o rizicima i komuniciranje u izvanrednim okolnostima, u čemu koordinacijsku ulogu ima Komisija, uzimajući u obzir već postojeće strukture.

(a)

posebni parametri poremećaja koji se nastoje riješiti dobrovoljnim kriznim protokolom i ciljevi koji se njime nastoje postići;

(b)

uloga svakog sudionika i pripremne mjere koje trebaju uspostaviti kao pripremu te njihova uloga nakon aktivacije kriznog protokola;

(c)

postupak za određivanje kada i kako će se provoditi krizni protokol;

(d)

mjere za ublažavanje mogućih izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu i odgovor na njih, strogo ograničene na ono što je potrebno za odgovaranje na njih;

(e)

zaštitne mjere za borbu protiv negativnih učinaka na slobodno kretanje robe, usluga i radnika.

1.

Komisija razvija i redovito organizira osposobljavanje u području pripravnosti, koordinacije, suradnje , komunikacije i razmjene informacija u kriznim situacijama iz članka 6. za osoblje imenovanih središnjih ureda za vezu i gospodarskih subjekata . Komisija organizira simulacije u kojima sudjeluje osoblje središnjih ureda za vezu, kao i druge relevantne sudionike, uključujući gospodarske subjekte, ili tijela uključena u sprečavanje izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu, pripravnost za njih i odgovor na njih .

1.a

(a)

praćenje, analizu i evaluaciju svih relevantnih mjera za olakšavanje slobodnog kretanja robe, usluga i osoba;

(b)

promicanje provedbe najboljih praksi na nacionalnoj razini i razini Unije te, prema potrebi, najboljih praksi koje su razvile treće zemlje i međunarodne organizacije;

(c)

razvoj smjernica za širenje znanja i provedbu različitih zadaća na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj i lokalnoj razini;

(d)

poticanje uvođenja i upotrebe relevantnih novih tehnologija i digitalnih alata u svrhu odgovora na izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu.

1.b

(a)

razvija scenarije i parametre koji obuhvaćaju posebne rizike povezane s izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i s ciljem utvrđivanja ranjivosti u ključno važnim područjima, kao i procjene potencijalnih učinaka na slobodno kretanje robe, usluga i osoba;

(b)

utvrđuje relevantne gospodarske subjekte i predstavničke organizacije, kao i druge relevantne aktere ili tijela uključene u sprečavanje, pripravnost i odgovor na izvanredne okolnosti te ih poziva na dobrovoljno sudjelovanje;

(c)

olakšava istorazinsko ocjenjivanje i potiče razvoj strategija pripravnosti za izvanredne okolnosti;

(d)

u suradnji sa svim uključenim dionicima utvrđuje mjere za ublažavanje rizika nakon završetka testiranja otpornosti na stres.

(a)

trgovinske tokove;

(b)

ponudu i potražnju;

(c)

koncentraciju ponude;

(d)

proizvodnju Unije i globalnu proizvodnje te proizvodne kapacitete u svim fazama lanca vrijednosti.

(e)

međuovisnosti među gospodarskim subjektima, sa subjektima koji djeluju unutar i izvan unutarnjeg tržišta.

(a)

broj gospodarskih subjekata zahvaćenih poremećajem ili mogućim poremećajem ;

(a)

broj gospodarskih subjekata zahvaćenih diljem Unije ;

(b)

trajanje ili predviđeno trajanje poremećaja ili mogućeg poremećaja ;

(b)

trajanje ili predviđeno trajanje incidenata ;

(c)

zemljopisno područje; udio jedinstvenog tržišta koji je zahvaćen poremećajem ili mogućim poremećajem ; učinak na određena zemljopisna područja koja su naročito osjetljiva na poremećaje u lancima opskrbe ili izložena njima, što uključuje najudaljenije regije EU-a ;

(c)

zemljopisno područje; udio zahvaćenog unutarnjeg tržišta i njegovi prekogranični učinci ; učinak na posebno osjetljiva ili izložena zemljopisna područja, kao što su najudaljenije regije;

(d)

učinak poremećaja ili mogućeg poremećaja na ulazne elemente koji se ne mogu diversificirati niti zamijeniti.

(d)

učinak tih incidenata na ulazne elemente koji se ne mogu diversificirati niti zamijeniti.

