|
4.12.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/60 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/2031
оd 12. studenoga 2019.
o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 7989)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1), a posebno njezin članak 13. stavak 5.,
budući da:
|
(1) |
Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) referentni su za utvrđivanje uvjeta dozvola za postrojenja obuhvaćena poglavljem II. Direktive 2010/75/EU te bi nadležna tijela trebala utvrditi granične vrijednosti emisija kojima se osigurava da, u normalnim radnim uvjetima, emisije ne prelaze razine emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je utvrđeno u zaključcima o NRT-ima. |
|
(2) |
Forum sastavljen od predstavnika država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša, koji je Komisija osnovala Odlukom od 16. svibnja 2011. (2), Komisiji je 27. studenoga 2018. dostavio svoje mišljenje o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju. To je mišljenje javno dostupno (3). |
|
(3) |
Zaključci o NRT-ima iz Priloga ovoj Odluci ključni su element tog referentnog dokumenta o NRT-ima. |
|
(4) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 75. stavka 1. Direktive 2010/75/EU, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Donose se zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju kako su utvrđeni u Prilogu.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 12. studenoga 2019.
Za Komisiju
Karmenu VELLA
Član Komisije
(1) SL L 334, 17.12.2010., str. 17.
(2) Odluka Komisije od 16. svibnja 2011. kojom se osniva forum za razmjenu informacija u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (SL C 146, 17.5.2011., str. 3.).
(3) https://circabc.europa.eu/ui/group/06f33a94-9829-4eee-b187-21bb783a0fbf/library/d00a6ea2-6a30-46fc-8064-16200f9fe7f6?p=1&n=10&sort=modified_DESC
PRILOG
ZAKLJUČCI O NAJBOLJIM RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA (NRT-i) ZA PREHRAMBENU INDUSTRIJU, INDUSTRIJU PIĆA I MLIJEČNU INDUSTRIJU
PODRUČJE PRIMJENE
Ovi se zaključci o NRT-ima odnose na sljedeće aktivnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU:
|
— |
|
|
— |
|
|
— |
|
Ovim je zaključcima o NRT-ima obuhvaćeno i sljedeće:
|
— |
kombinirano pročišćavanje otpadnih voda različitog podrijetla pod uvjetom da glavno opterećenje onečišćenjem potječe iz aktivnosti navedenih u odjeljku 6.4. točkama (b) ili (c) Priloga I. Direktivi 2010/75/EU i da pročišćavanje otpadnih voda nije obuhvaćeno Direktivom Vijeća 91/271/EEZ; |
|
— |
proizvodnja etanola koja se odvija u postrojenju obuhvaćenom opisom aktivnosti iz odjeljka 6.4. točke (b) podtočke ii. Priloga I. Direktivi 2010/75/EU ili koja je obuhvaćena kao aktivnost izravno povezana s takvim postrojenjem. |
Ovi se zaključci o NRT-ima ne odnose na sljedeće:
|
— |
uređaje za loženje u krugu postrojenja u kojima nastaju vrući plinovi koji se ne upotrebljavaju za grijanje s izravnim kontaktom, sušenje ili neki dugi oblik obrade predmeta ili materijala. To može biti obuhvaćeno zaključcima o NRT-ima za velike uređaje za loženje ili Direktivom (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća (2); |
|
— |
proizvodnju primarnih proizvoda iz nusproizvoda životinjskog podrijetla, primjerice preradu i topljenje masti, proizvodnju ribljeg brašna i ribljeg ulja, obradu krvi i proizvodnju želatine. To može biti obuhvaćeno zaključcima o NRT-ima o klaonicama i postrojenjima za obradu nusproizvoda životinjskog podrijetla; |
|
— |
proizvodnju standardnog rasjeka velikih životinja i rasjeka peradi. To može biti obuhvaćeno zaključcima o NRT-ima o klaonicama i postrojenjima za obradu nusproizvoda životinjskog podrijetla. |
Slijede ostali zaključci o NRT-ima i referentni dokumenti koji bi mogli biti relevantni za aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ima:
|
— |
veliki uređaji za loženje; |
|
— |
klaonice i industrije životinjskih nusproizvoda; |
|
— |
zajednički sustavi pročišćavanja otpadnih voda i otpadnih plinova/upravljanja njima u kemijskom sektoru; |
|
— |
bazna organska kemijska industrija; |
|
— |
obrada otpada; |
|
— |
proizvodnja cementa, vapna i magnezijeva oksida; |
|
— |
praćenje emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama; |
|
— |
ekonomski učinci i učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij; |
|
— |
emisije iz procesa skladištenja; |
|
— |
energetska učinkovitost; |
|
— |
industrijski sustavi hlađenja. |
Ovi se zaključci o NRT-ima primjenjuju ne dovodeći u pitanje drugo relevantno zakonodavstvo EU-a, primjerice zakonodavstvo o higijeni ili sigurnosti hrane ili hrane za životinje.
DEFINICIJE
Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće definicije:
|
Korišteni pojam |
Definicija |
||||
|
Biokemijska potrošnja kisika (BPKn) |
Količina kisika potrebna za kemijsku oksidaciju organske tvari do ugljikova dioksida u n dana (vrijednost n je obično 5 ili 7). BPK je indikator za utvrđivanje masene koncentracije biorazgradivih organskih spojeva. |
||||
|
Usmjerene emisije |
Emisije onečišćujućih tvari u okoliš kroz bilo koju vrstu voda, cijevi, dimnjaka itd. |
||||
|
Kemijska potrošnja kisika (KPK) |
Količina kisika potrebna za potpunu kemijsku oksidaciju organske tvari do ugljikova dioksida pomoću dikromata. KPK je indikator za utvrđivanje masene koncentracije organskih spojeva. |
||||
|
Čestice |
Ukupne čestice (u zraku). |
||||
|
Postojeći pogon |
Pogon koji nije novi pogon. |
||||
|
Heksan |
Alkan sa šest atoma ugljika kemijske formule C6H14. |
||||
|
hl |
Hektolitar (odnosno 100 litara). |
||||
|
Novi pogon |
Pogon prvi put dopušten na lokaciji postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili potpuna zamjena pogona nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima. |
||||
|
NOX |
Zbroj dušikova monoksida (NO) i dušikova dioksida (NO2) izražen kao NO2. |
||||
|
Ostatak |
Tvari ili predmeti nastali djelatnostima obuhvaćenima područjem primjene ovog dokumenta, kao što su otpad ili nusproizvodi. |
||||
|
SOX |
Zbroj sumporova dioksida (SO2), sumporova trioksida (SO3) i aerosola sumporne kiseline izražen kao SO2. |
||||
|
Osjetljivi receptor |
Područje kojemu je potrebna posebna zaštita, na primjer:
|
||||
|
Ukupni dušik (TN) |
Ukupni dušik, izražen kao N, uključuje slobodni amonijak i amonijski dušik (NH4–N), dušik u nitritima (NO2–N), dušik u nitratima (NO3–N) i organski vezan dušik. |
||||
|
Ukupni organski ugljik (TOC) |
Ukupni organski ugljik, izražen kao C (u vodi), uključuje sve organske spojeve. |
||||
|
Ukupni fosfor (TP) |
Ukupni fosfor, izražen kao P, uključuje sve anorganske i organske spojeve fosfora, otopljene ili vezane za čestice. |
||||
|
Ukupne suspendirane krute tvari (UST) |
Masena koncentracija svih suspendiranih krutih tvari (u vodi) mjerena filtracijom kroz filtre od staklenih vlakana i gravimetrijom. |
||||
|
Ukupni hlapljivi organski ugljik (UHOU) |
Ukupni hlapljivi organski ugljik izražen kao C (u zraku). |
OPĆE NAPOMENE
Najbolje raspoložive tehnike
Tehnike koje su navedene i opisane u ovim zaključcima o NRT-ima nisu obvezujuće ni iscrpne. Mogu se primjenjivati i druge tehnike kojima se osigurava barem jednakovrijedna razina zaštite okoliša.
Ako nije drukčije navedeno, zaključci o NRT-ima općenito su primjenjivi.
Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-ima) za emisije u zrak
Ako nije drukčije navedeno, razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama za emisije u zrak navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije izražene kao masa emitiranih tvari po obujmu otpadnog plina u sljedećim standardnim uvjetima: suhi plin pri temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa, bez korekcije za sadržaj kisika, izražen u mg/Nm3.
Jednadžba za izračun koncentracije emisija pri referentnoj razini kisika:
pri čemu je:
|
ER |
: |
koncentracija emisija pri referentnoj razini kisika OR; |
|
OR |
: |
volumni udio referentne razine kisika, |
|
EM |
: |
izmjerena koncentracija emisija, |
|
OM |
: |
volumni udio izmjerene razine kisika. |
U pogledu vremena usrednjavanja razina emisija povezanih s NRT-ima za emisije u zrak primjenjuje se sljedeća definicija.
|
Vrijeme usrednjavanja |
Definicija |
|
Prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja |
Srednja vrijednost triju uzastopnih mjerenja od kojih je svako trajalo najmanje 30 minuta (3) |
Ako se otpadni plinovi iz dvaju ili više izvora (npr. sušionica ili peći) ispuštaju kroz zajednički dimnjak, razina emisija povezana s najboljim raspoloživim tehnikama primjenjuje se na kombinirano ispuštanje iz dimnjaka.
Specifični gubici heksana
Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama u vezi sa specifičnim gubicima heksana odnose se na godišnji prosjek i izračunavaju pomoću sljedeće jednadžbe:
|
pri čemu: |
gubici heksana su ukupna količina heksana koju je postrojenje potrošilo za svaku vrstu sjemena ili zrnja, izražena u kg/god., sirovina je ukupna količina svake vrste očišćenog sjemena ili prerađenog zrnja izražena u tonama/god. |
Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-ima) za emisije u vodu
Ako nije drukčije navedeno, razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama za emisije u vodu navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije (masa emitiranih tvari po volumenu vode) izražene u mg/l.
Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama izražene kao koncentracije odnose se na dnevne prosječne vrijednosti, odnosno na 24-satne kompozitne uzorke razmjerne protoku. Može se primijeniti uzimanje kompozitnih uzoraka razmjerno vremenu uz uvjet da je dokazana dovoljna stabilnost protoka. Umjesto toga, ako je efluent prikladno izmiješan i homogen, mogu se uzimati nasumični uzorci.
Kad je riječ o ukupnom organskom ugljiku (TOC), kemijskoj potrošnji kisika (KPK), ukupnom dušiku (TN) i ukupnom fosforu (TP), izračun prosječne učinkovitosti smanjivanja emisija iz ovih zaključaka o NRT-ima (vidjeti tablicu 1.) temelji se na opterećenju influenta i efluenta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Druge razine ekološke učinkovitosti
Specifično ispuštanje otpadnih voda
Indikativne razine ekološke učinkovitosti povezane sa specifičnim ispuštanjem otpadnih voda odnose se na godišnje srednje vrijednosti i izračunavaju se pomoću sljedeće jednadžbe:
|
pri čemu: |
ispuštene otpadne vode su ukupna količina ispuštenih otpadnih voda (izravno ispuštene, neizravno ispuštene i/ili upuštene u tlo) iz obuhvaćenih specifičnih postupaka tijekom razdoblja proizvodnje izražena u m3/god., ne uključujući rashladnu vodu i oborinske vode koje se ispuštaju zasebno, stopa aktivnosti je ukupna količina proizvoda ili obrađenih sirovina, ovisno o sektoru, izražena u tonama/god. ili u hl/god. Ambalaža nije uključena u težinu proizvoda. Sirovine su svi materijali koji ulaze u pogon, obrađeni ili prerađeni za proizvodnju hrane ili hrane za životinje. |
Specifična potrošnja energije
Indikativne razine ekološke učinkovitosti povezane sa specifičnom potrošnjom energije odnose se na godišnje srednje vrijednosti i izračunavaju se pomoću sljedeće jednadžbe:
|
pri čemu: |
potrošnja konačne energije je ukupna količina energije potrošena za obuhvaćene specifične postupke tijekom razdoblja proizvodnje (u obliku topline i električne energije) izražena u MWh/god., stopa aktivnosti je ukupna količina proizvoda ili obrađenih sirovina, ovisno o sektoru, izražena u tonama/god. ili u hl/god. Ambalaža nije uključena u težinu proizvoda. Sirovine su svi materijali koji ulaze u pogon, obrađeni ili prerađeni za proizvodnju hrane ili hrane za životinje. |
1. OPĆI ZAKLJUČCI O NRT-ima
1.1. Sustavi upravljanja okolišem
NRT 1. Za poboljšanje ukupne ekološke učinkovitosti NRT je izrada i uvođenje sustava upravljanja okolišem (EMS-a) koji uključuje sve sljedeće značajke:
|
i. |
zalaganje, vodstvo i odgovornost uprave, uključujući višu upravu, za provedbu učinkovitog sustava upravljanja okolišem; |
|
ii. |
analizu koja uključuje utvrđivanje konteksta organizacije, određivanje potreba i očekivanja zainteresiranih strana, utvrđivanje značajki pogona koje su povezane s mogućim rizicima za okoliš (ili zdravlje ljudi) i primjenjivih pravnih zahtjeva povezanih s okolišem; |
|
iii. |
oblikovanje politike zaštite okoliša koja uključuje stalno poboljšanje ekološke učinkovitosti postrojenja; |
|
iv. |
utvrđivanje ciljeva i pokazatelja uspješnosti za važne aspekte okoliša, uključujući održanje usklađenosti s primjenjivim pravnim zahtjevima; |
|
v. |
planiranje i provedbu potrebnih postupaka i radnji (uključujući preventivne i korektivne mjere, ako je potrebno) za postizanje ciljeva zaštite okoliša i izbjegavanje rizika za okoliš; |
|
vi. |
utvrđivanje struktura, uloga i odgovornosti u odnosu na aspekte okoliša i ciljeve zaštite okoliša te osiguravanje potrebnih financijskih i ljudskih resursa; |
|
vii. |
osiguravanje potrebne stručnosti i osviještenosti osoblja čiji rad može utjecati na ekološku učinkovitost postrojenja (npr. pružanjem informacija i osposobljavanjem); |
|
viii. |
unutarnju i vanjsku komunikacija; |
|
ix. |
poticanje sudjelovanja zaposlenika u dobrim praksama upravljanja okolišem; |
|
x. |
izradu i ažuriranje priručnika za upravljanje i pisanih postupaka za kontrolu aktivnosti koje znatno utječu na okoliš te odgovarajućih evidencija; |
|
xi. |
učinkovito operativno planiranje i kontrolu procesa; |
|
xii. |
provedbu primjerenih programa održavanja; |
|
xiii. |
postupke pripravnosti i odgovora u kriznim situacijama, uključujući sprečavanje i/ili ublažavanje štetnih utjecaja kriznih situacija (na okoliš); |
|
xiv. |
pri projektiranju novog postrojenja ili njegova dijela ili preoblikovanju postojećeg postrojenja ili njegova dijela, razmatranje njihova utjecaja na okoliš tijekom životnog vijeka koji uključuje izgradnju, održavanje, rad i stavljanje izvan pogona; |
|
xv. |
provedbu programa praćenja i mjerenja; ako je potrebno, informacije su raspoložive u Referentnom izvješću o praćenju emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama; |
|
xvi. |
redovitu usporedbu s drugim postignućima unutar sektora; |
|
xvii. |
periodičku neovisnu (u mjeri u kojoj je to izvedivo) unutarnju reviziju i periodičku neovisnu vanjsku reviziju kako bi se ocijenila ekološka učinkovitost i utvrdilo odgovara li sustav upravljanja okolišem planiranim mjerama te provodi li se i ažurira; |
|
xviii. |
ocjenu uzroka neusklađenosti, provedbu korektivnih mjera na temelju neusklađenosti, reviziju učinkovitosti korektivnih mjera te utvrđivanje (mogućeg) postojanja sličnih neusklađenosti; |
|
xix. |
periodičku reviziju sustava upravljanja okolišem i njegove trajne primjerenosti, prikladnosti i djelotvornosti koju provodi viša uprava; |
|
xx. |
praćenje i uzimanje u obzir razvoja čišćih tehnika. |
Za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju NRT je i uključivanje sljedećih elemenata u EMS:
|
i. |
plan upravljanja bukom (vidjeti NRT 13.); |
|
ii. |
plan upravljanja neugodnim mirisima (vidjeti NRT 15.); |
|
iii. |
inventar potrošnje vode, energije i sirovina te inventar tokova otpadnih voda i otpadnih plinova (vidjeti NRT 2.); |
|
iv. |
plan energetske učinkovitosti (vidjeti NRT 6.a). |
Napomena
Uredbom (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđen je sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Unije (EMAS), koji je primjer sustava upravljanja okolišem koji je dosljedan ovim najboljim raspoloživim tehnikama.
Primjenjivost
Razina detaljnosti i stupanj formalizacije EMS-a uglavnom će biti uvjetovani prirodom, opsegom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih utjecaja na okoliš.
NRT 2. Za povećanje učinkovitosti resursa i smanjenje emisija NRT je izrada, održavanje i redovito preispitivanje (uključujući u slučaju znatnih promjena) inventara potrošnje vode, energije i sirovina te inventara tokova otpadnih voda i plinova kao dio sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.), koji sadržava sve sljedeće značajke:
|
I. |
informacije o postupcima proizvodnje hrane, pića i mliječnih proizvoda, uključujući:
|
|
II. |
informacije o potrošnji i uporabi vode (npr. dijagrami toka i bilance vode) te utvrđivanje mjera za smanjenje potrošnje vode i količine otpadnih voda (vidjeti NRT 7.); |
|
III. |
informacije o količinama i svojstvima tokova otpadnih voda, kao što su:
|
|
IV. |
informacije o svojstvima tokova otpadnih plinova, kao što su:
|
|
V. |
informacije o potrošnji i uporabi energije, količinama upotrijebljenih sirovina te o količinama i svojstvima nastalih ostataka, te utvrđivanje mjera za stalno poboljšanje učinkovitosti resursa (vidjeti primjerice NRT 6. i NRT 10.); |
|
VI. |
utvrđivanje i provedbu primjerene strategije praćenja u cilju povećanja učinkovitosti resursa, uzimajući u obzir potrošnju energije, vode i sirovina. Praćenje može obuhvaćati izravna mjerenja, izračune ili bilježenje odgovarajućom učestalošću. Praćenje se raščlanjuje na najprikladnijoj razini (npr. na razini postupka ili pogona/postrojenja). |
Primjenjivost
Razina detaljnosti inventara uglavnom će biti uvjetovana prirodom, opsegom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih utjecaja na okoliš.
1.2. Praćenje
NRT 3. Za relevantne emisije u vodu utvrđene u inventaru tokova otpadnih voda (vidjeti NRT 2.) NRT je praćenje ključnih parametara postupka (npr. kontinuirano praćenje protoka otpadnih voda, pH vrijednosti i temperature) na ključnim lokacijama (npr. na ulazu u pretpročišćavanje i izlazu iz njega, na ulazu u završnu obradu, na točki gdje emisija izlazi iz postrojenja).