(a)

vjerojatnost i potencijalni učinak nestašica iz stavka 1.;

(b)

razinu postojećih zaliha gospodarskih subjekata i strateških rezervi na razini cijele Unije te sve informacije o tekućim aktivnostima gospodarskih subjekata usmjerenima na povećanje njihovih zaliha;

(c)

trošak stvaranja i održavanja takvih strateških rezervi.

(d)

mogućnosti za alternativnu opskrbu i potencijal za alternativnu opskrbu;

(e)

dodatne informacije kojima bi se mogla osigurati dostupnost te robe i usluga.

(a)

procjenu mogućeg učinka krize;

(a)

procjenu mogućeg učinka očekivane krize , uključujući specifičnu situaciju u pograničnim regijama i najudaljenijim regijama ;

(b)

popis predmetne robe i usluga od strateške važnosti; i

(b)

popis predmetne robe, usluga i kategorija radnika od ključne važnosti; i

(c)

mjere pojačanog opreza koje treba poduzeti.

(c)

mjere pojačanog opreza koje treba poduzeti , uključujući opravdanje vezano za potrebu i proporcionalnost tih mjera .

(a)

razina strateških rezervi na njihovom državnom području;

(b)

sve mogućnosti za dodatnu nabavu.

(a)

dokazuje da nema drugi pristup takvim informacijama i opravdava svoju potrebu; i

(b)

traži mišljenje odbora.

(a)

informacije o tome je li kriza uzrokovala aktivaciju bilo kojeg relevantnog mehanizma Vijeća za odgovor na krizu, Mehanizma Unije za civilnu zaštitu ili mehanizama uspostavljenih u okviru EU-a za zdravstvenu sigurnost, uključujući [Prijedlog] uredbe (EU)…/… o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i [Prijedlog] uredbe Vijeća (EU)…/… o okviru mjera za osiguranje isporuke medicinskih protumjera potrebnih tijekom krize ;

(a)

informacije o tome je li kriza potaknula aktivaciju relevantnog mehanizma za odgovor na krizu, uključujući integrirani politički odgovor na krizu, Mehanizma Unije za civilnu zaštitu ili bilo kojeg od mehanizama uspostavljenih u okviru EU-a za zdravstvenu sigurnost, uključujući okvir za izvanredna stanja u okviru Uredbe (EU) 2022/2372 ;

(b)

procjenu broja gospodarskih subjekata ili korisnika koji se oslanjaju na narušeni sektor ili sektore jedinstvenog tržišta za opskrbu predmetnom robom ili pružanje predmetnih usluga;

(b)

procjenu broja ili tržišnog udjela i tržišne potražnje gospodarskih subjekata ili korisnika koji se oslanjaju na narušeni sektor ili sektore unutarnjeg tržišta za slobodno kretanje ili opskrbu predmetnom robom ili pružanje predmetnih usluga;

(c)

važnost predmetne robe ili usluga za druge sektore;

(c)

kritičnu važnost predmetne robe, usluga ili radnika za druge sektore;

(ca)

procijenjenu nestašicu robe i usluga na unutarnjem tržištu;

(d)

stupanj i trajanje učinaka na gospodarske i društvene aktivnosti, okoliš i javnu sigurnost;

(d)

stupanj i trajanje stvarnog ili potencijalnog učinka krize na gospodarske i društvene aktivnosti, okoliš i javnu sigurnost;

(e)

da pogođeni gospodarski subjekti nisu uspjeli u razumnom roku dobrovoljno osmisliti rješenje za određene aspekte krize;

(e)

činjenicu da gospodarski subjekti pogođeni narušavanjem nisu uspjeli u razumnom roku dobrovoljno osmisliti rješenje za određene aspekte krize;

(g)

zemljopisno područje koje je pogođeno i koje bi moglo biti pogođeno, uključujući sve prekogranične učinke na funkcioniranje lanaca opskrbe koji su neophodni za održavanje vitalnih društvenih ili gospodarskih djelatnosti na jedinstvenom tržištu;

(g)

zemljopisno područje , uključujući pogranične regije i najudaljenije regije, koje je pogođeno i koje bi moglo biti pogođeno narušavanjem , uključujući sve prekogranične učinke na funkcioniranje lanaca opskrbe koji su neophodni za održavanje vitalnih društvenih ili gospodarskih djelatnosti na unutarnjem tržištu;

i.

nepostojanje zamjenske robe, ulaznih materijala ili usluga.

i.

nepostojanje ili nestašice zamjenske robe za robu, ulazne materijale i usluge relevantne u slučaju krize;

i.a

uvođenje ograničenja putovanja ili graničnih kontrola.