NRT 4. NRT je praćenje emisija u vodu najmanje uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.
|
Tvar/parametar |
Norma/norme |
Minimalna učestalost praćenja (5) |
Praćenje povezano s |
|
ne postoji norma EN |
jedanput dnevno (8) |
NRT 12. |
|
|
ukupni dušik (TN) (6) |
dostupne razne norme EN (npr. EN 12260, EN ISO 11905-1) |
||
|
EN 1484 |
|||
|
ukupni fosfor (TP) (6) |
dostupne razne norme EN (npr. EN ISO 6878, EN ISO 15681-1 i 15681-2, EN ISO 11885) |
||
|
ukupne suspendirane krute tvari (UST) (6) |
EN 872 |
||
|
biokemijska potrošnja kisika (BPKn) (6) |
EN 1899-1 |
jedanput mjesečno |
|
|
klorid (Cl-) |
dostupne razne norme EN (npr. EN ISO 10304-1, EN ISO 15682) |
jedanput mjesečno |
— |
NRT 5. NRT je praćenje usmjerenih emisija u zrak najmanje uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN.
|
Tvar/parametar |
Sektor |
Specifični proces |
Norma/norme |
Minimalna učestalost praćenja (9) |
Praćenje povezano s |
|
čestice |
hrana za životinje |
sušenje zelenog krmiva |
EN 13284-1 |
jedanput u tri mjeseca (10) |
NRT 17. |
|
mljevenje i hlađenje peleta u proizvodnji krmne smjese |
jedanput godišnje |
NRT 17. |
|||
|
ekstruzija suhe hrane za kućne ljubimce |
jedanput godišnje |
NRT 17. |
|||
|
proizvodnja piva |
rukovanje sladom i dodacima i njihova obrada |
jedanput godišnje |
NRT 20. |
||
|
mliječni proizvodi |
postupci sušenja |
jedanput godišnje |
NRT 23. |
||
|
mljevenje zrnja |
čišćenje i mljevenje zrnja |
jedanput godišnje |
NRT 28. |
||
|
obrada uljane repice i rafiniranje biljnog ulja |
rukovanje sjemenjem i njegova priprema, sušenje i hlađenje brašna |
jedanput godišnje |
NRT 31. |
||
|
proizvodnja škroba |
sušenje škroba, proteina i vlakana |
NRT 34. |
|||
|
proizvodnja šećera |
sušenje pulpe repe |
jedanput mjesečno (10) |
NRT 36. |
||
|
PM2,5 i PM10 |
proizvodnja šećera |
sušenje pulpe repe |
EN ISO 23210 |
jedanput godišnje |
NRT 36. |
|
UHOU |
prerada ribe i školjkaša |
pušnice |
EN 12619 |
jedanput godišnje |
NRT 26. |
|
prerada mesa |
pušnice |
NRT 29. |
|||
|
obrada uljane repice i rafiniranje biljnog ulja (11) |
— |
— |
|||
|
proizvodnja šećera |
sušenje pulpe repe na visokoj temperaturi |
jedanput godišnje |
— |
||
|
NOX |
prerada mesa (12) |
pušnice |
EN 14792 |
jedanput godišnje |
— |
|
proizvodnja šećera |
sušenje pulpe repe na visokoj temperaturi |
||||
|
CO |
prerada mesa (12) |
pušnice |
EN 15058 |
||
|
proizvodnja šećera |
sušenje pulpe repe na visokoj temperaturi |
||||
|
SOX |
proizvodnja šećera |
sušenje pulpe repe bez upotrebe prirodnog plina |
EN 14791 |
dvaput godišnje (10) |
NRT 37. |
1.3. Energetska učinkovitost
NRT 6. Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena NRT 6.a i odgovarajuće kombinacije uobičajenih tehnika navedenih pod tehnikom b u nastavku.
|
Tehnika |
Opis |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
a |
Plan energetske učinkovitosti |
Plan energetske učinkovitosti, kao dio sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.), podrazumijeva definiranje i izračun specifične potrošnje energije za tu aktivnost, utvrđivanje ključnih pokazatelja uspješnosti na godišnjoj razini (primjerice za specifičnu potrošnju energije) i planiranje periodičnih ciljeva poboljšanja i povezanih aktivnosti. Plan je prilagođen posebnostima postrojenja. |
||||||||||||||||||||||||||||
|
b |
Upotreba uobičajenih tehnika |
Uobičajene tehnike uključuju tehnike poput sljedećih:
|
||||||||||||||||||||||||||||
Daljnje tehnike za povećanje energetske učinkovitosti specifične za sektor navedene su u odjeljcima od 2 do 13 ovih zaključaka o NRT-ima.
1.4. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
NRT 7. Za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda NRT je primjena NRT-a 7.a i i jedne od tehnika od b do k u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
Uobičajene tehnike |
|||
|
a |
Recikliranje i/ili ponovna upotreba vode |
Recikliranje i/ili ponovna upotreba tokova vode (uz prethodno pročišćavanje ili bez njega), npr. za čišćenje, pranje, hlađenje ili u samom postupku. |
Možda neće biti primjenjivo zbog higijenskih zahtjeva i zahtjeva u pogledu sigurnosti hrane. |
|
b |
Optimizacija protoka vode |
Upotreba kontrolnih uređaja, npr. fotoćelija, protočnih ventila ili termostatskih ventila za automatsku prilagodbu protoka vode. |
|
|
c |
Optimizacija mlaznica i crijeva za vodu |
Upotreba točnog broja mlaznica i njihovo pravilno razmještanje; prilagodba pritiska vode. |
|
|
d |
Razdvajanje tokova vode |
Tokovi vode koje nije potrebno pročišćavati (npr. neonečišćena rashladna voda ili neonečišćene oborinske vode) odvajaju se od otpadnih voda koje je potrebno pročistiti, čime se omogućuje recikliranje nekontaminirane vode. |
Postupak odvajanja neonečišćenih oborinskih voda možda neće biti moguće primijeniti u slučaju postojećih sustava za prikupljanje otpadnih voda. |
|
Tehnike povezane s operacijama čišćenja |
|||
|
e |
Suho čišćenje |
Uklanjanje što je više moguće preostalog materijala iz sirovina i opreme prije čišćenja tekućinama, npr. upotrebom stlačenog zraka, vakuumskih sustava ili posuda za odvod s mrežastim pokrovom. |
Općenito primjenjivo. |
|
f |
Sustav čišćenja cijevi strugačem |
Upotreba sustava pokretača, hvatača, opreme s komprimiranim zrakom i projektila (zvanog „strugač”, izrađenog npr. od plastike ili zaleđenog mulja) za čišćenje cijevi. Ugrađeni su linijski ventili kako bi se omogućio prolazak strugača kroz sustav cjevovoda i za odvajanje proizvoda od vode za ispiranje. |
|
|
g |
Visokotlačno čišćenje |
Prskanje vode na površinu koju treba očistiti pod pritiskom od 15 do 150 bara. |
Možda neće biti primjenjivo zbog zahtjeva u pogledu zdravlja i sigurnosti hrane. |
|
h |
Optimizacija doziranja kemikalija i upotreba vode za CIP čišćenje |
Optimizacija projekta CIP čišćenja (čišćenja u industrijskim prostorima) i mjerenje mutnoće, provodljivosti, temperature i/ili pH za doziranje vruće vode i kemikalije u optimalnim količinama. |
Općenito primjenjivo. |
|
i |
Niskotlačno čišćenje pjenom i/ili gelom |
Upotreba niskotlačne pjene i/ili gela za čišćenje zidova, podova i/ili površina opreme. |
|
|
j |
Optimirano oblikovanje i izvedba opreme i procesnih područja |
Oprema i procesna područja oblikovani su i izvedeni tako da se olakša čišćenje. Pri optimiranju oblikovanja i izvedbe u obzir se uzimaju higijenski zahtjevi. |
|
|
k |
Čišćenje opreme što je prije moguće |
Čišćenje se provodi što je prije moguće nakon upotrebe kako bi se spriječilo stvrdnjavanje otpadaka. |
|
Daljnje tehnike za smanjenje potrošnje vode specifične za sektor navedene su u odjeljku 6.1 ovih zaključaka o NRT-ima.
1.5. Štetne tvari
NRT 8. Za sprečavanje ili smanjenje upotrebe štetnih tvari, npr. za čišćenje i dezinfekciju, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
|
|
a |
Ispravan odabir kemikalija za čišćenje i/ili dezinficijensa |
Izbjegavanje ili svođenje na najmanju moguću mjeru upotrebe kemikalija za čišćenje i/ili dezinficijensa koji su štetni za vodeni okoliš, a posebice prioritetnih tvari obuhvaćenih Okvirnom direktivom o vodama 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13). Pri odabiru tvari u obzir se uzimaju higijenski zahtjevi i zahtjevi u pogledu sigurnosti hrane. |
|
b |
Ponovna upotreba kemikalija za čišćenje pri CIP čišćenju |
Prikupljanje i ponovna upotreba kemikalija za čišćenje pri CIP čišćenju. Pri ponovnoj upotrebi kemikalija za čišćenje u obzir se uzimaju higijenski zahtjevi i zahtjevi u pogledu sigurnosti hrane. |
|
c |
Suho čišćenje |
Vidjeti NRT 7.e. |
|
d |
Optimirano oblikovanje i izvedba opreme i procesnih područja |
Vidjeti NRT 7.j. |
NRT 9. Za sprečavanje emisija tvari koje oštećuju ozonski omotač i tvari s visokim potencijalom globalnog zagrijavanja iz hlađenja i zamrzavanja NRT je upotreba rashladnih sredstava bez potencijala oštećenja ozonskog omotača i s niskim potencijalom globalnog zagrijavanja.
Opis
Primjerena rashladna sredstva uključuju vodu, ugljikov dioksid i amonijak.
1.6. Učinkovitost resursa
NRT 10. Za povećanje učinkovitosti resursa NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Anaerobna razgradnja |
Obrada biorazgradivih ostataka mikroorganizmima bez prisutnosti kisika pri kojoj nastaju bioplin i digestat. Bioplin se upotrebljava kao gorivo, npr. u plinskome motoru ili u kotlu. Digestat se može upotrebljavati npr. kao poboljšivač tla. |
Možda neće biti primjenjivo zbog količine i/ili prirode ostataka. |
|
b |
Upotreba ostataka |
Ostaci se upotrebljavaju npr. kao hrana za životinje. |
Možda neće biti primjenjivo zbog pravnih zahtjeva. |
|
c |
Odvajanje ostataka |
Odvajanje ostataka npr. upotrebom pravilno razmještenih štitnika protiv zapljuskivanja, sita, zaklopki, posuda za odvod, ukapnica i korita. |
Općenito primjenjivo. |
|
d |
Oporaba i ponovna upotreba ostataka iz pasterizatora |
Ostaci iz pasterizatora vraćaju se u jedinicu za miješanje i tako se ponovno upotrebljavaju kao sirovine. |
Primjenjivo samo za tekuće prehrambene proizvode. |
|
e |
Oporaba fosfora u obliku struvita |
Vidjeti NRT 12.g. |
Primjenjivo samo za tokove otpadnih voda s visokim ukupnim udjelom fosfora (npr. više od 50 mg/l) i znatnim protokom. |
|
f |
Upuštanje otpadnih voda u tlo |
Nakon prikladnog pročišćavanja otpadne vode se upuštaju u tlo kako bi se iskoristio sadržaj hranjivih tvari i/ili upotrijebila voda. |
Primjenjivo samo u slučaju dokazane koristi za poljoprivredu, dokazane niske razine onečišćenja i izostanka negativnih utjecaja na okoliš (npr. na tlo, podzemne i površinske vode). Primjenjivost može biti ograničena zbog ograničene dostupnosti prikladnog zemljišta u blizini postrojenja. Primjenjivost može biti ograničena stanjem tla i lokalnim klimatskim uvjetima (npr. u slučaju mokrih ili zamrznutih polja) te zakonodavstvom. |
Daljnje tehnike za smanjenje količine otpada koji se šalje na odlagalište specifične za sektor navedene su u odjeljcima 3.3, 4.3 i 5.1 ovih zaključaka o NRT-ima.
1.7. Emisije u vodu
NRT 11. Za sprečavanje nekontroliranih emisija u vodu NRT je osiguravanje odgovarajućeg kapaciteta retencijskog bazena za otpadne vode.
Opis
Odgovarajući kapacitet retencijskog bazena utvrđuje se procjenom rizika (uzimajući u obzir prirodu onečišćujućih tvari, njihove utjecaje na daljnje pročišćavanje otpadnih voda, okoliš prijamnika itd.).
Iz retencijskog bazena otpadne vode moguće je ispustiti samo nakon što se poduzmu odgovarajuće mjere (npr. praćenje, pročišćavanje, oporaba).
Primjenjivost
Za postojeće pogone tehnika možda nije primjenjiva zbog nedostatka prostora i/ili zbog oblikovanja sustava za prikupljanje otpadnih voda.
NRT 12. Za smanjenje emisija u vodu NRT je upotreba odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
|
Tehnika (14) |
Tipične ciljane onečišćujuće tvari |
Primjenjivost |
|
Prethodno pročišćavanje, prvi stupanj pročišćavanja i pročišćavanje općenito |
|||
|
a |
Egalizacija |
Sve onečišćujuće tvari |
Općenito primjenjivo. |
|
b |
Neutralizacija |
Kiseline, lužine |
|
|
c |
Fizičko odvajanje, npr. rešetke, sita, separatori pijeska, separatori masti i ulja ili primarne taložnice |
Krupne krute tvari, suspendirane krute tvari, ulja/masti |
|
|
Aerobno i/ili anaerobno pročišćavanje (drugi stupanj pročišćavanja) |
|||
|
d |
Aerobno i/ili anaerobno pročišćavanje (drugi stupanj pročišćavanja), npr. postupak s aktivnim muljem, aerobna laguna, postupak u UASB (eng. upflow anaerobic sludge blanket) reaktoru, postupak s anaerobnim kontaktom, membranski bioreaktor |
Biorazgradivi organski spojevi |
Općenito primjenjivo. |
|
Uklanjanje dušika |
|||
|
e |
Nitrifikacija i/ili denitrifikacija |
Ukupni dušik, amonijak |
Nitrifikacija možda neće biti primjenjiva u slučaju visokih koncentracija klorida (tj. više od 10 g/l). Nitrifikacija možda neće biti primjenjiva ako je temperatura otpadnih voda niska (npr. niža od 12 °C). |
|
f |
Djelomična nitrifikacija – anaerobna oksidacija amonijaka |
Nitrifikacija možda neće biti primjenjiva ako je temperatura otpadnih voda niska. |
|
|
Oporaba i/ili uklanjanje fosfora |
|||
|
g |
Oporaba fosfora u obliku struvita |
Ukupni fosfor |
Primjenjivo samo za tokove otpadnih voda s visokim ukupnim udjelom fosfora (npr. više od 50 mg/l) i znatnim protokom. |
|
h |
Taloženje |
Općenito primjenjivo. |
|
|
i |
Poboljšano biološko uklanjanje fosfora |
||
|
Završno uklanjanje krutih tvari |
|||
|
j |
Koagulacija i flokulacija |
Suspendirane krute tvari |
Općenito primjenjivo. |
|
k |
Sedimentacija |
||
|
l |
Filtracija (npr. filtracija pijeskom, mikrofiltracija, ultrafiltracija) |
||
|
m |
Flotacija |
||
Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u vodu navedene u tablici 1. primjenjuju se na izravna ispuštanja u prihvatno vodno tijelo.
Razine emisija povezane s NRT-ima primjenjuju se na mjestu izlaska emisija iz postrojenja.
Tablica 1.
Razine emisija povezane s NRT-ima za izravna ispuštanja u prihvatno vodno tijelo
|
Parametar |
|
|
25–100 mg/l (19) |
|
|
ukupne suspendirane krute tvari (UST) |
4–50 mg/l (20) |
|
ukupni dušik (TN) |
|
|
ukupni fosfor (TP) |
0,2–2 mg/l (23) |
Povezano praćenje opisano je u NRT 4.
1.8. Buka
NRT 13.Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija buke NRT je utvrđivanje, provedba i redovito preispitivanje plana za upravljanje bukom u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve elemente navedene u nastavku:
|
— |
protokol s mjerama i vremenskim okvirom, |
|
— |
protokol za praćenje emisija buke, |
|
— |
protokol za reakciju na utvrđene incidente s bukom, npr. pritužbe, |
|
— |
program smanjenja buke namijenjen utvrđivanju jednog ili više izvora, mjerenju/procjeni izloženosti buci i vibracijama, karakterizaciji doprinosa izvora i provedbi mjera za sprečavanje i/ili smanjenje. |
Primjenjivost
NRT 13. je primjenjiv samo ako se nastanak buke u osjetljivijim receptorima može očekivati i/ili je zabilježen.
NRT 14. Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija buke NRT je primjena tehnike ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|||||||||||
|
a |
Odgovarajući razmještaj opreme i zgrada |
Razina buke može se smanjiti povećanjem udaljenosti između odašiljatelja i primatelja, korištenjem zgrada kao bukobrana te premještanjem ulaza i izlaza na zgradama. |
Kod postojećih pogona preseljenje opreme te ulaza i izlaza možda nije izvedivo zbog nedostatka prostora i/ili previsokih troškova. |
||||||||||
|
b |
Operativne mjere |
Primjerice:
|
Općenito primjenjivo. |
||||||||||
|
c |
Oprema s niskom razinom buke |
To uključuje kompresore, crpke i ventilatore s niskom razinom buke. |
|||||||||||
|
d |
Oprema za zaštitu od buke |
Primjerice:
|
Možda nije primjenjivo na postojeće pogone zbog nedostatka prostora. |
||||||||||
|
e |
Smanjivanje buke |
Umetanje prepreka između odašiljatelja i primatelja (npr. zaštitnih zidova, nasipa i zgrada). |
Primjenjivo samo na postojeće pogone; projektiranjem novih postrojenja ova bi tehnika trebala postati nepotrebna. Kod postojećih pogona umetanje prepreka može biti ograničeno nedostatkom prostora. |
||||||||||
1.9. Neugodni mirisi
NRT 15.Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija neugodnih mirisa NRT je utvrđivanje, provedba i redovito preispitivanje plana za upravljanje neugodnim mirisima u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve elemente navedene u nastavku:
|
— |
protokol s mjerama i vremenskim okvirom, |
|
— |
protokol za praćenje neugodnih mirisa, koji se može dopuniti mjerenjem/procjenom izloženosti neugodnim mirisima ili procjenom utjecaja neugodnih mirisa, |
|
— |
protokol za reakciju na utvrđene incidente s neugodnim mirisima, npr. pritužbe, |
|
— |
program sprečavanja i smanjenja neugodnih mirisa namijenjen utvrđivanju jednog ili više izvora, mjerenju/procjeni izloženosti neugodnim mirisima, karakterizaciji doprinosa izvora i provedbi mjera za sprečavanje i/ili smanjenje. |
Primjenjivost
NRT 15. je primjenjiv samo ako se nastanak neugodnih mirisa u osjetljivijim receptorima može očekivati i/ili je zabilježen.
2. Zaključci o NRT-ima za hranu za životinje
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na hranu životinje. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
2.1. Energetska učinkovitost
2.1.1. Krmne smjese/hrana za kućne ljubimce
Opće tehnike za povećanje energetske učinkovitosti navedene su u odjeljku 1.3. ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativne razine ekološke učinkovitosti navedene su u tablici u nastavku.
Tablica 2.
Indikativne razine ekološke učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije
|
Proizvod |
Jedinica |
Specifična potrošnja energije (godišnja srednja vrijednost) |
|
krmna smjesa |
MWh/tona proizvoda |
|
|
suha hrana za kućne ljubimce |
0,39–0,50 |
|
|
mokra hrana za kućne ljubimce |
0,33–0,85 |
2.1.2. Zeleno krmivo
NRT 16. Za povećanje energetske učinkovitosti obrade zelenog krmiva NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih pod NRT 6. i tehnika navedenih u nastavku.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Upotreba predsušenog krmiva |
Upotreba krmiva koje je predsušeno (npr. razastiranjem na suncu). |
Nije primjenjivo u slučaju vlažnog postupka. |
|
b |
Recikliranje otpadnog plina iz sušionice |
Ubrizgavanje otpadnog plina iz ciklona u plamenik sušionice. |
Općenito primjenjivo. |
|
c |
Upotreba otpadne topline za predsušenje |
Toplina iz izlazne pare visokotemperaturnih sušionica upotrebljava se za predsušenje dijela ili ukupne količine zelenog krmiva. |
|
2.2. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
Opće tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda navedene su u odjeljku 1.4 ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativna razina ekološke učinkovitosti navedena je u tablici u nastavku.
Tablica 3.
Indikativna razina ekološke učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda
|
Proizvod |
Jedinica |
Specifično ispuštanje otpadnih voda (godišnja srednja vrijednost) |
|
mokra hrana za kućne ljubimce |
m3/tona proizvoda |
1,3 – 2,4 |
2.3. Emisije u zrak
NRT 17. Kako bi se smanjile usmjerene emisije čestica u zrak, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Vrećasti filtar |
Vidjeti odjeljak 14.2. |
Možda nije primjenjivo na uklanjanje ljepljivih čestica. |
|
b |
Ciklon |
Općenito primjenjivo. |
|
Tablica 4.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije čestica u zrak iz mljevenja i hlađenja peleta u proizvodnji krmne smjese
|
Parametar |
Specifični proces |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) |
|
|
Nova postrojenja |
Postojeća postrojenja |
|||
|
Čestice |
Mljevenje |
mg/Nm3 |
< 2 – 5 |
< 2 – 10 |
|
Hlađenje peleta |
< 2 – 20 |
|||
Povezano praćenje opisano je u NRT 5.
3. Zaključci o NRT-ima za proizvodnju piva
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na proizvodnju piva. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
3.1. Energetska učinkovitost
NRT 18. Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih pod NRT 6. i tehnika navedenih u nastavku.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Gnječenje pri višim temperaturama |
Gnječenje zrnja vrši se pri temperaturama od otprilike 60 °C, čime se smanjuje upotreba hladne vode. |
Možda neće biti primjenjivo zbog specifikacija proizvoda. |
|
b |
Smanjenje stope isparavanja pri kuhanju sladovine |
Stopa isparavanja može se smanjiti s 10 % na otprilike 4 % na sat (npr. dvofaznim sustavima za kuhanje, dinamičnim niskotlačnim kuhanjem). |
|
|
c |
Povećanje udjela proizvodnje piva sa sladovinom s povećanim udjelom ekstrakta (eng. high-gravity brewing) |
Proizvodnja koncentrirane sladovine, čime se smanjuje njezin volumen i stoga štedi energija. |
|
Tablica 5.
Indikativna razina ekološke učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije
|
Jedinica |
Specifična potrošnja energije (godišnja srednja vrijednost) |
|
MWh/hl proizvoda |
0,02–0,05 |
3.2. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
Opće tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda navedene su u odjeljku 1.4 ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativna razina ekološke učinkovitosti navedena je u tablici u nastavku.
Tablica 6.
Indikativna razina ekološke učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda
|
Jedinica |
Specifično ispuštanje otpadnih voda (godišnja srednja vrijednost) |
|
m3/hl proizvoda |
0,15–0,50 |
3.3. Otpad
NRT 19. Za smanjenje količine otpada koji se šalje na odlagalište NRT je primjena jedne ili obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
Tehnika |
Opis |
|
|
a |
Oporaba i (ponovna) upotreba kvasca nakon fermentacije |
Nakon fermentacije kvasac se prikuplja i može se djelomično ponovno upotrijebiti u postupku fermentacije i/ili se može dalje upotrebljavati za brojne namjene, npr. kao hrana za životinje, u farmaceutskoj industriji, kao sastojak hrane, za proizvodnju bioplina u uređajima za anaerobno pročišćavanje otpadnih voda. |
|
b |
Oporaba i (ponovna) upotreba prirodnog materijala za filtriranje |
Nakon kemijske, enzimske ili termičke obrade, prirodni materijal za filtriranje (npr. diatomejska zemlja) može se djelomično ponovno upotrijebiti u postupku filtriranja. Prirodni materijal za filtriranje može se upotrijebiti i npr. kao poboljšivač tla. |
3.4. Emisije u zrak
NRT 20. Za smanjenje usmjerenih emisija čestica u zrak NRT je primjena vrećastog filtra ili ciklona i vrećastog filtra.
Opis
Vidjeti odjeljak 14.2.
Tablica 7.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije čestica u zrak iz rukovanja sladom i dodacima i njihove obrade
|
Parametar |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) |
|
|
Nova postrojenja |
Postojeća postrojenja |
||
|
Čestice |
mg/Nm3 |
< 2–5 |
< 2–10 |
Povezano praćenje opisano je u NRT 5.
4. Zaključci o NRT-ima za mljekare
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na mljekare. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
4.1. Energetska učinkovitost
NRT 21. Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih pod NRT 6. i tehnika navedenih u nastavku.
|
Tehnika |
Opis |
|
|
a |
Djelomična homogenizacija mlijeka |
Vrhnje se homogenizira zajedno s malim udjelom obranog mlijeka Veličina homogenizatora može se znatno smanjiti, što rezultira uštedom energije. |
|
b |
Energetski učinkovit homogenizator |
Optimiranim oblikovanjem smanjuje se radni tlak homogenizatora te se stoga smanjuje i potrošnja električne energije potrebne za pokretanje sustava. |
|
c |
Upotreba uređaja za kontinuiranu pasterizaciju |
Upotrebljavaju se protočni izmjenjivači topline (npr. cijevni, ploča i okvir). Vrijeme pasteriziranja znatno je kraće od pasteriziranja u šaržama. |
|
d |
Regenerativna izmjena topline pri pasterizaciji |
Mlijeko koje ulazi u sustav prethodno se zagrijava vrućim mlijekom koje izlazi iz dijela za pasterizaciju. |
|
e |
Obrada mlijeka ultra visokom temperaturom (UHT) bez međukoraka pasterizacije |
UHT mlijeko proizvodi se u jednom koraku od sirova mlijeka, čime se štedi energija potrebna za pasterizaciju. |
|
f |
Višestupanjsko sušenje u proizvodnji praha |
Upotrebljava se postupak sušenja raspršivanjem u kombinaciji sa sušačem na kraju postupka, npr. sušačem s fluidiziranim slojem. |
|
g |
Prethodno hlađenje ledene vode |
Ako se upotrebljava ledena voda, povratna ledena voda prethodno se hladi (npr. pločastim izmjenjivačem topline) prije završnog hlađenja u spremniku za ledenu vodu sa spiralnim isparivačem. |
Tablica 8.
Indikativne razine ekološke učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije
|
Glavni proizvod (najmanje 80 % proizvodnje) |
Jedinica |
Specifična potrošnja energije (godišnja srednja vrijednost) |
|
Svježe mlijeko |
MWh/tona sirovina |
0,1–0,6 |
|
Sir |
0,10–0,22 (27) |
|
|
Prah |
0,2–0,5 |
|
|
Fermentirano mlijeko |
0,2–1,6 |
4.2. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
Opće tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda navedene su u odjeljku 1.4 ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativne razine ekološke učinkovitosti navedene su u tablici u nastavku.
Tablica 9.
Indikativne razine ekološke učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda
|
Glavni proizvod (najmanje 80 % proizvodnje) |
Jedinica |
Specifično ispuštanje otpadnih voda (godišnja srednja vrijednost) |
|
Svježe mlijeko |
MWh/tona sirovina |
0,3–3,0 |
|
Sir |
0,75–2,5 |
|
|
Prah |
1,2–2,7 |
4.3. Otpad
NRT 22. Za smanjenje količine otpada koji se šalje na odlagalište NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
|
|
Tehnike povezane s upotrebom centrifuga |
||
|
a |
Optimirano upravljanje centrifugama |
Centrifugama se upravlja u skladu s njihovim specifikacijama kako bi se izbjeglo odbijanje proizvoda. |
|
Tehnike povezane s proizvodnjom maslaca |
||
|
b |
Ispiranje grijača vrhnja obranim mlijekom ili vodom |
Ispiranje grijača vrhnja obranim mlijekom ili vodom koji se zatim prikupljaju i ponovno upotrebljavaju prije operacija čišćenja. |
|
Tehnike povezane s proizvodnjom sladoleda |
||
|
c |
Kontinuirano zamrzavanje sladoleda |
Kontinuirano zamrzavanje sladoleda pomoću optimiziranih postupaka pokretanja i kontrolnih petlji koje smanjuju učestalost prekida rada. |
|
Tehnike povezane s proizvodnjom sira |
||
|
d |
Svođenje nastanka kisele sirutke na najmanju moguću mjeru |
Sirutka iz proizvodnje sireva pomoću sirila (npr. svježi sir, quark i mozzarella) obrađuje se što je brže moguće kako bi se smanjilo nastajanje mliječne kiseline. |
|
e |
Oporaba i upotreba sirutke |
Sirutka se oporabljuje (prema potrebi tehnikama kao što su isparavanje ili membranska filtracija) i upotrebljava, npr. za izradu sirutke u prahu, demineralizirane sirutke u prahu, koncentrata proteina sirutke ili laktoze. Sirutka i koncentrati sirutke mogu se upotrebljavati i kao hrana za životinje ili kao izvor ugljika u pogonu za proizvodnju bioplina. |
4.4. Emisije u zrak
NRT 23. Za smanjenje usmjerenih emisija čestica u zrak iz sušenja NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Vrećasti filtar |
Vidjeti odjeljak 14.2. |
Možda nije primjenjivo na uklanjanje ljepljivih čestica. |
|
b |
Ciklon |
Općenito primjenjivo. |
|
|
c |
Mokri ispirač plina |
||
Tablica 10.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije čestica u zrak iz sušenja
|
Parametar |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) |
|
Čestice |
mg/Nm3 |
< 2 – 10 (28) |
Povezano praćenje opisano je u NRT 5.
5. Zaključci o NRT-ima za proizvodnju etanola
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na proizvodnju etanola. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
5.1. Otpad
NRT 24. Za smanjenje količine otpada koji se šalje na odlagalište NRT je oporaba i (ponovna) upotreba kvasca nakon fermentacije.
Opis
Vidjeti NRT 19.a. Kvasac se ne može oporabiti ako se ostaci žitarica u proizvodnji alkohola koriste kao hrana za životinje.
6. Zaključci o NRT-ima za preradu ribe i školjaka
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na preradu ribe i školjaka. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
6.1. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
NRT 25. Za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih pod NRT 7. i tehnika navedenih u nastavku.
|
Tehnika |
Opis |
|
|
a |
Uklanjanje masti i utrobe pomoću vakuuma |
Upotreba vakuuma umjesto vode za uklanjanje masti i utrobe iz riba. |
|
b |
Suhi prijevoz masti, utrobe, kože i fileta |
Upotreba transportnih traka umjesto vode. |
6.2. Emisije u zrak
NRT 26. Za smanjenje usmjerenih emisija organskih spojeva iz dimljenja ribe u zrak, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
|
|
a |
Biofiltar |
Tok otpadnog plina usmjerava se kroz ispunu od organskog materijala (kao što su treset, vrijesak, korijenje, kora drveta, kompost, meko drvo i različite kombinacije) ili nekog inertnog materijala (kao što su glina, aktivni ugljen ili poliuretan), gdje prirodni mikroorganizmi biološki oksidiraju organske (i neke anorganske) komponente u ugljikov dioksid, vodu, druge metabolite i biomasu. |
|
b |
Termička oksidacija |
Vidjeti odjeljak 14.2. |
|
c |
Netermička obrada plazmom |
|
|
d |
Mokri ispirač plina |
Vidjeti odjeljak 14.2. Elektrostatski taložnik često se upotrebljava za predobradu. |
|
e |
Upotreba pročišćenog dima |
Za dimljenje proizvoda u pušnici upotrebljava se dim proizveden iz pročišćenog kondenzata primarnog plina. |
Tablica 11.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije ukupnog hlapljivog organskog ugljika iz pušnice u zrak
|
Parametar |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) |
|
UHOU |
mg/Nm3 |
Povezano praćenje opisano je u NRT 5.
7. Zaključci o NRT-ima za sektor voća i povrća
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na sektor voća i povrća. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
7.1. Energetska učinkovitost
NRT 27. Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih pod NRT 6. i hlađenje voća i povrća prije dubokog zamrzavanja.
Opis
Temperatura voća i povrća snižava se na otprilike 4 °C prije ulaska u tunel za zamrzavanje njihovim izravnim ili neizravnim kontaktom s hladnom vodom ili rashladnim zrakom. Voda se može ukloniti s voća i zatim prikupiti za ponovnu upotrebu u postupku hlađenja.
Tablica 12.
Indikativne razine ekološke učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije
|
Specifični proces |
Jedinica |
Specifična potrošnja energije (godišnja srednja vrijednost) |
|
Obrada krumpira (osim proizvodnje škroba) |
MWh/tona proizvoda |
1,0–2,1 (31) |
|
Obrada rajčice |
7.2. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
Opće tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda navedene su u odjeljku 1.4 ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativne razine ekološke učinkovitosti navedene su u tablici u nastavku.
Tablica 13.
Indikativne razine ekološke učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda
|
Specifični proces |
Jedinica |
Specifično ispuštanje otpadnih voda (godišnja srednja vrijednost) |
|
Obrada krumpira (osim proizvodnje škroba) |
m3/tona proizvoda |
4,0–6,0 (34) |
|
Obrada rajčice ako je moguće recikliranje vode |
8,0–10,0 (35) |
8. Zaključci o NRT-ima za mljevenje zrnja
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na mljevenje zrnja. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
8.1. Energetska učinkovitost
Opće tehnike za povećanje energetske učinkovitosti navedene su u odjeljku 1.3. ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativna razina ekološke učinkovitosti navedena je u tablici u nastavku.
Tablica 14.
Indikativna razina ekološke učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije
|
Jedinica |
Specifična potrošnja energije (godišnja srednja vrijednost) |
|
MWh/tona proizvoda |
0,05–0,13 |
8.2. Emisije u zrak
NRT 28. Kako bi se smanjile usmjerene emisije čestica u zrak, NRT je primjena vrećastog filtra.
Opis
Vidjeti odjeljak 14.2.
Tablica 15.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije čestica u zrak iz mljevenja sjemena
|
Parametar |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) |
|
Čestice |
mg/Nm3 |
< 2–5 |
Povezano praćenje opisano je u NRT 5.
9. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PRERADU MESA
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na preradu mesa. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
9.1. Energetska učinkovitost
Opće tehnike za povećanje energetske učinkovitosti navedene su u odjeljku 1.3. ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativna razina ekološke učinkovitosti navedena je u tablici u nastavku.
Tablica 16.
Indikativna razina ekološke učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije
|
|
Specifična potrošnja energije (godišnja srednja vrijednost) |
|
MWh/tona sirovina |
9.2. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
Opće tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda navedene su u odjeljku 1.4 ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativna razina ekološke učinkovitosti navedena je u tablici u nastavku.
Tablica 17.
Indikativna razina ekološke učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda
|
Jedinica |
Specifično ispuštanje otpadnih voda (godišnja srednja vrijednost) |
|
MWh/tona sirovina |
1,5–8,0 (38) |
9.3. Emisije u zrak
NRT 29. Za smanjenje usmjerenih emisija organskih spojeva iz dimljenja mesa u zrak, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
|
|
a |
Adsorpcija |
Organske tvari uklanjaju se iz toka otpadnog plina zadržavanjem na krutoj površini (obično aktivnom ugljenu). |
|
b |
Termička oksidacija |
Vidjeti odjeljak 14.2. |
|
c |
Mokri ispirač plina |
Vidjeti odjeljak 14.2. Elektrostatski taložnik često se upotrebljava za predobradu. |
|
d |
Upotreba pročišćenog dima |
Za dimljenje proizvoda u pušnici upotrebljava se dim proizveden iz pročišćenog kondenzata primarnog plina. |
Tablica 18.
Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije ukupnog hlapljivog organskog ugljika iz pušnice u zrak
|
Parametar |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) |
|
UHOU |
mg/Nm3 |
Povezano praćenje opisano je u NRT 5.
10. ZAKLJUČCI O NRT-ima ZA OBRADU ULJANE REPICE I RAFINIRANJE BILJNOG ULJA
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na obradu uljane repice i rafiniranje biljnog ulja. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
10.1. Energetska učinkovitost
NRT 30. Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih pod NRT 6. i generiranje dodatnog vakuuma.
Opis
Dodatni vakuum koji se upotrebljava za sušenje ulja, uklanjanje plina iz ulja ili smanjenja oksidacije ulja na najmanju moguću mjeru generira se crpkama, ubrizgavačima pare itd. Vakuum smanjuje količinu toplinske energije potrebne za te faze postupka.
Tablica 19.
Indikativne razine ekološke učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije
|
Specifični proces |
Jedinica |
Specifična potrošnja energije (godišnja srednja vrijednost) |
|
Integrirano drobljenje i rafiniranje sjemenki uljane repice i/ili suncokreta |
MWh/tona proizvoda |
0,45–1,05 |
|
Integrirano drobljenje i rafiniranje soje |
0,65–1,65 |
|
|
Samostalno rafiniranje |
0,1–0,45 |
10.2. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
Opće tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda navedene su u odjeljku 1.4 ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativne razine ekološke učinkovitosti navedene su u tablici u nastavku.
Tablica 20.
Indikativne razine ekološke učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda
|
Specifični proces |
Jedinica |
Specifično ispuštanje otpadnih voda (godišnja srednja vrijednost) |
|
Integrirano drobljenje i rafiniranje sjemenki uljane repice i/ili suncokreta |
m3/tona proizvedenog ulja |
0,15–0,75 |
|
Integrirano drobljenje i rafiniranje soje |
0,8–1,9 |
|
|
Samostalno rafiniranje |
0,15 – 0,9 |
10.3. Emisije u zrak
NRT 31. Za smanjenje usmjerenih emisija čestica u zrak NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Vrećasti filtar |
Vidjeti odjeljak 14.2. |
Možda nije primjenjivo na uklanjanje ljepljivih čestica. |
|
b |
Ciklon |
Općenito primjenjivo. |
|
|
c |
Mokri ispirač plina |
||
Tablica 21.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije čestica u zrak iz rukovanja sjemenjem i njegove pripreme te iz sušenja i hlađenja sačme
|
Parametar |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) |
|
|
Nova postrojenja |
Postojeća postrojenja |
||
|
Čestice |
mg/Nm3 |
< 2–5 (41) |
< 2–10 (41) |
Povezano praćenje opisano je u NRT 5.
10.4. Gubici heksana
NRT 32. Za smanjenje gubitaka heksana iz obrade i rafiniranja uljane repice NRT je upotreba svih tehnika navedenih u nastavku.
|
Tehnika |
Opis |
|
|
a |
Protustrujni tok sačme i pare u uređaju za desolventaciju/tostiranje |
Heksan se izdvaja iz sačme opterećene heksanom u uređaju za desolventaciju/tostiranje uz protustrujni tok pare i brašna. |
|
b |
Isparavanje iz mješavine ulja/heksana |
Heksan se uklanja iz mješavine ulja/heksana pomoću isparivača. Pare iz uređaja za uklanjanje otapala (mješavina pare/heksana) upotrebljavaju se za isporuku toplinske energije u prvi stupanj isparavanja. |
|
c |
Kondenziranje u kombinaciji s mokrim ispiračem s mineralnim uljem |
Pare heksana hlade se ispod točke rosišta kako bi se kondenzirale. Nekondenzirani heksan apsorbira se upotrebom mineralnog ulja kao tekućine za ispiranje u mokrom ispiraču za naknadnu oporabu. |
|
d |
Gravitacijska separacija faza u kombinaciji s destilacijom |
Neotopljeni heksan odvaja se iz vodene faze pomoću gravitacijskog separatora faza. Preostali heksan destilira se zagrijavanjem vodene faze na otprilike 80–95 °C. |
Tablica 22.
Razine emisija povezane s NRT-ima za gubitke heksana iz obrade i rafiniranja uljane repice
|
Parametar |
Vrsta obrađenog sjemena ili zrnja |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (godišnja srednja vrijednost) |
|
Gubici heksana |
Soja |
kg/tona obrađenog sjemena ili zrnja |
0,3–0,55 |
|
Sjemenke uljane repice i suncokreta |
0,2–0,7 |
11. ZAKLJUČCI O NRT-ima ZA BEZALKOHOLNA PIĆA I NEKTARE/SOKOVE OD PRERAĐENOG VOĆA I POVRĆA
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na bezalkoholna pića i nektare/sokove od prerađenog voća i povrća. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
11.1. Energetska učinkovitost
NRT 33. Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih pod NRT 6. i tehnika navedenih u nastavku.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Jedan pasterizator za proizvodnju nektara/soka |
Upotreba jednog pasterizatora za sok i za pulpu umjesto dva zasebna pasterizatora. |
Možda neće biti primjenjivo zbog veličine čestica pulpe. |
|
b |
Hidraulički transport šećera |
Šećer se u proizvodni proces doprema vodom. Kako se dio šećera otopi već tijekom transporta, potrebno je manje energije za topljenje šećera tijekom postupka. |
Općenito primjenjivo. |
|
c |
Energetski učinkovit homogenizator za proizvodnju nektara/soka |
Vidjeti NRT 21.b. |
|
Tablica 23.
Indikativna razina ekološke učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije
|
Jedinica |
Specifična potrošnja energije (godišnja srednja vrijednost) |
|
MWh/hl proizvoda |
0,01–0,035 |
11.2. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
Opće tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda navedene su u odjeljku 1.4 ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativna razina ekološke učinkovitosti navedena je u tablici u nastavku.
Tablica 24.
Indikativna razina ekološke učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda
|
Jedinica |
Specifično ispuštanje otpadnih voda (godišnja srednja vrijednost) |
|
m3/hl proizvoda |
0,08–0,20 |
12. Zaključci o NRT-ima za proizvodnju škroba
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na proizvodnju škroba. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
12.1. Energetska učinkovitost
Opće tehnike za povećanje energetske učinkovitosti navedene su u odjeljku 1.3. ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativne razine ekološke učinkovitosti navedene su u tablici u nastavku.
Tablica 25.
Indikativne razine ekološke učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije
|
Specifični proces |
Jedinica |
Specifična potrošnja energije (godišnja srednja vrijednost) |
|
Obrada krumpira u svrhu proizvodnje samo prirodnog škroba |
MWh/tona sirovina (42) |
0,08–0,14 |
|
Obrada kukuruza i/ili pšenice za proizvodnju prirodnog škroba u kombinaciji s modificiranim i/ili hidroliziranim škrobom |
0,65–1,25 (43) |
12.2. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
Opće tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda navedene su u odjeljku 1.4 ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativne razine ekološke učinkovitosti navedene su u tablici u nastavku.
Tablica 26.
Indikativne razine ekološke učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda
|
Specifični proces |
Jedinica |
Specifično ispuštanje otpadnih voda (godišnja srednja vrijednost) |
|
Obrada krumpira u svrhu proizvodnje samo prirodnog škroba |
m3/tona sirovina (44) |
0,4–1,15 |
|
Obrada kukuruza i/ili pšenice za proizvodnju prirodnog škroba u kombinaciji s modificiranim i/ili hidroliziranim škrobom |
1,1–3,9 (45) |
12.3. Emisije u zrak
NRT 34. Za smanjenje usmjerenih emisija čestica u zrak iz sušenja škroba, proteina i vlakana NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Vrećasti filtar |
Vidjeti odjeljak 14.2. |
Možda nije primjenjivo na uklanjanje ljepljivih čestica. |
|
b |
Ciklon |
Općenito primjenjivo. |
|
|
c |
Mokri ispirač plina |
||
Tablica 27.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije čestica u zrak iz sušenja škroba, proteina i vlakana
|
Parametar |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) |
|
|
Nova postrojenja |
Postojeća postrojenja |
||
|
Čestice |
mg/Nm3 |
< 2 – 5 (46) |
< 2 – 10 (46) |
Povezano praćenje opisano je u NRT 5.
13. Zaključci o NRT-ima za proizvodnju šećera
Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na proizvodnju šećera. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
13.1. Energetska učinkovitost
NRT 35. Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih pod NRT 6. i jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Sušenje pulpe repe |
Pulpa repe se preša do sadržaja suhe tvari od obično 25–32 % masenog udjela. |
Općenito primjenjivo. |
|
b |
Neizravno sušenje (sušenje parom) pulpe repe |
Sušenje pulpe repe pregrijanom parom |
Možda nije primjenjivo na postojeće pogone zbog potrebe za potpunom rekonstrukcijom energetskih postrojenja. |
|
c |
Sušenje pulpe repe na suncu |
Upotreba solarne energije za sušenje pulpe repe. |
Možda nije primjenjivo zbog lokalnih klimatskih uvjeta i/ili nedostatka prostora. |
|
d |
Recikliranje vrućih plinova |
Recikliranje vrućih plinova (npr. otpadnih plinova iz sušionice, kotla ili kogeneracijskog postrojenja). |
Općenito primjenjivo. |
|
e |
(Pred)sušenje pulpe repe na niskoj temperaturi |
Izravno (pred)sušenje pulpe repe pomoću plina za sušenje, npr zraka ili vrućeg plina. |
|
Tablica 28.
Indikativna razina ekološke učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije
|
Specifični proces |
Jedinica |
Specifična potrošnja energije (godišnja srednja vrijednost) |
|
obrada šećerne repe |
MWh/tona repe |
0,15 – 0,40 (47) |
13.2. Potrošnja vode i ispuštanje otpadnih voda
Opće tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine ispuštenih otpadnih voda navedene su u odjeljku 1.4 ovih zaključaka o NRT-ima. Indikativna razina ekološke učinkovitosti navedena je u tablici u nastavku.
Tablica 29.
Indikativna razina ekološke učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda
|
Specifični proces |
Jedinica |
Specifično ispuštanje otpadnih voda (godišnja srednja vrijednost) |
|
Obrada šećerne repe |
m3/tona repe |
0,5 – 1,0 |
13.3. Emisije u zrak
NRT 36. Za sprečavanje ili smanjenje usmjerenih emisija čestica u zrak iz sušenja pulpe repe NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Upotreba plinovitih goriva |
Vidjeti odjeljak 14.2. |
Možda nije primjenjivo zbog ograničenja povezanih s dostupnošću plinovitih goriva. |
|
b |
Ciklon |
Općenito primjenjivo. |
|
|
c |
Mokri ispirač plina |
||
|
d |
Neizravno sušenje (sušenje parom) pulpe repe |
Vidjeti NRT 35.b. |
Možda nije primjenjivo na postojeće pogone zbog potrebe za potpunom rekonstrukcijom energetskih postrojenja. |
|
e |
Sušenje pulpe repe na suncu |
Vidjeti NRT 35.c. |
Možda nije primjenjivo zbog lokalnih klimatskih uvjeta i/ili nedostatka prostora. |
|
f |
(Pred)sušenje pulpe repe na niskoj temperaturi |
Vidjeti NRT 35.e. |
Općenito primjenjivo. |
Tablica 30.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije čestica u zrak iz sušenja pulpe repe u slučaju sušenja na visokim temperaturama (više od 500 °C)
|
Parametar |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) |
Referentna razina kisika (OR) |
Referentni uvjeti za plin |
|
Čestice |
mg/Nm3 |
5–100 |
16 % volumnog udjela |
Bez korekcije za sadržaj vode |
Povezano praćenje opisano je u NRT 5.
NRT 37. Za smanjenje usmjerenih emisija SOX u zrak iz sušenja pulpe repe u slučaju sušenja na visokim temperaturama (više od 500 °C), NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
Tehnika |
Opis |
Primjenjivost |
|
|
a |
Upotreba prirodnog plina |
— |
Možda nije primjenjivo zbog ograničenja povezanih s dostupnošću prirodnog plina. |
|
b |
Mokri ispirač plina |
Vidjeti odjeljak 14.2. |
Općenito primjenjivo. |
|
c |
Upotreba goriva s niskim udjelom sumpora |
— |
Primjenjivo samo ako prirodni plin nije dostupan. |
Tablica 31.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije SOX u zrak iz sušenja pulpe repe u slučaju sušenja na visokim temperaturama (više od 500 °C) ako se ne upotrebljava prirodni plin
|
Parametar |
Jedinica |
Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) (48) |
Referentna razina kisika (OR) |
Referentni uvjeti za plin |
|
SOX |
mg/Nm3 |
30 – 100 |
16 % volumnog udjela |
Bez korekcije za sadržaj vode |
Povezano praćenje opisano je u NRT 5.
14. Opis tehnika
14.1. Emisije u vodu
|
Tehnika |
Opis |
|
Postupak s aktivnim muljem |
Biološki postupak pri kojem se mikroorganizmi održavaju u suspenziji u otpadnim vodama i cijela se mješavina mehanički dozračuje. Smjesa aktivnog mulja šalje se u objekt za separaciju odakle se mulj reciklira u aeracijski bazen. |
|
Aerobna laguna |
Plitki zemljani bazen za biološko pročišćavanje otpadnih voda čiji se sadržaj povremeno miješa kako bi se omogućio ulazak kisika u tekućinu putem atmosferske difuzije. |
|
Postupak s anaerobnim kontaktom |
Anaerobni postupak u kojem se otpadne vode miješaju s recikliranim muljem te potom digestiraju u zatvorenom reaktoru. Mješavina vode i mulja razdvaja se izvan reaktora. |
|
Taloženje |
Pretvaranje otopljenih onečišćujućih tvari u netopive spojeve dodavanjem kemijskih sredstava za taloženje. Kruti precipitati koji nastanu naknadno se odvajaju taloženjem, flotacijom zrakom ili filtracijom. Polivalentni ioni metala (npr. kalcij, aluminij, željezo) koriste se za taloženje fosfora. |
|
Koagulacija i flokulacija |
Koagulacijom i flokulacijom suspendirane krute tvari odvajaju se od otpadnih voda, a ti se postupci često provode jedan nakon drugoga. Koagulacija se provodi dodavanjem koagulansa s nabojem suprotnim naboju suspendiranih krutih tvari. Flokulacija se provodi dodavanjem polimera pri čemu se mikropahuljaste čestice sudaranjem povezuju u veće pahulje. |
|
Egalizacija |
Uravnoteženje tokova i opterećenja onečišćujućim tvarima uporabom bazena ili drugih tehnika upravljanja. |
|
Poboljšano biološko uklanjanje fosfora |
Kombinacija aerobne i anaerobne obrade kako bi se u bakterijskoj zajednici u aktivnom mulju selektivno obogatili mikroorganizmi koji nakupljaju polifosfate. Ti mikroorganizmi uzimaju više fosfora nego što je potrebno za normalan rast. |
|
Filtracija |
Izdvajanje krutih tvari iz otpadnih voda propuštanjem kroz porozni medij, npr. filtriranjem pijeskom, mikrofiltracijom i ultrafiltracijom. |
|
Flotacija |
Odvajanje krutih ili tekućih čestica iz otpadnih voda njihovim povezivanjem s finim mjehurićima plina, obično zraka. Plutajuće čestice akumuliraju se na površini vode te se prikupljaju zgrtačima. |
|
Membranski bioreaktor |
Kombinacija pročišćavanja s aktivnim muljem i membranske filtracije. Upotrebljavaju se dvije varijante: a) vanjska recirkulacijska petlja između spremnika aktivnog mulja i membranskog modula i b) uranjanje membranskog modula u aerirani spremnik aktivnog mulja, pri čemu se izlazni tok filtrira kroz membranu od šupljih vlakana, a biomasa ostaje u spremniku. |
|
Neutralizacija |
Prilagodba pH vrijednosti otpadnih voda neutralnoj razini (približno 7) dodavanjem kemikalija. Natrijev hidroksid (NaOH) ili kalcijev hidroksid (Ca(OH)2) općenito se upotrebljavaju za povećanje pH, a sumporna kiselina (H2SO4), klorovodična kiselina (HCl) ili ugljikov dioksid (CO2) za smanjenje pH. Tijekom neutralizacije može doći do taloženja nekih tvari. |
|
Nitrifikacija i/ili denitrifikacija |
Postupak u dva koraka koji je obično ugrađen u uređaje za biološko pročišćavanje otpadnih voda. Prvi je korak aerobna nitrifikacija pri kojoj mikroorganizmi oksidiraju amonij (NH4 +) u prijelazni nitrit (NO2 -), koji onda dalje oksidira u nitrat (NO3 -). U sljedećem koraku anoksične denitrifikacije mikroorganizmi kemijski reduciraju nitrat u plinoviti dušik. |
|
Djelomična nitrifikacija – anaerobna oksidacija amonijaka |
Biološki proces u kojem se amonij i nitrit pretvaraju u plinoviti dušik u anaerobnim uvjetima. U pročišćavanju otpadnih voda anaerobnoj oksidaciji amonija prethodi djelomična nitrifikacija (tj. nastajanje nitrita), kojom se otprilike polovina amonija (NH4 +) pretvara u nitrit (NO2 -). |
|
Oporaba fosfora u obliku struvita |
Fosfor se oporabljuje taloženjem u obliku struvita (magnezijeva amonijeva fosfata). |
|
Sedimentacija |
Odvajanje suspendiranih krutih tvari gravitacijskim taloženjem. |
|
UASB (eng. upflow anaerobic sludge blanket) postupak |
Anaerobni proces pri kojem se otpadne vode upuštaju u dno rekatora, odakle teku prema površini kroz sloj mulja sastavljen od biološki oblikovanih granula ili čestica. Otpadne vode prelaze u taložnicu gdje se kruti sadržaj odvaja; plinovi se prikupljaju u kupolama na vrhu reaktora. |
14.2. Emisije u zrak
|
Tehnika |
Opis |
|
Vrećasti filtar |
Vrećasti filtri, koji se često nazivaju i filtri od tkanine, izrađeni su od porozne tkane ili filcane tkanine kroz koju prolaze plinovi kako bi se uklonile čestice. Za upotrebu vrećastog filtra potrebna je tkanina koja odgovara značajkama otpadnog plina i najviše radne temperature. |
|
Ciklon |
Sustav kontrole čestica na temelju centrifugalne sile, u kojem se teže čestice izdvajaju iz plina nositelja. |
|
Netermička obrada plazmom |
Tehnika smanjenja emisija na temelju stvaranja plazme (tj. ioniziranog plina koji se sastoji od pozitivno nabijenih iona i slobodnih elektrona u omjerima koji rezultiraju gotovo neutralnim ukupnim električnim nabojem) u otpadnom plinu pomoću snažnog električnog polja. Plazma oksidira organske i anorganske spojeve. |
|
Termička oksidacija |
Oksidacija zapaljivih plinova i odoranata u struji otpadnih plinova zagrijavanjem mješavine onečišćujućih tvari zrakom ili kisikom do razine iznad njezine točke samozapaljenja u komori za izgaranje i njezinim održavanjem na visokoj temperaturi dovoljno dugo da se dovrši izgaranje do ugljikova dioksida i vode. |
|
Upotreba plinovitih goriva |
Prelazak s krutog goriva (npr. ugljena) na plinovito gorivo (npr. prirodni plin, bioplin) koje je manje štetno u smislu emisija (npr. nizak udio sumpora, nizak udio ili bolja kvaliteta pepela). |
|
Mokri ispirač plina |
Uklanjanje onečišćujućih tvari u obliku plinova ili čestica iz toka plina prijenosom mase u tekuće otapalo, često vodu ili vodenu otopinu. To može uključivati kemijsku reakciju (npr. u kiselom ili lužnatom ispiraču). U nekim se slučajevima spojevi mogu oporabiti iz otapala. |
(1) Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).
(2) Direktiva (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (SL L 313, 28.11.2015., str. 1.).
(3) Za svaki parametar za koji, zbog ograničenja povezanih s uzorkovanjem ili analizom, 30-minutno uzorkovanje/mjerenje nije prikladno može se primijeniti prikladnije razdoblje mjerenja.
(4) Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.).
(5) Praćenje se primjenjuje samo ako je predmetna tvar utvrđena kao relevantna u toku otpadnih voda na temelju inventara navedenog u NRT 2.
(6) Praćenje se primjenjuje samo u slučaju izravnog ispuštanja u prihvatno vodno tijelo.
(7) Alternative su praćenje TOC-a i KPK-a. Praćenje TOC-a najpoželjnija je opcija jer se ne temelji na upotrebi vrlo toksičnih spojeva.
(8) Ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne može se odrediti niža učestalost praćenja, ali u svakom slučaju barem jedanput mjesečno.
(9) Mjerenja se provode pri najvišem očekivanom stanju emisija u uobičajenim radnim uvjetima.
(10) Ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne može se utvrditi niža učestalost praćenja, ali u svakom slučaju barem jedanput godišnje.
(11) Mjerenje se vrši tijekom dvodnevne kampanje.
(12) Praćenje se primjenjuje samo ako se upotrebljava toplinski oksidator.
(13) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(14) Opisi tehnika nalaze se u odjeljku 14.1.
(15) Razine emisija povezane s NRT-om ne primjenjuju se na emisije iz mljevenja zrnja, obrade zelenog krmiva te proizvodnje suhe hrane za kućne ljubimce i krmne smjese.
(16) Razine emisija povezane s NRT-om ne mogu se primjenjivati na proizvodnju limunske kiseline ili kvasca.
(17) Razina emisija povezana s NRT-om ne primjenjuje se za biokemijsku potrošnju kisika (BPK). Kao pokazatelj, godišnja prosječna razina BPK5 u izlaznom toku iz pogona za biološku obradu otpadnih voda općenito će biti ≤ 20 mg/l.
(18) Razina emisija povezana s NRT-om za KPK može se zamijeniti razinom emisija povezanom s NRT-om za TOC. Korelacija između KPK i ukupnog organskog ugljika određuje se pojedinačno za svaki slučaj. Razina emisija povezana s NRT-om za TOC najpoželjnija je opcija jer se praćenje TOC-a ne temelji na upotrebi vrlo toksičnih spojeva.
(19) Gornja granica raspona je:
|
— |
125 mg/l za mljekare; |
|
— |
120 mg/l za postrojenja za voće i povrće; |
|
— |
200 mg/l za postrojenja za obradu uljane repice i rafiniranje biljnog ulja; |
|
— |
185 mg/l za postrojenja za proizvodnju škroba; |
|
— |
155 mg/l za postrojenja za proizvodnju šećera; |
kao dnevne prosječne vrijednosti samo ako je učinkovitost smanjivanja emisija ≥ 95 % izražena kao godišnja prosječna vrijednost ili kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja proizvodnje.
(20) Donja se granica raspona obično postiže primjenom filtriranja (npr. filtriranje pijeskom, mikrofiltracija, membranski bioreaktor), dok se gornja granica raspona obično postiže kad se primjenjuje samo sedimentacija.
(21) Gornja granica raspona je 30 mg/l samo ako je učinkovitost smanjivanja emisija ≥ 80 % izražena kao godišnja prosječna vrijednost ili kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja proizvodnje.
(22) Razina emisija povezana s NRT-om ne može se primjenjivati kad je temperatura otpadnih voda dugotrajno niska (npr. niža od 12 °C).
(23) Gornja granica raspona je:
|
— |
4 mg/l za mljekare i postrojenja u kojima se proizvodi modificirani i/ili hidrolizirani škrob; |
|
— |
5 mg/l za postrojenja za voće i povrće; |
|
— |
10 mg/l za postrojenja za obradu uljane repice i rafiniranje biljnog ulja u kojima se provodi razdvajanje sapunaste smjese; |
kao dnevne prosječne vrijednosti samo ako je učinkovitost smanjivanja emisija ≥ 95 % izražena kao godišnja prosječna vrijednost ili kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja proizvodnje.
(24) Donja granica raspona može se postići ako se ne primjenjuje peletiranje.
(25) Specifična razina potrošnje energije ne može se primjenjivati ako se ribe i druge vodene životinje upotrebljavaju kao sirovina.
(26) Gornja granica raspona je 0,12 MWh po toni proizvoda za postrojenja smještena u hladnim predjelima i/ili ako se za uklanjanje salmonele upotrebljava toplinska obrada.
(27) Specifična razina potrošnje energije ne može se primjenjivati ako se upotrebljavaju druge sirovine osim mlijeka.
(28) Gornja granica raspona je 20 mg/Nm3 za sušenje demineralizirane sirutke u prahu, kazeina i laktoze.
(29) Donja granica raspona obično se može postići primjenom termičke oksidacije.
(30) Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se ako je razina emisija ukupnog hlapljivog organskog ugljika niža od 500 g/h.
(31) Specifična razina potrošnje energije ne može se primijeniti na proizvodnju pahuljica i praha od krumpira.
(32) Donja granica raspona obično se povezuje s proizvodnjom oguljene rajčice.
(33) Gornja granica raspona obično se povezuje s praha od rajčice ili koncentrata rajčice.
(34) Specifična razina ispuštanja otpadnih voda ne može se primijeniti na proizvodu pahuljica i praha od krumpira.
(35) Specifična razina ispuštanja otpadnih voda ne može se primijeniti na proizvodnju praha od rajčice.
(36) Specifična razina potrošnje energije ne može se primijeniti na proizvodnju gotovih jela i juha.
(37) Gornja granica raspona ne može se primijeniti u slučaju visokog postotka kuhanih proizvoda.
(38) Specifična razina ispuštanja otpadnih voda ne primjenjuje se na postupke u kojima se upotrebljava izravno hlađenje vodom i na proizvodnju gotovih jela i juha.
(39) Donja granica raspona obično se može postići primjenom adsorpcije ili termičke oksidacije.
(40) Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se ako je razina emisija ukupnog hlapljivog organskog ugljika niža od 500 g/h.
(41) Gornja granica raspona je 20 mg/Nm3 za sušenje i hlađenje sačme.
(42) Količina sirovina odnosi se na bruto tonažu.
(43) Specifična razina potrošnje energije ne primjenjuje se na proizvodnju poliola.
(44) Količina sirovina odnosi se na bruto tonažu.
(45) Specifična razina ispuštanja otpadnih voda ne primjenjuje se na proizvodnju poliola.
(46) Ako se ne upotrebljava vrećasti filtar, gornja granica raspona je 20 mg/Nm3.
(47) (1) Gornja granica raspona može obuhvaćati potrošnju energije vapnenih peći i sušača.
(48) Ako se kao gorivo upotrebljava isključivo biomasa, očekuje se da će razine emisija biti blizu donje granice raspona.